strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina ... · 1 strukovna grupa proizvodnje i...

Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina Krapina, Ožujak 2016.

Vinarijada 2013.


SADRŽAJ:

1. Uvod ................................................................................................. 1

2. Hrvatska gospodarska komora ....................................................... 2

3. Stanje u vinogradarstvu ................................................................. 3

4. Aktivnosti strukovne grupe ............................................................ 8

5. Ocjenjivanje vina .......................................................................... 12

6. Smjernice razvoja ......................................................................... 15

7. Vina Croatia – Vina mosaica ........................................................ 16

8. Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014.-2018. ............... 19

9. Projekt Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze

Hrvatskog zagorja ......................................................................... 21

10. Zaključak .................................................................................... 25

1


1. UVOD

Publikacija Vinogradarstvo KZŽ - stanje i perspektiva izrađena je kako bi se na jednom

mjestu dokumentirao razvoj i uloga Strukovne grupe u razvoju vinogradarstva i

vinarstva Krapinsko-zagorske županije u razdoblju od 2000. do 2016. godine, ali i kako

bi se odredile daljnje smjernice razvoja i aktivnosti.

Posljednjih petnaestak godina mnogo truda se ulaže u povećanje vinogradarskih

površina, pogotovo onih orijentiranih na tržište, kvalitetu vina, educiranost vinara i

nastup vinara Krapinsko-zagorske županije na tržištu. Strukovna grupa proizvodnje i

prerade grožđa i vina bila je inicijator mnogih aktivnosti koje su u suradnji s partnerima

dovele do današnjeg stanja. U počecima rada Strukovne grupe Krapinsko-zagorska

županija, kao regija, imala je vrlo niski renome po pitanju kvalitete i proizvodnje vina,

te je stoga logično za cilj postavljeno unapređenje i razvoj vinarstva i vinogradarstva.

Danas, Krapinsko-zagorska županija je prepoznata, u Republici Hrvatskoj, ali i šire,

kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina čime se izraz „Zagorski kiseliš“ može

baciti u zaborav. Ostvarene su mnoge predispozicije za razvoj vinogradarstva, a

posebno u proizvodnom i marketinškom pogledu. Kontinuiranom edukacijom podiže

se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, seoskog turizma i proizvodnje

hrane „na domaći način“. Organiziraju se predavanja, seminari i studijska putovanja,

podižu se novi vinogradi sa kvalitetnim sortimentom i regionalnim karakteristikama,

pružaju se informacije o stanju i perspektivi vinogradarsko-vinarske proizvodnje te se

organiziraju izložbe vina, degustacije i ocjenjivanja vina. Projektom Autohtone sorte

vinove loze Hrvatskog zagorja pronađene su i identificirane autohtone sorte te je

stvoren dovoljan rasadni materijal koji će vinarima Krapinsko-zagorske županije

omogućiti ozbiljnu sadnju. Temeljem projekta sustavno se ulaže u marketinšku

promociju, a izrađena je i monografija Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja. Između

ostalih, vina se promoviraju i putem projekta KZŽ Bajka na dlanu te Udruge vinara

HGK odnosno projekta Vina Croatia - Vina mosaica.

Posljednjih petnaestak godina povećana je kvaliteta sortimenta i vina, etablirali su se

pojedini proizvođači, mnogo se ulaže u marketing i promociju, edukaciju i obrazovanje.

Iako se stanje u vinogradarstvu nedvojbeno unaprijedilo još predstoji mnogo za činiti,

pogotovo u iskorištavanju nacionalnih i europskih bespovratnih sredstava, provedbi

postojećih i novih projekata, brendiranju, poticanju ruralnog turizma, povećanju

vinogradarskih površina, tehnološke opremljenosti te promociji i sadnji autohtonih

sorata.

Svi ostvareni pozitivni rezultati ostvareni su individualnim naporima vinogradara,

udruga, HGK ŽK Krapina i njene Strukovne grupe, a uz punu podršku lokalne i

regionalne zajednice te gospodarskog sektora, posebno Krapinsko-zagorske županije

odnosno Trgocentra Zabok.

2


2. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Hrvatska gospodarska komora je najstarija hrvatska i regionalna gospodarska

institucija s kontinuiranim djelovanjem, koja se od osnutka 1852. godine, uvijek

prilagođavala zahtjevima svog vremena, što čini i danas.

Vizija Hrvatske gospodarske komore jest biti partner cjelokupnoj poslovnoj zajednici,

poglavito gospodarskim subjektima i kreatorima gospodarskih politika, podižući

konkurentnost hrvatskoga gospodarstva u cjelini, uvažavajući trendove u

međunarodnom poslovnom okruženju, prilagođavajući se potrebama članica

razvijanjem novih usluga koje će pridonijeti lakšem donošenju osnovanih i kvalitetnih

poslovnih odluka, uz permanentno podizanje kompetencija svih svojih radnika.

Misija Hrvatske gospodarske komore jest zastupanje, usklađivanje i zaštita

gospodarskih i inih interesa članica, s ciljem unapređenja njihova poslovanja,

podizanja konkurentnosti, promovirajući i afirmirajući ih u zemlji i inozemstvu te jačajući

njihovu ulogu u gospodarskom okruženju i društveno odgovornom poslovanju u cjelini.

Organizirana je na europskoj tradiciji i modelu austrijske i njemačke komore (tzv.

Kontinentalnog tipa), s obveznim članstvom, a članice su joj sva trgovačka društva sa

sjedištem u Republici Hrvatskoj. Hrvatska gospodarska komora u svome sastavu ima

19 županijskih komora: Bjelovar, Čakovec, Dubrovnik, Karlovac, Koprivnica, Krapina,

Osijek, Otočac, Požega, Pula, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin,

Virovitica, Vukovar i Zadar te komora Zagreb. Uz njih ima i 2 predstavništva u

inozemstvu (Bruxelles, Ruska Federacija), a u Kninu Ured HGK za područja od

posebne državne skrbi.

Hrvatska gospodarska komora nudi čitav niz informacija, baza podataka,

poduzetničkih edukacija, pravnih savjeta, pomaže u pronalasku poslovnih partnera,

sufinancira nastupe na sajmovima, nudi informacije o izvorima financiranja

poduzetnika, savjetuje pri apliciranju za EU sredstva te obavještava o međunarodnim

natječajima. Djelujući unutar komorskih udruženja članice utječu na izmjenu propisa,

komorski kontakti mogu biti potpora kod lokalnih razvojnih agencija, razvojnih banaka,

drugih državnih institucija, preporuka komercijalnoj banci ili pri javnoj nabavi poslova,

u zemlji ili inozemstvu. Komora poznaje uvjete poslovanja na svim stranim tržištima i

umrežena je s gospodarskim asocijacijama diljem svijeta.

HGK Županijska komora Krapina započela je s radom tijekom 1994. godine. Izvršava

zadaće HGK i otvorena je za unaprjeđivanje organizacije rada sukladno potrebama

članica i promjenama u gospodarskom sustavu. U sklopu HGK Županijske komore

Krapina osnovane su i djeluju strukovne grupe čime se štite interesi gospodarstvenika,

ali se i samom razmjenom poslovnih ideja i stjecanjem novih saznanja olakšava

poslovanje članica.

3


3. STANJE U VINOGRADARSTVU

Krapinsko-zagorska županija ima površinu od 1.229 km² i raspolaže sa 122.900 ha

zemljišta na kojem živi 132.892 stanovnika ili 109 stanovnika na 1 km², koji žive u 422

naselja. U posljednjih pedesetak godina uložena su značajna sredstva u ruralnu

infrastrukturu, dok se broj stanovnika, zbog negativnog prirodnog prirasta i

raseljavanja, kontinuirano smanjuje, a posljedično time i radni kapital te obrađene

površine. Tako je u Krapinsko-zagorskoj županiji 1961. godine bilo 168.952 stanovnika

odnosno 36.060 stanovnika više nego 2011. godine.

