bkp - skripta

8/16/2019 BKP - Skripta

1/21

I - POJAM I METOD PROUČAVANJA BOSANSKOG PRAVA

1. Pojam bosanskog !a"a - Pojmom bosanskog prava u historijskomsmislu rijecu,obuhvata se cjelokupno pravo koje se jos od ranog srednjeg

vijeka do danas primjenjivalo i primjenjuje na teritoriji BIH.To pravo sestoljecima razvijalo i oblikovalo tako sto su se na bosansko-slavensku podloguslijegali razliciti pravno-pliticki nanosi i uticaji.Tih nanosa i uticaja bilo je vec ubosanskom srednjovjekovnom pravu,gdje se uz staro slavensko obicajnopravo srecu elementi srednjoevropskog feudalnog prava,dubrovackog imletackog prava te germanskog rudarskog prava.- z osmansko vojno-upravno,agrarno i zemljisno pravo,serijatskopravo,kanonsko pravo katolicke i pravoslavne crkve,sa jevrejskim obicajnimpravom.!rajem osmanske vladavine u bosansko pravo,putem taznimatskogzakonodavstva,prodiru principi i instituti modernog evropskog prava.Taj razvoj

je nastavljen za vrijeme austro-ugarske uprave kada bosansko pravo dobijasve oblike modernog evropskog prava- Bez obzira na brojnost svojih sastavnih komponenti,bosansko pravo nije biloni u jednoj etapi svog razvitka mehanicki zbir propisa razlicitog porijekla inamjene."no je uvijek predstavljalo izvjestan sistem,manje ili vise pravno-tehnicki razvijen i moderan,ali sa jasnim odlikama jednog pravnog sistema.

#. Koma!a$%"no !a"o - !omparativnim ili uporednim pravom se obicnooznacava svako proucavanje putem poredjenja dva ili vise pravnihsistema,grana prava ili pravnih instituta unutar istog pravnog poretka.- naj#irem smislu to je proucavanje prava dvije ili vise zemalja njihovimporedjenjem i uporednom analizom.- $istemska primjena ovog metoda vezana je za %& stoljece u okviru koje sesve cesce proucava legislativa i opcenito razliciti pravni sistemi.

BOSANSKO SREDNJOVJEKOVNO PRAVO & I - 'EUDA(NO STATUSNOPRAVO

1. P!a"na !%!o)a *+,)anog osj+)a , Bosn% - Bosni su statusna

pitanja regulirana na osnovu slavenskih obicaja i srednjo-evropskogfeudalnog prava koje je stizalo posredstvom garske.- Po tom osnovu sva vlastela u Bosni je bila u punom posjedu svojih feuda kaobastina.- 'edino je tzv. odumrtna (odumrla) bastina pripadala vladaru.

#. S%s$+m "aa%$+$a , Bosn% - "dnos vladara kao seniora i njegovih


2/21

feudalaca naziva se vazalitetom ili vazalnim odnosom.- Postoje dva sistema vazalskih odnosa *%. !runski vazalitet+. Hijerarhijski vazalitet- !runski vazalitet je postojao tamo je gdje centralna vlast bila jaka i gdje su

svi feudalci bili direktno vezani za vladara kao svog seniora.- azali su prema svom senioru imali uglavnom dvije obaveze.- Prva se sastojala u placanju odredjenog godisnjek danka u znak priznanjanjegovog vrhovnog prava,a druga je bila vojna obaveza.- Bosni je u pravilo samo krupna vlastela bila direktno vezana za vladarakao svog seniora,dok je obicna vlastela i vlastelcici zavisili od krupne vlastele.- Postojanje feudalne hijerarhije u Bosni je vodilo i dovelo do sve vece slabosticentralne vlasti.

