supstrati i gnojidba

7/24/2019 Supstrati i Gnojidba

1/20

19.04.2013.

1

Supstratiignojidbaprof.dr.sc.IrenaJug

Rastbiljakapovezanjestvorbomorgansketvari,odnosno

biolokogipoljoprivrednogprinosa.

Biolokiprinos=prinosukupneorgansketvari.

Poljoprivredniprinos=dioilidijelovizbogkojihsebiljkeuzgajaju.

Biolokimprinosombiljkeiznosehraniva(elemente)iztla,a

poljoprivrednimprinosomodnose hranivaiztla.

Zavieprinosetreba biljciosiguratiiveekoliinehraniva.

Poznavanjepotrebnihkoliinaelemenataishranepotrebnojeza

izraungnojidbe.

Uporaba gnojiva jeneophodna radi postizanja visokih prinosa

te isplativosti rada iulaganja ubiljnu proizvodnju.

Moderna gnojidba temelji sena kemijskom konceptu ishrane

bilja,znaajno utjee na poveanje poljoprivredne produkcije

uz bolji kvalitet hrane .

Povoljni efekt gnojidbe jepoveanje plodnosti tla to rezultira

visokim istabilnim prinosima,veom otpornou na bolesti i

klimatske stresove.

Svrha gnojidbe je:

dodatak inadoknada prirodnom izvoru hraniva kako bise

zadovoljile potrebe biljaka za ostvarenje visokih prinosa,

kompenzacija gubitka iodnoenja hraniva iz tla

poboljanje nepovoljnih svojstava tla.

Uslijedvisokeopskrbljenostitlahranivima(pojaanagnojidbaili

drugiizvori)moedoidonizanegativnihposljedica:toksinosti,

indukcije deficita drugih hraniva,utjecaj na tvorbu hormona

Primjer:SuviakNuzrokujekompeticijuizmeuvegetativnihi

skladinihorgana,favorizira vegetativnirastismanjuje koncentraciju

ugljikohidratauskladinimbiljnimorganima(sadraajsaharozeu

korijenueernerepeilikrobaukrumpiruilipivarskomjemu).

Gnojidbenikalibracijskipokusnapenici

0 PK

NPK

imbenici

koji

mogu

negativno

utjecati

na

visinu

prinosa

i

kvalitetupoljoprivrednihproizvodasu:

bolesti(patogeni,korovi).

stresnifaktori(loafizikalnaikemijskasvojstvatla,

zagaenostzrakaivode, ekcesnoultravioletnozraenje

idr.)

ostalo: etva

skladitenje

ekonomskiuvjeti


2/20

19.04.2013.

2

Gnojidba osigurava poljoprivrednim usjevima ishranu biogenim

elementima kojih utlu nema dovoljno za postizanje visokih i

stabilnih priroda.

Gnojidba jeagrotehnika mjera koja poveava produktivnost

stanita iuloenog rada upoljoprivrednoj proizvodnji.

Poznavanje raspoloive koliine hraniva utlu ipotrebe biljaka za

elementima ishrane omoguuje dobru procjenu dozegnojiva

Svetvariorganskogilimineralnogporijeklakojeobogaujutlo

aktivnimtvarima,djelujunapoveanjeplodnostiantropogenogtlai

napoveanjebiolokogprinosa,nazivajusegnojiva

PODJELAGNOJIVA

Gnojivasedijelepremapodrijetlu,sastavu,vremenuunoenja,

vrstihranjivogelementa,agregatnomstanjuinainudjelovanja

Prema podrijetlu:

mineralnagnojiva najveimdjelomsumineralnesoli

organskagnojiva hranivasupretenouorg.oblikuinajee

suprirodnogpodrijetla(stajnjak,kompost,slama)

organomineralnagnojiva smjesaorganskihimineralnih

bakterijskagnojiva sadrebakterijekojetransformiraju

nepristupaneoblikehranivaupristupane

Prema vremenuunoenja:

osnovna kojaseunosepodbrazdu.

startna kojaseunoseneposrednoprijeilizavrijemesjetve.

gnojivazaprihranukojasedodajutijekomvegetaciju.

Prema vrstihranjivogelementa:

duina,fosforna,magnezijeva,borna,kalijeva,manganova,

kalcijeva,cinkova,molibdenova,itd

Prema sastavu:

pojedinana(sadresamojedanbiogenielement)

mijeana(fizikasmjesapojedinanihgnojiva)

kompleksna (proizvodkemijskihreakcijasdvaivie biogenih

elemenata)

Prema agregatnomstanju:

kruta:prakasta,peletirana (prahkomprimiranugranuleili

tapie,kojimogusadravatipesticide,hormoneidruge

dodatke),trionizirana (npr.granulevermikulita+NPK),

granulirana

tekua:praveotopine(nemajutalog)isuspenzije

plinovita:prinormalnomatmosferskom tlakusuplinovita

Prema nainudjelovanja:

direktnagnojiva brzosehidrolizirajudooblikakojebiljke

brzoapsorbiraju

indirektnagnojiva sadrebiogeneelementealiuoblikukoji

biljkenemoguodmahusvojiti(humus,vapno)tejenjihov

utjecajposredan

MINERALNAGNOJIVA pretenosolidobivenepreradomprirodnihmaterijalai

proizvodikojisadreelementeneophodnezarastirazvoj

biljakaipostizanjavisokihistabilnihprinosa

osnovnasvojstvasu:

koncentracijahraniva(aktivnetvari)

higroskopnost

granulacija

fiziolokareakcijagnojiva

topivostgnojiva

Koncentracijaaktivnetvari

izraavaseu%

koncentracijaaktivnetvarijesumapojedinanihkoncentracija

hraniva(gnojivoformulacije15:15:15ima45%aktivnetvari)

sobziromnakoncentraciju, razlikujemo:nisko,srednjeivisoko

koncentrirana gnojiva

Higroskopnostgnojiva

nepovoljnosvojstvojerdovodidosljepljivanjagranula

obavljasekondicioniranjeipresvlaenjehidrofobnimopnama

(sprjeavanjesljepljivanjagranulauslijedvlaenjailikemijskih

reakcijaizmeugranula)


3/20

19.04.2013.

