prostorno planiranje_smirivanje prometa

KOLEGIJ OSNOVE PROSTORNOG PLANIRANJA –GRAĐEVINSKI FAKULTET RIJEKA

Krupić Ismet student II godine Građevinskog fakultet u Rijeci 2009.g.

Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Stručni studij

Seminarski rad iz kolegija Osnove prostornog planiranja

Tema: Mjere smirenja prometa u ulici Šetalište 20. travnja u Cresu

Mentor: mr.sc. Ivo Brozović, prof. v.š. Student: Krupić Ismet student II god. Ak.god.: 2008/09



Sadržaj:

1. Zadatak

2. Uvod

3. Koncepcija pristupa rješavanju zadatka

4. Istraživanje i iznalaženje podataka- postojeće stanje

5. Analiza i ocjena učinkovitosti

6. Prijedlozi za buduće rješenje

7. Zaključak

8. Prilozi



1.ZADATAK : Temeljni zadatak ovog seminarskog rada je ocijeniti uspješnost primjenjenih mjera za smirivanje prometa u ulici „šetalište 20 travnja“ u Cresu te predložiti što ubuduće u vezi s predmetnom mjerom na zadanoj lokaciji valja učiniti.

Slika 1

Osnovna literatura upotrebljena u ovom seminaru su predavanja iz kolegija „Prostorno planiranje“ pod temom „Principi i mjere smirenja prometa“(mr.sc.Ivo Brozović, prof.v.š. 2006), „Projekt prometne signalizacije osnovnih prometnica Grada Cresa i Malog Lošinja“ (broj elaborata 5200-1-511970/89), UPU NASELJA CRES građevinskih područja naselja NA 7 i površina izdvojenih namjena – konačni prijedlog plana (15.08.2004), Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama NN br. 33/05. Korištene su i ODF – ortodigitalne fotografije naselja Cres. Uvidom na terenu utvrđeno je sadašnje stanje prometne signalizacije i opreme za smirivanje prometa, napravljeno je anketno ispitivanje sudionika u prometu, i izvršeno je prebrojavanje automobila i pješaka u određenom vremenskom razdoblju.



2. UVOD Temeljni cilj primjene principa i mjera smirenja prometa je povećanje sigurnosti u cestovnom prometu čime se postiže smanjenje broja prometnih nezgoda, smanjenje posljedica prometnih nezgoda (s naglaskom na smanjenje broja nezgoda s pješacima a naročito na smanjenje broja teže povrijeđenih pješaka), povećanje površina za nemotorizirane sudionike u prometu i smanjenje štetnog utjecaja na okoliš. Signalizacijom i opremom za smirivanje prometa utječe se na usporavanje brzine kretanja vozila na dopuštenu brzinu. Signalizacija i oprema za smirenje prometa sastoji se od:

- optičkih bijelih crta upozorenja - traka za zvučno upozoravanje - vibracijskih traka - umjetnih izbočina - uzdignutih ploha na kolniku.

Od signalizacije i opreme za smirenje prometa na ulici Šetalište 20. travnja korištene su samo umjetne izbočine. Umjetne izbočine su konveksnog profila koje se razlikuju od okolne površine ceste po materijalu (tvrda guma) i boji (crno-žuta) tako da su dobro uočljive. Umjetne izbočine mogu se postavljati samo na cestama u naselju (stambenim četvrtima) kojima se prilazi zonama u kojima je nužno usporavanje brzine kretanja vozila radi sigurnosti prometa, a na temelju prometnog projekta i analize opravdanosti uz prethodnu suglasnost. Umjetne izbočine moraju biti označene dopunskom pločom E44 uz prometni znak A34 (B31 ili C04) i prometnim znakovima C10 (izbočina na cesti) i oznakama na kolniku. Njihova površina mora biti od neklizajućeg materijala i označena stalnim reflektirajućim tvarima na onoj strani s koje se vozilo približava. Umjetne izbočine moraju biti dobro usidrene u kolnički zastor kako bi se spriječilo odvajanje pojedinih elemenata ili njihovih dijelova. U zoni umjetnih izbočina moraju se provesti primjerene mjere odvodnje vode sa kolnika. Umjetne izbočine su građevinski elementi koji se postavljaju prije zone smirivanja prometa, većinom u stambenim ulicama, obilježenim znakom C21 (zona u kojoj je ograničena brzina) ili znakom C25 (područje smirenog prometa). Izbočine se postavljaju preko polovine ili po cijeloj širini prometnog traka. Ako se postavljaju u nizu međusobna udaljenost izbočina može iznositi od 20 do 60 m ovisno o situaciji. Ovisno o ograničenju brzine, slijedećih su dimenzija:



