fotohemijski i industrijski smog
DESCRIPTION
smogTRANSCRIPT
FOTOHEMIJSKI I INDUSTRIJSKI
SMOG
• Jedan od osnovnih razloga za povećanje aerozagađenja, koje je zabilježeno u posljednja tri stoljeća je industrijska revolucija.
• Prije 1950.godine, najveći dio aerozagađenja nastajao je kao posljedica sagorijevanja uglja u termoelektranama.
• Pod određenim uslovima, dim i sumpor-dioksid, nastali sagorijevanjem uglja, jedine se sa maglom čineći INDUSTRIJSKI (zimski) SMOG.
• U visokim koncentracijama industrijski smog može biti izuzetno toksičan kako za ljude, tako i za ostale žive organizme.
• Ovaj smog se još naziva Londonski smog, jer je ovaj grad najčuveniji po visokim koncentracijama industrijskog smoga.
• U decembru 1952.godine, u Londonu je za dvije sedmice prema procjenama umrlo 12 ooo ljudi od smoga.
• Anticiklona nad Londonom uzrokovala je stanje bez vjetra, u kojem se uz površinu zemlje nataložio hladni zrak zasićen smogom, a iznad toga je formiran poklopac od toplog zraka.
• Smog je nastao zbog onečišćenja zraka izazvanog ponajviše izgaranjem velikih količina uglja, kako u termocentralama, tako i privatnim kućama.
• Međutim, sagorijevanjem fosilnih goriva, kao što je benzin nastaje drugi aerozagađivač koji, za razliku od industijskog smoga, nastaje u ljetnom periodu i uzrokuje novi problem.
• Taj aerozagađivač naziva se FOTOHEMIJSKI SMOG.
• Prvi put je ova vrsta smoga zapažena u Los Angelesu, 1940. godine.
Sastojci fotohemijskog smoga:
Osobine Fotohemijski (ljetni) smog
Industisjki (zimski) smog
Izvor Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem
Sagorijevanje uglja
Vremenske prilike Vedro Oblačno (magla)
Temperatura nastajanja
24-33˚ C -1-5˚ C
Period sa najvišim vrijednostima
Poslijepodnevni časovi
Jutarnji časovi
Hemijska reakcija Oksidacija (O3 PAN) Redukcija (SO2)
Razlika između fotohemijskog i industijskog smoga:
• Fotohemijski smog nastaje kada primarni zagađivači, azotni oksidi i volatilni hidrokarbonati nastali sagorijevanjem tečnih fosilnih goriva, pod djelovanjem Sunčeve svjetlosti, reaguju i stvaraju smjesu sekundarnih zagađivača.
• Saobraćaj je glavni izvor primarnih zagađivaća.
• Nastajanje fotohemijskog smoga je, po pravilu, povezano sa specifičnim klimatskim uslovima i velikom gustinom saobraćaja.
• Pod specifičnim klimatkim uslovima se podrazumijeva optimalna temperatura i povišen vazdušni pritisak u toku ljetnih mjeseci.
• Fotohemijski smog nastaje nizom hemijskih procesa.
• Za početak ovih procesa neophodni su sljedeći uslovi:
Sunčeva svjetlostProdukcija azotnih oksidaProdukcija isparljivih organskih jedinjenja
Temperatura viša od 18˚C.
• Kada se ispune svi ovi uslovi, započinje niz reakcija koje za posljedica imaju stvaranje niza toksičnih jedinjenja, koja sačinjavaju fotohemijski smog.
• Prizemni ozon je reprezent fotohemijske reakcije i nastaje pod uticaje ultraljubičaste radijacije sunčeve svjetlosti, koja prolazi kroz gornji sloj ozona u atmosferi.
• Ozon se formira u reakciji atomskog kisika sa molekularnim kisikom.
O + O2 O3
Reakcija atomskog kisika sa molekularnim kisikom :
• Izvor atomskog kisika koji je neophodan za nastajanje prizemnog ozona i kojeg nema u značajnim količinama u nižoj troposferi je azot-dioksid.
• U prisustvu ultraljubičaste svjetlosti dolazi do FOTOLIZE azot-dioksida pri čemu nastaje azot-monoksid i atomski kisik.
NO2 UV NO + O
Reakcija fotolize :
• Azot-dioksid može reagovati sa radikalima nastalim iz volatilnih jedinjenja i poslije niza reakcija dolazi do stvaranja produkata kao što su peroksi-acetil nitrati (PAN).
• Posebnu reaktivnost pokazuju ugljikovodici sa dvostrukom vezom kao i određeni aromatski ugljikovodici.
• Nastanak fotohemijskog smoga uslovljavaju sljedeći faktori:
Visoka koncentracija azotnih oksida i isparljivih organskih jedinjenja i ona je najčešće povezana sa velikom gustinom saobraćaja.
Doba dana,Meteorološki faktori,Topografija.
• Meteorološki faktori mogu pozitivno i negativno uticati na proces nastajanja ozona.
• Kiša koja pročišćava atmosferu i na taj način smanjuje nivo fotohemijskog smoga.
• Vjetar, također, može prečistiti atmosferu i na taj način smanjiti uticaj fotohemijskog smoga.
• Posljedice fotohemijskog smoga: Iritacija očiju i respiratornog sistema,
Korozija, Ubrzano starenje materijala, Smanjenje vidljivosti, Zakišeljavanje tla
Mjere za prevenciju:Sniženje dopuštenih koncentracija, Katalititički konvertori u vozilima, Nova goriva, Alternativni pogon
ZAKLJUČAK:
Djelujmo preventivno na stvaranje smoga, odaberimo zemaljski “raj” za
stanovanje.