3

Granulacija

vrlojevanaujednaenostgranulazbogravnomjernog

raspodjeljivanja

gnojivasemanjesljepljuju,sipkasuinedolazidopraenja

prilikomnjihoveprimjene

imajumanjudodirnupovrinusesticamatlapasepostupno

otapajutopredstavljaznaajanizvorhranivazabiljke

najpovoljnijaveliinagranula 23mmupromjeru

Fizioloka reakcija gnojiva

razlikuje seodkemijske reakcije gnojiva.

Ovisi oelementu iz gnojiva koji ostaje utlu nakon usvajanja

biljkom.

Prema ovoj reakciji gnojiva sedijele na:

fizioloki kisela (viak aniona utlu)

fizioloki neutralna (podjednako usvajanje kationa i aniona)

fizioloki alkalna (viak kationa utlu)

Fiziolokikiselagnojivasunpr.kalijevagnojivaKCliK2SO4.Oba

sukemijskineutralna(solijakebazeijakekiseline).

NakonprimjenetihgnojivaKseusvajakorijenombiljakai

mikroorganizmimailiadsorbiraifiksirautlu, auotopinitla

ostajeviakCl iliSO42 iona.Reakcijomanionasvodom

dobijusejakekiselineHCliliH2SO4,kojepoveavajukiselost

tla,odnosnosniavajupH.

Fiziolokineutralnagnojivasunpr.KNO3iMgSO4izakojih

biljkepodjednako koristeanionikation,tesenemijenja pH

tla.

Fiziolokialkalnagnojivasunpr.NaNO3iCa(H2PO4)2 izakojih

ostajeviakCailiNakationakojiureakcijisvodomdaju

NaOHiliCa(OH)2.Tadadolazidopoveanjaalkalnosti,

odnosnopHtla.

Topivostgnojiva

ovisnoooblikuhranivaugnojivima,stupanjtopivostimoebiti

razliit

Topivostgnojivajevrloznaajnasaspektabrzinedjelovanjai

ukupnogefektausvajanjaelemenataishraneodbiljke,ili

mogunostgubitakagnojivaizzonekorijenovogsustava

Prematopivostignojivadjelimana:

vodotopiva

topivaukiselinama

netopivagnojiva

Kriterijzaocjenuvrijednostignojivajeutjecajnapromjenu

plodnostitlaprekokemijskih,fizikalnihilibiolokihpromjena.

Mineralnagnojivaseprimjenjujuuvelikimkoliinama

nekolikostotinakg/ha

kodmelioracijskegnojidbeinekolikot/ha

Dugogodinjaprimjenagnojivamoeutjecatinatrajno

zakiseljavanjeilialkalnosttla.

DUINAGNOJIVA Kaoprinosotvorni elementNima najveu efikasnost (odnos

jedinice prinosa postignute po jedinici primjenjenog hraniva),

koja seizraava ukgprinosa/kgaktivne tvari.

Oblik Nugnojivu (amonijski,nitratni ili amidni)mijenja sepod

utjecajem mikrobioloke aktivnosti.

Oblici Nuprelaze iz jedanog udrugi,ovisno ouvjetima utlu

(temperatura,vlaga,oksidoredukcijski potencijal itd.)


4/20

19.04.2013.

4

Osnovni oblici duinih gnojiva su :

1.amonijska gnojiva (soli:sulfati,kloridi,karbonati)

2.nitratna gnojiva (solinitratne kiselina:kalcijeve, natrijeve itd.)

3.amonijskonitratna gnojiva

4.amidna gnojiva

AMONIJSKAGNOJIVA

I . Amonijevsulfat (NH4)2SO4sadri 21%Ni27.5%S

Fiziolokijeizrazitokiselognojivo.

Svojstva:bezbojnikristaliiligranulirano,dobrotopivouvodi.

Prikladnozaprihranu

Primjena naalkalnim tlima

II. Amonijklorid (niador) NH4Clsadri2425%Ni66%Cl

Fiziolokijevrlokiselognojivo

Malehigroskopnosti Rijetkosekoristizbogvisokogsadrajaklora

Primjena:naalkalnimtlima

III. Amonijevesolikarbonatnekiseline

amonijevkarbonat najznaajniji(2932%N)

amonijevkarbonatmonohidrat

amonijevhidrogenkarbonat

amonijevkarbamat

amonijevseskvikarbonat

NITRATNAGNOJIVA

I . Natrijnitrat(ilskasalitra)NaNO3 sadri1516%N.

Fiziolokijealkalnognojivo.

Prirodnijesastojakilskesalitre.

Svojstva:bezbojnikristali,nehigroskopno,efikasnonakiselim

tlima.

Duaprimjenadovodidozaslanjivanja (utjecajNa)ipeptizacije

koloidatla

Primjena:natlimakiselereakcije

II. Kalcijevnitrat(norvekasalitra)Ca(NO3)2sadri1316%N

Fiziolokialkalnognojivo

Svojstva:vrlojehigroskopno

dobrotopivouvodi.

Primjena:nakiselimtlima,gdjedobroutjeenastrukturutlai

pristupanosthraniva.

AMONIJSKONITRATNAGNOJIVA

I. Amonijnitrat(AN) NH4NO3 sadri35%N.

Fiziolokijeneutralnognojivo

Svojstva:dobrotopivo,higroskopno,vrloeksplozivnoizapaljivo

(udodirusnekimkemikalijamailipodutjecajemtopline).

Kondicionirasedodatkomvapnenca(CaCO3)ilidolomita

(CaCO3xMgCO3).