/. Im,n%$+$ska !a"a "as$++ - Prava feudalaca na posjedu se nazivaju

imunitetima.- $vaki feudalac u pravilu ima trojaki imunitet%. konomski+.dministrativni/.$udski- konomski imunitet sastojao se u pravu vlastelina da od naseljenika svogposjeda ubire feudalnu rentu. 0enta je mogla biti radna (kuluk) naturalna inovcana- dministrativni imunitet sastojao se u pravu vrsenja upravno-policijske vlastifeudalnog gospodara nad naseljenicima njegovog posjeda- $udski imunitet je sadrzan u pravi zemljisnog gospodara da sudi svim

naseljenicima svog posjeda1vlastelina.- "baveza vlastele da vladaru daje bilo kakvu odredjenu godisnju dadzbinu uBosni nije postojala. feudalnim drzavama sa jakom centralnom vlascu,svakavlastelinska i kmetska kuca bila je obavezna da placa vladaru odredjenudadzbinu (% dukat godisnje) ili odredjenu kolicinu zita kao priznanje njegovogvrhovnog prava svojine na zemlju

0. a"%sn% +mjo!a)n%2% - 2asuprot vlasteli kao feudalnom stalezu stajalo je seljastvo,cija je osnovna karakteristika kao drustvenog sloja,vezanost zazemlju odnosno zemljoradnja.

- Pravni polozaj seljaka u srednjovjekovnoj Bosni je zbog oskudice u zivorimanedovoljno poznat.- ecinu seljastva cinili su feudalno zavisni seljaci,u koje su spadali zavisnizemljoradnici,stocari i robovi.- 2ajbrojniji sloj zavisnog stanovnistva su bili zavisni zemljoradnici.- !metici ili 3ljudi3 u Bosni su bili vezani za zemlju.Iz domacih povelja idubrovackih spisa jasno se vidi da je bosanskim i humskim kmetovima izricitobilo zabranjeno napustanje vlastelinskih posjeda i samovoljno prelazenje s


3/21


4/21

trgovackom poslovanju povecava.

II - PRAVNI SISTEM

1. S,)o"% - "snovni oblik sudova u Bosni su bili vlastelinski ili3patrimonijalni3 sudovi kakvi su postojali i u ostalim balkanskimsrednjoevropskim feudalnim drzavama.- $vaki vlastelin je na osnovu svog sudskog imuniteta imao pravo da sudizavisnim ljudima sa svog posjeda.- lastelin je obicno sudio tako sto je sjedio na nekoj kamenoj stolici odakle jepratio raspravu i izricao presude- $porovi izmedju bosanskih podanika i 8ubrovcana raspravljani su i rjesavanina jednom mjesovitom pogranicnom sudu,koji se nazivao stanak.- 2a stanku su najcesce rjesavani zemljisni i slicni sporovi izmedju

dubrovackih gradjana i humskih seljaka.- slucajevima sporova izmedju Bosanaca i 8ubrovcana nadlezan je bio,sudonoga koji je tuzen.($ud tuzenika)- $asima i drugim stanovnicima bosanskih gradova sudio je knez koga jeimenovao vladar.- Bosni nije bilo posebnih drzavnih sudova ili sudova na dvoru vladara,kakvisu po pravilu postojali u drugim feudalnim drzavama.- lasteli u Bosni su najcesce sudili vlastelinski kolegiji sastavljeni odpredstavnika same vlastele i ;rkve bosanske.

#. S,)sk% os$,ak - Podaci o sudjenju,odnosno posstupku pred sudovimasu malobrojni i veoma fragmentarni.-


5/21

se ticu krivicnog prava u modernom smislu rijeci,moze se vidjeti da se usrednjovjekovnoj Bosni svaka protivpravna radnja naziva rijecju krivina.- Pojmu krivine suprostavljala se rijec pravina,kao oznaka svakog ponasanjakje je u skladu sa pravom,odnosno pravdom.- kaznenom sistemu srednjovjekovne Bosne preovladavale su imovinske

kazne obicno naplacivane u naturi a rjedje u novcu.Imovinska kazna seprimjenjivala cak i u slucaju krivicnog djela ubistva.- 4a krivicno djelo ubistva u Bosni se prakticirala globa,zvana 3ra=da3 iliumir .- Primjenjivanje globe za krivicno djelo ubistva pokazuje da je i medjuslavenima u Bosni nekad bila poznata krvna osveta.!rvna osveta se kasnijezamijenila otkupom ili tzv. !ompozicijom.- "tkup odnosno 3umir krvi3,bila je stvar privatne nagodbe ostecenog sakrivcem ili krivcima,tek ako nagodba ne bi uspjela predmet spora se iznosiopred sud.- 4a razliku od drugih feudalnih drzava u Bosni nisu postojale niti su bilepoznate razne tjelesne kazne u vidu batinanja,mucenja,sakacenja u raznimvidovima i sl.- Bosni nije postojala ni kazna lisenja slobode,pa cak ni kao zamjena zasmrtnu kaznu.- $mrtna kazna spominje se samo za krivicno djelo nevjere ili izdaje.