Poljoprivredna djelatnost na području KZŽ uvjetovana je: konfiguracijom terena,

kvalitetom tla, gustoćom naseljenosti, razmještajem stanovništva, te još uvijek snažno

izraženim tradicionalnim običajima, koji su u smislu razvoja turizma prednost, ali u

usvojenju suvremenih i neophodnih tehnologija i mijenjanja pristupa tržištu

otežavajuća okolnost. Poražavajući je podatak da na poljoprivrednu proizvodnju

otpada 3% raspoloživog zemljišta. Zbog tradicije običajnog prava raspodjele posjeda

na jednake dijelove dovelo je do usitnjenosti parcela, pa je prosječna veličina

gospodarstva 1 ha, dok je u vinogradarskoj proizvodnji ta veličina još manja i kreće se

od 0,1-0,5 ha. U vinogradarskoj proizvodnji zbroj vinogradarskih površina iznosi 753,32

ha ili 3,6% udjela u vinogradarskim površinama RH. U Krapinsko-zagorskoj županiji

je u 2014. godini stavljeno u promet 5,5 tisuća hektolitara vina. Krapinsko-zagorska

županija, prema podjeli vinogradarskih područja, pripada podregiji Zagorje-Međimurje,

a područje se smatra izrazito vinorodnim sa višestoljetnom tradicijom uzgoja vinove

loze. Sve do prije 15 godina Zagorje je bilo na lošem glasu u pogledu kvalitete vina, i

to zbog loše kvalitete nasada i niske razine tehnologije prerade i čuvanja vina.

Posljednjih desetak godina vinogradari sa svojim vinima ostvaruju veoma zapažene

rezultate na izložbama vina u zemlji i inozemstvu. Rezultati provedenih analiza ukazuju

da zagorski vinogradari danas rade visoko kvalitetna bijela vina, koja pripremaju kao

lagana do srednje jaka, suha ili srednje slatka. Sva su vina kristalno bistra ili bistra, a

bijela su vina obilježena osobitim cvjetnim ili voćnim aromama. U proizvodnji vina

prednjače Graševina, Ranfol i Rajnski rizling, a zadnjih godina sve se više na

pokusnim parcelama sade autohtone sorte proizašle iz projekta Zaštita i revitalizacija

autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. Svjetski poznata su i specijalna

predikatna vina i ledene berbe, a proizvode se i pjenušci. Vina proizvedena od crnih

sorata vinove loze uglavnom su svježa, voćna i sa niskim taninom.

Posljednjih godina sve više do izražaja dolazi „sivo“ tržište gdje se vina za privatnu

potrošnju plasiraju na tržište bez zadovoljavanja zakonskih propisa odnosno plaćanja

trošarina i ispunjavanju minimalno tehničko-tehnoloških uvjeta za proizvodnju vina.

Nerijetko se takvo vino stavlja u promet pod tuđom deklaracijom ili miješanjem s vinom

legalno stavljenim u promet čime se narušava kvaliteta i ugled legalnih proizvođača.

Što se tiče vinogradarstva i ukupne površine, broja trsova i vinogradara iz tabele 1.

je vidljivo da se iz godine u godinu bilježi rast broja trsova, broja vinogradara i

povećava se ukupna zasađena površina, izuzev 2015. godine kada se bilježi lagani

pad.

4


Tabela 1. Ukupna površina, broj trsova i vinogradara u KZŽ

Godina Ukupna površina, ha Ukupan broj trsova Broj vinogradara

2003. 521,81 3.262.127 4.462

2010. 667,49 4.122.782 4.912

2011. 671,86 4.146.507 4.920

2012. 677,25 4.178.402 4.923

2013. 686,03 4.225.397 4.927

2014. 754,65 4.220.520 5.539

2015. 753,32 4.129.699 5.474

Izvor: Vinogradarski registar RH, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Prema broju poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Vinogradarski registar

Krapinsko-zagorska županija nalazi se na 1. mjestu u RH, dok se prema zasađenim

površinama nalazi tek na 11. mjestu. U prosjeku otpada 0,14 ha po PG-u, čime

spadamo na posljednje mjesto u RH. Time je potvrđena dugogodišnja tradicija

proizvodnje, ali i rascjepkanost zemljišta za proizvodnju. Tome u prilog govori i podatak

kako najveći broj proizvođača ima zasađene površine manje od 0,1 ha. Ipak, najveći

broj površina, odnosno 59,5%, nalazi se u rasponu od 0,1-0,5 ha. Najveća površina

vinograda u vlasništvu je Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (93,2%), zatim

slijede trgovačka društva (4,5%) i obrti (2,3%).

Navedeni podaci nameću neophodnu potrebu ka objedinjavanju i razgraničavanju

proizvođača grožđa, koji su u upisniku i na one koji se bave proizvodnjom grožđa iz

hobija i tradicije za svoje potrebe, uz osiguranje institucionalne, administrativne i

tehničke pomoći u jedinstvenu asocijaciju, sa ciljem snimanja tržišnog potencijala

regije na osnovu čega treba kapacitirati buduću sadnju i proizvodnju vina. Stoga je i

osnovana udruga „Vino Zagorje“ sa ciljem okupljanja tržišno orijentiranih vinara iz

Krapinsko-zagorske županije, osnovane 1999. godine. Udruga danas broji 28 člana.

Udruga Vino Zagorje članica je Strukovne grupe koja putem Komore ostvaruje svoje

interese i imenovanja u različita tijela i odbore.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Vinogradarski registar sadržava

približno 45% nacionalne proizvodnje vina, a za pretpostaviti je da je taj postotak i

manji za Krapinsko-zagorsku županiju zbog ranije navedenih razloga. Vinogradarski

registar je dio Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, u koji se upisuje svaka fizička

ili pravna osoba koja koristi vinograd, proizvodi grožđe, proizvodi mošt i/ili vino ili

obavlja djelatnost punjenja. Obveznici upisa su svi proizvođači koji imaju površinu

zasađenu vinovom lozom od najmanje 0,1 hektar ili imaju obvezu podnositi izjave o

berbi, proizvodnji i zalihama. Registar vodi i za njega odgovara Agencija za plaćanja u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

5


Tabela 2. Broj PG-a prema veličini vinograda i ukupna površina pod vinogradima

prema sjedištu PG-a na dan 22.9.2015.

Županija Broj PG

< 0,1 ha

0,1 - 0,5 ha

0,5 - 1 ha

1 - 5 ha

5 - 10 ha

10 - 50 ha

50 - 100 ha

100 - 200 ha

≥200 ha

Površina (ha)

Bjelovarsko-bilogorska 906 549 304 27 21 5 - - - - 172,10

Brodsko-posavska 506 251 213 18 20 - 3 1 - - 254,65

Dubrovačko-neretvanska 3.426 692 1.411 628 679 5 11 - - - 2.215,28

Grad Zagreb 957 432 434 42 35 9 3 1 - 1 765,58

Istarska 2.673 260 1.569 397 352 60 33 1 - 1 3.024,79

Karlovačka 383 145 187 29 22 - - - - - 112,97

Koprivničko-križevačka 3.881 1.980 1.852 23 21 3 2 - - - 532,56

Krapinsko-zagorska 5.474 2.704 2.680 60 28 1 1 - - - 753,32

Ličko-senjska 101 22 67 9 3 - - - - - 28,70

Međimurska 737 285 284 60 92 10 5 - 1 - 533,73

Osječko-baranjska 739 228 235 79 148 32 12 1 1 3 2.489,59

Požeško-slavonska 730 130 228 93 235 35 7 1 - 1 1.409,03

Primorsko-goranska 416 98 203 69 39 2 4 1 - - 305,83

Sisačko-moslavačka 702 336 305 27 26 6 2 - - - 232,47

Splitsko-dalmatinska 4.613 1.146 2.540 601 310 6 5 3 1 1 2.358,83

Šibensko-kninska 2.042 454 1.371 158 54 1 4 - - - 682,06

Varaždinska 3.928 1.991 1.855 52 25 4 1 - - - 568,84

Virovitičko-podravska 1.131 471 610 23 21 2 2 1 1 - 477,25

Vukovarsko-srijemska 531 60 126 80 225 20 16 1 2 1 1.654,92

Zadarska 2.654 430 1.823 193 187 11 8 2 - - 1.343,49

Zagrebačka 4.645 2.322 2.032 184 99 6 1 1 - - 965,80

Ukupno 41.175 14.986 20.329 2.852 2.642 218 120 14 6 8 20.881,77

Izvor: Vinogradarski registar RH, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

U svrhu dobivanja realne slike i mogućnosti razlučivanja potencijalnih tržišno

orijentiranih proizvođača od onih koji proizvode za svoje potrebe i bave se vikend

vinogradarstvom, potrebno je usporediti broj vinogradara prema različitim izvorima

podataka. Prema popisu poljoprivrednih zemljišta DZS-a iz 2003. godine površina

vinograda u Krapinsko zagorskoj županiji iznosi 2.080 ha. Prema ortofoto digitalnim

kartama DOF 5, ustanovljenim prilikom uspostave vinogradarskih katastara, zbroj

vinogradarskih površina, koje su u proizvodnji za tržište i površina koje su za vlastite

potrebe, iznosi 1.995 ha odnosno 9,1% udjela u vinogradarskim površinama RH.