Primjena:startnognojivoilizaprihranu(kaootopinamoei

folijarno).

I I. Kalcijamonijnitrat(KAN) NH4NO3+CaCO3 sadri27%N.

Fiziolokijeneutralnognojivo.

Imaboljafizikalnasvojstva(nijehigroskopan)isigurnost

skladitenja(nijeeksplozivan)odANa.

Primjena:startnagnojidbaiprihrana.

AMIDNAGNOJIVA

I. UreaCO(NH2)2 sadri46%N.

Fiziolokijeslabokiselognojivo

NajkoncentriranijejekrutoNgnojivo.

Vrijemeprimjene:osnovnaistartnagnojidba,zbogsporijeg

djelovanja.

Ureasemoekoristitiotopljenazafolijarnuprihranu,alipaljivo,

zbogopeklinanalistovima.Trebapazitinavanjskeuvjete

(temperatura,vlagazraka),tenakoncentraciju otopine.

Topivostuvodijedobra,tesemoeprimjenjivati fertigacijom

(navodnjavanjeotopinomgnojiva).


5/20

19.04.2013.

5

II. KalcijevcijanamidCaCN2 sadri1822%N.

fiziolokialkalnognojivo

sivedosivocrveneboje,nijehigroskopno

Upotrebljavasekaoumjetnognojivoisredstvoprotivbiljnih

bolestitezauklanjanjesumporaizsirovogeljezapri

proizvodnjielika.

zbogtoksinosti unositi1014danaprijesjetve

osimgnojidbenevrijednosti imaiherbicidnoiinskticidno

djelovanje

Tekua Ngnojiva

Primjenjujusekodstartnegnojidbeiuprihrani,adijelesena:

bistreotopine(nesadretalog)i

suspenzije(talogpotjeeodpunila)

Podijela

prema

tlaku

otopine:

otopinebeztlaka (NH4OHs20%N,otopinaureeiotopljeniAN).

otopineniskogtlaka(NH4OHs25%N).

amonijakati (Ngnojivauamonijskojvodis3147%N)

otopinevisokogtlaka(anhidriraniNH3s82%N).

Tekuaduinaimultielementnagnojivaprimjenjujuse

uglavnomzaprihranu(ponekadistartnugnojidbu)uz

mogunostmijeanjasazatitnimsredstvima,testimulatorima

rasta.

Prskanjeusjevatekuimgnojivimaomoguujeravnomjerno

doziranje,ahranivausvojenaprekolistaodmahdjeluju.

Uinkovitosttekuihgnojivajednakajekonvencionalnim

mineralnimgnojivima,aliukombinacijisadrugimsredstvima

mogubitiekonominija.

Tekuagnojivasuznatno skupljaodkonvencionalnihgnojiva.

Uratarstvuseupotrebljavajueeu sjemenskojproizvodnji,te

upovrtlarstvu,vinogradarstvu,hortikulturiidrugim

profitabilnimproizvodnjama.

Specifinostifolijarnegnojidbe:

maliintenzitetpenetracijekodbiljakasdebelomkutikulom,

otjecanjeslistakodhidrofobnihpovrina(listailiploda),

ispiranjekiom,

brzosuenjeotopine(spreja)naliu,

ogranienaretranslokacijapojedinihelemenata(npr.CaiB,koji

sutekopokretljivi),

ogranienadozazbogprimjeneniskekoncentracije

oteenjalistakodprimjeneviekoncentracije.

Folijarnaaplikacijagnojivajenajbrinainopskrbebiljaka

hranjivimelementima(neinajbolji)iomoguujenajuinkovitiji

naineliminacijedeficitapojedinihelemenata,alisadriniz

tehnikihibiolokofiziolokihspecifinosti.

FOSFORNAGNOJIVA ZbogkemijskogvezivanjaivrloslabepokretljivostiPutlu,te

niskeuinkovitosti,fosfornagnojivasenajeerabeza

osnovnu,rijeestartnu,gnojidbu,arijetkouprihrani.)

Najee jePdio kompleksnih gnojiva,apojedinana Pgnojiva

koriste seza balansiranje gnojidbe.

Fosforna gnojiva upravilu seneprimjenjuju po povrini tla,jer

e seuistoj vegetacijskoj godini iskoristiti vrlo mali dio,a

postojiiopasnost plitkogukorjenjivanjabiljaka torezultira

poveanomosjetljivounasuu i polijeganje.

Fosfornagnojivasepremaoblikufosfornekomponentedijele

na:

mljevenesirovefosfate

primarnekalcijevefosfate

sekundarnekalcijevefosfate

topljeneitermofosfate

Prematopivostifosfornekomponente,Pgnojivasedijelena:

topivauvodi:

superfosfat

tripleks

citrattopiva (u2%citratnoj,odnosnolimunskojkiselini):

precipitat

tomasfosfat


6/20

19.04.2013.

6

KALIJEVAGNOJIVA

dobivaju seoplemenjivanjemsirovihkalijevih soliizprirodnih

nalazita.

Tosuvodotopivagnojiva,alikalijionutluseveena

adsorpcijskikompleks(iliseakfiksira),padjelujuproduno.

Kalijeva gnojivadijelesena:

siroveKsoli(mljeveniprirodniminerali)

koncentriranaKgnojiva(sepreradomizsirovihsoli)

smjesesirovihsoliikoncentriranihKgnojiva

Sloenamineralnagnojiva Mogubiti:

kompleksna(dobivenakemijskimreakcijama)

mijeana(dobivenafizikimmijeanjem)

Kompleksna gnojiva

Uovu grupu gnojiva ubrajaju se gnojivaiji kation i anionsudjeluju

uishrani biljaka (kao.KNO3 i NH4H2PO4) ikompozicije razliitih soli

koje sadre dva ili tri(NP,NK,PKiNPK)osnovna hranjiva elementa.

omjerhranjivihelemenataunjima(najeeN,PiK),izraenu%.

