pripreme za v razred

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA

Predmet: DRUŠTVO

Nastavna tema: Moja domovina Ciljevi i zadaci sata: sticanje znanja o svojoj domovini i njenom polažaju; znat će obilježja koja simboliziraju našu domovinu (grb, zastava i himna);geografski položaj Bosne i Hercegovine;teritorijalno uređenje Bosne i Hercegovine, ulogu i značaj glavnog grada;narode i narodnosti koje žive u našoj domovini i šire; razvijanje sposobnosti učenja; kritičko razmišljanje, spoznaje o okruženju u kojem žive i na temelju ponuđenih teza dolaze do vlastitih zaključaka; učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini, porodici, prema sebi samima, prema drugima i drugačijima; oblikovanje moralnih vrijednosti

Nastavna jedinica: Moja domovina Bosna i HercegovinaTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, nastavni listići, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Upoznati učenike sa predmetom Društvo. O čemu će učiti iz tog predmeta. Kroz razgovor ponoviti o BiH što su naučili u IV razredu ( ime naše domovine, kako je dobila ime).Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Moja domovina Bosna i Hercegovina

Kroz razgovor sa učenicima, pomoću odgovarajućih pitanja( kako je nastalo ime Bosna, kako Hercegovina? Kada slavimo Dan državnosti? Pokušajte sami objasniti šta je Dan državnosti.) dolazimo do zaključaka koje u tezama zapisujem na tabli.Moja domovina Bosna i HercegovinaNaša domovina se zove Bosna i Hercegovina.Riječ Bosna potiče od riječi bassinus- tekuća voda, i herceg od titule Stjepana Vukčića Kosače. 25. 11. 1943. u Mrkonjić gradu je održano zasjedanje ZAVNOBiH-a, gdje je Bosna postala federativna jedinica u Jugoslaviji. Taj dan obilježavamo kao Dan državnosti BiH.

ZAVRŠNI DIO:Ukratko pomoću nekoliko pitanja ponovimo lekciju. Rade nastavni listić koji je povratna informacija o stečenom, znanju.( rade 2 min.)Učenici prepisuju zapis sa table. DZ. Odgovoriti na pitanja u udžbeniku str.4.

____________________Merita Pirić, profesor

Devetodišnjegosnovnogobrazovanja


Predmet: DRUŠTVO

Nastavna tema: Moja domovina Ciljevi i zadaci sata: sticanje znanja o svojoj domovini i njenom polažaju; znat će obilježja koja simboliziraju našu domovinu (grb, zastava i himna);geografski položaj Bosne i Hercegovine;teritorijalno uređenje Bosne i Hercegovine, ulogu i značaj glavnog grada;narode i narodnosti koje žive u našoj domovini i šire; razvijanje sposobnosti učenja; kritičko razmišljanje, spoznaje o okruženju u kojem žive i na temelju ponuđenih teza dolaze do vlastitih zaključaka; učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini, porodici, prema sebi samima, prema drugima i drugačijima; oblikovanje moralnih vrijednosti Nastavna jedinica: Geografska obilježja BiH ( državni simboli)Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, nastavni listići, CD-himna, Zastava BiH, grb, pasoš, novčanice, tabla, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti lekciju sa predhodnog časa. Ponoviti šta je reljef? Šta su simboli jedne države? Zašto su nam važni simboli i kada ih koristimo? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Geografska obilježja BiH ( državni simboli)Kroz razgovor sa učenicima, pomoću odgovarajućih pitanja( posmatrajući kartu BiH zaključujemo kakav je reljef BiH, ) dolazimo do zaključaka koje u tezama zapisujem na tabli.Šlušamo himnu Bih. Zaključujemo kakva je naša himna , po čemu se razlikuje od drugih, kako sslušamo himnu i pokazujemo poštovanje prema našoj domovini. Posmatrajući zastavu i grb BiH uočavaju boje i objašnjavaju šta bi mogla koja boja da simbolizira. Koliko zvijezdica ima na zastavi, a koliko na grb. Upoznajem ih sa pojmom moneta. Kažu koja je naša moneta. Opisuju naše novčanice, koje su boje, koji su likovi na njima. Pokazujem im slike prijašnjih simbola naše domovine. Diskusija šta oni misle o izmjenama.Geografska obilježja BiH ( državni simboli)

Bosna i Hercegovina ima brdsko-planinski reljef.Državni simboli su: zastava, grb, himna i moneta ( novac).Himna je svečana pjesma( muzički simbol) koja se izvodi u čast domovini.Kada se izvoddi državna himna u znak poštovanja treba ustati.

ZAVRŠNI DIO:Ukratko pomoću nekoliko pitanja ponovimo lekciju. Rade nastavni listić koji je povratna informacija o stečenom, znanju.( rade 2 min.)Učenici prepisuju zapis sa table. DZ. Odgovoriti na pitanja u udžbeniku str.5.