Pretpostavimo da su površine ostale približno jednake. Prema Vinogradarskom

registru RH broj zasađenih površina u Krapinsko-zagorskoj županiji iznosi 753,32 ha.

Udio proizvodne površine upisane u vinogradarski registar u ukupnoj površini

vinograda prema DZS-u iznosi 36,2%. Iako se dio zasađenih površina nedvojbeno

odnosi na profesionalne, tržišno orijentirane proizvođače, velika većina ipak otpada na

proizvođače koji proizvode za svoje potrebe ili se bave vikend vinogradarstvom. Jasno

je vidljiv značaj potonjih proizvođača čime se orijentacija djelovanja Strukovne grupe

mora odnositi i na njih, jer također doprinose vinogradarskoj slici i ponudi Krapinsko-

zagorske županije, a pogotovo u pogledu ruralnog, obiteljskog turizma i stvaranju

pozitivnog imidža o zagorskim vinima.

6


Ruralni turizam u Hrvatskoj je nedovoljno razvijen, što je posljedica dugogodišnjeg

zapostavljanja ruralnih područja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i hrvatska

orijentacija prema primorskom turizmu. Gastronomija i vinarstvo obiteljskih

gospodarstava kao turistički proizvod je još uvijek nedovoljno razvijen i neistražen.

Zeleni turizam je jedan od 10 ključnih pravaca za usvojenu Nacionalnu strategiju

razvoja turizma do 2020. godine. Stoga ruralni turizam predstavlja dodatnu

komponentu koju vinari mogu iskoristiti uz postojeću djelatnost. Vinari Krapinsko-

zagorske županije imaju predispozicije za razvoj ruralnog agroturizma pošto već imaju

vinograde, preradu i proizvod koji mogu koristiti kao zaseban turistički proizvod, ali ga

i upotpuniti dodatnim sadržajima. Navedeno je definirano kao cilj u županijskim i

nacionalnim razvojnim strategijama te su na raspolaganju bespovratna sredstva za

ulaganja u diversifikaciju djelatnosti.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na

dan 22.9.2015. godine, u Krapinsko-zagorskoj županiji bilo je zasađeno 753,3 ha

vinograda sa 4.129.699 trsova. Najzastupljenije sorte su Graševina, Ranfol i Rajnski

rizling. Zasigurno će se narednih godina povećati zasađenost autohtonim sortama

vinove loze Hrvatskog zagorja, koje su projektom detektirane, zaštićene i revitalizirane.

Određenim dijelom su već i komercijalno zasađene, no njihova značajnija uloga još se

očekuje u narednim godinama.

Tabela 3. Površina i broj trsova u KZŽ

R.br. Naziv sorte Površina

(ha) Broj

trsova

1. GRAŠEVINA=REISLING ITALICO, TALIJANSKI RIZLING, LAŠKI RIZLING, GRAŠICA 118,3 719.474

2. RANFOL = ŠTAJERSKA BELINA, ŠTAJERKA, URBANKA, VRBANKA 84,38 537.581

3. RAJNSKI RIZLING=RHEINRIESLING, GRAŠEVINA RAJNSKA, GRAŠEVINA DIŠEĆA 71,4 440.341

4. KRALJEVINA = KRALJEVINA CRVENA, IMBRINA, BRINA, MORAVINA, PORTUGIESER ROTER 42,26 270.496

5. SILVANAC ZELENI=SILVANER 31,34 197.896

6. SAUVIGNON=SAVIGNON BLANC, SOVINJON BIJELI, SOVINJON, MUŠKATNI SILVANAC 31,1 184.980

7. CHARDONNAY = ŠARDONE 26,86 168.203

8. PINOT SIVI=BURGUNDAC SIVI, PINOT GRIS 15,18 97.335

9. MOSLAVAC=ŠIPON, POŠIPON, FURMINT BLANC, MOSLER GELBER, JAUNE, YELLOW 13,49 86.353

10. PINOT BIJELI=BURGUNDAC BIJELI, PINOT BLANC 13,44 87.316

11. FRANKOVKA=FRANKINJA, MORAVKA, BLAUFRÄNKISCH, LIMBERGER, FRANCONIA NERA 8,92 49.738

12. PINOT CRNI=BURGUNDAC CRNI, PINOT NOIR 8,52 51.965

13. CABERNET SAUVIGNON = KABERNE SOVINJON, C.S.NOIR, PETIT C., VIDURE SAUVIGNON, CARBONET

7,41 41.982

14. PLAVAC ŽUTI = PLAVEC ŽUTI, PLAVEC RUMENI, PLAVEZ JAUNE, GELBER, YELLOW 6,99 42.039

15. MUŠKAT ŽUTI = MUŠKAT RUMENI, MOSCATO GIALLO 5,28 31.576

16. TRAMINAC CRVENI=GEWURTZTRAMINER, TRAMINAC MIRISAVI, TRAMINAC 4,88 30.209

17. KERNER BIJELI 2,92 18.315

18. STARA HRVATSKA BELINA 2,51 15.033

19. KAVČINA CRNA = ŽAMETOVKA, KAPČINA, ŽAMETASTA ČRNINA 2,5 13.256

20. PORTUGIZAC=BLAUER PORTUGIESER, PORTUGALKA 2,34 14.339

21. UKUPNO 753,32 4.129.699

Izvor: Vinogradarski registar RH, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 22.

rujan 2015.

7


Prema podacima Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u 2014. godini je u

Republici Hrvatskoj stavljeno u promet ukupno 575,5 tisuća hektolitara vina. Od toga

je u Krapinsko-zagorskoj županiji stavljeno u promet 5,5 tisuća hektolitara vina

odnosno 1% sveukupnog prometa. Za razdoblje 2001.-lipanj 2013. riječ je o ukupnom

prometu vina koji uključuje promet vina domaće proizvodnje i promet vina iz uvoza

(rinfuza), a koji je stavljen u promet putem upravnog postupka izdavanja Rješenja za

stavljanje vina u promet.

Tabela 4. Promet vina za RH i KZŽ u razdoblju od 2001. – 2014.

Promet Promet u RH u hl Promet u županiji Udio

2001. 418.272,6 1.053,8 0,25%

2002. 530.818,2 2.006,5 0,38%

2003. 572.431,4 2.790,7 0,49%

2004. 595.191,2 2.373,7 0,40%

2005. 641.320,3 2.955,8 0,46%

2006. 572.129,6 3.105,1 0,54%

2007. 549.448,2 3.114,6 0,57%

2008. 526.134,2 3.312,2 0,63%

2009. 589.051,0 4.331,1 0,74%

2010. 599.432,0 3.953,8 0,66%

2011. 574.758,0 3.404,5 0,59%

2012. 601.961,3 3.788,8 0,63%

2013. 550.241,5 4.970,3 0,90%

2014. 575.516,9 5.499,7 0,96%

Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo

8


4. AKTIVNOSTI STRUKOVNE GRUPE

Koordinacijske aktivnosti vezano uz vinogradarsku problematiku i nastup vinara na

sajmovima provode se pri ŽK Krapina od 1998. godine, dok je Strukovna grupa

proizvodnje i prerade grožđa i vina osnovana 18. svibnja 2000. godine, kao nasljednica

Grupacije vinogradarstva i vinarstva prema Statutu HGK. Grupacija vinogradarstva i

vinarstva osnovana je s ciljem okupljanja i organiziranja vinara i vinogradara radi

unapređenja i razvoja vinarstva i vinogradarstva, pružanja stručnih savjeta za što

uspješniju proizvodnju, preradu i plasman grožđa i vina te ostalih poljoprivrednih

proizvoda i usluga seoskog turizma u skladu sa smjernicama razvoja vinogradarstva i

vinarstva u Krapinsko-zagorskoj županiji. Strukovnu grupu čine Udruge vinogradara i

vinara Krapinsko-zagorske županije putem svojih predstavnika (Predsjednici udruga),

članica, voditelja i zamjenika voditelja. U okviru grupacije pri HGK ŽK Krapina djeluje

28 udruga vinogradara i vinara sa preko 1.200 članova. Kroz edukaciju u udrugama

prošao je skoro još toliki broj članova.

Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina provodi aktivnosti:

podizanja stručnog znanja u proizvodnji i preradi grožđa i vina, seoskog

turizma i proizvodnje hrane „na domaći način“,

predavanja, seminara i studijskih putovanja,

podizanja novih vinograda sa kvalitetnim sortimentom i regionalnim

karakteristikama,

zaštite geografskog podrijetla vina,

pružanja informacija o stanjima i perspektivama vinogradarsko-vinarske

proizvodnje,

organiziranje izložbi vina, degustacija i internog ocjenjivanja vina.

Svi navedeni ciljevi ostvarivali su se kroz:

1. Održavanje sjednica i sastanaka

U periodu od 2000. do danas, održano je 13 sjednica Strukovne grupe

vinogradarstva i vinarstva.

2. Donošenja prijedloga i zaključaka

koje smo upućivali odgovarajućim institucijama (Ministarstvu poljoprivrede, KZŽ

i dr.)

3. Imenovanja

Predstavnici iz Krapinsko-zagorske županije izbrani su u različita upravljačka

tijela na razini Republike Hrvatske. Tomislav Bolfan bio je član Izvršnog odbora

Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore u razdoblju od 2011.-2015.

Slavko Merkaš imenovan je 2013. godine u povjerenstvo za izradu Specifikacije

zaštićene oznake izvornosti. Jasminka Šaško izabrana je za zamjenicu

predsjednika Udruženja vinarstva HGK u razdoblju 2015.-2019.

9


4. Održavanje savjetovanja i stručnih predavanja

održavanje savjetovanja i stručnih predavanja

stručna predavanja ostvarivala su se u organizaciji i unutar pojedinih

udruga vinara i vinogradara.

5. Promocije i predstavljanja

Najznačajnije promoviranje i unapređivanje trženja vina jest učestvovanje na:

međunarodnim izložbama vina,

sajmu vina u Sv. Ivanu Zelini,

gastro sajmu u Splitu,

sajmu vina „Vinistra“ u Poreču,

sajmu EKO-ETNO u Zagrebu,

međunarodnom sajmu vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo

‘VINOVITA' u Zagrebu

ocjenjivanju vina „Vinarijada“ i

sajmu i izložbi vina „Bedekovčina“.

Sajmu vinogradarske opreme u Pregradi

Međunarodnom sajmu turizma i ugostiteljstva – “Enogastronomija i

turizam” i “Vinovita”

festivalu ljubavi i vina Hrvatska vinska priča u Zagrebu

6. Provedbu projekata

Iz područja vinogradarstva i vinarstva na području KZŽ u proteklom razdoblju

ostvareno je nekoliko edukativnih, istraživačkih i tehnoloških dokumenata i

projekata:

Vinarijada

Edukativni projekt trajnog karaktera koji obuhvaća ocjenjivanje vina po

udrugama uz opisni komentar enologa za svaki uzorak.

40. i 41. Sajam i izložba zagorskih vina u Bedekovčini

Po prvi puta Strukovna grupa je organizirala, a udruga Sveti Križ Začretje

realizirala izložbu zagorskih vina u Bedekovčini, za što je usvojen projektni

pristup te je predloženo Krapinsko-zagorskoj županiji da se Sajam proglasi

županijskim, kako bi se manifestacija održala i revitalizirala.

Katalog gospodarstva koja se bave seoskim turizmom

U cilju što kvalitetnije prezentacije seoskih obiteljskih gospodarstva ŽK Krapina

je tiskala katalog gospodarstva koja se bave seoskim turizmom.

Marketinška priprema zagorskih vina za nastup na tržištu

Projekt je provelo Udruženje vinogradara i vinara Sv. Križ Začretje. Najvažniji

rezultati projekta su: povećanje zainteresiranosti potrošača za konzumaciju,

odnosno kupnju domaćih vina na gospodarstvu, poboljšani stavovi potrošača o

10


vinima, kvaliteti i načinu ponude, marketingu proizvoda; stručna podloga za

program marketinške kampanje kod prodaje vina na gospodarstvu (kušaonice i

vinotočja), te izrađen koncept za uspostavu vinskih cesta na području županije.

Rezultati su uvršteni u Smjernice razvoja vinogradarstva i vinarstva KZŽ.

Označitev ob Sotli

Zajednički projekt KZŽ i slovenske strane za označavanje vinskih turističkih

cesta. Projekt je izradila Turistička zajednica KZŽ i uputila na natječaj u EU.

Projekt je realizirala „ZARA“ (Zagorska razvojna agencija) i HGK-ŽK Krapina.

Poslovni model SPI-6 (stalna prodaja i izložba vina)

Predviđa osnivanje objekata za stalnu prodaju i izložbu vina u Sv. Križu

Začretje, Klanjcu, Pregradi, Krapini, D. Stubici i Zlataru. Projekt je provelo

Udruženje vinogradara i vinara Sv. Križ Začretje. Do sada su realizirana tri

poslovna plana: vinoteka Kapljica u Sv. Križu Začretje, Kušaonica vina i meda

Pregrada te Klanječka pelnica. Pored navedenih još su otvorena tri objekta: Klet

u Bedekovčini, Klet u Zagorskim selima i Vinoteka Jesenje.

Sajam vinogradarske opreme u Pregradi

HGK ŽK Krapina je suorganizator navedenog sajma u svrhu promocije,

podizanja znanja i tehnološke opremljenosti vinara.

Sljubljivanje vina i zagorskih jela

Provodi se u okviru izložbe Zagorski gospodarski zbor kojeg je HGK ŽK Krapina

organizator.

Sommelierski tečajevi

U nekoliko navrata organizirani su sommelierski tečajevi koje je provela udruga

Vino Zagorje.

Smjernice razvoja vinogradarstva i vinarstva KZŽ

Projekt je izrađen i raspravljen u HGK ŽK Krapina, upućen Poglavarstvu KZŽ i

uvršten u ROP (Regionalni operativni program razvoja KZŽ). Donesene su na

inicijativu Strukovne grupe. Osnovna svrha dokumenta bila je prikazati stanje

vinogradarstva i vinarstva u KZŽ sa aspekta: oslikavanja postojećeg stanja

površine vinograda i proizvodnje vina, mogući potencijal proširenja nasada i

povećanje proizvodnje vina i organizacija proizvođača.

Vina Croatia – Vina Mosaica

Hrvatska gospodarska komora, kroz Udruženje vinarstva, okuplja hrvatske

proizvođače vina sa svrhom ujedinjenog tržišnog nastupa, uspostavljanja

preduvjeta za povećanje prodaje na domaćem i izvoznim tržištima te, u

konačnici, djelovanja na povišenje konkurentnosti domaćih vina, odnosno

stvaranja proizvoda s višom dodanom vrijednosti. Cilj projekta je staviti Hrvatsku

na vinsku kartu svijeta kao prepoznatljiv izvor raznolikih, visoko kvalitetnih vina.

11


Vino u prošlosti i sadašnjosti Hrvatskog zagorja

2007. godine objavljena je Monografija i CD autora Slavka Merkaša.

Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja

Projekt „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja“,

započeo je 2006. godine na inicijativu Grupacije za vinarstvo i vinogradarstvo

pri Županijskoj komori Krapina u suradnji sa Zavodom za vinarstvo

Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Međunarodnom organizacijom za

vinogradarstvo te Krapinsko-zagorskom županijom. Projekt je trenutno u drugoj

fazi provedbe Ampelografske i genetičke evaluacije, te ocjene gospodarskog

potencijala autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja (2011.-2016.

godina).