0. B!ak % o!o)%2a - ladajuci oblik porodicne zajednicka u srednjovjekovnojBosni bila je velika patrijarhalna porodica,kasnije nazvana Zadrugom.- 2jeno glavno obiljezje je kolektivna svojina nad zemljom i vlast oca uobitelji,posebno kada je u pitanju sklapanje braka i raspolaganje porodicnom

imovinom.- Brak je u $B (srednjovjekovnoj Bosni) imao necrkveni,laickikarakter.4akljucivan je vjerovatno po staroslavenskim obicajima,dijelomkradjom nevjeste,dijelom ugovorom ili kupovinom.-


6/21

- Posto su proizvodni odnosi u srednjovjekovnoj Bosni imali feudalnikarakter,to je vladajicu oblik vlasnistva bio feudalna svojina.- $vojima na zemlju mogla se steci originarnim i derivativnim putem.- "riginarnim putem pravo vlasnistva stice se nezavisno od pravaprethodnika,obicno tako sto se pod zakonskim uslovima prisvajaju stvari koje

ranije nikome nisu pripadale ili su napustene.- 2ajcesci nacin originarnog pribavljanja vlasnistva u srednjovjekovnoj Bosnibila je krčevina.- $eljak je mogao uz odobrenje vlastelina na cijem se imanju nalazi sumaiskrciti jedan dio i tako doci do novog obradivog zemljista.- 8erivatnim putem pravo vlasnistva se stice na osnovu pravnog posla(kupoprodajom,poklonom,nasljedstvnom),sto znaci da se pravo svojinekonstituira saglasnoscu volja prethodnog i novog vlasnika.- $vi obligacioni pravni poslovi i odnosi bili su u vecoj ili manjoj mjeri poznati iu $B.- 2jihov broj se povecava sa razvitkom trgovine i opcenito robno-novcanihodnosa.

III - IVORI PRAVA SREDNJOVJEKOVNE BOSNE

1. I"o!% !a"a % %$anj+ akona - z obicajno pravo,osnovni izvor prava u$B bile su povelje i druge javne isprave.- !ao pomocni pravni izvor sluzilo je dubrovacko pravo. starijoj literaturi seopcenito smatralo da u $B nije bilo opcih pravnih pravila u vidu pisanihzakona.utim podaci iz glave & 5jetopisa popa 8ukljanina o 3slavenskojknjizi zvanoj


7/21

nekakav 3razvod3 (uredba) ili 3statut3.- !ako 5jetopis popa 8ukljanina ima legendarni karakter,histrijski uzeto,neodnosi se ni na jednu konkretnu juznoslavensku ranofeudalnu drzavu.

#. Ja"n+ %s!a"+ %% %s$%n+ - "snovni izvor prava u $B bile su javne isprave

ili listine koje u vidu povelja vladar izdavao pojedinim 9zickim ili pravnimlicima.eci broj ovih povelja imao je u odredjenom smislu karaktermedjunarodnih ugovora.- $acuvalo se oko sezdeset takvih povelja ili ugovora,od kojih se najveci brojodnosio na 8ubrovnik.- Po svom sadrzaju ove su listine uglavnom darovne ili vjerovne povelje.2jimasu bosanski vladari darivali posjede svojoj vlasteli ili potvrdjivali darivanjasvojih prethodnika.- !ako bosanska dvorska kancelarija nije bila osobito cvrsto organizirana,to suse javne isprave koje su iz nje izlazile u pogledu forme prilicno razlikovale,to

znaci da listine nisu bili tipizirane,nego je svaka za sebe predstavljalaposebnu literarnu tvorevinu.- Bez obzira na sve to,ogu se u strukturi razlikovati tri osnovna dijela *%. Protokol+. Tekst/. shatokol (4avrsne odredbe)

- 1. P!o$oko - sastojao se iz invokacije,datuma izdavanja povelje iintitulacije.- Invokacija je prizivanje Boga,kojom je pocinjala svaka srednjovjekovnaisprava

