9metode i tehnike - testovi,skale i upitnici (1).ppt
TRANSCRIPT
Metode I tehnike – testovi, skale procene I
upitnici
Predmet: Metodologija naučnih istraživanja
05.11. 2008. Mirjana Beara
Saradnica u nastavi
Metode i tehnike merenja
Neposredno posmatranje i posmatranje sa učešćem Psihološko testiranje Skale procene Upitnik Intervju Fokus grupe Sociometrija Igranje uloga Analiza sadržaja
Psihološko testiranje i testovi
Test – psihološki merni instrument Standardizovani postupak za izazivanje
određenog ponašanja pomoću proverenih draži na osnovu koje se ispitanici porede po osobini koja je predmet merenja
“Standardizovani postupak”...:
Sve što se tiče jednog testa mora biti jednako za sve ispitanike (način zadavanja, uputstvo koje se čita, redosled ajtema, način ocenjivanja...)
...“izazivanje ponašanja pomoću proverenih draži”...
Svako ponašanje je reakcija na draž Ciljno pomoću testa (tj. njegovih stavki)
izazivamo određena ponašanja
...“poredjenje po osobini”
Težnja da se utvrdi poredak među pojedincima po određenoj osobini
Intervalne skale: ispitanik koji je dobio skor 15 treba da je isto toliko udaljen od ispitanika koji ima 20 kao što su međusobno udaljeni ispitanici koji imaju skorove 40 i 45
Vrste testova - podele
I. Na osnovu toga šta se meri:
- testovi ličnosti (npr MMPI, KON-6, EPQ, TNR...)
- testovi i baterije testova sposobnosti (npr. WB skala, VITI, KOG-3, Ravenove matrice...)
Baterija testova i Vikipedija Baterija testova (engl. test batteries) je povezana grupa testova namenjena
istovremenom ispitivanju izvesne složene pojave koja ima više aspekata ili dimenzija (npr. ličnost, inteligencija, neurotičnost). Ispitanik postiže jedinstven kompozitni skor, koji predstavlja ukupan zbir skorova postignutih na posebnim testovima u okviru jedinstvene baterije testova. Pretpostavlja se da ovaj složen skor ima veću validnost i pouzdanost, a time i veću dijagnostičku i prognostičku vrednost nego onaj koji je dobijen samo na jednom posebnom testu.
Ovaj članak, ili jedan njegov deo, je izvorno preuzet iz knjige Ivana Vidanovića „Rečnik socijalnog rada“ uz odobrenje autora
Dobavljeno iz "http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D0%B0%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D1%82%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%B2%D0%B0"
Kategorija stranica: Rečnik socijalnog rada
A ŠTA JE WIKIPEDIA?
Vrste testova - podele
II. Na osnovu toga koji simbolički sistem se koristi:
- Verbalni (npr. AL u okviru KOG 3)
- Neverbalni (npr. S-1 u okviru baterije KOG -3)
Vrste testova - podele
III Na osnovu toga kako se rešavaju:- Testovi papir-olovka (već dati primeri...)- Testovi izvođenja (test aparati, npr.
Bonardelovi diskovi, reakciometri, testovi sa kockama itd)
Vrste testova - podele
IV Na osnovu strukturisanosti:- Strukturisani (jasne stavke, pitanja jasna,
nedvosmisleno kakvi treba da budu odgovori, izbor ponuđenih odgovora; npr. testovi iz baterije KOG 3)
- Nestrukturisani (često se poklapaju sa projektivnim tehnikama, npr. Roršahove mrlje, TAT, TNR, Mahover – crtež ljudske figure...)
Vrste testova - podele
V Na osnovu toga kako se zadaju:- Grupni (obično testovi sposobnosti, papir-
olovka, strukturisani)- Individualni (obično projektivni,
nestrukturisani testovi)
Vrste testova - podele
VI - Testovi brzine (npr. IT iz baterije KOG-3)- Testovi snage (npr. S-1 iz iste baterije)
Delovi testa
Oni ključni se nazivaju ajtemi (stavke, čestice)
Imaju različite formate (grafički, numerički, PVI, dihotomni, ordinalne kategorije (stepen slaganja sa tvrdnjom1-5), zadaci analogija...
Ostali delovi testa: uputstvo za odgovaranje, primer, vežba
Ukupan skor testa
Konstrukcija i standardizacija testa
Dugotrajan proces Polazi se od neke teorije, preko ponašanja koja ta
teorija predviđa, dok se ne konkretizuju stavke Ajtem analiza:
- Probno zadavanje stavki, da bi se utvrdila njihova merna svojstva - Merna svojstva: validnost, pouzdanost, težina, diskriminativnost (stavki i celog testa)
Određivanje normi testa (na reprezentativnom uzorku ispitanika)
Psihološki testovi – neka pitanja za zaključak
Kvantitativna ili kvalitativna metoda? Koliko ima do sada konstruisanih testova? Da li mogu sasvim slobodno da se
primenjuju? Da li ste do sada bili testirani? Da li ste nekad sami zadali test?