Specifikacija zaštićene oznake izvornosti

Rješenjem Ministarstva poljoprivrede iz 2013. godine osnovano je povjerenstvo

za izradu Specifikacije zaštićene oznake izvornosti. U povjerenstvo su

imenovani Slavko Merkaš ispred HGK ŽK Krapina i Nenad Kantoci iz

Savjetodavne poljoprivredne službe KZŽ. Uz pomoć Zavoda za vinogradarstvo

i vinarstvo HCPHS-a predložena je specifikacija proizvoda za zaštićenu oznaku

izvornosti, sukladno Uredbi 1234/2007, čl. 118 (c), sa opisom najznačajnijih

fizikalno-kemijskih i organoleptičkih (osjetilnih) svojstava vina. U sortnu listu

Vinove loze Hrvatske uvrštene su sve priznate sorte vinove loze, među kojima

su sve autohtone sorte vinove loze Hrvatskog zagorja te povijesni podaci o

vinogradarstvu Hrvatskog zagorja.

Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina u marijabistričkom kraju

Udruga vinogradara i vinara iz Marije Bistrice, uz pomoć Krapinsko-zagorske

županije izdala je monografiju pod nazivom uzgoj vinove loze i proizvodnja vina

u marijabistričkom kraju s ciljem doprinosa kulturno-povijesnim, turističkim i

gospodarskim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije i Marije Bistrice.

Monografija Stubičko vinogorje

Udruga vinogradara i vinara „Peharček“ iz Donje Stubice nakladnik je

monografije „Stubičko vinogorje“ u kojoj je ocijenjeno da je u posljednjih deset

godina rada udruge postignuto više rezultata u njihovim vinogradima i

podrumima nego što je postignuto u proteklih stotinu godina.

12


5. OCJENJIVANJE VINA

Članice Strukovne grupe organizirano nastupaju na međunarodnim izložbama i

sajmovima vina (Sajam i izložba zagorskih vina Bedekovčina, Sajam vina Zelina,

Vinistra Poreč, Gastro Split). U svrhu ocjenjivanja vina na županijskoj razini godišnje

se provodi organoleptičko kušanje i ocjenjivanje vina po udrugama u okviru projekta

Vinarijada, a nakon selekcije u okviru Vinarijade slijedi završno ocjenjivanje na Sajmu

i izložbi zagorskih vina u Bedekovčini.

Pod organoleptičkim ocjenjivanjem podrazumijeva se detaljna analiza dojmova, koje

vino ostavlja na osjetila vida, mirisa i okusa. Ocjenjivanje vina teško je umijeće, koje

se stječe dugotrajnom vježbom i zahtjeva dobro poznavanje vina, izvrsnu memoriju i

sposobnost povezivanja dojmova, te dobre organe vida, mirisa i okusa. U obje

manifestacije primjenjuju se dvije različite metode ocjenjivanja. Na Vinarijadi njemačka

metoda BUXBAUM do 20 bodova, a na Sajmu i izložbi zagorskih vina Bedekovčina

100 bodova usvojenih u međunarodnoj organizaciji O.I.V. u Parizu za lozu i vino, koja

se koristi na međunarodnim sajmovima i izložbama vina.

Promatrajući rezultate ocjenjivanja vina Vinarijada vidljiv je kontinuirani rast od 2000.

do 2010. godine nakon čega počinje lagano padati da bi se broj ukupno ocjenjenih vina

u 2012. godini prepolovio u odnosu na prethodnu godinu. Taj pad još je izraženiji u

2013. godini kada je ocjenjeno sveukupno 265 vina. U 2014. godini ponovno se

višestruko povećava broj ocjenjenih vina i iznosi 1.166. Navedeni pad ocjenjenih vina

u 2012. i 2013. godini uzrok je nedostavljenih podataka ocjenjenih vina po Udrugama

HGK Županijskoj komori Krapina koja objedinjuje podatke te su stoga podaci

nepotpuni. Samim time ukupan broj ocjenjenih vina ne govori mnogo, no ukoliko

zanemarimo navedene dvije godine vidljiv je kontinuirani rast broja uzoraka s 253 na

početku do preko 1.000 svake godine ocjenjivanja. Ukoliko pogledamo postotne udjele

dodijeljenih priznanja u ukupnom broju ocjenjenih vina, vidljivo je da je omjer po

godinama ostao približno jednak, odnosno najveći je broj srebrnih medalja s

prosječnim udjelom od 55,0%, slijede brončane medalje s 19,1% te zlatne s 15,3%.

Priznanja je u prosjeku dobivalo 6,2% ocjenjenih vina, dok je prosječno odbačeno iz

ocjenjivanja 4,5% vina.

Za razliku od Vinarijade rezultati s ocjenjivanja vina na Sajmu i izložbi zagorskih vina

Bedekovčina su potpuniji i reprezentativniji. Promatrajući razdoblje od 2003. do 2015.

godine primjetne su značajne oscilacije u broju uzoraka. Najveći broj uzoraka ostvaren

je 2007. godine, dok je 2013. godine zabilježen najmanji broj uzoraka. Isto kao i kod

Vinarijade, ukoliko pogledamo postotne udjele dodijeljenih priznanja u ukupnom broju

ocjenjenih vina, vidljivo je da je omjer po godinama ostao približno jednak, odnosno

najveći je broj srebrnih medalja s prosječnim udjelom od 42,4%, slijede brončane

medalje s 26,2% te zlatne s 17,9%. Priznanja je u prosjeku dobivalo 7,4% ocjenjenih

vina, dok je prosječno odbačeno iz ocjenjivanja 6,1% vina.

Sukladno dobivenim nagradama na natjecanjima Vinarijada, i ocjenjivanju vina na

Sajmu i izložbi zagorskih vina Bedekovčina, očita je kvaliteta vina koja se ocjenjuju.

Odnosno visok je postotak ocjenjenih vina dobilo zlatne, srebrne ili brončane medalje,

13


pa je tako na Vinarijadi prosječno 89,4% ocjenjenih vina dobilo medalju, dok je u

Bedekovčini prosječno 86,5% ocijenjenih vina dobilo medalju. Porast kvalitete

pogotovo je vidljiv kod ocjenjivanja vina na sajmu u Bedekovčini gdje se kontinuirano

smanjuje broj odbačenih vina i dodijeljenih priznanja, pa tako u 2015. godini nije bilo

odbačenih vina ni dodijeljenih priznanja odnosno svim ocjenjenim vinima dodijeljene

su medalje. Kada uz navedena ocjenjivanja u obzir uzmemo priznanja koja vina

zagorskih proizvođača ostvaruju na drugim domaćim i inozemnim natjecanjima,

decidirano možemo tvrditi da proizvodimo visokokvalitetna vina.

Tabela 5. Rezultati organoleptičkog ocjenjivanja vina „Vinarijada“

Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Zlato 43 93 168 183 239 155 178 249 244 182 202 249 80 34 161

Udio 17% 19% 20% 17% 20% 12% 14% 17% 15% 11% 13% 17% 11% 13% 14%

Srebro 130 252 525 677 649 845 775 847 835 888 829 847 389 120 544

Udio 51% 52% 61% 63% 55% 65% 59% 57% 53% 52% 54% 57% 52% 45% 47%

Bronca 50 82 96 150 184 212 202 241 275 437 357 241 189 71 302

Udio 20% 17% 11% 14% 16% 16% 15% 16% 17% 26% 23% 16% 25% 27% 26%

Priznanje 20 22 35 40 58 45 107 98 107 96 97 98 40 26 104

Udio 8% 5% 4% 4% 5% 3% 8% 7% 7% 6% 6% 7% 5% 10% 9%

Odbačeno 10 33 33 27 42 41 46 43 126 89 61 43 57 14 55

Udio 4% 7% 4% 3% 4% 3% 4% 3% 8% 5% 4% 3% 8% 5% 5%

Ukupno 253 482 857 1.077 1.172 1.298 1.308 1.478 1.585 1.692 1.546 1.478 755 265 1.166

Udio 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%

Izvor: Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina ŽK Krapina

Graf 1. Rezultati organoleptičkog ocjenjivanja vina „Vinarijada“


0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

5082 96 150

184 212202 241

275 437357

241189

71

302

130

252

525

677649

845 775847

835

888

829

847

389

120

544

43

93

168

183239

155 178

249

244

182

202249

80

34

161

Odbačeno Priznanje Bronca Srebro Zlato

14


Tabela 6. Rezultati organoleptičkog ocjenjivanja vina na Sajmu i izložbi zagorskih vina

Bedekovčina

Godina 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Zlato 6 23 6 3 23 15 14 12 11 11 17 25 24