- Intitulacija je cesto sadrzavala takozvanu formulu devtionis,to su bile rijecikojima se izrazavala vlastita skromnost i poboznost.- #. T+ks$ - sastojao se od naracije,dispozicije i sankcije.- 2aracija je onaj dio povelje u kojem se izlaze kako je doslo do njenogizdavanja.- 8ispozicija je propisivala pravilo ponasanja i takodjer predvidjalakaznu,odnosno sankciju.- $ankcija (formula penalis) nije nikad u poveljama bila konkretizirana,nego sesvodila na prijetnju prokletstvom onima koji bi prekrsili odredbe.- /.Es8a$oko - ili zavrsni dio povelje se sastojao od takozvane

koroboracije,potpisa i pecata- !oroboracija je podrazumijevala navodjenje prisutnih svjedoka koji ce ispraviili povelji dati dokaznu snagu i potvrditi autenticnost.- Potpisi izdavaca povelje na starim bosanskim ispravama su veomarijetki."bicno se potpisivao samo pisar zvani dijak ,kao sef dvorskekancelarije.- Pecat je dolazio na kraju javne isprave odnosno povelje,obicno u vidumetalnog privjeska sa grbom ili likom izdavaca.


8/21

/. D,b!o"a2ko % bosansko !a"o - Trgovacki promet $B sa spoljnimsvijetom isao je najvecim dijelom preko 8ubrovnika i njegovimposredstvom."datle je razvitak bosanskog srednjovjekovnog,posebnoimovinskog prava bio u uskoj vezi sa dubrovackim imovinsko-pravnim

ustanovama.- 8ubrovacko pravo je u pocetku predstavljalo mjesavinu rimskog i bizantskogprava i slavenskih obicaja.- remenom se dubrovacko obicajno pravo sve vise izjednacavalo sa iuscommune tj. sa rimskim pravom.- Politicka autonomija Dubrovnika manifestirala se medju ostalim od pocetka%/ stoljeca kroz zakonodavnu aktivnost,donosenjem takozvanih statutarnihodredaba."vim se odredbama regulirao javni i privatni zivot.- !odi9kacija statutarnih odredaba u 8ubrovniku je izvrsena za vrijememletackog kneza


9/21

- Turci - "smanlije nisu kao osvajaci silom sirili i nametali islam.To je staviserazlicitim pravnim aktima i propisima osmanske drzave izricito bilozabranjeno.uprkos povijesnim cinjenicama,srpska i hrvatska nacionalisticka historiogra9jauporno instistiraju da se prihvatanja islama u Bosni i drugdje na Balkanu

odigralo u znaci psiholoske i 9zicke prinude.

#. M%+$ s%s$+m - "smanskom carstvu je zivio veliki broj etnicki,vjerski i jezicki raznorodnog nemuslimanskog stanovnistva.To su u prvom redu bilikrscani,pravoslavne vjeroispovjesti i 'evreji.- "ni su u skladu sa islamskim pripisima kao narodi 3knjige3 tj. oni koji imajuknjigu 3Bozijek otrkovenja3 uzivali u "smanskom carstvu kao muslimanskojdrzavi,status zasticene manjine.- To su bili takozvani milleti.- Pripadnici svakog milleta ciji je vjerski poglavar zivio u "smanskom carstvi i

bio osmanski podanik uzivali su odredjenu vjersku samoupravu i zastitu- Izuzetak su u tom pogledu bili bosanski katolici i njihovi svecenicifranjevackog reda koji su uzivali slobodu vjeroispovijesti iako im je vjerskipoglavar,sa stanovista osmanske drzave,bio stranac.- $istem milleta je predstavljao osmanski model rjesavanja 3nacionalnogpitanja3- Putem milleta u ;arstvo su prodirale i ukorjenjivale se ideje nacionalizma.

/. Bosna S!+b!+na - ranjevci su se u Bosni istakli kao rodoljubi i cuvariuspomene na bosansku srednjovjekovnu drzavu.- 2jihov starjesina fra ndjeo 4vizdovic je u trenutku pada Bosne,zatrazio od

sultana


10/21

- 2a toj materijalnoj osnovi pojedine crkve nabavljaju i stamparije radi sirenjaliturgijskih knjiga.- Prva stamparija nabavljena je u eneciji %7%& i prenijeta u :orazde u ;rkvusv. 8jordja,koju je %@@A podigao herceg $tjepan !osaca.- Istovremeno je %CA/-%CD/ sagradjena u


11/21

%. Hane9jska (bu Hanifa A&&-DAD)+.