(npr.gnojivoformulacije7:20:30sadri 7%N,20%P2O5i30%

K2O)

Usuvremenojagrotehnicikompleksnagnojivasunajeioblik

gnojivaiproizvodeseugranulamahomogenogsastava.

Ukupansadrajaktivnetvarijekoncentracijamineralnog

gnojiva.

"Petrokemija"d.o.o.Kutinaproizvodivrloirokasortiman

kompleksnihgnojivazarazliiteprimjene

Zaosnovnuimelioracijskugnojidbukoristeseformulacijes

manjeN,

avie

PiK

formulacija

5:20:30

6:18:36

7:14:21

7:20:30

8:26:26

Zapresjetvenuistartnugnojidbupogodnesuformulacije:

Formulacijepogodnezaprihranu:

formulacija

13:10:12

8:16:24

7:14:21

7:20:30

15:15:15

formulacija

18:9:9

20:10:10

15:15:15

Mijeana gnojiva

Mijeana mineralna gnojiva dobivaju semehanikim

mjeanjem krutih pojedinanih gnojiva uprakastom ili

granuliranom obliku.

Poagrokemijskim svojstvima takva segnojiva nerazlikuju od

kompleksnih i mogu sedobiti razliite formulacije za sve

zahtjeve suvremene agrotehnike.

Kompleksna gnojiva danas su potpuno istisnula primjenu

mijeanih gnojiva uHrvatskoj jer seuproizvodnji kompleksnih

gnojiva koriste i poluproizvodi.Osim togaona mogu postii

znaajno veu koncentraciju aktivne tvari od mijeanih gnojiva

to sniava trokove prijevoza,skladitenja i raspodjele.

Mijeanagnojiva,osimglavnihhranjivihelemenata,sadrekao

puniloobinoveekoliinekalcijkarbonatakojipovoljno

djelujenakemijskofizikalnasvojstvatla.

Kodmijeanjamogusedodatimikroelementi,zatitna

sredstva,stimulatorirastaidrugekomponente ukoliinikoja

jeprimjerena nekomtlu,biljciilietapirazvitka.

Zbogtakvihmogunostiunekimzemljamaseznatnokoriste

mijeanagnojiva,naprimjeruSADu,gdjejeratarska

proizvodnjapojedinihfarmiuskospecijalizirana,ine6070%

ukupnepotronjemineralnihgnojiva.


7/20

19.04.2013.

7

MIKROGNOJIVA

Viebiljkezahtijevaju,osimmakroelemenata,iesencijalne

mikroelementeodkojihsuFe,Mn,Zn,CuiNitekimetali,Mo

prijelaznielement,Clhalogen,aBnemetal.

Zbogmalekoliinekojebiljkezahtijevaju,mikroelementise

koristenanekolikonaina:

uglavnomsedodajukonvencionalnimmineralnim

gnojivima

koristekaootopinezafolijarnuishranu

zavlaenjesjemena

kaododatakotopinamazazatitubilja

Koliinemikrognojivasumaleuodnosunamakrognojiva(do

500gaktivnetvari/ha)

Mognojiva:520g/hado0,5kg/ha

Bgnojiva: 0.5kg/hado4kg/ha

CuiZngnojiva:0.520kg/ha.

MniFegnojiva:530kg/ha.

KRISTALONI Gnojivaupotpunostitopivau

vodi

Najeesekoristeu

hortikulturi,povrarstvu,

cvjearstvu(sadrei

mikroelementeihormone

rasta)

Moguseprimjenitiuz

navodnjavanje

ORGANSKAGNOJIVA

Organska gnojiva su po svom sastavu isvojstvima vrlo

raznolika skupina koja obuhvaa uglavnom razliite otpatke

biljnog iivotinjskog podrijetla

Organskagnojivasailibezmineralnihgnojivadijelesena:

gnojivabazirananatresetu

otpadivotinjskog

podrijetla

gnojivanabaziprirodnogotpadnogmaterijalabiljnog

iliindustrijskogpodrijetla

gnojivanabazikomunalnogotpada

Stajnjak Stajnjakjesmjesarazliitorazgraenihvrstihitekuih

izluevinadomaihivotinjaistelje(prostirke)kojasluiza

upijanjetekuegdijela.

Sastavstajskoggnojivazavisiodvrstedomaihivotinja,nainu

njihoveishraneivrstestelje,pajestogakemijskisastavi

uporabnavrijednoststajnjakarazliita.

Steljamoebiti:slama,kukurozovina,sijeno,pilovina,treset,

umskaprostirka,pijesak....

Veekoliinestajnjakaosjetnopoveavajusadrajorgansketvari

utluimikrobiolokuaktivnost.

Gubicihranivaizstajnjakasu:

isparavanjenakonunoenjautlo

ispiranjetijekomprimjeneinakonmineralizacije


8/20

19.04.2013.

8

Svojstvasteljeutjeunakakvoustajnjakaaposebnomjesto

pripadasadrajucelulozekojasebrzorazlae.

Uslijedpoveanjatemperatureuhrpistajnjaka,gubitciduikau

oblikuamonijakamogubitivrloveliki.

Stanjerazgraenostisteljeodreujefizikasvojstvastajnjaka

tojevrloznaajnozaraspodjelugnojiva,aliizasvojstva

humusa(npr.steljaodliadajekiselihumus).Brzinarazlaganja

stajnjakautluutjeenamobilizacijuhraniva.

Tijekomuvanjastajnjakadogaajuse promjenepodutjecajem

razliitihgrupamikroorganizama(gljive,aktinomicete,aerobnei

anaerobnebakterije,protozoeitd.).

Aktivnostmikroorganizamazavisnajeodvieimbenika:

nainauvanja,vrstistelje,pHreakcije, temperature,

vlanosti,zbijenostistajnjakaislino

Neugodan miris stajnjaka potjee odamina imerkaptana koji

nastaju razgradnjom proteina bez prisustva kisika (truljenje).