a) za 50 km/h ili manje, njihova širina ne smije biti manja od 60 cm, a visina ne smije prelaziti 3 cm;

b) za 40 km/h ili manje, njihova širina ne smije biti manja od 90 cm, a visina ne smije prelaziti 5 cm;

c) za 30 km/h ili manje, njihova širina ne smije biti manja od 120 cm, a visina ne smije prelaziti 7 cm.

Tip a) i b) moraju se izvoditi od modularnih elemenata (gume ili plastične mase), a tip c) može se izvoditi i od asfaltne mase. Izbočina poprečno na smjer vožnje na spoju s kolnikom ne smije imati rubove. (Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama; Narodne novine 33/05). 3. KONCEPCIJA PRISTUPA RJEŠAVANJU ZADATKA 1. Opis primjenjene mjere smirivanja prometa (navedeno u uvodu): a) Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (Narodne novine 33/05) b) Uvid na terenu i nastava c) Uvid u projekte ili prometna rješenja na predmetnoj lokaciji d) Uvid u podatke iz seminarskih radova ranijih generacija 2. Prometno-građevinski aspekti mikrolokacije: 2.1. Pretežno građevinski: a) dokumenti prostornog uređenja b) podaci važnijih institucija c) uvid na terenu 2.2. Pretežno prometni: a) protok vozila i protok pješaka b) postavljena prometna signalizacija c) podaci o prometnim nezgodama 2.3. Prostorno-urbanistički aspekti a) bitni sadržaji b) načelan položaj mikrolokacije 3. Zahtijevi za primjenu navedenih mjera 4. Vrednovanje uspješnosti mjere smirenja prometa na datoj mikrolokaciji 5. Prijedlozi za buduće rješenje: - zaključak - prilozi



4. ISTRAŽIVANJE I IZNALAŽENJE PODATAKA – POSTOJEĆE STANJE Temeljem „Projekta prometne signalizacije osnovnih prometnica Grada Cresa i Malog Lošinja (Broj elaborata 5200-1-511970/89 iz 1989. g.) pristupilo se rješenju regulacije prometa i mjera smirivanja prometa i zadatkom određene lokacije to jest ulica „Šetalište 20. travnja“. Projektni zadatak je podrazumjevao izradu vertikalne i horizontalne signalizacije te izradu drugih mjera za smirivanje prometa za zadani prometni režim.

Slika 2

Okosnicu cestovne mreže čini državna cesta D 100 (Porozina – Mali Lošinj) koja se proteže sjevero-zapadnim dijelom naselja Cres u duljini od oko 2 kilometra i lokalna cesta L58095 koja predstavlja sponu između državne ceste D 100 (glavno raskrižje za grad Cres) i županijske ceste Ž5124 (raskrižje za skretanje prema hotelu „Kimen“) u dužini od 1,7 km, kao i čitav niz nerazvrstanih prometnica koje ispunjavaju jednu jedinstvenu funkciju zadovoljenja prometne potražnje na promatranom području.



Postojeće prometnice, uglavnom , svojim prometno tehničkim kao i građevinskim karakteristikama nisu a ni danas ne zadovoljavaju prometne potrebe, što se pogotovo očituje u ljetnim mjesecima kada se broj vozila na promatranom području mnogostruko poveća. Kronični nedostatak parkirnih površina, karakterističan za većinu primorskih mjesta, uzrokuje dodatne poteškoće u pružanju zadovoljavajuće prometne usluge, prvenstveno iz razloga što se vozila parkiraju duž prometnice čime se i ovako slab kapacitet i propusna moć dodatno smanjuje. Širina promatrane prometnice varira od 4,5-6 m. a izgrađena je od asfaltnog betona. Prometnica je bila dvosmjerna.

