Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN PROGRAM za prvi razred devetogodinje osnovne kole

JULI, 2008.

e-mail: monks@ks.gov.ba, www.monks.ba Tel: +387 (0) 33 562-128, Fax: +387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Demaludina auevia

Sadraj

Uvod................................................................................................................ Okvirni nastavni plan za 1. razred devetogodinje osnovne kole ................ Nastavni programi obaveznih predmeta......... ........................................ Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost.......................................... Matematika.............................................................................................. Moja okolina ............................................................................................... Muzika/Glazbena kultura............................................................................... Likovna kultura .......................................................................................... Tjelesni i zdravstveni odgoj........................................................................ Vannastavne aktivnosti .............................................................................. Pretpostavke za realizaciju svih programa. Smjernice za praenje i opisno ocjenjivanje postignua uenika...

3 5 6 6 13 19 26 34 39 46 48 49

2

UVOD Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim vanim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova, osmiljeniji izbor sadraja programa, usmjeravanje panje na sadraje koji su vani u temeljnom obrazovanju (kao priprema za ivot i kao osnova za nastavak kolovanja u srednjoj koli), promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu, poboljanje kvaliteta komunikacije meu svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Reforma bi u prvi plan morala staviti djeiju dobrobit, dobrobit zajednice, humaniziranje kole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu. S obzirom na injenicu da je svaka reforma dugotrajan proces, potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvoenju promjena. Prije svega valja procijeniti ta e svaki korak u reformi izazvati u koli, meu nastavnicima, djecom, roditeljima. Treba sauvati naa dosadanja pozitivna pedagoka iskustva, vrijedne elemente ukupnog pedagokog nasljea, ali i prihvatiti ideje iz svijeta (kojih nije malo), a koje poboljavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. U svemu je vano imati kriterij selektivnosti s obzirom na ve evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspjenijim i prihvatljivijim od drugih modela. Nuno je nai mjeru izmeu novog i onog to je ve dobilo pozitivnu potvrdu u kolama. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li e zbuniti, dezorijentirati, izazvati otpore, ili e od poetka pridobiti za saradnju i motivirati da svi sudionici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno obrazovni proces, ali utiu i na kvalitet ivljenja. Ve je naglaeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje. Izabrali smo pristup koji obezbjeuje realizaciju potrebnih priprema za uvoenje promjena, koji nee izazvati poremeaje u kolama, a to znai da smo krenuli od uvoenja promjena na samom poetku kolovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. To znai da se promjene odnose na generaciju upisanih uenika u kolskoj 2004/2005.godini. Reforma e pratiti ovu generaciju. To je prilika da se lagano i sistematino uvode promjene posredstvom priprema onih koji e te promjene realizirati. Sama injenica da estogodinje dijete postaje kolskim obveznikom za sobom povlai promjenu svih vanih segmenata odgojno-obrazovnog procesa. Ne moe biti rijei o prilagoavanju ranijih programa, preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije. To su novi sadraji prilagoeni karakteristikama estogodinjeg djeteta. Miljenje djeteta na ovom uzrastu je konkretno, interes prema igri i svim vidovima komunikacije veoma naglaen, dijete je otvoreno i radoznalo, vlada usmenim govorom u obimu koji obezbjeuje komunikaciju i u nekim se aspektima govora pribliava govoru odraslih. Predstoji rad na finijim aspektima jezika i govora. To je vrijeme koje daje mogunost korekcija. Vrijeme do desete godine smatra se najpogodnijim za uenje jezika, ali i za usvajanje svih bitnih sadraja. I na fizikom planu dijete doivljava intenzivne promjene, rast i razvoj. Neadekvatna briga moe izazvati probleme u razvoju, dovesti do deformiteta. Na tim osnovama razvijaju se novi programi za razrede koji slijede. Neuvaavanje kontinuiteta u odgojno-obrazovnom procesu neminovno vodi frustracijama uenika, ali i nastavnika i roditelja. Osnovna karakteristika kolskog rada jeste ozbiljnost u pristupu i odgovornost prema zajednici, profesionalna kompetencija, mogunost anticipacije cilja, planski i organiziran pristup realizaciji svih segmenata koji vode ostvarenju tog cilja, razumijevanje filozofije odgoja i obrazovanja. Izradi Nastavnog plana i programa za prvi razred devetogodinje osnovne kole prethodile su vane aktivnosti: izrada i usvajanje Koncepcije devetogodinjeg obaveznog odgoja i obrazovanja, usvajanje Okvirnog zakona i kantonalnih zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju. 3