Uoksidacijskim uvjetima krajnji produkti su CO2iH2Opaslabo

zbijene gomile stajnjaka imaju visoke gubitke na teini iu

duiku.

Uuvjetimadobrezbijenostistajnjakzatrimjesecaizgubioko

30%teineioko25%N.

Stajnjakjenakon34mjesecapoluzreo,anakon68mjeseci

potpunozreo.

Gubitcihranivamogunastatiispiranjempadalinama,

posebicekodniskihislabozbijenihhrpastajnjaka.

Izgradnjagnojitasnepropusnompodlogom sprjeava

ispiranjehranivaioneiavanjeokolia

Zreli stajnjak nesadri slamnate dijelove,ima nii sadraj

ugljika,apoto seduik utoj fazi (sazrijevanje)manje gubi,

bolje jeujednaen iima vii sadraj fosfora ikalija.

Svjeem stajnjaku sastav semoe popraviti dodavanjem

mineralnih fosfornih ikalijskih gnojiva.

Dodavanjem duinih mineralnih gnojiva popravlja seiC/N

omjer.

Svjei stajnjak ima inepovoljna fizikalna svojstva: teko se

raspodjeljuje po parceli,loe zaorava,a velika koliina slame

nakon zaoravanja odvaja oranini odpodoraninog sloja i

dovodi dobrzog isuivanja tla.

Stajnjak uprosjeku sadri:

voduimakroelemente:

75%H2O 0.5%N 0.3%P2O5 0.6%K2O

temikroelemente:

3050ppmMn 1020ppmZn 35ppmB 13ppmCu

0.10.2ppmMo

C:Nomjer priblino 20:1

Sadraj hraniva ustajnjaku varira uodnosu na navedene

vrijednosti, ovisno odnaina uzgoja stokeiuvanja gnoja.


9/20

19.04.2013.

9

Stajnjak ima produno djelovanje (34godine),ovisno o

fizikalnim ikemijskim osobinama tla.

Dinamika iskoritenja hraniva u3godine je:

1.godina 50%

2.godina 30%

3.godina 20%

Volumna masa stajnjaka iznosi od0.9t/ha

Gnojidbene dozestajnjaka kreu seod20t/hado40t/ha

Dubina zaoravanja stajnjaka zavisi odsvojstava tla.

Nateim ivlanim tlima stajnjak sezaorava na dubinu od30

cm,ana lakim tlima plie.

Stajnjak pokazuje izrazito produno djelovanje duika dok je

iskoritenje fosfora ikalija uprvoj godini primjene slino

mineralnim gnojivima.

Uekolokojproizvodnjisvesevieupotrebljavakrutistajski

gnojobogaensirovimfosfatima

Gnojnicaignojovka

Gnojnicatekueizluevinedomaihivotinjakojesedrenastelji

Gnojovka tekuistajnjakkojisedobivausuvremenimstajama

gdjeseivotinjskiekskrementiuvajubezprimjenestelje

Prosjenisastavgnojnice:

0.10.5%N

0.31.0%K2O

0.01%P2O5 (tragovi)

Stajanjemgnojniceuotvorenimjamamailibazenimabrzose

gubiNuoblikuNH3,posebicekodviihtemperatura.

Gubicisesprijeavaju:dodatkomformaldehida,gipsa,sulfatne

kiselineilisuperfosfata,tesipanjemmotornoguljapopovrini.

Produkcijagnojnicepogoveduiznosioko15kg/dan,todaje

5m3 godinjepojednomgrlu,teoko10kgNi25kgK2O.

Primjenagnojnice:pomoucijeviilifertigacija.

Neadekvatnodranjeiliprimjenagnojnicepredstavljaekoloki

problem.

Gnojovkajeguajeodgnojnice(suhatvaroko15%).

Primjena:

Gustagnojovka=bezrazrijeenjaili1:3

Rijetkagnojovka=1:5 do 1:15

Koncentracijahranivaovisio:nainuuzgoja,ishranistokeinainu

uvanjagnojovke(otvorenelagune,anaerobnafermenmtacija itd.)

iiznosiprosjeno: 0.4 0.6%N

0.2 0.45%P2O5

0.25 0.50%K2O

uvanje:uposebnimjamamailicisternama,bezdodirasazrakom,

uzkoritenjeposebnihaplikatora zaunoenjeispodpovrinetla.

Primjenapopovrini:visokigubiciN

mehaniziranaprimjena

tekuegstajnjaka


10/20

19.04.2013.

10

Gnoj peradi

Pripadakrutomstajskomgnojuivrijednojekoncentrirano(posebnouP),brzodjelujuegnojivo.

Prosjenisastav: 5589%H2O

0.62.2%N

0.51.8%P2O5

0.51.1%K2O

Godinjaprodukcijasvjeeggnoja:kokoioko60kg;patkeiguske

oko 5070kg

Gubicihranivastajanjemmogubitiveliki.Dodavanjem

superfosfatasmanjujesegubitakN.

Moesemijeatisasuhimtresetom,suhimhumusom,zemljom

ilipiljevinom,tekompostirati(67mjeseci).

Svjeipileignojbrzimsuenjemnavisokojtemperaturi gubi

neugodanmiris asadri:46%N,do3%P2O5i22.5%K2O.Lako

setransportiraidobrouva.

Primjena:prijesjetveizaprihranu.Pogodanjezapovre,cvijee,

jagodiastovoeikrumpir.

Koliine:410t/hasirovoggnoja,ovisnooosobinamatlaikulturi.

Guano

Naziva sejo iperuanski guanoili fosfatni guano.

Predstavlja nataloene ekskremente morskih ptica,usitnjene do

veliine granula pogodnih za raspodjelu.

Formulacija je:3:8:1 do 8:4:1

Gnojivo jeprirodno,pasadri mikroelemente (posebice eljezo i

bor),aodmakroelemenata:kalcij,magnezij isumpor.