Merita Pirić, profesor


NASTAVNI LISTIĆ ZA V RAZRED IZ PREDMETA DRUŠTVO

1. Kako je BiH dobila ime?____________________________________________________________________________________________________

2. Kada slavimo Dan državnosti? __________________________________________________

Ime i prezime učenika: __________________

NASTAVNI LISTIĆ ZA V RAZRED IZ PREDMETA DRUŠTVO

1.Kakav je reljef u BiH?_________________________________________________________

2. Državni simboli su: _______________________________________

Ime i prezime učenika: __________________

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Devetodišnjegosnovnogobrazovanja

Predmet: DRUŠTVO

Nastavna tema: Moja domovina Ciljevi i zadaci sata: sticanje znanja o svojoj domovini i njenom polažaju; znat će obilježja koja simboliziraju našu domovinu (grb, zastava i himna);geografski položaj Bosne i Hercegovine;teritorijalno uređenje Bosne i Hercegovine, ulogu i značaj glavnog grada;narode i narodnosti koje žive u našoj domovini i šire; razvijanje sposobnosti učenja; kritičko razmišljanje, spoznaje o okruženju u kojem žive i na temelju ponuđenih teza dolaze do vlastitih zaključaka; učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini, porodici, prema sebi samima, prema drugima i drugačijima; oblikovanje moralnih vrijednosti

Nastavna jedinica: Bosna i Hercegovina i okruženjeTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, karta Europe, karta Balkanskog poluotoka, Atlasi, plakat, nastavni listići, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Kroz razgovor pripremam učenik za čas. Da li znaju šta je kontinent? Za koje kontinente su čuli? Šta je poluotok? Da li znaju neki poluotok? Najava cilj časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Bosna i Hercegovina i okruženjePokazujem im kartu Europe, za koju smo već rekli da je kontinent i tražimo gdje je naša domovina. Učenici sami zaključuju na kom kontinentu je smještena Bih.Na isti način učenici posmatraju i zaključuju na kart balkanskog poluotoka. Uočavaju gdje BiH izlazi na more, koje je to more. Samostalno u atlasima pronalaze Europu, Balkanski poluotok i njima BiH. Kako dolazimo do zaključaka, tako u tezama zapisujem na tabli.Bosna i Hercegovina i okruženje BiH je smještena najugu Europe.Zahvata zapadni dio Balkanskog poluotoka.Izlaz na Jadransko more, a time izlazi i na Sredozemno more. Naša domovina ima povoljan geografski položaj zahvaljujući povezanosti morem, vazduhom i kopnom sa svim dijelovima Europe.ZAVRŠNI DIO:Ukratko pomoću nekoliko pitanja ponovimo lekciju. Rade nastavni listić koji je povratna informacija o stečenom, znanju.( rade 2 min.)Učenici prepisuju zapis sa table. DZ. Odgovoriti na pitanja u udžbeniku str.6.

____________________



Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Kako je otišlo ljeto”- Ešref BerbićCiljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje toka događaja, likova, mjesta i vremena radnje; uočavanje i karakterizacija likova u djelu; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( opis pejzaža).Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovaramo o godišnjim dobima. O tome kako prepoznajemo da jedno godišnje doba odlazi, a da nam drugo dolazi. Da pokušaju da sa što više lijeoih rijwči opišu ljeto i jesen. Najava cilj časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Kako je otišlo ljeto”- Ešref BerbićIzražajno im pročitam tekst. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Koji se likovi pojavljuju? Kakvo ljeto? S kim razgovara? Šta im želi reći? Šta se u priči prvo dogodilo? Šta je zatim bilo? Čime se priča završava? Šta je opisano u priči? Koji vam se od opisa najviše dopadaju?

Zapis na tabli ,, Kako je otišlo ljeto”- Ešref Berbić Manje poznate riječi: Mjesto radnje: livada

- šipražje- grmlje Vrijeme radnje: kraj ljta, početak jeseni- čavrljati- pričati Likovi. Ljeto i gačci

Tok događaja: Tema: Odlazi toplo ljeto, dolazi rumena jesen.-gačci misle da ljeto odlazi- ljeto ne želi otiće jer još nije vrijeme- ljeto odlazi, dolazi jesen

ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: da napišu sastav o tome da li su nekada trebali da učine nešto, a da oni misle da još nije vrijeme za to.




Nastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Ševina jutarnja pjesma” Grigor Vitez Ciljevi i zadaci sata: doživljaj estetskog senzibiliteta, razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnost izražajnog recitovanja; uočavanje osnovnog osjećanja, pjesničkih slika, motiva, rima i ritma; Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj poeziji.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovaramo o pticama pjevicama. Koje ptice pjevice poznaju? Kada u koji dio dana se najlješe pjesme ptica mogu čuti? Kako se osjećaju kada čuju pjesmu ptica? Najava časa?