Nastavni plan i program pojedinih nastavnih predmeta zasnovan je na temeljnim principima koncepcije, definiranom globalnom cilju i specifinim ciljevima i posebno na oekivanim rezultatima uenja. U Koncepciji je istaknuto da su rezultati izuavanja svih programa: Uenika pismenost u irem smislu rijei (itanje i pisanje, numerika i informatika pismenost, medijska kultura); Posjedovanje linih vjetina (mogunost donoenja odluka, sposobnost uspjenog noenja s tekoama u ivotu, briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih, razvijenost pozitivnih navika, human odnos prema svakom ivom biu; Spremnost uenika za prihvaanje uloge odgovornog graanina (koliko cijeni kulturu i obiaje drugih ljudi, koliko zastupa jednakost i pravdu, koliko utie na atmosferu mira i tolerancije u zajednici); Sposobnost kritikog miljenja i uspjenog rjeavanja problema; Razlike na nivou postignua na poetku i na kraju devetogodinjeg odgoja i obrazovanja; Sposobnost pozitivne komunikacije; Jasna predstava o znaaju nauke i tehnologije u savremenom ivotu; Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika.

Svemu treba dodati estetsku dimenziju, likovnu i muziku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadrajima.

Najvanije promjene koje donosi reforma osnovne kole: Upis u kolu djece mlae hronoloke dobi (sa 5, 5 godina), polazak u kolu sa 6 godina; Osnovna kola traje devet godina (a ne osam); Novi Nastavni plan i program za sve razrede, od I - IX razreda; Temeljna znanja i vjetine bit e u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa; Naglaenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda uenja koje mijenjaju poziciju uenika u nastavi; Osnovna kola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima. Djeca sa blaim smetnjama u razredu biti e integrirana u redovna odjeljenja; Poveana je odgovornost kole, nastavnika i svih zaposlenih, kao i zajednice u kojoj kola djeluje. Obaveze su jasno naznaene; U devetogodinjoj koli ostvarie se bolja veza sadraja koji su predmet izuavanja sa iskustvenim, ivotnim sadrajima i bie u funkciji pripremanja za odgovoran i svrsishodan ivot ; Devetogodinja osnovna kola obezbijedit e temeljna znanja i vjetine za uspjean nastavak kolovanja u srednjoj koli; Visokokolsko obrazovanje za sve profile nastavnika i uspostavljanje balansa u zastupljenosti strunih, te didaktiko-metodikih i pedagoko-psiholokih sadraja u edukaciji nastavnika. Programski sadraji nastavnih predmeta koji se izuavaju u prvom razredu devetogodinje osnovne kole obezbjeuju:

4

Osnovna znanja, vjetine, navike i vrijednosti kao osnovu za izuavanje ovih predmeta u drugom razredu Specifine sadraje i znanja vezana za lokalnu zajednicu Nastavni plan i program svakog nastavnog predmeta sadri ove dijelove:

Uloga i znaaj nastavnog predmeta Cilj izuavanja,odgojno-obrazovni ciljevi Sadraji Oekivani rezultati uenja Indikatori ospjenosti Objanjenja i didaktiko-metodike napomeneSmjernice za praenje napredovanja uenika, procjenjivanje nivoa postignua

U skladu s Koncepcijom devetogodinjeg obaveznog odgoja i obrazovanja, nastavni planovi i programi kantona sastoje se od:a) Opeg dijela - zajednike jezgre b) Posebnog dijela - lokalne komponente

Zajednika jezgra

Zajednika jezgra su sadraji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne moe postojati (primjereni uzrastu uenika), pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu. Tu su i sadraji koji obezbjeuju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnika, nauna, tehnika ostvarenja, rezultati u kulturi i kulturnom nasljeu, obiaji). Zajednika jezgra obezbjeuju transparentnije unutar kolskog sistema i programa u razliitim dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine i u Bosni i Hercegovini, na osnovu toga, mogunost promjene kole bez problema koji mogu biti izazvani prevelikim razlikama u nastavnim planovima i programima. Pri odabiru sadraja vodilo se rauna o sadrajima prvog razreda devetogidinje osnovne kole u Republici Srpskoj. Vano je istai da se pri odabiru sadraja, openito vodilo rauna da oni budu to vie uporedivi i kompatiblini sa sadrajima uenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja. Lokalna komponenta