Zbog povoljnog djelovanja na fizikalnokemijska svojstva tla

koristi seikao kondicioner (samo uSjevernoj iJunoj Americi,

zbog skupog prijevoza malekoliine aktivne tvari).

Sideracijaipokrovniusjevi

Zaoravanjezelenemaseodreenihbiljnihvrstanazivase

zelenagnojidbailisideracija.

Sadrajorgansketvariutlujekarakteristinaistabilnaveliina,

zavisnaodklimeikemijskofizikalnihsvojstavatla,tesezato

zelenomgnojidbomnepoveavadirektnosadrajhumusa,ve

samobiogenost

tla.

Ulaganjeuzelenugnojidbumorase,zbogindirektnoguinka

ekonomskiprocjeniti.

Najveeznaenjesideracijejepoveanjeduikautluitobez

utrokaenergije.Najeesezaoravajuleguminoznebiljkekoje

ivotnomaktivnoukvrinihbakterijaveuatmosferskiN2.

Ostalipozitivniuincisideracijesu:

Sprijeavanjepovrinskeerozije

Poboljanjefizikalnihsvojstavatla(retencijazavodu,aeracija)

Sprijeavanjeispiranjahraniva(konzervacija).

Zelenagnojidba(sideracija)imaposebno mjestoi

nezaobilaznajeualternativnojpoljoprivredi.

trebazaoravationebiljnevrstekojemajuvelikuorgansku

masu,sadrelakorazgradive tvari,teveekoncentracije

duikaipepela.

Poeljnojedaprocesrazgradnjenakonzaoravanja trajeto

krae.


11/20

19.04.2013.

11

Pokrovniusjeviimajuvelikuvanostuodrivojpoljoprivrednoj

proizodnji

obuhvaenisurazliitemjereodravanja tlapodvegetacijoms

namjeromodranjailipoveanjaorgansketvaritla,poboljanja

fizikalnihsvojstavatla,akumulacijeduika,poveanje

mikrobiolokeaktivnosti,suzbijanjakorova,itd.

pokrovniusjevimogubiti.jednogodinje,dvogodinjei

viegodinjebiljnevrste

odzimskih:leguminoze,ra,penica

odljetnih:proso,leguminoze,heljda,rauola,sudanskatrava,itd.

Kadazaoravatisiderate?

Kemijskisastavbiljakamijenjasetijekomvegetacije.Mlae

biljkesadrevielakorazgradivihkomponenata,tesuuslijed

brerazgradnje moguiveigubici,posebiceNuobliku

amonijaka.

Starijebiljkesubogateteerazgradivimkomponentama

(celuloza,kemiceluloza,lignini),teeserazgraujuiimaju

nepovoljnijiC:Nodnos.

Rijeenjejekompromisno:

ufazicvjetanja,kadaimajudovoljnoorgansketvari,te

najpovoljnijiodnoslakoiteerazgradivihkomponenata.

Efikasnostsideracijeiuzgojapokrovnihusjevatreba

promatratikroz.

poveanjeplodnostitla

obogaivanjetlahranivima

sprjeavanjeerozije

smanjenjekorova

ekonomskeisplativosti,itd.

uekolokojpoljoprivredisideracijaiuzgojpokrovnih

usjevanemajualternativu

Komposti

Tosugnojivadobivenaizrazliitihorganskihostataka

izmjeanihstvarimamineralnogpodrijetka:vapno,pepeo,

mineralnagnojiva(organomineralnikomposti),idr.

Uprocesukompostiranja,kojeseodvijapodutjecajem

termofilnemikrofloreibiokemijskihprocesa,svjeaorganska

tvarpodlijeeprvodekompoziciji,azatimprocesimaslinim

tvorbihumusa.


12/20

19.04.2013.

12

Koliinadobivenogkompostaje4050%odpoetnesvjee

oranskemase,zboggubitaka:ugljika,vodeidrugihtvariu

procesukompostiranja.

Manjekoliinekompostaprireujuseujamamailiveim

posudama,aveeuhrpama.

Optimalnavlanostmaterijalaje5055%,akodveihkoliina

kompostapotrebnojeostavitiotvorezaulazakzrakai

izdvajanjeCO2ivode,teregulacijutemperature.

IdealanC:Nomjermasezakompostiranjeje2530:1

UgotovomkompostuC:Nje10:1

Zemljinicrviivermikompost

gujavice oko160vrsta

prolaskomorgansketvariitlakroznjihovprobavnisustav

dolazidotransformacijeorgansketvariuoblikekojipodlijeu

humifikaciji

aktivnisupri030C

utjeunapromjenumikroflore,razgradnju organsketvari,

veubioraspoloivosthraniva,aeriranosttla,itd.

Vemikompostjeupotrebagujavicauprocesukompostiranja

Bihugnoj

Organskognojivokojesedobivakaoostatakuproizvodnji

bioplina.

Prosjenisastav bioplina:

65%CH4

30%CO2

1%H2S

Slabijejeenergetskevrijednosti(28m3 ekvivalentnojes16.8

m3 prirodnogplina).

Procesdobivanjabioplinaodvijaseutrifaze:

Hidrolizaorganskihspojeva

Acidogeneza

Metanogeneza

Odvijasepodutjecajemanaerobnihbakterijaudigestorima

iznadkojihsuspremnicizaplin.Procestrajeoko14danaiodvija

senatemperaturi 35oC.

Sirovinezadobivanjebioplinasu:stajskignojrazliitogporijekla,

kanalizacijskimulj,listinac,komposti,gradskiotpadiostali

materijalikojiimajuenergetskuvrijednost.

Vrijemeprimjenebihugnoja:predsjetvu/sadnjuitijekom

vegetacije. Koliine:1012t/hazatravnjake,1520t/hazaitaricei4060

t/hazaokopavine.