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Ševina jutarnja pjesama”- Grigor VitezIzražajno im pročitam pjesmu. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o pjesmi. Šta možemo zmisliti dok čitamo pjesmu? Kamo se diže ševa, šta nosi, kakva su polja po kojim sipa zvonca, o čemu se pita dok leti, gdje dolazi i kuda se vraća? Šta mislite kako se ševa osjeća dok leti gore- dolje?Zašto je tako zauzeta?

Zapis na tabli ,, Ševina jutarnja pjesma”- Grigor Vitez Pjesničke slike: Motiv: Ševina lijepa pjesma

- Ševa pjevajući odlazi do sunca Osnovno osjećanje: radost, vedrina, sreća- Vraća se obiđe svoje gnijezdo Rime: dići-ići; dolje-polje, sići-obići, - Ponovo pjevajući odlazi do sunca-

ZAVRŠNI DIO:Učenici još jedanput izražajno pročitaju pjesmu. Za DZ naučiti pjesmu recitovati.




Nastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Gramatika: Imenice- ponavljanje o vrstama riječi Ciljevi i zadaci sata: Usvajanje znanja o pravilima jezičkog sistema, principima i pravilnoj upotrebi.Trajno usvajanje gramatičkih pravila.Primjena stečenog znanja, razvijanje pažnje, koncentracije i pamćenja.Tip časa: ponavljanjeOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat,nastavni listići, tabla, kreda u boji

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo koje smo vrste riječi učili. Šta su imenice? Kakve imenice mogu biti? Kako se pišu i po čemu se razlikuju'Šta pokazuju zbirne, a šta gradivne imenice? Najava časa.

GLAVNI DIO: Učenicima dajem nastavne listiće pomoću kojih ćemo ponoviti sve o imenicama. Prepustim ih individualnom radu. Dok učenici rade, pomaženim onim učenicima kojim je potrebno.Po završetku rad, zajedno analiziramo radove i ispravljamo eventualne greške.

ZAVRŠNI DIO: Ponovimo sadržaj časa. Za DZ: da napišu jednu priču o početku školske godine, ali da upotrebljavaju što više imenica.


PONAVLJANJE Imenice- vlastite, zajedniče, zbirne i gradivne


Ime i prezime: _____________________

1.Imenice su riječi koje imenuju _____________________________________________________

2. Imenice se mogu podijeliti na _____________________________________________________

3. Vlastite imenice jesu one koje služe kao posebno vlastito ime _____________________________________________________

4. Zajedničke imenice jesu one koje služe kao zajedničko ime za ____________________________________________________

5. Zbirne imenice imenuju jednu cjelinu sastavljenu od ___________________________________________________

6. Gradive imenice označavaju __________________________________________________

7. Odredi rod sljedećim imenicama tako što ćeš u odgovarajući pravougaonik staviti znak X

Imenica MUŠKI ŽENSKI SREDNJI

kućalastavicastolicamermerjajesjajuljepšenicaautomobil

8. Zbirne i gradivne imenice spoji linijama sa njihovim nazivom. Pazi! Neke od ovih imenica nisu ni zbirne ni gradivne.

brašno cvijeće cvijet noge janjad perje lišće listovi so kreč voda pijesak željezo ime cvjetovi pero klasovi glava klasje oko pilad kolje

grožđe kuća trnje granje djeca

ZBIRNE GRADIVNE PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Devetodišnj

egosnovnogobrazovanja

Predmet:PRIRODA

Nastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: Livada; Životinje livade

Ciljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka, šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama; o uzajamnom odnosu biljaka i životinja u životnoj zajednici; razumjet će lance ishrane, doprinosit će poboljšanju uslovaživota u životnim zajednicama; razvijati pozitivan stav o životnim zajednicama; cijenit će i neće uništavati biljke i životinje u životnim zajednicama.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, nastavni listići, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti lekciju sa predhodnog časa. Ponoviti šta su uslovi života? Koje životne zajednice poznaju?Najava časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Livade; životinje livadaKroz razgovor dolazimo do zaključaka šte je livada? Šta je pašnjak? Koje biljke pronalizimo na livadama? Koje insekte i životinje?Kako dolazimo da zaključaka, tako ja ispisukem teze na tabli.Livade; Životinje livade Livada je travnata površina koja se održava stalnim košenjem.Livade mogu biti: dolinske livade, brdske livade i poplavne livade.Pašnjak je travnata površina na kojoj stalno pase stoka.Na livadama možemo pronaće razne biljne vrste: maslačak, krasuljak, livadarka, mačji repak, ivančica i sl.Značaj livada je u tome što su glavni izvor hrane.Na livadi možemo pronaći razn insekte: bumbar, skakavac, zeleni konjic itd.Na livadi se mogu pronaći razne životinje. Poljski miš, zec, krtica, ptice i dr.ZAVRŠNI DIO:Ukratko pomoću nekoliko pitanja ponovimo lekciju. Rade nastavni listić koji je povratna informacija o stečenom, znanju.( rade 2 min.)Učenici prepisuju zapis sa table. DZ. Odgovoriti na pitanja u udžbeniku str.7. i 10.