Ovaj dio programa daje mogunost kolama, opinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajui sadraje i podruja uenja. Za izradu ovog nastavnog plana i programa koritena je sljedea metodologija: - sadrzajna i vremenska raspodjela programskih sadraja po pojedinim nastavnim predmetima, oblastima i temama - odreeni su opi ishodi uenja u osnovnoj koli i u okviru toga, ishodi uenja svakog nastavnog predmeta na kraju prvog razreda - date su smjernice za organizaciju nastave i strategije uenja, kao i praenja i ocjenjivanja uenika - odreeni su indikatori uspjenosti za svaki predmet

5

NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLEREDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETIBosanski, Hrvatski, Srpski jezik i knjievnost Matematika Moja okolina Muzika /Glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Izborni predmeti Vjeronauka

SEDMINI BROJ NASTAVNIH SATI 3 2 2 2 2 2 13 1

GODINJI BROJ NASTAVNIH SATI 102 68 68 68 68 68 442 34

1. 2. 3. 4. 5. 6.

7.

Vannastavne akrtivnosti Dopunski programi

Prema programu i interesovanjima uenika Prema potrebi

6

BOSANSKI, HRVATSKI, KNJIEVNOST102 nastavna sata

SRPSKI

JEZIK

I

Radi orijentacije u kreiranju sadraja nastavnih programa svih nastavnih predmeta ponuen je raspored usvajanja sadraja jednog i drugog pisma.

Prvo polugoditeRazvoj govora; Priprema za usvajanje tampanih slova latinice

Drugo polugoditeIRAZRED

Usvajanje velikih i malih tampanih slova,itavanje i itanje (pravilnost i razumijevanje proitanog).

Usavravanje tehnike i logike itanja u okviru latininog pisma

II

Vjebe itanja (pravilnost, razumijevanje,brzina),uvoen je elemenata izraajnosti; Usavravanje tehnike pisanja

Usavravanje tehnike i logike itanja

III

Usvajanje tampanih slova irilice,vjebe itavanja i itanja (pravilnost itanja i razumijevanje )

Vjebe izraajnog i stvaralakog itanja i izraavanja u okviru latininog pisma ; Korektno samostalno itanje tekstova tampanih latininim pismom; Usavravanje tehnike itanja u okviru irilinog pisma.

IV

Korektno samostalno itanje tekstova tampanih latinicom; Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima itanja tekstova tampanih irilinim pismom; Usvajanje pisanih slova irilice.

7

ULOGA I ZNAAJ Jezik je vaan inilac u razvoju svakog ljudskog bia. Ima posebno naglaenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajedniki za ljude koji ive u odreenij zajednici. Govor je aktivnost komunikacije pomou jezika. Razvoj djeijih govornih sposobnosti mogue je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika.Govor se razvija govorom. Posredstvom programskih sadraja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezino osjeanje uenika, korektno vladanje reenicom, razvijamo gramatikopravopisne aspekte i uvodimo ih u razliite oblike usmenog i pismenog izraavanja. Maternji jezik kao nastavni predmet je sistem jezinog i knjievnog znanja. Program nastave jezika ukljuuje sadraje nastave gramatike, pravogovora i pravopisa, sadraje usmenog i pismenog izraavanja. A program nastave knjievnosti sadri knjievna djela,osnove teorije knjievnosti i samostalno, izvankolsko itanje. Jezik ima obrazovnu,odgojnu,funkcionalnu, komunikacijsku funkciju, ali je i mono sredstvo djelovanja na pojedinca, grupe i zajednicu u cjelini. Na funkcionalnoj razini jezik i govor utiu na psiholoke i lingvistike sposobnosti: zapaanje i imenovanje bitnih elemenata, mogunost poreenja, diferencijacije, pojmovnu distinkciju, uoptavanje, zakljuivanje. U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora. Brojni su inioci koji utiu na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije, razvijenost i bogatstvo rjenika), prisustvo govornih smetnji i poremeaja, kvalitet govora u razredu i ukupnom okruenju,razvijenost individualnih programa, izbor sadraja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog uenja. Vano je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i knjievnosti, temeljnu pismenost u gramatiko-pravopisnom, stilskom, sadrajnom i kompozicijskom smislu. Ta znanja utiu na uspjeh u uenju i drugih nastavnih predmeta. itanje je sredstvo i metoda uenja. Ako dijete ima problema sa itanjem sigurno e se to odraziti na njegova postignua u svim nastavnim predmetima. A neuspjeh obeshrabruje i raa nove neuspjehe. Nastavu itanja i pisanja nuno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja uenika i posveivati joj onoliko panje koliko stvarno utie na osvjeivanje smisla stalnog uenja . itanje i uenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. Samo pismen ovjek moe djelovati efikasno, ivjeti sa svrhom, radou, punoom i mudrou.