Izgled:gusta,tekuamasa.

Bihugnojodgradskogotpadamoesadravati zagaivae,pase

neprimjenjujenaratarske,voarskeipovrtlarskekulture.

Fertilizacijskavrijednostbihugnojaveajeodstajnjakajersadri

priblino: 3%N 1.2%P 3.7%K

ProizvodnjabioplinavrlojerazvijenauIndiji,Kini,teuIzraelu.

UzemljamaEuropeiSADupostajeaktualna,jerrijeavaproblem

odlaganjaorganskihmaterijala(kanalizacijskimulj,tekuistajnjak

itd.)


13/20

19.04.2013.

13

KONDICIONERITLA tvari veinom organske ianorganske prirodne tvari ili sintetiki

proizvodi kojipriunoenjuutlopopravljajukemijskaifizikalna

svojstvatla(kapacitet izmjenekationa,vlaenjetla,bubrenjei

stezanje,propusnostzavoduizrak,strukturutla,toplinska

svojstvatla,itd.)

PremaDeBoodtukondicioneretladijelimona:

1. Tvarizapoveanjehidrofilnosti(npr.otopinepoliakramida

PAM)

2. tvarizapoveanjehidrofobnostitla(npr.bitumenske

emulzije)

3. tvarikojepoveavajutemperaturu povrinetla(npr.mal

bitumenskihemulzija)

4. tvarikojepoveavajukapacitetzamjenekationa(npr.

emulzijesasvojstvimajakihkiselina,glina,zeolit)

5. tvarikojestabilizirajustrukturuobraenogtlailake

prodiranjekorijena

svinavedenikondicioneripoveavajustabilnostagregata

iakopostojerazlikeunjihovojefikasnostiifitotoksinosti

URHkakvoapoboljivaatlareguliranajeZakonomognojivimai

poboljivaimatla(NN163/03)

Lumbripost (orbig,humusodglista)

Djeluje kao organsko gnojivo ikondicioner tla: koristi seza

poveanje plodnosti,anajbolje rezultate daje uuzgoju lonanica.

Djeluje na poboljanje strukture (rastresitost,bolja retencija

vode),poveanje ope mikrobioloke aktivnosti tla iaktivaciju

nepristupanih hraniva utlu.

Ugljena praina

koriste seestice promjera 0.151.25mmza odstranjivanje

razliitih oneiivaa tla ivode (toksine tvari,organske otopine,

kao npr.nafta,boje,mirisi,kiseline,soliitd.).

Gips (CaSO4x2H2O)

koristi sekao sulfatno sredstvo za kalcizaciju tla,bez podizanja

pHvrijednosti,neutralizira alkalnost tla izazvanu suvikom

natrija,poboljava strukturu (aeraciju iupijanje vode)jer uklanja

natrij izamjenjuje ga skalcijem na adsorpcijskom kompleksu.

Koristi seikao umjereni zakiseljavatla.

Hortikulturni pijesak

isti,kremeni isterilizirani pijesak , koji semijea stlom za lonanice radi

bolje aeracije idrenae,najeezasukulente ikaktuse.

eljezni sulfat zelenagalica

sadri 20%Fei11.5%S

Koristi sekod nedostatka eljeza (uklanja Feklorozu)ikao umjereno

sredstvo za zakiseljavanje karbonatnih ineutralnih tala.

Komposti

osimfunkcije gnojiva,imaju iulogu kondicionera sjakimdjelovanjem na strukturu (aeraciju iretenciju vode),boju tla i

poveanje biogenosti tla.

Kalcijev karbonat CaCO3

koristi seza neutralizaciju kiselosti (kalcizaciju),ali utlu djeluje i

kao poboljivastrukture tla.


14/20

19.04.2013.

14

Treset

Tresetpoveavaretencijuvodeutlu(515putanaunesenu

masu)iinitlorahlimitoplijim (zbogvelikekoliineorganske

tvariipoveanogkapacitetazazrakuztamnijuboju).

estosetresetudodajeCaCO3zasmanjivanjekiselostitla, te

perlitilivermikulit(sekundarniminerali)zapoveanje

adsorptivnihsvojstavaivezivanjemineralnihoblikahranivau

raspoloivomobliku.

Perlit

krut,svijetli sitnozrnati materijal (izgledom slian vermikulitu)velike

unutranje apsorpcijske povrine.Vulkanskog jepodrijetla,lagan,

neutralne pHreakcije isterilan.

Primjenjuje seza poboljavanje strukture (aeracije ivododrivosti tla),

poveanja sorptivnih svojstava,bolju drenau ismanjivanje volumne

teine tla.

Vermikulit

ekstremno lagani,granularni prirodni sekundarni mineral,velike

unutranje apsorpcijske moi,promjera estica oko 0.15mm.

Sadri malo kalija,kalcija imagnezija,akoristi sekao "nosa"

mineralnih oblika hraniva koje postupno otputa teini tlo

rahlim ilakim poveavajui mukapacitet za zrak ivodu.

Sumpor

Koristi seza zakiseljavanje iflokulaciju tla (slino gipsu)ime se

postie bolja struktura tla (aeracija ivododrivost).

Djeluje toksino na biljke imora sekoristiti najmanje osam

tjedana prije sadnje ili sjetve.

Zeoliti Odkondicionera uposljednje vrijeme sve vie seustaklenikoj

ishrani bilja koriste zeoliti,prirodni porozni minerali vrlo velikog

ionoizmjenjivakog kapaciteta.

duinagnojivasazeolitimaimaju

produeni efekt(smanjenaopasnost

odispiranjaioneienjaokoline)

zeolitipoveavajuefikasnostfosfornih

gnojiva

smikrognojivima produenodjelovanje

Glaukonit(K,Na,Ca)


15/20

19.04.2013.

15

Malevi

Tosusupstrati kojisetakoermogusmatratikondicionerimatlajer

mijenjajuzemljineuvjeteurazliitimvrstamabiljneproizvodnje.