____________________


PROVJERA ZNANJA IZ MATEAMATIKE ZA V RAZRED

1. Sljedeće brojeve napiši ciframa.

Dvadeset hiljada petsto osamdeset – ________________Trideset pet hiljada sto dvadeset osam - ________________Četristo dvadeset hiljada trideset šest – ______________Osamsto trideset sedam hiljada četristo pedeset dva – ____________

2. Napiši riječima brojeve.

16 300 - __________________________________________________51 420 - __________________________________________________160 187 - _________________________________________________906 130 - _________________________________________________

3. Napiši kao zbir broja dekadskih jedinica.

27 405 - __________________________________________________88 108 - __________________________________________________291 337 - _________________________________________________805 405 - _________________________________________________

4. Napiši predhodnik i sljedbenik datih brojeva.

_______________ 228 700 _______________________________ 35 467 _______________________________ 78 980 _______________________________ 606 776 ________________

5. Upiši znak >, < ili =

702 317 ____ 98 57240 262 ____ 402 900911 605 ____ 911 605591 309 ____ 591 409

Ime i prezime učenika: ______________________


Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Izokrenuta priča”- Branko ĆopićCiljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje hronološkog reda događaja; osnovni elementi fabule : uvod, zaplet, rasplet;Likova, karakterne i druge osobine likova, međusobni odnosi; mjesta i vremena radnje; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog);Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor o šalama, da li se šale i kako? Ispričaju jednu situaciju? Da li su nekad okretali riječi naopačke da bi nešto bilo smiješno? Zašto ljudi vole šale?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Izokrenuta priča” – Branko ĆopićIzražajno im pročitam tekst. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Šta je smiješno u priči? Kako svojim glasom i načinom čitanja možeš dočarati humor iz priče onima koji te slušaju?Možete li zamisliti djeda i baku iz ove priče? Šta mislite gdje žive? Šta rade?

Zapis na tabli ,, Izokrenuta priča” – Branko ĆopićManje poznate riječi: Učenike podijelim u grupe, prema izdvojenom

- progunđati- ružiti, ali tiho toku ogađaja iz priče svaka grupa treba da- sukati - uvrtati prepiše u svesku ispravno.

Tok događaja: Kada sastave dijelove priče pročitaju priču- Čiča se budi Zaključuju kako sada izgleda.- Djed ide u šumu Kakva je razlika između ova dva teksta?- Koji se uplaše djeda i prevrnu kola Svaka grupa napiše mišljenje o značenju ova- Čiča bježi u strahu od neobičnog događaja dva teksta, ka i osjećanjima dok čitamo jedan i - Vuk u šumi drugi tekst.- Djed bježi kući, baka u strahu

ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: da napišu neku šaljivu situaciju, kada su uspjeli nekoga nasmijati.




Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do 1000Nastavna jedinica: Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadici ( tisućici)Ciljevi i zadaci sata: Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja; sa sigurnošću obavljati računanja u prvoj hiljadici,Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere

Tip časa: ponavljanjeOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Pponoviti o brojevima do hiljadu. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju brojevi u sabiranju, a kako u oduzimanju?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadici ( tisućici)Kroz nekoliko primjera ponovimo kako se sabira i oduzima usmeno i pismeno?

Zapis na tabli Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadici ( tisućici)

1. 869 + 122 = 869 2.637 – 128 = 637 + 122 - 128 Učenici samostalno rješavju odgovarajuće primjere.

3. 458 + 256 = 345 + 147 = 856 – 756 = 963 – 456 =

4. U voćnjaku je zasađeno 386 stabala šljiva i 275 stabala krušaka. Koliko je ukupno zasađeno stabala?R: O: Prepisuju zapis sa table.

ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu.




Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Usmeno ( nealgoritamsko) sabiranje brojeva do milionCiljevi i zadaci sata: Usvojiti način usmenog sabiranja brojeva do milion; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere; rješavati brojevne izraze,modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim)uvjetima, prepoznati i riješavati zadatke date riječima

Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Pponoviti o brojevima do milion. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju brojevi u sabiranju, a kako u oduzimanju? Ponovimo na jednom primjeru kako sabiramo brojeve do hiljadu.Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Usmeno ( nealgoritamsko) sabiranje brojeva do milionKroz nekoliko primjera ponovimo kako se sabira i oduzima usmeno i pismeno.

Zapis na tabli Usmeno ( nealgoritamsko) sabiranje brojeva do milionUčenicima objašnjavam kako možemo na duži, akako na kraći način sabirati brojeve do milion.

1. 520 000 + 30 000 = 500 000 + 20 000 + 30 000 ili kraće 520 000 + 30 000 = 500 000 + 50 000 = 550 000 = 550 000 Učenici na tabli samostalno rješavju odgovarajuće primjere.

2. 840 000 + 3000=530 000 + 20 000 =450 000 + 40 000 =

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 19Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatke.