O D G O J N O- O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I RAZREDU

8

SPOZNAJNO PODRUJEZ N A NJ A

AFEKTIVNO PODRUJE

PSIHOMOTORIKO PODRUJE

Vjetine i sposobnostisposobnost pravilnomg i smislenog govora sposobnost pravilnog i jasnog izraavanja sposobnost posmatranja i zapaanja bitnih elemenata sposobnost analize i sinteze sposobnost klasifikacije elemenata

Stavovi , vrijednostiivot je vrijednost znanje je vano pismenost je vana za pojedinca i zajednicu ( itanje mi je potrebno da bih mogao uiti iz knjiga,a pisanje da bih kazao ta mislim u pisanoj formi) i iskustvo je vano u uenju

I n t e r e siUsmjereni prema: knjizi i znanju (itanju i sadrajima koje nudi knjiga ) rukovanje priborom za pisanje i crtanje poloaj tijela pri itanju i pisanju koordinacija pokreta ake i prstiju i pokreta oiju

ta ujem,a ta vidim? (glasovi i zvukovi, predmeti i bia) slovo glas rije-slog rije reenica poznavanje tampanih slova latinice ovo je pria ovo je pjesma lik u prii ovo je dobro a ovo nije dobro ponaanje

lijepom u svim sadrajima, posebno u jeziku i knjievnosti) ljepoti kazivanja ( usmena i pisana forma ) vlastitom napredovanju

gipkost pokreta i estetika rukopisa

nadzor nad i njihovih osobina ta treba govorom Glasovna analitikoRad u grupi, ja s drugima zapamtiti i ponaanjem -sintetika metoda sposobnost i drugi samnom zamiljanja situacija zato je neto disciplina globalnaneto Rad u paru lijepo,a metoda i ponaanja nije lijepo odgovornost sposobnost u sadraju, Kombinovana metoda Kooperatvni rad pravilnog i jasnog postupku izraavanja rije-znaenje grupna obrada Frontalnimarljivost rad

Specifine metode i postupci socijalne komunikacije uoavanje likova

priroda je praenje toka otvorena knjiga dogaaja iz koje mogu uiti u prii Vrline ispravnog ponaanja uoavanje vanih /sklad misli, pojedinosti rijei i djela/ Oblici jezike/jezine i

brzina i tanost u prepoznavanju oblika,struktura boja

klasifikacija slova, slogova Komunikacijski rijei

Postupci i itanja

kreativnom ujem piem izrazu Sluanje govora potrebi uenja poruujem -sluam i znam o nainima simbolom,crteom,k uenja -sluam, doivljavam retnjom izraavam prema poboljanju -sluam i izraavam kvaliteta pokretom mimika,gest, komunikacije govorom razgovor pantomima neverbalna istraivanju, imitacija komunikacija traenju u funkciji kreativnijih prianje poruke rjeenja

slova

Monografska (prihvatljivo i povremeno u individualnom neprihvatljivo programu) sposobnost u govoruOvo govori pisac,a ovo lik iz prie

izbor rijei i reenica

Uoavanje slijeda, potenje Individualni rad prvo,drugo.. sastavljanje istinoljublje Individualizirani rad plana pravdoljublje

Igraonice mataonice Igraonice-radionice

zakljuivanja sposobnost samoevaluacije iIgraonice- priaonice evaluacije

prepriavanje

Individualni programi u uionici za sve

opis (perceptivni i doivljajni nivo), dodir mi kae, osjeam , to mi lii na 9 igra kao situacija , postupak i sredstvo