12/21

crkve su* Biblija,sveto predanje,pravila ili odluke prvih sedam vaseljenskihsabora i razni zakonski akti ;arigradske patrijarsije,te spisi svake pojedineautokefalne crkve.- Pravoslavni kanon $vetog pisma obuhvata takodjer @A knjiga $tarog i +Dknjiga 2ovog zavjeta.

- Paralelno $tarom zavjetu,pravoslavna doktrina i novozavjetne knjige dijelitakodjer u cetiri analogne grupe,sto znaci,na zakonske,historijske,poucne iprorocke knjige.- uskoj vezi sa Biblijom kao izvorom prava je i Sveto predanje- Poseban znacajan izvor prava u pravoslavnoj crkvi predstavljaju kanonskeodluke sedam prvih vaseljenskih sabora,koji su odrzani od prve polovine @stoljeca do druge polovine C stoljeca. - 2a saborima je u tom smislu odlucivano sta je ortodoksno ilipravovjerno,dok je ono sto je heterogeno odbacivano kao hereticko- praksi pravoslavne crkve kao najcesci prirucni izvor prava koristen jenomokanon ili zbornih drzavnih (nomos) i crkvenih (kanon) propisa.- 2omokanoni se vremenom javljaju i u pojedinim autokefalnim pravoslavnimcrkvama,ukljucujuci i $rpski pravoslavnu crkvu.- Tako je $ava 2emanjic,jedan nomokanon kao prvi zakonik nove autokefalnesrpske crkve pored crkvenih propisa sadrzavao i odredbe o mirazu ibraku,prodaji i kupovini,zajmu,zalozi,najmu,ostavi,testamentu i nasljedjivanju.

0. I"o!% j+"!+jkog !a"a - 'evrejskog pravo je u uskoj vezi sa judaizmomkao religijom,s kojom dijeli zajednicke osnovne izvore* 'ebrejsku bibliju i(almud.- 'ebrejska biblija je ista knjiga koju krscani ili hriscani zovu $tarim zavjetom.

- 'evrejski biblijski kanon sadrzi /& knjiga koje se dijele u tri skupine*zakon,proroci i spisi ili hagiogra9.- 4akon se na hebrejskom naziva (ora,koja kao takva obuhvata prvih petknjiga Biblije."datle se za Toru srece i literatni naziv Petoknjije ili Pentateuh.- Tora sadrzi osnovne norme jevrejskog prava.- !ao osnov jevrejskog prava i morala Tora sadrzi poznatih Deset apovijedi.- Prva grupa zapovijedi ima vjerski karakter i odredjujecovjekove duznostiprema Bogu.- 8ruga grupa zapovijedi tice se odnosa medju ljudima.- 8rugi osnovni izvor jevrejskog prava je (almud,kao zbirka vjerskih i

svjetovnih zakona,odnosno pravnih,ritualnih i etickih spisa i propisa.- Talmud se sastoji od dva dijela )i!ne i *emare.-


13/21

- Prema serijatskom pravu sva su se krivicna djela dijelila u tri grupe.- prvo grupu su spadala ona krivicna djela za koja su kazne bile tacnoodredjene (hadd)- Tu su se ubrajali blud ( inaluk ),kleveta,upotreba alkoholnih pica,kradja irazbojnistvo.

- drugu grupu su spadala ona krivicna djela za koja su kao kazna bilipredvidjeni odmazda (kisas) ili placanje umira (di+et ).- trecu grupu spadala su ona krivicna djela za koja je bila predvidjena samovrsta kazne,kao sto je batinanje (ta$ir ) ili globa,odnosno novcana kazna(d%erima).- "smanskom carstvu su u ovo grupu 3tazir3 kaznjavanja spadala i svarazlicita djela zloupotrebe i nasilja prema narodu od strane drzavnih cinovnikai drugih sluzbenika.- !ako osnovni izvori serijata nisu predvidjali takve slucajeve,to je pravosudnaulema (kadije i muftije) cijelu ovu oblast presutno prepustila sultanovoj

jurisdikciji.- "smansko pravo sa osloncem na serijat nij epravilo razliku u kaznjavanju sobzirom na stalesku pripadnost pocionioca krivicnog djela.- pogledu spolne razlike kazne za zenu su bile nekad strozije nego kazne zamuskarca.