Nastavna tema: Kultura izražavanjaNastavna jedinica: Prepričavanje bez obaveznog sastavljanja plana - ,,Košpica”Ciljevi i zadaci sata: Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formulisanja naslova cijelinama; Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti, osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi; Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja; Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicamaTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Prepričavanje bez obaveznog sastavljanja plana - Košpica1. čas Objašnjavam im šta znači prepričavanje bez sastavljanja plana. Po čemu se razlikuje od onoga sa sastavljanjem plana. Skrenuti pažnju da radnju priče treba upamtiti pažljivo, svi ostali elementi priče mogu biti rečeni onako kako mi to želimo. Redoslijedom za koji mislimo da je odgovarajući i načinom koji se nama čini pogodnim.Čitam im priču. Malo razgovaramo o priči. Gdje bi se mogla desiti ova priča? O čemu ona govori? Šta ti misliš o ovakvim neugodnim situacijama? Šta misliš o Vanji?Neko od učenika pokuša ispričati pričuZapis na tabli Prepričavanje bez obaveznog sastavljanja plana – Košpica

2. čas Pisana zadaća. Ponovimo kako prepričavamo bez sastavljanja plana. Pročitamo još jedanput priču, ponovimo. Učenike prepuštam individualnom radu. Uz neke korekcije.

3.čas Ispravak i analiza pisane zadaće. Ispisujem im greške na tabli. Objašnjavam gdje su najviše griješili i kako da ispravljaju greške. Učenici rade ispravak. Nekoliko najuspješnijih radova pročitamo.


ZAVRŠNI DIO: Za DZ da napišu priču



Predmet: PRIRODA

Nastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: Staklene bašte za biljkeCiljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka, šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama; o uzajamnom odnosu biljaka i životinja u životnoj zajednici; razumjet će lance ishrane, doprinosit će poboljšanju uslovaživota u životnim zajednicama; razvijati pozitivan stav o životnim zajednicama; cijenit će i neće uništavati biljke i životinje u životnim zajednicama.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Staklene bašte za biljkeKroz razgovor dolazimo do zaključaka. Šta je plastenik? Po čemu se razlikuje od staklenika? Šta se uzgaja u plastenicima? Zašto su oni dobri?Zapis na tabli Staklene bašte za biljkeStaklenici su velike staklene zgrade. Kada se pokriju plastikom onda su plastenici. Plastična folija propušta sunčeve zrake pa biljke imaju dovoljno svjetlosti. U stakleniku se uzgaja povrće i cvijće. Uzgoj biljaka u staklenoj bašti višestruko povećava urod jer biljke imaju maksimalne uslove i zaštićene su od štetočina. Štetočine su: kupusni bjelac, krompirova zlatica, plamanjača i korovsko bilje.Ponovimo sadržaj časa.

ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 12





Nastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Jesen” Dobrica Cesarić Ciljevi i zadaci sata: doživljaj estetskog senzibiliteta, razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnost izražajnog recitovanja; uočavanje osnovnog osjećanja, pjesničkih slika, motiva, rima i ritma; Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj poeziji.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovaramo o jeseni. Kakva je jesen? Koje se promjene dešavaju? Kako se osjećamo kada nastupi jesen? Zašto se često osjećamo neraspoloženo? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Jesen”- Dobrca CesarićIzražajno im pročitam pjesmu. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o pjesmi. Šta možemo zmisliti dok čitamo pjesmu? Kako se ovaj opis jeseni razlikuje od opisa kakve možemo naći u udžbenicima o prirodi? Možete li jesen zamisliti kao živo biće? Kakvo bi bila biće? Kakve bi moći imala? Kakva je jesen u pjesmi vesela ili tužna? Kada bi ova pjesma bila umjetnička slika šta bi bilo na njo nacrtano?

Zapis na tabli ,, Jesen”- Dobrica Cesarić Pjesničke slike: Motiv: Jesen kao živo biće dolazi u naše krajeve

- Jesen dolazi Rime:- Dolzi žutim putem Ritam:- Medo se sprema za san Osnovno osjećanje:- Duva, prijatelj jesenski vjetar- U prirodu je stigla jesen

ZAVRŠNI DIO:Učenici još jedanput izražajno pročitaju pjesmu. Za DZ prepisati pjesmu ćirilicom





Nastavna tema: Gramatika Nastavna jedinica: Stvarne ( konkretne) i nestvarne ( apstraktne) imenice Ciljevi i zadaci sata: znat će uočiti i razlikovati stvarne od nestvarnih imenica; Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa; Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu sa postavljenim zahtjevima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo o vrstama riječi koje smo učili do sada. Ponovimo sve o imenicama ( zajedničke, vlastite, zbirne i gradivne). Analiziramo jednu rečenicu u kojoj pronalaze imenice.Amina je šetala sa prijateljicama, vidjele su mačiće i dale im mlijeka. Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Čitam im pjesmu iz Našeg jezika. Razgovaramo o riječima koje su podvučene crveno i narandžasto. Po čemu su iste, a po čemu se razlikuju? Kojoj vrsti riječi pripadaju istaknute riječi? Šta označavaju crvene, a šta narandžasta? Koje od imenica označavaju ono što je opipljivo? Koje označavaju ono što nije opipljivo? Dolazimo do zaključka.Zapisujem naslov na tabli. Stvarne ( konkretne) i nestvarne ( apstraktne) imenice