Slika 3

Slika postojećeg stanja iz 1989.g. Blizina osnovne i srednje škole, dječijeg vrtića i nekoliko ugostiteljskih objekata stvaralo je nužnost promjene regulacije prometa i uvođenja mjera smirivanja prometa.



Prijedlog nove regulacije prometa i uvedenih mjera smirivanja prometa koji je usvojen i tijekom devedesetih godina i primjenjen.

Slika 4

Temeljem navedenog projekta jedan dio lokalne ceste L 58094 pretvoren je u jednosmjernu ulicu (dio prema sjeveru) dok je ostatak prometnice koji ide prema jugu dvosmjeran i karakterizira ga veliki broj bočnih smetnji kao što su niz gospodarskih pristupnih puteva, nepropisno parkirana vozila duž kolnika i drugo. Od prometnih znakova na predmetnoj lokaciji korišteni su:

1. Znakovi opasnosti: A 17- znak neravan kolnik, označuje blizinu dijela

ceste na kojem je cesta neravna zbog izbočine na cesti.

2. Znakovi izričitih naredbi: - BO2 znak obavezno zaustavljanje označuje mjesto pred ulazom u raskrižje na kojem je vozač dužan zaustaviti vozilo i dati prednost prolaska svim vozilima koja se kreću cestom na koju on nailazi. -B31 znak ograničenje brzine označuje cestu ili dio ceste kojim se vozila ne smiju kretati brzinom (u km/h) većom od označene na znaku.



- BO3 znak zabrane prometa u oba smjera označuje cestu, odnosno dio ceste, na kojem je zabranjen promet svim vozilima u oba smjera.

- B39 znak zabrane zaustavljanja i parkiranja označuju stranu ceste na kojoj je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje.

3.Znakovi obavijesti

- CO2 znak obilježen pješački prolaz označuje mjesto na cesti na kojem se nalazi obilježen pješački prijelaz.

- CO6 znakovi cesta s jednosmjernim prometom obavještavaju sudionike u prometu o jednosmjernoj cesti.

- E16 dopunska ploča označuje uklanjanje vozila paukom na mjestima na kojima je parkiranje ili zaustavljanje vozila prometnim znakom zabranjeno. Od oznaka na kolniku korištene su:

- Crte zaustavljanja. Puna crta zaustavljanja označuje mjesto na kojem vozač mora zaustaviti vozilo. Ispred crte zaustavljanja može se na kolniku ispisati riječ stop.

- H 18 Pješački prijelaz označuje dio površine kolnika namjenjenog

prijelazu pješaka. Mora biti obilježen znakom A33 i znakom CO2, i na prilazima raskrižju

- H 38 natpisi na kolniku daju sudionicima u prometu potrebne obavijesti, primjerice riječi STOP

- H 42 natpis na kolniku kojim se obaviještava sudionike u prometu da se u blizini nalazi ŠKOLA



- H 55 natpis na kolniku kojim se označuje pješački prijelaz u blizini škole. Od uzdužnih oznaka na kolniku korištene su razdjelne crte i rubne crte. Razdjelne crte služe za razdvajanje dvosmjernih prometnih površina prema smjerovima kretanja. Rubne crte označuju rub vozne površine kolnika. Širina uzdužnih crta na kolniku iznosi najmanje 10 cm. Analiza primjene znakova na predviđenoj mikrolokaciji:

Na ovoj fotografiji uočavamo pješački prelaz sa već dotrajalim uzdužnim oznakama na kolniku: rubnim crtama i razdjelnim crtama. Vidimo da su poprečne oznake na kolniku za pješački prijelaz još u upotrebljivom stanju. Međutim namjena ovog pješačkog prelaza je upitna pošto vodi direktno prema vatrogasnoj stanici ispred koje su parkirana vatrogasna vozila koja su odjeljena sa dva stupića i konopom od prometnice. Vidimo da pješački prijelaz nije obilježen oznakama vertikalne signalizacije A33 i CO2.