Udio 8% 23% 7% 5% 14% 10% 14% 16% 21% 15% 34% 26% 39%

Srebro 16 65 21 10 67 55 54 51 24 24 28 40 29

Udio 21% 65% 26% 17% 40% 37% 52% 68% 46% 34% 56% 41% 48%

Bronca 32 6 39 16 49 54 29 10 16 21 4 27 8

Udio 43% 6% 48% 28% 30% 36% 28% 13% 31% 30% 8% 28% 13%

Priznanje 10 1 16 16 8 9 2 1 0 11 1 3 0

Udio 13% 1% 20% 28% 5% 6% 2% 1% 0% 15% 2% 3% 0%

Odbačeno 11 5 0 13 19 15 4 1 1 4 0 3 0

Udio 15% 5% 0% 22% 11% 10% 4% 1% 2% 6% 0% 3% 0%

Ukupno 75 100 82 58 166 148 103 75 52 71 50 98 61

Udio 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%


Graf 2. Rezultati organoleptičkog ocjenjivanja vina na Sajmu i izložbi zagorskih vina

Bedekovčina


0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

32

6

39 16

49 54

29

10 16

21

4

27

8

16

65

21

10

6755

54

5124

24

28

40

29

6

23

6

3

23

15

14

12

11

11

17

25

24

Odbačeno Priznanje Bronca Srebro Zlato

15


6. SMJERNICE RAZVOJA VINOGRADARSTVA I

VINARSTVA KZŽ

Smjernice razvoja vinogradarstva i vinarstva KZŽ donesene su 2006. godine na

inicijativu Strukovne grupe proizvodnje i prerade grožđa i vina. Predstavljaju stratešku

odrednicu razvoja vinogradarstva i vinarstva tj. smjernice i konkretne aktivnosti. Prema

smjernicama potrebno je postojeće vinogradare promatrati s aspekta veličine

proizvodnje, te konačnog realnog cilja koji želi postići svaki od njih. Postojeće i

potencijalne vinogradare potrebno je promatrati prema obujmu proizvodnje koji imaju

trenutno, te onom koji žele postići. Prema tome moguće ih je podijeliti na:

1. Velike proizvođače

usmjereni su plasmanu vina na tržište konvencionalnim kanalima

distribucije

2. Srednje proizvođače

usmjereni su direktnoj prodaji vina

3. Male proizvođače

prodaju relativno male količine vina ili grožđa

nisu usmjereni prodaji na način naveden pod točkom 1 ili 2

Za sve tri skupine proizvođača smjernice su:

1. Povećanje vinogradarskih površina

2. Podizanje kvalitete vina

3. Unapređenje prodaje vina

Temeljem smjernica razvoja navedenih u prethodnom dijelu teksta, predložene su

mjere za svaku smjernicu. Mjere su razrađene temeljem postojećih programa koji su

dostupni na državnoj i regionalnoj razini. Dakle mjere su:

1. Povećanje vinogradarskih površina

1.1. Podizanje novih nasada

1.2. Okrupnjavanje vinograda

1.3. Podizanje vinograda s autohtonim sortama vinove loze

2. Podizanje kvalitete vina

2.1. Službena županijska izložba vina

2.2. Uvođenje oznake vina „Zagorska kvaliteta“

2.3. Zaštita geografskog podrijetla vina

2.4. Edukacija vinogradara i vinara

3. Unapređenje prodaje vina

3.1. Stalne prodajne izložbe vina

3.2. Otvaranje vinotočja

3.3. Agroturizam

3.4. Otvaranje vinskih cesta

3.5. Organizacija marketinških zadruga

U smjernicama su detaljnije razrađene aktivnosti i programi temeljem kojih se može

aktivnost pokrenuti, mogući sudionici te njihove zadaće.

16


7. VINA CROATIA - VINA MOSAICA

Hrvatska gospodarska komora, kroz Udruženje vinarstva, okuplja hrvatske

proizvođače vina sa svrhom ujedinjenog tržišnog nastupa, uspostavljanja preduvjeta

za povećanje prodaje na domaćem i izvoznim tržištima te, u konačnici, djelovanja na

povišenje konkurentnosti domaćih vina, odnosno stvaranje proizvoda s višom

dodanom vrijednosti.

Udruženje vinarstva temeljem brand strategije Vina Croatia - Vina mosaica, Hrvatsku

je podijelila u 4 marketinške vinske regije: Slavonija i Podunavlje, Bregovita Hrvatska,

Istra i Kvarner te Dalmacija. Shodno navedenom organiziran je cjelokupni sustav

vinogradarstva objedinivši velike, srednje i male vinogradare kroz četiri hrvatske

mozaične regije i istoimene udruge: Graševina Croatica, Vinistra, Vino Dalmacije i

Bregovita Hrvatska, kroz koje djeluju i manje Udruge te svi proizvođači vina i grožđa

koji imaju interes sudjelovati u stvaranju branda vinske Hrvatske te jačanju

konkurentnosti hrvatskih vina na domaćem i stranom tržištu. Cilj je ujedinjenog tržišnog

nastupa uspostavljanje preduvjeta za povećanje prodaje na domaćem i izvoznim

tržištima, te povećanje konkurentnosti domaćih vina, odnosno stvaranje proizvoda s

višom dodatnom vrijednošću. Projekt je vrijedan 1,38 milijuna kuna, od čega se 80%

financira iz Vinske omotnice, 10% iz HGK, a 10% vinarije. Udruženje vinarstva od

2014. godine punopravan je član Europskog vinskog Udruženja Comite europeen des

entreprises vins –CEEV, koje zastupa EU proizvođače i trgovinu vinom.

Slika 1. Vinske regije temeljem strategije Vina Croatia – Vina mosaica

17


Strateškim usmjerenjem Udruženja vinarstva HGK na brend Vina Croatia postavlja se

temelj za buduće zajedničke tržišne aktivnosti, a vizualni identitet Vina Croatia bit će

vidljiv u svim nastupima na inozemnim i domaćim tržištima te u svim marketinškim i

medijskim aktivnostima. Usvajanje vizualnog identiteta predstavlja prvi korak u

izgradnji funkcionalnog i prepoznatljivog destinacijskog vinskog brenda Vina Croatia.

Odabrani vizualni identitet treba predstavljati brend Vina Croatia s naglaskom na

raznolikosti (regionalne, nacionalne i međunarodne) te učiniti Vina Croatia učinkovitim

ambasadorima novog nacionalnog vinskog identiteta, naročito u sprezi s interesima

hrvatskog turizma.

Vinogradarske zone

Četiri regionalne udruge pokrivaju četiri vinogradarske zone (koje čine regije,

podregije, vinorodna područja i položaji). Zemljopisno područje uzgoja vinove loze

Hrvatske pripada sljedećim vinorodnim zonama proizvodnje:

1. Zona B obuhvaća ove podregije: Moslavina, Prigorje – Bilogora, Plešivica, Pokuplje

i Zagorje – Međimurje.

2. Zona C1 obuhvaća ove podregije: Hrvatsko Podunavlje i Slavonija.

3. Zona C2 obuhvaća ove podregije: Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje, Dalmatinska

zagora.

4. Zona C3 obuhvaća ove podregije: Sjeverna Dalmacija i Srednja i Južna Dalmacija.

Slika 2. Karta vinorodnih zona Republike Hrvatske

18


Slika 3. Organigram regionalnih udruga

UDRUŽENJE VINARSTVA HGK

Vina Croatia - Vina mosaica

UDRUGA BREGOVITA HRVATSKA

Moslavina

Prigorje -Bilogora

Plešivica

Pokuplje

Zagorje -Međimurje

UDRUGA GRAŠEVINA

Slavonija

Hrvatsko Podunavlje

UDRUGA "VINISTRA"

Hrvatska Istra

Hrvatsko primorje

UDRUGA "GASTRO"

Sjeverna Dalmacija

Srednja i Južna

Dalmacija

Dalmatinska zagora

19


8. NACIONALNI PROGRAM POMOĆI SEKTORU VINA

2014.-2018.

Ulaskom u EU, Hrvatska je dobila značajna sredstva za financiranje sektora vina.

Program popularno zvan „Vinska omotnica“ je program pomoći sektoru vina u

razdoblju od 2014.-2018. godine. Vinska omotnica iznosi približno 11,5 milijuna eura

godišnje.