S obzirom na to da li označavaju nešto opipljivo ili neopipljivo imenice se dijele na Stvarne i nestvarne.Stvarno imenice označavaju bića i predmete iz stvarnog života ili predmete i bića koji se mogu zamisliti.Nestvarne imenice označavaju sve ono što postoji u životu ali je neopipljivo, nedodirljivo, neizmjerivo, neprebrojivo.Nestvarne imenice su: dobrota, iskrenost, marljivost, sreća, tuga, radost, žalost, bol, šetnja, rad, spavanje, razmišljanje, oluja, svitanje...Pomoću nekoliko rečenica učenici određuju imenice ( stvatne i nestvarne).

Ema i Amar razmišljaju šte da napišu u svesku. Napolju je jaka oluja.Djeca šetaju našom ulicom.


ZAVRŠNI DIO:Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisati deet rečenica u kojima imaju stvarne i nestvarne imenice.



Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Pismeno ( algoritamsko) sabiranje brojeva do milionCiljevi i zadaci sata: Usvojiti način pismenog sabiranja brojeva do milion; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere; rješavati brojevne izraze,modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim)uvjetima, prepoznati i riješavati zadatke date riječima

Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju brojevi u sabiranju, a kako u oduzimanju? Ponovimo na jednom primjeru kako sabiramo usmeno brojeve do milion.Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Pismeno ( algoritamsko) sabiranje brojeva do milionKroz nekoliko primjera ponovimo kako se sabira i oduzima usmeno i pismeno.

Zapis na tabli: Pisanoi ( algoritamsko) sabiranje brojeva do milionUčenicima objašnjavam kako možemo na duži, akako na kraći način sabirati brojeve do milion. Pomoću tabele mjesne vrijednosti učenicima objašnjavam kako saburaju brojeve do milion

SH DH H S D J 2 6 7 3 5 43 3 2 5 4 15 9 9 8 9 5

Ili kraće sa potpisivanjem 267 354


+ 332 541 599 895

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 23Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatke.




Predmet:PRIRODA

Nastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: Voćnjak ( dobivanje novih sorti voća) – divlje voće

Ciljevi i zadaci sata: - Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, značaju biljaka za čovjeka ;Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zaštiti biljaka; -Da različite biljke imaju različita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, značaju biljaka za čovjeka; -Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja čovjek gajenim, načine uzgoja i zaštie biljaka;Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, nastavni listići, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO: Ponoviti lekciju sa predhodnog časa. Kroz razgovor vidjeti da li razlikuju pitome od divljih voćki? Najava časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Voćnjak ( dobijanje novih sorti voća) – divlje voćeObjašnjavam im šta je ukrštanje? Šta je vještačko oprašivanje? Šta je kalemljenje i zašto ga radimo? Razgovaramo o divljem voću, da li je zdravije i zašto?Kako dolazimo da zaključaka, tako ja ispisukem teze na tabli.

Voćnjak ( dobijanje novih sorti voća) – divlje voće

Ukrštanje biljaka je prenošenje cvjetnog praha iz prašnika jedne sorte na tučak druge sorte iste vrste biljke. U prirodi insekti i vjtar vrše oprašivanje. Vještačko oprašivanje vrši čovjek. Kalemljenje je prenošenje grančice ili pupoljka jedne voćke na granu druge voćke.Divlje voće su: divlja jagoda, maline i kupine, drijen, borovnica i lijeska.Učenici prepisuju zapis sa table.

ZAVRŠNI DIO:Ukratko pomoću nekoliko pitanja ponovimo lekciju. DZ. Odgovoriti na pitanja u udžbeniku str.18.Nacrtati kalemljenje i donijeti slike divljeg voća.

____________________

Merita Pirić, profesorKONTROLNI RAD IZ MATEMATIKE

1. Napiši slovima sljedeće brojeve:

57 438 -108 904 -993 886 -11 042 -

2. Upiši znak >,< ili =

432 628 29 654 661 832 662 842 908 336 904 443

3. Izračunaj!

45 804 99 048 428 438 841 705 32 621 53 658 269 037 36 528

4. Izračunaj!

324 865 99 841 93 816 56 329124 352 324 202 208 498

5.Zbir brojeva 246 931 i 189 600 uvećaj za 402 839.

Ime i prezime: _________________

Merita Pirić, prof.