Na fotografijama 6, 7 i 8 vidimo znak opasnosti koji označava neravan kolnik to jest blizinu djela ceste na kojem je cesta neravna zbog izbočine na cesti. Ispod njega se nalazi znak izričite naredbe ograničenja brzine na 40 km/h. Na udaljenosti od 15 metara nakon znaka nalazi se umjetna izbočina (od reciklirane gume) po cijeloj širini prometnice. Širina izbočine je 90 cm a visina 5 cm što odgovara zahtjevima smirivanja prometa. Mada je detaljnim pregledom

ustanovljeno da je umjetna

Slika 5

Slika 6



izbočina već djelimično istrošena te da je počelo odvajanje od kolnika.

Slika 7 Slika 8

Na fotografiji broj 9 vidimo pješački prijelaz bez vertikalne signalizacije i vidimo da križanje nakon pješačkog prijelaza nije obilježeno nikakvim prometnim znakovima iako je križanje dosta nepregledno. Slika 9



Slika 10

Na ovoj fotografiji je prikazano raskrižje ulaza u Cres (lokalna cesta koja se spaja na D100). Vidimo da je horizontalna signalizacija dobro uočljiva, isprekidana poprečna crta obavezuje vozača na zaustavljanje radi propuštanja pješaka na pješačkom prijelazu, mada za pješački prijelaz nije postavljen vertikalni znak CO2. Puna poprečna crta sa znakom stop obavezuje vozača na obavezno zaustavljanje. Vidimo da je lijeva rubna crta u potpunosti izbrisana. Od vertikalne signalizacije uočavamo znak izričite naredbe BO2 koji se postavlja na mjestu na kojem se vozila moraju zaustaviti kako bi propustila vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska.Znaku se dodaje poprečna crta na kolniku koja označava crtu ispred koje se vozilo mora zaustaviti. Na suprotnoj strani raskrižja uočavaju se dobro postavljeni turistički putokazni znakovi koji označuju smjer prema kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima i objektima. Na sredini raskrsnice uočljivo je zaustavljanje i parkiranje motornih vozila na zabranjenom mjestu.



Slika 11

Na ovoj fotografiji koja prikazuje nastavak ceste Šetalište 20. travnja uočavamo isprekidanu crtu zaustavljanja ispred pješačkog prijelaza radi propuštanja pješaka. Uočljivo je da nema predviđenog znaka za oznaku pješačkog prijelaza CO2. Vertikalni stupići odjeljuju nogostup od prometnice a postavljeni su u svrhu onemogućavanja nepropisnog parkiranja motornih vozila. Od vertikalne signalizacije uočljiv je znak izričite naredbe ( B31) ograničenja brzine na 15 km/h. Iznad njega je postavljen znak obavijesti CO6 koji obaviještava sudionike u prometu o jednosmjernoj cesti. Na lijevoj strani malo teže uočljiv nalazi se znak opasnosti A17 koji označava izbočinu na cesti. Ispod njega nepropisno je postavljena dopunska ploča E16 (označuje uklanjanje vozila paukom).

Na lijevoj strani prometnice oučljiv je dobro postavljen znak izričite naredbe (B39) koji označava stranu ceste na kojoj je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje koji se očito ne poštuje. Ispod njega je dobro postavljen znak obavijesti CO2 (obilježen pješački prijelaz)

Slika 12



Na ovoj fotografiji vidimo da je znak za izbočinu na cesti djelimično uništen i neprepoznatljiv, a ispod njega vidimo da se nalazi prometni znak koji je okrenut naopako.

Slika 14

Na ovoj fotografiji je prikazana djelimično oštećena umjetna izbočina širine 90 cm i visine 5 cm. Ispod nje je uočljivo oštećenje kolnika.

Slika 16

Slika 13

Slika 15



Na ovoj fotografiji vidimo nepravilno iscrtane horizontalne oznake za obilježavanje pješačkog prijelaza u blizini škole, nadalje vidimo da nam se sa desne strane pojavljuje neka cesta a nema nikakvog znaka upozorenja na nju. Vertikalni znak na kojem su djeca koji vjerovatno upozorava na prisustvo škole u blizini ne nalazi se u pravilniku o prometnoj signalizaciji. Ovdje vidimo nepropisno

parkirane automobile i nepropisan prelazak pješaka van pješačkog prijelaza.