4. S+!%ja$sko b!a2no !a"o - Brak je u serijatskom pravu jedangradjanskopravni,ugovorni odnos cija punovaznost nije vezana ni za kakvuvjersku ceremoniju.- 2jegova punovaznost zavisila je od saglasnosti izjava volja dviju stranaka(mladozenja1nevjesta).

- Brak se smatrao zakljucenim kada mladozenja ucini bracnu ponudu(id%ab),a nevjesta prihvati (kabul)-


14/21

- $erijatsko pravo poznaje vise razloga za razvod braka koje su medjuostalima spadali svi slucajevi impodencije,evidentnog ludila i lepre,socijalne ipoliticne nejednakosti i razlike rase,zatim preljuba,ropstvo,odbijanje iotpadnistvo (apostaija) od islama itd.

5. +n%)b+no !a"o ka$o%2k+ 2!k"+ - 4enidba ili brak se u pravu katolickecrkve obicno de9nira kao zdruzenje muskarca i zene koje se sastoji unerazdvojivoj zivotnoj zajednici.- !ao ustanova ljudskog prava brak je ugovor kojim muska i zenska osobauspostavljaju zajednicu zivota usmjerenu na dobro zenidbenih drugova,a uprvom redu na radjanje i odgajanje potomstva.- "datle je zenidba znak Bozje milosti,pa kao takva predstavlja posveenicin,odnosno otajstvo ili sakrament.- Brak se smatra pravno neraskidivom vezom.- ;rkva dopusta da se medjusobne bracne emocije ugase i da se supruznici

stvarno rastave,ali time ne prestane niti moze prestati pravni odnos koji jemedju njima uspostavljen cinom zenidbe.- katolickoj crkvi mogu se vjencati samo dvije krstene osobe,ukoliko medjunjima nema nekih drugih bracni smetnji ili zapreka.- 0azlicitost vjere se u kanonskom pravu katolicke crkve stoljecima smatralaapsolutnom bracnom zaprekom.- ;rkva smatra da zenidba izmedju krstene i nekrstene osobe nije valjana,pase takav brak kanonski ne priznaje.

9. B!a2no !a"o !a"osa"n+ 2!k"+ - Brak se u pravoslavnoj crkvi smatrasvetom tajnom,po kojoj se dva lica razlicitog pola vezuju u trajnu i potpunu

duhovnu i tjelesnu zajednicu,radi uzajamnog zivota te radjanja i vaspitanjadjece.- Brak se skkapao u pravoslavnom hramu (crkvi) u prisustvu svestenika inajmanje dva svjedoka pred kojima lica koja stupaju u brak izjavljuju da tocine svojom slobodnom voljom.- jencanje se obavlja prije podne i u dane kada crkva to dozvoljava.- Pravo pravoslavne crkve poznaje i detaljno regulira veci broj razlicitihneotklonjivih i otklonjivih smetnji sklapanja braka.-


15/21

- $to se tice mjesovitih brakova,pravoslavna crkva je stajala da 3brak izmedjuhriscana i nehriscana nema sile ni vaznosti i unistava se kao da nije ni bio3- remenom je pravoslavna crkva ublazila ovu iskljucivost,pa je posebnimbracnim pravilima %&&/ godine dozvolila pod odredjenim uslovima mjesovitibrak.

- Prvi uslov takvog braka je da se lie druge vjeroispovijesti pismenom izjavomobaveze da ce svoju djecu iz tog braka krstavati i vaspitavati u pravoslavnojvjeri,de ta svog pravoslavnog supruznika nece odvracati od ispovijedanjapravoslavne vjere.- $a druge strane,pravoslavno lice ima svecano pred parohom obecati da cesvog buduceg bracnog druga stalno nastojati lijepim nacinom privoljetipravoslavnoj vjeri.-