PROGRAMSKI SADRAJI

Jeziko/jezino izraavanje (sluanje, govor i itanje )Vjebe sluanja uzornog knjievnog govora, itanja, pripovijedanja; Prepoznavanje i imenovanje predmeta i bia,zapaanje osobina; Vjebe diskriminacije glasova; Vjebe artikulacije . Razvijanje jezikog/jezinog osjeaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije, svjesne (namjerne) imitacije, organiziranih usmjerenih imitacija, stvaralake primjene (prepoznavanje i oponaanje glasova i zvukova, ritma), neverbalna komunikacija (gest, mimika, pantomima u komunikaciji i igranju uloga ). Razvijanje sluha za gramatiku ispravnost govora; Uoavanje znaenja rijei; Razmiljanje o znaenjima rijei; Rije i promjena konteksta; Bogaenje rjenika, razvoj jezinog stvaralatva. (prianje, razgovor, rekreativni razgovor, opis, dramatizacija, slika dogaaja kao podsticaj, niz slika (Vjebe tipa: Tiina mi je rekla; Muzika mi je apnula; Stvaranje prie naizmjeninim ueem nastavnika i uenika; Ja sam voditelj i upoznau vas; Sjedimo u krugu,mikrofon je moj i rei u neto lijepo o mom drugu, drugarici); Razvijanje spontanosti govora (memorisanje/memoriranje i reprodukcija stihova, zagonetki, pitalica, brzalica).

10

Poticanje i razvijanje stvaralake mate i stvaralakog miljenja radi praenja napredovanja u govoru,uspjeha u samostalnom sastavljanju reenica,teksta,u dikciji:( Novo ime za dan, no, olovku, knjigu, drvo, cvijet; Da sam vjetar; Poelim da vjetar odnese zauvijek; elim da). Razumijevanje sadraja reenica, teksta, nonsensnih iskaza i nonsensnih knjievnih tekstova, uspostavljanje logike u iskazima, priama . Transformacija smislenog u besmisleni iskaz i obrnuto. Humoristino/humoristiko prianje, prepoznavanje elemenata vedrine, mijeha, ale u prii, iskazu. Vjebe stvaralakog sluanja( izbacio bih iz prie, pozvao bih u priu, promijenio bih kraj prie, sluao sam i vidim, zapamtio-ilustriram). Kritiko sluanje: Nije tako u prii; Nije to rekao; Pria ne poinje tako; Podsticaji kognitivnom, jezinom/jezinom, emotivnom i kreativnom razvoju: sadraji posredne i neposredne stvarnosti, posebno sadraji knjievnih tekstova Grigor Vitez: Prepelica; Nasiha Kapidi-Hadi: Baka isti put; Vesna Parun: Uspavanka za jea; Zehra Hubijar: Zeko i djeca; GvidoTartalja: Kratkotrajna kola; Luko Paljetak: Gramatika esma; Narodna pria: Zekina Kuica; Bosiljka Leti Fabri: Jesen Filmske prie za djecu ,TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadraja. Priprema za usvajanje tampanih slova Predvjebe za usvajanje velikih i malih tampanih slova latinice, itavanja i itanja Predmet- slika rije Rije glas; Glasovna analiza rijei (glas na poetku,na kraju i u sredini rijei); Razvijanje fonematskog sluha i fonematskog kapaciteta. Rije-reenica (reenica ima dvije rijei, tri ili vie rijei). Rijei (due i krae, broj glasova). Reenice (Zamjenjujemo rije u reenici, a da reenica ne promijeni smisao) . Usvajanje tampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom satu). itavanje i pokuaji itanja rijei, reenica, kraeg teksta (pravilnost razumijevanje proitanog, reprodukcija proitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi, ilustriranje). Razvijanje sposobnosti povezivanja rijei u smislene cjeline (reenice, nizove reenica, krae tekstove); Zamjena rijei u reenici; Dopunjavanje reenica, teksta. OEKIVANI REZULTATI

Smanjie se razlike meu djecom u pogledu prethodnih postignua . Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor, mogunost analitikosintetikog pristupa rijeima i reenicama, poznavanje tampanih slova latinice, itavanje i itanje rijei i reenica, razumijevanje proitanog i mogunost reprodukcije). Poboljae se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meusobnoj komunikaciji i u vjebama reprodukcije,odnosno produkcije sadraja) . Ovladae glasovnom analizom rijei .Poboljae se fonematski sluh i fonematski kapacitet. Usvojie tampana slova latinice,itati i razumjeti proitano u skladu s individualnim razvojem i mogunostima uenja. Obogatie rjenik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Stvarae nove rijei. Oekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi.INDIKATORI USPJENOSTI