Osnovni cilj je povećanje promidžbe hrvatskih vina na tržištima trećih zemalja te

povećanje prodaje hrvatskih vina na tim tržištima. Ova mjera uključuje brojne

promotivne aktivnosti u cilju pronalaženja novih potrošača, povećanja imidža,

prepoznatljivosti, prodaje i potrošnje hrvatskih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti

i vina sa oznakom sorte. Promidžba vina na tržištima trećih zemalja obuhvaća sve

aspekte sektora vina u Hrvatskoj (od obilježja vinorodnih područja Hrvatske, teroara,

klime, sorata vinove loze, stilova vina te povezivanje vina s gastronomijom, vinskim

turizmom itd.). Također jedna od komponenti promotivnih aktivnosti je naglašavanje

povezanosti tisućljetne tradicije hrvatskog vinarstva i primjena modernih

vinogradarskih tehnika. Promocija na tržištima trećih zemalja odnosi se na vina sa

zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla i vina s

naznakom sorte vinove loze proizvedena u Hrvatskoj. Naglašavanje oznaka izvornosti

vina i sorte vinove loze je osnova promotivnih aktivnosti.

Navedenim programom dostupne su tri mjere:

1. Restrukturiranje i konverzija vinograda

2. Investicije u vinarije i marketing vina

3. Promidžba na tržištima trećih zemalja

1. Restrukturiranje i konverzija vinograda

Korisnici potpore:

fizičke ili pravne osobe upisane u Vinogradarski registar

fizičke osobe moraju biti obveznici poreza na dohodak/poreza na dobit

Potpora se ne odobrava poduzećima u poteškoćama u smislu smjernica Zajednice o

državnim potporama za spašavanje i restrukturiranje tvrtki u poteškoćama.

Intenzitet potpore:

Maksimalni iznos potpore po projektu iznosi EUR 1.500.000.

Minimalni iznos potpore iznosi EUR 5.000.

Maksimalna potpora iznosi 50% prihvatljivih troškova.

Dozvoljene aktivnosti i troškovi:

ulaganja vezana uz zamjenu sorte/sorata i premještanje vinograda

ulaganja prihvatljiva u okviru poboljšanja vinogradarskih tehnika upravljanja

vinogradom (uz promjenu sorte ili uz zadržavanje iste sorte)

20


2. Investicije u vinarije i marketing vina

Korisnici potpore:

fizičke ili pravne osobe upisane u Vinogradarski registar

fizičke osobe moraju biti obveznici poreza na dohodak/poreza na dobit

Potpora se ne odobrava poduzećima u poteškoćama u smislu smjernica Zajednice o

državnim potporama za spašavanje i restrukturiranje tvrtki u poteškoćama.

Intenzitet potpore:

Maksimalni iznos potpore po projektu iznosi EUR 1.500.000.




Izgradnja/rekonstrukcija nepokretne imovine

Kupnja novih strojeva i opreme, uključujući i računalne programe

Opći troškovi vezani uz izdatke iz točaka 1. i 2.

3. Promidžba na tržištima trećih zemalja

Korisnici potpore:

Proizvođači vina (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar

Javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim

korisnika Državnog proračuna

Udruge proizvođača vina, zadružni savezi (čije su članice barem tri zadruge

koje se bave proizvodnjom vina).

Intenzitet potpore:

Maksimalni iznos potpore po projektu iznosi EUR 160.000.




Objavljivanje reklama u medijima (tisak, televizija, radio, internet)

Odnosi s javnošću, promidžba i marketing

Izrada promotivnih materijala za tržišta trećih zemalja

Sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i drugim međunarodnim

događanjima na tržištima trećih zemalja

21


9. ZAŠTITA I REVITALIZACIJA AUTOHTONIH SORATA

VINOVE LOZE HRVATSKOG ZAGORJA

O projektu

Projekt „Revitalizacija i zaštita autohtonih sorata vinove loze“, započeo je 2006. godine

na inicijativu Grupacije za vinarstvo i vinogradarstvo pri Županijskoj komori Krapina u

suradnji sa Zavodom za vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Međunarodnom

organizacijom za vinogradarstvo te Krapinsko-zagorskom županijom.

Ciljevi projekta

Kao što i sam naziv govori, cilj Projekta je identifikacija, ispitivanje, zaštita i

revitalizacija tradicionalnih sorata vina Hrvatskog zagorja. Dobar dio hrvatskih

autohtonih sorata je nestao, stoga danas imamo 4 puta manje autohtonih sorata nego

prije 100 godina. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj ovoj podatak još je porazniji zbog blizine

europskih zemalja čije su sorte istisnule naše, autohtone sorte vina. Posljednjih godina

dolazi do pojave novih trendova u vinogradarstvu i na svjetskom tržištu vina.

Hiperprodukcija masovnih vina postala je problem mnogih zemalja, a jeftina vina sve

teže nalaze put do kupca. Moderni potrošači sve više cijene kvalitetu, originalnost

(autohtonost), te ekološki proizvedena vina, što dovodi do drugačijih pogleda na razvoj

ove grane. Razvijene vinogradarske zemlje ulažu velika sredstva u razvoj novih,

zdravijih tehnologija, ali i u spašavanje i revitalizaciju autohtonih sorata. I Hrvatska se

priključila ovom trendu, prije svega zbog značaja i potencijala vinogradarsko – vinarske

proizvodnje, te velikog broja autohtonih sorata vinove loze.

Provedba projekta

Realizacija projekta zamišljena je u 2 faze u trajanju od 10 godina. Prva faza projekta

trajala je od 2006. – 2011. godine, dok je druga faza projekta započela 2013. godine.

U 1. fazi projekta cilj je bio pronaći stare autohtone sorte, identificirati ih, spasiti od

daljnjeg izumiranja i posaditi na jedno mjesto.

22


2. fazom projekta predviđena je znanstvena i stručna evaluacija svih pronađenih i

kolekcioniranih sorta vinove loze Hrvatskog zagorja te utvrđivanje gospodarskih

karakteristika sorata, njihov proizvodni potencijal i stvaranje uvjeta za sustavnu

gospodarsku revitalizaciju.

Iako je prvotno projekt zamišljen u dvije faze, shodno ostvarenim rezultatima planirana

je daljnja provedba projekta u dvije dodatne faze:

3. fazom odrediti će se koji tip vina najbolje proizvoditi iz sorata preporučenih za

gospodarsko-komercijalnu sadnju (određenih drugom fazom projekta)

U 4. fazi predviđena je zaštita imena vina sorata preporučenih za gospodarsko-

komercijalnu sadnju i njihova marketinška promocija

Rezultati

1. Faza projekta

Dva su osnovna preduvjeta da bismo neku sortu vinove loze mogli smatrati

autohtonom. Prvi je znanstveni dokaz da je sorta nastala upravo na nekom području i

to na način da se otkriju njeni roditelji koji su također udomaćeni na tom području.

Druga, češća pretpostavka za tvrdnju o autohtonosti neke sorte jest duga tradicija

uzgoja neke sorte na nekom području koju je također potrebno dokazati.

U sklopu 1. faze projekta obiđeno je 50-tak lokacija na području županije, a označeno

je ukupno 60 trsova 26 različitih sorata. Na parceli Josipa Grozaja u Donjoj Pačetini

zasađen je i pokusni vinograd na kojem su zasađene sve pronađene sorte, a čiji je

identitet utvrđivan putem DNA analize. Među najzanimljivijim pronađenim sortama je

Stara krapinska belina ili Bela belina velika, koja je uz Pinot crni, roditelj

Chardonnaya, jedne od najraširenijih, najpoznatijih i najpopularnijih svjetskih sorata.

To je sorta za koju su istraživački otkrili da je roditelj preko 70 drugih sorti na svijetu,

zbog čega su je i neki istraživači prozvali Cassanova među sortama. Također, vrlo

vjerojatno, otkriveni su i djed i baka glasovitog Chardonnaya koji su isto tako zagorske

sorte, a riječ je o Moslavcu ili Šiponu i dosad neevidentiranoj sorti nazvanoj

Začretska belina. Ova otkrića možda i nisu toliko važna za samo vinogradarstvo, no

za brendiranje i popularizaciju zagorskih vina te promociju zagorskih i hrvatskih vina u

cjelini, ovaj je pronalazak neprocjenjiv.

Najbolju kakvoću pokazala je autohtona sorta Sokol koja se još sadi samo u

Hrvatskom zagorju i vrlo je interesantna za preporuku proizvođačima koji žele saditi

autohtone zagorske sorte.