16/21

je spadalo cak dvanaest kategorija pobocnih i daljnih srodnika.- Tek kada nema ni asabe. ni /udaljenih nasljednika/-niti se drzavnomriznicom upravlja u skladu sa pravom,pozivali su se na nasljedstvo srodnici pozenskoj liniji.ko ni njih nije bilo,onda je svaki musliman mogao zaposjestidatu imovinu ukoliko je bio sposoban i spreman upravljati njome na opcu

korist i dobrobit zajednice.- $vi ovi zakonski nasljednici pozivani su na nasljedstvo,tek posto se izvrsitestament ili oporuka i podmiri eventualni dug umrlog.- Testator nije morao sastavljati pismenu oporuku,dovoljno je bilo da njegovuposljednju volju posvjedoce dvojica muskaraca ili jedan muskarac i dvijezene.- "stavilac je po serijatskom pravu mogao putem testamenta raspolagatinajvise do jedne trecine svoje imovine,a preko toga samo uz saglasnostzakonskih nasljednika.- $erijatsko nasljedno pravo je kao izrazito vjersko pravo u praksi vrlo brizljivopostovano i provodjeno.$ obzirom na vrlo velik broj zakonskihnasljednika,izmedju kojih se imovina ostavioca rasparcavala cesto na sasvimsitne dijelove,vremenom je dolazilo do razbijanja i usitnjavanja cak i veomakrupnih posjeda i imetaka.

11. S,)ska o!gan%a2%ja - $udsku vlast u osmanskoj drzavi vrsio je kadija.- !adija,kada je u pitanju lokalna uprava,bio jedini organ opce nadleznosti.- !adija je vodio i presudjivao gradjanske i krivicne sporove po serijatskompravu. njegovu iskljucivu nadleznost spadalo je rjesavanje svih gradjansko-pravnih sporova medju muslimanima.-!adija je,osim toga,po sluzbenoj duznosti vodio poslove starateljstva nad

maloljetnicima i ostalim pravno nesposobnim licima.- prisustvu kadije odredjivane su cijene (narh) u carsiji pojedinoj robi.- !adija je opcenito smatran cuvarom zakona i izvrsiocem naredaba centralnevlasti.- svim poslovima koje je obavljao,kadija je vodio posebne knjige iliprotokole zvane sid%ili.- $vim sudjenjima i vijencanjima kod kadije prisustvovao je jedan broj (%F-%+)vjerodostojnih ljudi,muslimana i nemuslimana,koji su bili svjedoci,koji supredstavljali kodju vrstu neformalne porote,zvane !uhudul0hal.- Bosni su prema rangu postojale tri vrste kadija* obicni kadija,mula i naib.

- Pored kadije organ sudske vlasti u sirem smislu rijecio bio je muftija,kaonajstariji islamski svecenik i ucenjak u jednom krugu ili pokrajini.- 2jegova rjesenja ili misljenja zvala su se fetva (fetve).

1#. G!a)ska % )!,ga okana ,!a"a % samo,!a"a - klasicnoosmansko doba u ;arstvu su se razlikovale cetiri vrste naselja* elegradovi(!eher ),mali gradovi 1kasabe),trgovi (baari) i sela (karije).


17/21

- $tvarna urbanizacija Bosne pocela je,ustvari,sa uspostavom osmanskevlasti.- :radovi se uspostavljaju ili kao administrativna ili sudska sredista i sjedistanovih vlasti,ili kao kasabe na raznim putnim pravcima.- $vi su ovi gradovi bili nova naselja bez neposredne veze sa ranijim

bosanskim trgovistima.- $tanovnistvo pojedinih gradova moglo je posebnom carskompoveljom,zvanom muafnama biti oslobodjeno izvjesnih nameta i obaveza.- Bosni je to bio jedino slucaj sa $arajevom.- $tatusna ma9jeta su posebno uzivali sarajevski 'evreji (Sefaridi) koji sudrzali i pokrivali neke znacajne segmente gradske privrede- gradovima je kao zanatskim i trgovackim centrima postojala posebnasamouprava.- $ve zanatske i trgovacke djelatnosti bile su obuhvacene esnafskom ilicehovskom organizacijom putem svih majstora jedne struke.- 2sna& su djelovali kao samostalne organizacije.- Time su bile propisane odredjene mjere i standardi kojih se svaki clan esnafamorao pridrzavati u izradi ili proizvodnji svoje robe i pri pruzanju uslugamusterijama.- " tome su se starali organi datog esnafa,njegova skupstina i uprava zvanalond%a.- 2a celu esnafa bio je ,ehaja ili ustaba!a,koji je obavljao razneadministrativne poslove.- snafske uredbe u Bosni su ukinute %C7F godine za vrijeme "mer-pa#e5atasa,kada je preslo na slobodno-trzisce ili kapitalisticke standarde i pravilaprivredjivanja.

