Ostale vrste kopnenog prometa

Riječni, jezerski i kanalski promet•Veliko gospodarsko značenje.•Unutar kopnenih prostora svijeta•Plovidba rijekama je počela ranije nego

plovidba morem.•Početak moderne parne plovidbe:

plovidba parobroda Clermont 1807. g. na rijeci Hudson ( između NY i Albanyja).

•U Europi je prvi parobrod plovio 1810., na Dunavu.

Parobrod Clermont

Obilježja

•Prednost: količinski vrlo velik prijevoz i atraktivnost cijene prijevoza.

•Loša strana: spor promet, prostorno ograničen, ponegdje se zbog leda ne može odvijati cijele godine.

•Koristi se isljučivo za prijevoz robe, putnički promet je gotovo napušten ( osim u turističke svrhe)

•Najčešće se prevoze masovni tereti, a u novije vrijeme i roba u kontejnerima.

•Prijevoz tekućih tereta se omogućava uzdužnim i poprečnim pregradama, tankovima u tankeru.

Tanker na rijeci Mersey, Liverpool

Plovidba

•Riječni promet se uglavnom odvija na plovnim rijekama.

•U Europi je najrazvijeniji na Rajni, Majni, Dunavu, Volgi, a u SAD-u na rijeci Ohio.

•Jezerski promet je ograničen – uglavnom samo na Velika sjevernoamerička jezera u Sjevernoj Americi i na Kaspijsko jezero između Europe i Azije

Plovni putovi Europe

Kanal Rajna- Majna- Dunav•To je 3500 km dug plovni put od rumunjske

luke Constanţa na Crnome moru do nizozemskog Roterdama na rijeci Rajni.

Kielski kanal•Povezao je estuarij Elbe (nova luka Brunsbuttel) i

Kielski zaljev (Holtenau - predgrađe Kiela). Dugačak je 98 km.

Mitteland kanal

•Najveći kanal u Njemačkoj je Mitteland kanal, dugačak 357 km. Povezuje kanal Rajna - Ems s tokom Elbe, na zapadu se Mitteland kanal priključuje na kanal Dortmund - Ems i kanal Rajna - Hente, koji ga vežu s Rajnom, dok ga na istoku Brandenburški kanal spajaju s Odrom.

•Države s najviše pogodnih unutrašnjih voda za plovidbu:

U Europi ( bez Rusije): Nizozemska ( 42% voda pogodno za plovidbu!), Austrija(18%), Francuska, Njemačka i Belgija.

Cjevovodni promet

•Namijenjen transportiranju sirove nafte, naftnih derivata, plina i drugih proizvoda u tekućem i plinovitom stanju.

•Najjeftinija vrsta transporta, nakon 1960. se iznimno proširila.

•Promijenila je lokacijske uvjete petrokemijskih industrija, zbog jeftinog transporta nije nužna lokacija na obali.

•Najgušća mreža cjevovoda je u JZ Aziji (naftovodi), u Europi (naftovodi i plinovodi) te na ostalim lokacijama gdje se crpe plin i nafta (Aljaska, Sibir)

Mreža plinovoda u Europi:

JANAF•Dug je 759 km, od toga je 610 u Hrvatskoj.• Ide od Omišlja preko Siska pa se grana

prema Mađarskoj i Sloveniji te prema Srbiji.

Opasnosti po okoliš•U riječnom prometu:

▫Opasnost od onečišćenja riječnog toka i priobalja od tekućih i rasutih terata.

▫Izgradnjom kanala se troši mnogo zemljišta.

• U cjevovodnom prometu:▫ Mogućnost puknuća cijevi