OKTOBAR ( sedmični planovi i pripreme za časove)



Nastavna tema: GramatikaNastavna jedinica: Gramatika: Imenice- rod i broj imenica Ciljevi i zadaci sata: Usvajanje znanja o pravilima jezičkog sistema, principima i pravilnoj upotrebi.Prepoznavanje i pravilno određivanje rod i broja imenica.Trajno usvajanje gramatičkih pravila.Primjena stečenog znanja, razvijanje pažnje, koncentracije i pamćenja.Tip časa: ponavljanjeOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat,nastavni listići, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo koje smo vrste riječi učili. Šta su imenice? Kakve imenice mogu biti? Kako se pišu i po čemu se razlikuju? Šta pokazuju zbirne, a šta gradivne imenice? Ponovimo kakve su stvarne, a kakve nestvarne imenice? Najava časa.

GLAVNI DIO: Ponovimo koji rod ( muški, ženski i srednji) imaju imenice i koji broj ( jedninu i množinu).Zapisujem naslov na tabli. Imenice – rod i brojPomoću odgovarajućih rečenica ponovimo određivanja rod i broja. Učenici rade u grupama, pet grupa po četiri učenika. Dobijaju zadatke i obješnjenja kako da rade. Prepuštam ih radu 15 min. Po završetku rada, vođe grupa izvještavaju, uočavamo eventualne greške i ispravljamo. Učenici prepisuju zadatke svih grupa u sveske.

ZAVRŠNI DIO: Ponovimo sadržaj časa. Za DZ: da napišu 15 rečenica koristeći različite rodove i brojeve imenica.




Nastavna tema: PravogovorNastavna jedinica: Riječi iz mog zavičaja Ciljevi i zadaci sata: Doživljaj ljepote vlastitog govora ali i razumijevanje značaja upotrebestilski uređenog jezika. Prihvatanje razlika u govoru i poštivanje dijalekta. Razvijanje ljubavi prema jeziku.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat,nastavni listići, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo šta je zavičajni govor, a šta književni? Koliko je važno znati pravilno govoriti. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO: Poslušamo priču ,, Šarko” iz Zvučne čitankeObrate pežnju na neke rečenice koje zapisujem na tabli. Ja sa suncem ustani pa na njivu.Lijep pas, umiljat i krvoločan. Ostavi ga kod kuće i ne brini.Razgovaramo: Kako bi ove rečenice mogle biti drugačije rečene? Da li je u rečenicama previlno upotebljeno glagolsko vrijeme? Da li znaš nekoga ko isto govori? Razlikuje li se govor mlađih od govora starijih u tvom kraju?Zapisujem naslov na tabli. Riječi iz mog zavičajaSvaki kraj ima svoj specifičan govor. Narodni govori se nekada vrlo malo razlikuju od jezika koji je u široj upotrebi, a ponekad je gotovo nerazumljiv onima koji žive u tom kraju.Učenici rade u grupama, pet grupa po četiri učenika. Dobijaju zadatke. Pronađu u čitanci tekst Lipov cvat. Učenici unutar grupr čitaju rečenicu po rečenicu i pokušavaju piščeve riječi zamjeniti riječima iz svog zavičaja. Za svaku uspješno zamjenjenu riječ, grupa dobija po jedan bod. Rade 10 min. Na kraju se pročitaju radovi, boduju. Grupa sa najviše bodova je pobjednik.Učenici prepisuju zadatke svih grupa u sveske.

ZAVRŠNI DIO:

Ponovimo sadržaj časa.

____________________ Merita Pirić, profesor



Nastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: LEKTIRA ,, Jesen u gradu”- Ismet Bekrić Ciljevi i zadaci sata: Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumjeva domaća lektira; samostalnost u čitanju i razumjevanju pročitanog; doživljaj estetskog senzibiliteta, razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnost izražajnog recitovanja; uočavanje osnovnog osjećanja, pjesničkih slika, motiva, rima i ritma; Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj poeziji.Tip časa: obrada Oblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: knjiga, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor o lektiri koju su imali, koja je knjiga koje je napisao? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. LEKTIRA ,, Jesen u gradu” – Ismet Bekrić

1.čas Pregledam da li su svi uradili lektiru. Razgovaramo o jeseni kako je vide i kako je čuju. Da iskažu riječima kako se oni osjećaju u jesen. Razgovaramo o piscu i zapisujemo ono najvažnije o njemu.Prelazimo na analizu pjesme Jesen je u gradu. ( uz pripremu se nalaze nastavni listići po kojim će analizirati ovu pjesmu), na isti način radimo pjesmu Na brdu iznad gradaRadimo jezičko- stilska izražajna sredstva. ( nastavni list uz pripremu), sve analize radimo zajedno. Na kraju učenici urade ilustraciju ove dvije pjesme.

2. čas Na drugom času učenike podijelim u grupe, sva grupa dobije svoj zdatak, učenici rade i izvještavaju o svom radu. ( listići za grupe uz pripremu) .

ZAVRŠNI DIO:Ponovimo sadržaj časa, prepisuju zapis sa table.