1/. Vak,< - Po serijatskom pravu vakuf je dobro ili imovina kojuzavje#ta,zvani vakif,dobrovoljno ostavlja na javnu upotrebu i opcekorisnesvrhe.- vaku9ti se mogla samo nepokretna imovina kao sto su zemlja,stambenezgrade i privreni objekti.- Takva imovina je bila imobilizirana,odnosno izuzeta iz pravnog prometa.Tase imovina vise nije mogla prodati ili na drugi nacin otudjiti.- Pored dzamija i drugih vjerskih objekata iz uvakujene imovine najcesce suse podizali i izdrzavali imareti (javne kuhinje) i musa&rhane (besplatna

konacista),te vodovodi i javne cesme.- akufom se koristila muslimanska zajednica ali i nemuslimani,pa i strancikoji su dobijali besplatan smjestaj i hranu.- Bosni su postojali brojni,mali i veliki vaku9.- 2ajpoznatiji su bili vakuf Isa-bega Ishakovica,utemeljitelja $arajeva,te :aziHusrev-begov vakuf.

10. M,k - Po islamskoj koncepciji svojine Bog je jedini vlasnik svih stvari na


18/21

zemlji,dok je covjek odan Bogu i dok slijedi serijat,dotle ima pravo koristiti iuzivati prednosti Bozijeg vlasnistva.- ovom,meta9zickom smislu rijeci,covjek ne moze nikad biti apsolutnivlasnik,jer svojina nad svim stvarima,ukljucujuci i samog covjeka pripadaBogu.

- osmanskom carstvu privatna svojina nazivala se mulk ili erai memluke,zarazliku od erai0mirije kao drzavnog vlasnistva.- To je sa pravnog stanovista na prvom mjestu znacilo da je posjedik imaoneograniceno raspolaganje svojim posjedom.- Posjedik je mogao prodati,otudjiti,a u slucaju smrti njegova mulkovna dobranasljedjivana po serijatskom pravu.

III - TANIMAT 6RE'ORMA7 I TANIMATSKO PRAVO

1. Pojam % o2+2% Tan%ma$a - Tanzimatom se u najsirem smislu rijecinaziva program i politika reformi i modernizacija tradicionalnih osmanskihinstitucija kako bi se sprijecilo propadanje ;arstva.- !ao program modernizacije,Tanzimat je prvo obuhvatio reformu vojske,zatimorganizaciju uprave i,na kraju,kodi9kaciju osmanskog prava.- !ao jednu od prvih reformskih mjera upostavio redovnu osmanskudiplomatsku sluzbu iz koje se regrutira vise progresivnih pristalicamodernizacije ;arstva i evropeizacije njegovih institucija ($elim III)- $elim III je istovremeno predlozio jedan program reformi kojim bi se novimustrojem vojske i promjenama u lokalnoj upravi ojacao autoritet centralnevlasti i time sprijecio dalji politicki nered.- "vaj program zvani 3ovi red naisao je na snazanotpor,janicara,oligarhija,derebega,ajana i kapetana.- 0eformski napori su ubrzo nastavljeni za vrijeme vladanja sultana


19/21

- "vaj se akt u zapadnoj historijskoj literaturi cesto naziva osmanskomPoveljom sloboda.- Hatiserif je uglavnom djelo


20/21

zakonik,jer je donijet u mjesecu ramazano %+D@ godine po muslimanskomkalendaru,odnosno / maja %C7C godine.- "vim zakonom je izvrsena kodi9kacija osmanskog zemljisnog prava.- 0amazanskim kodeksom samo pravno formulirani i ozakonjeni odnosi uagraru koji su nastali i oblikovali se u procesu iuenja.

- 4akon je de9nitivno priznao sva samovlasna prisvajanja seoskih zemljisnihposjeda,cime je legaliziran iuki sistem.- 0amazanski je zakon zadrzao prodor privatno-vlasnickih odnosa u oblastagrara.- $kladu sa tim 0amazanski zakon razlikuje,pet kategorija zemljisne svojine- 2a prvom je mjestu bio mulk.


21/21

- 4emljoposjednik nije smio koristiti kmeta za svoje razlicite radove,niti gaistjerati iz kuce da bi se sam uselio,niti je smio traziti od kmeta besplatansmjestaj i hranu.-

bkp - skripta

Documents