11

Koliko djeca doivljavaju kolu kao svoj drugi dom, raduju se, mataju i stvaraju; Da li je uoljivo napredovanje uenika u usvajanju znanja i vjetina navedenih u definiranim ishodima uenja:uenici uspjenije govore i komuniciraju; Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju, ele uiti; Znaju slova,pravilno itaju jednostavnije rijei i reenice, razumiju proitano. Razlike izmeu inicijalne i finalne slike o znanjima, vjetinama i ukupnim postignuima uenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijea.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENEU prvom razredu osnovne kole panja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izraavanja, predvjebe za itanje, itavanje, itanje, razumijevanje proitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. Elementi svih prethodno navedenih podruja ukljueni su u programske sadraje, ali bez naznaenih obaveza u pojmovnom smislu. Rije je o estogodinjem djetetu koje vlada reenicom sa priblinom strukturom reenice odraslih. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. Savladana je veina padea, predstoji usvajanje finijih aspekata jezikog sistema. Oponaa s uspjehom ljude, ivotinje, bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu, dinamiku. Sasvim je svjesno okruenja koje je bilo u njegovom iskustvu, ali e polaskom u kolu u njegov ivot ui potpuno novi svijet i novi naini postavljanja zahtjeva. Dijete e govorom u usmenoj formi izraavati misli osjeaje, raspoloenja, poruivati. Posredstvom govora ono trai mjesto u grupi i naine integriranja, odobrava ili se suprotstavlja. Govorom, jednostavno komunicira. U oblikovanju komunikacijskog sadraja vani su: pravilnost, jasnoa, fluentnost, ali i efektnost izraavanja. U osnovi je ovakvog izraavanja adekvatan izbor rijei, strukturiranje reenice, gramatika pravilnost, ukupna artikulacija i organizacija. Uspjena komunikacija je naelo cjelokupnog rada u koli i snalaenja u ivotu. Ta nova situacija trai komunikacioni kontekst, komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. S tim treba raunati. Prvi mjesec je mjesec snalaenja, traenja sebe meu drugima i s drugima. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. Zato je mogue planiranjem sadraja uspostaviti tematske krugove, obezbijediti meusobno proimanje, ali ne i preklapanje sadraja. Od prvog dana nastavnik e koristiti djeiju radoznalost, otvorenost, dinaminost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. Dijete oponaa nastavnika, spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. Za sve vidove sluanja vaan je sadraj, pria i nain prianja, prezentacije i uivljavanje u situaciju . Djetetu je bliska igra. Na ovom je uzrastu vano imati u vidu da je mnoge sadraje mogue realizirati u igri i kroz igru. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti, a ne prihvatati slijepo bilo ije sugestije. Dijete zna i moe veoma paljivo sluati pod uvjetom da je nastavnikova pria iva i zanimljiva. Igra ne smije biti sama sebi svrha. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. U uslovima kolskog uenja na jednoj su strani uenici, na drugoj sadraji. Izmeu su naini posredovanja. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojnoobrazovnih ciljeva. A u igri su primjenjive sve nastavne metode, ali u kombinaciji: prianje i objanjavanje, metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta, ilustracija, kao i specifine metode (globalna, glasovna analitiko-sintetika, kombinovana ). Vano je da uenici ne usvajaju pravila i definicije. Na bazi sluanja formira se osjeaj za pravilnost, normu, standard. U uenju su vana emocionalna stanja. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja, strah, napetost, mogu usporiti ili ubrzati govormi razvoj i dovesti do napretka, ili izazvati tekoe. Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost, ako zamjenjuje glasove, dodaje, izostavlja, ili ima drugi problem nastavnik e strpljivim i upornim radom pokuati otklanjati smetnje. Vano je da ne osvjeuje tekou kao takvu. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost. U prvom polugoditu uenici ne usvajaju slova i itanje. To je vrijeme predvieno za govorni razvoj. Nastavnik e koristiti oblike izraavanja i vjebe primjerene estogodinjem djetetu (prepriavanje na osnovu detaljnih pitanja, opisivanje na niovu opaanja svojstava predmeta i bia uz angaovanje svih ula, razgovor, pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima vana, prianje o sadraju slika.) Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafike strukture slova jer je to besmislena aktivnost. Motoriku ake dijete moe vjebati na smislenim sadrajima.U drugom polugoditu ukljuite slovo kao znak.