Posebicesekoristeupovrarstvu,voarstvuislinim"malim"

proizvodnjama,amnogomanjeuratarstvu.

Malevisupoporijeklu:

organski

anorganski

sintetiki

Usuvremenoj poljoprivredi malevi sesve vie koriste,posebice u

hortikulturnoj proizvodnji.Njihovo znaenje za tlo jeviestruko,jer

utjeu na:

1. poveanje retencije vode

2. zatita tla odisuivanja

3. zasjenjivanje izadravanje rasta korova

4. privlaenje zemljinih crva

5. poveanje temperaturetla uhladnijem periodu vegetacije i

6. zatitu tla oderozije (posebno nagnutih terena)

Malevi odprirodnog materijala,osim funkcije prekrivanja tla,

razgradnjom oslobaaju hraniva,posebno duik.

Odprirodnih maleva koriste sevrlo razliiti materijali,kao: slama

itarica,sjeno,kora iliedrvea iostali organski otpaci.

Odanorganskih maleva najee sekoriste sintetike folije razliitih

svojstava.

SUPSTRATIZABILJNUPROIZVODNJU

Premda biljke ive na kopnu iuvodi,sve kulturne biljke su

kopnene, osim rie (Oryza sativaL.),koja sa kao akvatina

uzgaja uvodi.

Osim tla kao supstrati biljne proizvodnje unovije vrijeme koriste

seidrugi:

vodene kulture (hidroponik tehnika)

pjeane kulture (ili dripkultura)

plastoponi

ioniti (sintetike smole),tzv.umjetno tlo

aeroponi

Hranjiveotopine,kaosupstratbiljneishrane,koristeseu

hidroponima,aprireujuporazliitim"receptima"zavisnood

biljnevrste.

Tonijenovinainproizvodnje(WoodwarduEngleskoj,1699)i

joodvremenaSachsa iKnoppa(1862) poznatesumetode

uzgojauvodenimkulturama,adanassuobogaenenajnovijim

saznanjimaousvajanjuhraniva

Veinibiljakaodgovarastandardna otopinamakaotoje

Hoaglandbroj2,PennigsfeldiliGericke.

Osmotskitlakhranjivihotopinazauzgojbiljakauhidroponima

obinojeizmeu0.5i1.5bar.

pHvrijednostsemoraeenadziratiiodravati naoko 5.5 to

sesmatraoptimalnim.

Klijanci salate na staklenoj vuni


16/20

19.04.2013.

16

Hidroponskiuzgojkrastavaca

Vertikalnihidroponskiuzgoj

Uzgojbiljakauvelikimhidroponiksustavimanadziranje

automatskimureajimaza:

prilagoavanjekoncentracije hranjivihelemenata,

pHotopine

uvoenjekisikauotopinu(prozraivanje).

Veinahidroponskihnainauzgojakombiniranajesastaklenicima

uznadzortemperature,svjetlosti,vlanostizraka,te

prilagoavanje(poveanje)koncentracije CO2.

Timejeomoguenuzgojusvimrazdobljimagodinepod

najpovoljnijimuvjetima.

Visinaprinosajeviestrukoveauodnosunapoljskeuvjete,

kakvoaproizvodajevisokaimoguejedetaljnoplanirati

marketingproizvoda.


17/20

19.04.2013.

17

Agregirani hidroponik sustavi su plastini kontejneri (cca 20L)

napunjeni inertnim materijalom visokog retencijskog kapaciteta

za vodu (npr.kamena vuna)koji prua dobar oslonac korijenu.

Mogu imati otvorenu ili zatvorenu cirkulaciju hranjive otopine.

Kontejner sekoristi 2godine,nakon togase supstrat mijenja ili

sterilizira.

Pogodni su za uzgoj rajice ikrastavca.

Hydroponic Greenhouse


18/20

19.04.2013.

18

Aeroponik tehnika sedosta rijetko primjenjuje jer su toskupi

sustavi,uvijek staklenikog tipa irazliitih konstrukcijskih

rijeenja.

Princip proizvodnje jeuranjanje korijena biljaka uhranjivu

otopinu upravilnim vremenskim razmacima.

AeroponicGardenatChicagoO'HareAirport


19/20

19.04.2013.

19

Biljke su ukorijenjene urastresit sintetiki supstrat,smjetene u

reetkaste nosae koji su privreni na beskrajnu traku.

Traka kruno pomie biljke (priblino jedan o kret/sat)tako ana

donjoj toki korijen sepotapa uhranjivu otopinu.

Podizanjem prema goreinakon dostizanja gornje toke

sputaju se sjevernom stranom visokog staklenika (>10m)do

otopine pasve biljke dobivaju podjednaku koliinu ikvalitetu

svjetlosti.

Danassesveeebiljkeuzgajajunatzv.NFT

(NutrientFilmTechnique)ilihranjivimfilmovima(Cooper,

1960).

Takavsustavtemeljisenakrunomstrujanjuhranjiveotopine

(zatvoreni sustavbezoneiavanjaokoline)iznadplitkih

bazenaprekrivenihPVCfolijom,malonagnutih(2.5cm/30m),

bezsupstratazaukorijenjivanje.

Temperaturaotopineregulirasena ~35oC.

CijenaNFThidroponiksustavaje81500$/ha(bezinvesticijeu

staklenikilaboratorij)uzgodinjuinvesticijuuproizvodnjuod

priblino22000$/ha.


20/20

19.04.2013.

Literatura:VladimiriVesnaVukadinovi(2011).Ishrana bilja.Poljoprivredni

fakultet Osijek

DamiiStevanovi(2007).Agrohemija.Beograd

InternationalFertilizerIndustryAssociation UnitedNations

EnvironmentProgramme (2000):MineralFertilizerUse andthe

Environment

supstrati i gnojidba

Documents