SKALE PROCENE
Namena im je da postignu kvantifikaciju u merenju neke osobine (tj. intervalni nivo), međutim, to ne postižu sve – najčešće ordinalno ili nominalno
Mogu da se koriste
a. Za procenjivanje ponašanja drugih
b. Za samoprocenu ponašanja – skale stavova
SKALE PROCENE: Formati stavki
Binarni – dihotomni (tzv. kontrolne liste ili check-liste)
Kvalitativne – deskriptivne (npr:
nema veštinu – u toku ovladavanja – savladao veštinu)
“prave skale”: jednaka rastojanja između kategorija odgovora, koji mogu biti semantički, numerički ili grafički
Semantičke kategorije odgovora - primeri
Neprihvatljiv – prihvatljiv – dobar
Konstantno dobar učinak
Učinak generalno iznad proseka
Zadovoljavajući učinak sa prosečnim brojem grešaka
Učinak obično ispod proseka
Konstatno nizak učinak
Numeričke kategorije odgovora - primeri
Profesor predaje jasno
1 2 3 4 5
Bipolarne numeričke:
Strog 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Blag
STAVOVI I SKALE STAVOVA
Stavovi se najčešće mere skalama stavova Stavovi mogu da se mere i drugim
tehnikama, kao što su
- neposredno posmatranje načina kako se ljudi ponašaju prema nečemu
- psihofiziološke tehnike
- projektivne tehnike
Šta su STAVOVI?
Naučene kognitivne, afektivne i bihejvioralne dispozicije da se pozitivno ili negativno odgovori na izvesne objekte, situacije, osobe, institucije...
Tri komponente stavova:- Kognitivna- Afektivna- Konativna
(ili ABC: Affect, Behaviour, Cognition)
Objekti stava
Pojave, institucije, osobe, pojmovi itd prema kojima možemo imati stav
Npr: Abortus, Biseksualnost, Eutanazija, Gojazne osobe, Porezi, Pušenje, Rad, Smrtna kazna, Zlostavljanje, Ženska prava...
Vrste skala stavova
Bogardusova skala socijalne distance Gutmanova kumulativna skala Terstonova skala stavova Likertova skala stavova
Bogardusova skala
Prvi merio socijalnu distancu Socijalna distanca: stepen razumevanja I intimnosti
koje karakterišu presocijalne i socijalne odnose Primer: socijalna distanca u odnosu na Amerikance
1. Pristao bih da posete moju zemlju2. Pristao bih da žive u mojoj zemlji3. Pristao bih da radim sa njima4. Pristao bih da budu moje komšije5. Pristao bih da budu u mom klubu6. Pristao bih na brak sa njima
Gutmanova skala
Naziva se još i “skalogramska analiza” ili “kumulativno skaliranje”
Konstruiše se tako da se navede niz stavki koje predstavljaju jedan jednodimenzionalni kontinuum, i to tako da iz odgovora na svaku stavku možemo predvideti odgovor na ostale stavke
Npr: - Jeste li viši od 1,80 m da ne- Jeste li viši od 1,70 m da ne- Jeste li viši od 1,60 m da ne• Primer Gutmanove skale za merenje stavova
Terstonova (Thurstone) skala
Prividno jednaki intervali Za razliku od Bogardusove skale (koja meri na ordinalnom
nivou), može poslužiti za skaliranje stimulusa tako da rezultati budu na intervalnoj skali
Najpre se prikupi što je moguće više tvrdnji o objektu stava, a zatim se oni daju grupi “sudija” da ih razvrstaju u 11 kategorija: od najnegativnijeg (1), preko neutralnog (6) do najpozitivnijeg stava (11)
Zatim se računa težina svake stavke (medijana u svakoj kategoriji) i diskriminativnost
Konačan izbor stavke: iz svake kategorije se biraju oni iskazi koji su najviše diskriminativni i tako da bude pokriven ceo raspon skale
Stavke su uvek dihotomnog formata:slažem se – ne slažem seda - ne
Opšti format za konstruisanje stavki
U Terstonovim i Likertovim skalama, koristi se formula:X r V
X – objekat stava, (npr. smrtna kazna)r – relacija (pozitivna ili negativna) između objekta i
vrednostiV – vrednost, evaluacija ili atribut (npr. opravdanost)
“Smrtna kazna daje kriminalcima ono što su zaslužili” slažem se ne slažem se
Likertove skale
Koren im je u Terstonovim skalama Razlika: nema faze sa razvrstavanjem stavki
– “sudije” su sami ispitanici Svi ispitanici odgovaraju na sve stavke tako
što iskazuju svoj stepen slaganja sa tvrdnjom:
Primer stavke u Likertovoj skali
“Smatram da je psihoterapija pravi način za rešavanje problema u studiranju”
Uopšte se ne slažem 1
Ne slažem se 2
Neodlučan sam 3
Slažem se 4
Potpuno se slažem 5
Formiranje ukupnog skora na Likertovim skalama
Odgovori na svim stavkama se sabiraju i tako se dobija kompozitni pokazetelj svojstva koje se meri - tj. stava
Upitnik
Sličan psihološkom testu, ali ima razlika:- Konstruisan je obično ad hoc i nije standardizovan- Obično za anketna istraživanja- Labavija struktura- Ne formira se ukupni skor
• Nalazi se između psihološkog testa i intervjua
Vrste upitnika
I. Samostalno popunjavani upitnici (poslati e-mailom, poštom)
II. Anketiranje od strane anketara (lični kontakt ili telefonski)
Veština formulacije pitanja
Nesugestivno ali ne uvek (npr. kod Likertovih skala, gde stavke upravo moraju da budu diskutabilne da bi se odredio stepen slaganja sa njima)
“alibi”... ...
Struktura upitnika
Identifikacioni deo (socio-demografska pitanja)
Redosled pitanja je bitan, jer nekad ima drastičan uticaj na rezultate
Strategije:- Levak (od opštih ka specifičnijim pitanjima)- Obrnuti levak