Slika 17

Slika 18



Protok vozila i protok pješaka Temeljem uvida na terenu izvršeno je prebrojavanje motornih vozila i pješaka u jedinici vremena za dva bitna perioda a to su sezonski (ljetni) i vansezonski (zimski). Prebrojavanje je izvršeno na predviđenoj lokaciji i to u tijeku jednog sata. Rezultati su prikazani u tabeli:

Iz tabele je vidljivo da je broj prolazaka automobila u ljetnom periodu veći iz razloga turističke sezone a broj pješaka je manji. Broj automobila u zimskom periodu je manji zbog toga što domicilno stanovništvo manje koristi automobile za potrebe obavljanja poslova u gradu, a broj pješaka je povećan zbog početka školske godine i blizine osnovne i srednje škole i blizine dječijeg vrtića. Za analizu protoka vozila i pješaka treba uzeti u obzir da postoji nekoliko vremenskih perioda važnih za povećanje broja motornih vozila i pješaka:

- od 6 – 7 sati – snabdijevanje trgovina, period u kojem dominiraju kamioni i kombi vozila - od 7-8 sati – period koji za navedenu mikrolokaciju znači apsolutno povećanje broja

pješaka ( odlazak na posao, odlazak u školi, odlazak u vrtić) - od 12-15 sati – izlazak djece iz škole i vrtića - od 15- 16 sati povratak radnika sa posla.



Ostali vremenski period označava smanjenje broja protoka vozila i pješaka na navedenoj lokaciji. Podaci o prometnim nezgodama. Temeljem razgovora sa djelatnicima policijske postaje Cres došao sam do podataka da u zadnjih desetak godina nije bilo nekih većih nezgoda, svega dvije ili tri na samom križanju ali sa minimalnim materijalnim štetama bez ozljeda sudionika u prometu. Za nezgode prije postavljanja mjera za smirivanje prometa nismo imali podataka. Međutim sama izrada projekata, te elaborata, zatim osnivanje komisije za promet na lokalnom nivou navodi na zaključak da su mjere za smirivanje prometa na navedenoj lokaciji bile nužne.

5. ANALIZA I OCJENA UČINKOVITOSTI Broj anketiranih 25 Pješaka 12 Vozača 13 Temeljem analize anketiranja utvrđeno je da su ispitanici u dobi od 17 do 55 godina starosti, sa malo većim udjelom muškog spola, većinom srednjoškolskog obrazovanja, zaposleni, sa manjim udjelom učenika i studenata. Analiza je pokazala da nitko od sudionika kao pješak u prometu nije bio upozoren od strane policije niti je platio kaznu zbog nepridržavanja prometnih pravila, (mada je očevidom prilikom anketiranja utvrđeno da većina pješaka ne prelazi cestu na pješačkim prelazima). Međutim kod vozača kao sudionika u prometu utvrđeno je da je preko 90 % ispitanih bilo upozoreno od strane policije ili platilo kaznu zbog nepridržavanja prometnih pravila. Najviše kazni odnosilo se na kazne za pogrešno parkiranje a tek manji broj na prebrzu vožnju ili neko drugo nepridržavanje prometnih pravila. Temeljem učestalosti korištenja mikrolokacije zaključujemo da se radi o domicilnom stanovništvu koje uvijek ili dosta često prolazi navedenom lokacijom i kao vozači i kao pješaci. Nadalje utvrđeno je da ispitanici kao vozači uglavnom ili uvijek poštuju pravila ponašanja u prometu. Pošto su mjere smirivanja prometa uvedene na navedenoj lokaciji tijekom 1995-1996.g. većina ispitanika mlađe životne dobi se ne sjeća stanja prije uvođenja mjera, dok stariji pješaci i vozači poznaju stanje u prometu i prije uvođenja mjera. Većina ispitanika vozača se uglavnom pridržava navedenih mjera te prosječnu brzinu sa 40 km/h smanjuje na 20 km/h ili manje, dok većina pješaka smatra da vozači ne smanjuju dovoljno brzinu te da voze brže od znakom propisane brzine. Sigurnost pješaka nakon postavljanja mjera smirivanja prometa sa gledišta pješaka je puno bolja, dok sa gledišta vozača je bolja. Nadalje anketiranjem je utvrđeno da je i sa gledišta pješaka i sa gledišta vozača obazrivost vozača bolja u odnosu na stanje prije uvođenja mjera. Svi sudionici smatraju da je poboljšano i smanjenje brzine nakon postavljanja mjera smirivanja prometa. Urbane vrijednosti nakon postavljanja mjera smirenja prometa su uveliko poboljšane u odnosu na prijašnje stanje.