12

Treba imati na umu injenicu da je uenje socio-kulturni, ali i kognitivni i krajnje lini fenomen. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada.

MATEMATIKA68 nastavnih sati ULOGA I ZNAAJ Nastavni predmet Matematika, posebno danas, u eri dinaminog znanstvenog i tehniko tehnolokog razvoja, te ope kompjuterizacije, ima bitan znaaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budui ivot i rad. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog opeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite linosti uenika jer daje znaajan doprinos u sveukupnim uenikim postignuima (obrazovnim, odgojnim i funkcionalnim). Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematikih sadraja; funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj opih intelektualnih sposobnosti (pamenja, panje, rasuivanja, logiko, stvaralako i kreativno miljenje...), a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta uenike linosti (tanost, preciznost, urednost, upornost). Matematiki nastavni saraji zbog svoje egzaktnosti i logike strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralakih sposobnosti uenika, kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta linosti, te pomau pri izuavanju drugih nastavnih predmeta moje okoline, likovne kulture, fizike, hemije itd.CILJEVI I ZADACI

Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodinje osnovne kole je odgajanje i obrazovanje uenika na temelju formiranja osnovnih matematikih pojmova i usvajanju sadraja kao to su usporeivanje predmeta po osobinama i uzajamnom poloaju (odnosu), mjerenje veliina, mjerne jedinice, prirodni brojevi do 10, relacije meu njima, te operacije sabiranja i oduzimanja.

PROGRAMSKI SADRAJI1. USPOREIVANJE, PROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA (10 SATI) a) Usporeivanje predmeta po boji, duljini, visini, irini, debljini b) Blizu, daleko, lijevo, desno, ispred-izmeu-iza, ispod-na-iznad, uspravno-kosovodoravno c) Odnos meu predmetima i veliina predmeta d) Mjerenje veliina - jedinice i mjere (kilogram, metar, litar, sat i KM) 2. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE), KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE (6 sati)

13

a) Upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramide, imenovanje oblika i uoavanje njihovih slinosti i razlika 3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE) (10 sati) a) Likovi oblika kruga, trokuta, pravokutnika i kvadrata b) Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte); unutranjost i spoljanjost (vanjtina), unutra na izvan c) Take kao presjeci linija (sjecita) 4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE (44 sata) a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) k) l) Primjeri skupova, oznaavanje lanovi skupa,pridruivanje elemenata dvaju skupova, brojnost Brojevi od 1-3 Usporeivanje brojeva (, =, ) Brojevi 4 i 5 Prethodnik i sljedbenik, opadajui i rastui brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) Redni brojevi od 1-5 Zbrajanje i oduzimanje Broj 0 Brojevi od 6-9 Broj 10 Redni brojevi od 1-10

Napomena: Nastavnik moe sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i raunske operacije u skupu brojeva do 20

OEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UENJA1. USPOREIVANJE, PROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA Usporeivanjem otkriti slinosti i razliitosti prema osobinama i uzajamnom poloaju predmeta Procjenjivanje veliine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meu predmetima Upoznati ime mjerimo (pedalj, stopa, metar, linijar, tap, termometar, vaga, sat) Mjeriti to znai uporeivati Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veliine Procjenjivanje rezultata mjerenja, poreenje dobivenih rezultata sa predvienim rezultatima 2. PREDMETI OBLIKA LOPTE, KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte, kocke, valjka i piramide Uoiti slinosti i razliitosti meu njima 14

-

Prepoznati da predmeti iz ivotnog okruenja imaju slinosti i razliitosti sa geometrijskim oblicima

3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE) Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (povri), likove, otvorene i zatvorene linije (njihovu unutranjost i spoljanjost) Upoznati taku kao presjek linija Grafiko predstavljanje take

4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE Osposobiti uenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini Upoznati uenike sa postupkom pridruivanja Usvojiti izraz pripada i ne pripada skupu , element skupa i nije element skupa Zapaati i identificirati skupove iste i razliite brojnosti Upoznati brojeve od 1 9 Uporeivati brojeve (ve od broja 3), upoznati i primijeniti izraze manje, vee jednako i nejednako i oznake >, ,