Predstavljanje projekta i kušanje vina autohtonih sorti - 27.3.2012.

Dana 27. ožujka 2012. godine održana je prezentacija 1. faze projekta pod nazivom

„Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja“, u prostorijama

Muzeja Žitnica, Sveti Križ Začretje. Degustirane sorte bile su: Sokol, Smudna belina,

Belina Desinić, Začretska belina, Zlatarska belina, Stara krapinska belina i vino Stare

23


krapinske beline zasađene u vinogradu gospodina Hršaka. Svi prisutni koji su

sudjelovali u degustaciji vina izrazili su zadovoljstvo kušanim vinima i ustvrdili kako

postoji veliki potencijal za proizvodnju i njihovo komercijalno iskorištavanje. Izražen je

i velik interes za sadnjom autohtonih sorata što opravdava daljnji nastavak projekta,

ali i opstanak i popularizaciju kvalitetnih, autohtonih zagorskih vina.

Slika 4. Kušanje vina autohtonih sorti, Začretje, 27.3.2012.

2. Faza projekta

Dana 10.04.2013. godine, potpisani su ugovori za drugu fazu projekata "Zaštita i

revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja". Predsjednik HGK

Županijske komore Krapina, gosp. Vid Šanjug, potpisao je sa ostalim partnerima

projekta, županicom KZŽ gđom Sonjom Borovčak, dekanicom Agronomskog fakulteta

prof.dr.sc. Tajanom Krička i direktorom Trgocentra d.o.o. gosp. Dragutinom

Bratkovićem, ugovor o podizanju matičnog nasada u II. fazi projekta „Ampelografska

i genetička evaluacija, te ocjena gospodarskog potencijala autohtonih sorata vinove

loze Hrvatskog zagorja (2011.-2016. godina)“ te ugovor o marketinškoj promociji

rezultata projekta „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze (Vitis vinifera

L) Hrvatskog zagorja –II. faza“.

Prvim ugovorom, potpisanim između Krapinsko-zagorske županije, Agronomskog

fakulteta i Trgocentra utvrđen je zajednički interes da se u okviru II. faze ovog projekta

pristupi podizanju eksperimentalnog vinograda-matičnog nasada u Komoru

Začretskom, na području Općine Sveti Križ Zarčetje, s ciljem stvaranja povoljnih uvjeta

za potpunu gospodarsku revitalizaciju najinteresantnijih autohtonih sorata vinove loze

24


Hrvatskog zagorja. Drugim ugovorom između HGK Županijske komore Krapina i

Krapinsko-zagorske županije, utvrđeni su zajednički interesi da se u okviru druge faze

projekta pristupi marketinškoj promociji rezultata dobivenih provođenjem projekta s

ciljem komercijalizacije i implementacije autohtonih sorta i vina u gospodarsku i

turističku ponudu Krapinsko-zagorske županije za što će Komora osigurati deset tisuća

kuna godišnje tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2013. do 2018. godine.

Predstavljena monografija Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja - 11.2.2016.

U četvrtak, 11. veljače, u Termama Tuhelj predstavljena je monografija Sorte vinove

loze Hrvatskog zagorja, kada su prisutni imali priliku upoznati oživljene autohtone sorte

vinove loze s područja Hrvatskog zagorja. Monografija otkriva niz zanimljivih činjenica,

poput one da je autohtona zagorska sorta stara krapinska belina, roditelj chardonnaya,

jedne od najraširenijih, najpoznatijih i najpopularnijih svjetskih sorti, a ujedno i roditelj

više od 70 drugih sorti na svijetu, zbog čega su je i neki istraživači prozvali Cassanova

među sortama. Zanimljiv je podatak da je jedini primjerak stare krapinske beline

pronađen u dvorištu rodne kuće Ljudevita Gaja u Krapini. U monografiji je opisan i

Sokol, autohtona sorta klanječkog vinogorja od koje su vino radili franjevci. Izdavač

monografije jest Krapinsko-zagorska županija, a rezultat je projekta Revitalizacija i

zaštita autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja.

Slika 5. Predstavljanje monografije Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja, Terme

Tuhelj,11.2.2016.

Web: Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja

http://www.hgk.hr/zk/krapina/zastita-i-revitalizacija-autohtonih-sorata-vinove-loze-hrvatskog-zagorja

25


10. ZAKLJUČAK

Djelatnost vinarstva KZŽ još se uvijek susreće s problemima rascjepkanosti

poljoprivrednih zemljišta, niske tehnološke opremljenosti, neprepoznatljivosti na tržištu

te manjkom sredstava za rast i razvoj poslovanja. Iako su većina vinara hobisti,

izdvojilo se nekoliko ozbiljnih proizvođača koji su se etablirali kvalitetom i tržišnom

realizacijom. Posljednjih petnaestak godina ostvaren je značajan napredak sektora

vinogradarstva kako kod hobista tako i profesionalnih proizvođača vina. Napredak se

prvenstveno očituje u proizvodnom procesu, a posljedično i kvaliteti proizvedenih vina.

Rezultati provedenih analiza ukazuju da zagorski vinogradari danas rade visoko

kvalitetna bijela vina, koja pripremaju kao lagana do srednje jaka, suha ili srednje

slatka. Sva su vina kristalno bistra ili bistra, a bijela su vina obilježena osobitim cvjetnim

ili voćnim aromama. Posljednjih desetak godina vinogradari sa svojim vinima ostvaruju

veoma zapažene rezultate na izložbama vina u zemlji i inozemstvu. Tržišni plasman

prvenstveno se odnosi na hrvatsko tržište, ali vidljivo je i kontinuirano poboljšanje

plasmana na inozemno tržište. Profesionalno marketinško djelovanje mora biti

povezano sa svim segmentima turističke ponude određenog područja, što će jamčiti

veći broj konzumenata turističke ponude, a što će u konačnosti omogućiti plasman vina

i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Vinarima su na raspolaganju bespovratna sredstva iz nacionalnih i EU fondova u svrhu

konverzije vinograda, marketinške promocije, nastupa na sajmovima, opremanja i

izgradnje podruma i kušaonica, diversifikacije djelatnosti, koje predstavljaju izvanrednu

priliku za rast i razvoj. No, kako se do navedenih sredstava dolazi projektnim

pristupom, uz određene uvjete izvrsnosti poslovanja, vinari zbog svoje veličine,

proizvodnih količina ili financijskog poslovanja ne koriste dostupna sredstva u dovoljnoj

mjeri.

Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina aktivno pridonosi ostvarenju

postavljenih ciljeva što je vidljivo i iz aktivnosti. Iako je mnogo učinjeno, još je potrebno

učiniti mnogo kako bi vinogradarstvo KZŽ dostiglo željene razine. Nužno je nastaviti

podizanje stručnosti vinara, unaprijediti tehnološke procese, povećati proizvodne

količine, marketinšku promociju, otvarati nova tržišta, poticati diversifikaciju djelatnosti

i izravnu prodaju, uz što veće korištenje raspoloživih bespovratnih sredstava. Hrvatska

gospodarska komora provodi projekt Vina Croatia - Vina mosaica s ciljem ujedinjenog

tržišnog nastupa uspostavljanje preduvjeta za povećanje prodaje na domaćem i

izvoznim tržištima, te povećanje konkurentnosti domaćih vina, odnosno stvaranje

proizvoda s višom dodatnom vrijednošću. Također, HGK predstavlja sponu odnosno

artikulira, mišljenja, stavove i potrebe vinara prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.

HGK ŽK Krapina sa Strukovnom grupom proizvodnje i prerade grožđa i vina nastaviti

će provoditi aktivnosti u svrhu ostvarenja definiranih ciljeva na korist vinogradara, ali i

cjelokupnog gospodarstva KZŽ.

26


IMPRESUM

Izdavač:

Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Krapina

Strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina

Trg Ljudevita Gaja 5, 49000 Krapina

Tel: +385 (0)49 371 883

Fax: +385 (0)49 371 884

E-mail: [email protected]

Urednici:

Slavko Merkaš, voditelj Strukovne grupe proizvodnje i prerade grožđa i vina

Krunoslav Golub, HGK Županijska komora Krapina

Dizajn i grafička priprema:

Krunoslav Golub, HGK Županijska komora Krapina

strukovna grupa proizvodnje i prerade grožđa i vina ... · 1 strukovna grupa proizvodnje i...

Documents