Svi ispitanici redom smatraju da mjeru smirenja prometa valja zadržati jer je pokazala efekte, a samo mali dio se izjasnio za unapređenje mjera za smirivanje prometa s prijedlogom totalnog ukidanja prometa motornih vozila na navedenoj lokaciji. Usporedni podaci brzine vozača prije i nakon mjesta mjere za smirenje prometa ukazuju da je brzina prije i nakon mjesta mjere za smirenje prometa ista, to jest oko 40 km/h što nije prihvatljivo zbog prometnog znaka postavljenog prije mjesta mjere za smirenje prometa koji se odnosi na ograničenje brzine od 15 km/h i nakon mjesta primjenjene mjere za smirenje prometa.

6. PRIJEDLOG ZA BUDUĆA RJEŠENJA

1. Preporuka upravnim tijelima Grada Cresa da odmah naprave Očevidnik mjera smirenja prometa.

2. Izrađeni projekt prometne signalizacije u Gradu Cresu revidirati 3. Rekonstrukcija kolničkih zastora i uređenje i zamjena mjera za smirenje prometa 4. Obnova i zamjena horizontalne i vertikalne signalizacije prema Pravilniku prometne

signalizacije 5. Strogo zadržati gradsko snabdijevanje u ranim jutarnjim satima 6. Preporuča se stroži nadzor i sankcioniranje vozila parkiranih u neposrednoj blizini

pješačkih prijelaza i u blizini postavljenih mjera za smirenje prometa 7. Uvođenje školskih patrola u jutarnjim satima 8. U vrijeme turističke sezone uvesti mini vlakove koji bi turiste iz okolnih dijelova naselja

(hoteli, kampovi, marina Cres i tako dalje) prevozili u središte naselja. PRIMJENA PRIJEDLOGA NOVOG URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA CRES Osnovna koncepcija rješenja prometnog problema bazirana je na destimuliranju ulazaka u sam centar naselja Cres, na izgradnji kvalitetne prometne (ulične/cestovne) mreže, osiguranju parkirnih površina unutar zona građevinskih čestica (kako se nebi dodatno opteretile javne površine) te izgradnja javnih parkirališta po obodu užeg gradskog centra (do maksimalno 120 parkirnih mjesta po parkiralištu). Planom je predviđena izgradnja podzemne garaže u zoni nedaleko od gore obrađene lokacije kapaciteta 140 parkirališnih mjesta, te malo dalje izgradnja dvoetažne garaže kapaciteta 60 parkirališnih mjesta. Obzirom da na području obrađene mikrolokacije nema značajnih generatora (ishodišno/odredišnih točaka) teretnog prometa, cijelu prometnu mrežu dimenzionirati će se tako da se kao referentno vozilo uzme osobni automobil, a kao maksimalna brzina 50 km/h odnosno 40 km/h za prometnice kategorizirane kao ostale ulice, sukladno zakonu o sigurnosti prometa na cestama uz primjenu gore navedenih prijedloga za buduće rješenje. Planom je predviđeno i nekoliko zahvata koji će doprinjeti kvalitetnijem rješenju prometne situacije u najužem dijelu naselja a to je zaobilaznica na državnoj cesti D 100 koja će uz izmještanje benzinske stanice iz središta grada na rubni dio doprinijeti smanjenju broja auto koji su ulazili u grad i tijekom ljeta stvarali velike gužve.



7. ZAKLJUČAK Temeljni cilj primjene principa mjera smirenja prometa kao što su smanjenje broja prometnih nezgoda, smanjenje posljedica prometnih nezgoda ( s naglaskom na smanjenje broja nezgoda s pješacima a naročito na smanjenje broja teže povrijeđenih pješaka), a i smanjenje štetnog utjecaja na okoliš biti će postignut cjelokupnom primjenom gore predloženih mjera.



8. P R I L O Z I

prostorno planiranje_smirivanje prometa

Documents