____________________




Predmet: PRIRODA

Nastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: Voćnjak- jabučasto i koštuničavo voćeCiljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka, šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama; Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, značaju biljaka za čovjeka -Da različite biljke imaju različita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, značaju biljaka za čovjeka -Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja čovjek gajenim, načine uzgoja i zaštie biljaka Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji


UVODNI DIO:Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Posmatraju plod jabuke, kruške, dunje, šljive, trešnja, višnja, kajsije i breskve. Posmatraju, komentarišu po čemu su slični, a po čemu različite? Kada bi pravili dvije grupe, gdje bi šta stavili i zašto? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Voćnjak- jabučasto voćeKroz razgovor dolazimo do zaključaka. Opisuju svaku voćku posebno, po čemu se razlikuju divlje voćke od pitomih i sl.

Zapis na tabli voćnjak- jabučasto voćeJabučsato voće su: jabuka, kruška i dunja.Jabuka je sočan plod. Najčešće se jede svježa. Postoje kisele, nakisele i pitome jabuke. Najpoznatije sorte su: jonatan i delšes. Kruška može biti divlja i pitoma. Plodovi pitomih se razlikuju po boji, ukusu i veličini. Dunja je srodnik kruške i jabuke. Dunja se najčešće ne jede svježa zbog tvrdog ploda. Štetočine koje napadaju ove voćke su: štitasta kalifornijska uš i


jabučasta pipa. Ponovimo sadržaj časa.Voćnjak- koštuničavo voćeKoštuničavo voće su: šljiva, trešnja, višnja, kajsija i breskva.Šljiva je kod nas najrasprostranjenije voće. Postoji veliki broj sorti šljive, ali kod nas je najčešća požegača. Trešnja su prvo proljetno voće i kod nas najbolje uspjevaju u Hercegovini. Višnja je slična trešnji, samo što su njeni plodovi kiseli. Kaksija i breskva se razlikuju po tome što brekva ima kožicu pokrivenu dlačicama. Najviše se uzgajaju u Hercegovini.Štetočine koje napadaju ove voćke su: šljivina štitna uš, breskvina uš i kukavičiji suznik.Ukratko ponovimo sadržaj časa.

ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 20. i 22.



Predmet: DRUŠTVO

Nastavna tema: Moja domovina Nastavna jedinica: Središta kantona i njihova uloga; Državno uređenje BiHCiljevi i zadaci sata: kritičko razmišljanje, spoznaje o okruženju u kojem žive i na temelju ponuđenih teza dolaze do vlastitih zaključaka; učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini, porodici, prema sebi samima, prema drugima i drugačijima; oblikovanje moralnih vrijednosti - Znaju teritorijalnu podjelu BiH i ulogu glavnog grada te županijskih središtaNa kartama pokazati teritorijalno uređenje BiH, granice entiteta i kantona/županijaRazumijevanje potrebe sadašnjeg teritorijalnog ustroja BiH kako bi se ostvarila prava konstitutivnih naroda u BiHTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, nastavni listići, tabla, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti lekciju sa predhodnog časa. Ponovimo o tome kada je BiH stekla nezavisnost, koliko kantona ima i koji su? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Središta kantona i njihova uloga; Državne uređenej BiHKroz razgovor sa učenicima, pomoću odgovarajućih pitanja( posmatrajući kartu BiH zaključujemo) dolazimo do zaključaka koje u tezama zapisujem na tabli.

Središta kantona i njihova uloga; Državne uređenej BiHBiH je od 1.mart 1992.god. samostalna država. Ujedinjene nacije ( UN) su 22.5.1992. BiH priznale kao samostalnu državu.Različita mišljenja o ovome dovela su do ratnih sukoba na ovom području koji je trajao od 1992. -1995. god. Okončan je 21.11. 1995. potpisivanjem Dejtonskog sporazuma pri čemu je zasnovano državno uređenje BiH. Našu državu čine dva entiteta ( Federacija BiH i Republika Srpska) i jedan distrikt ( Distrikt- Brčko). Ustav BiH utvrđuje zajedničke organe i institucije BiH, a to su :-Predsjedništvo BiH- Vijeće ministara ( Vlada BiH)


-Parlament BiH ( Skupština)- Ustavni sud BiHFederacija BiH i Rep. Srpska imaju i entitetske vlade sa određenim brojem ministara.Kantoni u Federaciji su:1.Unsko- sanski kanton ( Bihać)2.Posavski kanton ( Orašje)3. Tuzlanski kanton ( Tuzla)4.Zeničko- dobojski kanton ( zenica)5. Bosansko-podrinjski kanton ( Goražde)6. srednjobosanski kanton ( Travnik)7. Hercegovačko-neretvanski kanton ( Mostar)8. Zapadno-hercegovački kanton ( Široki Brijeg)9. Kanton sarajevo ( Sarajevo)10. Kanton 10 ( Livno)ZAVRŠNI DIO:Ukratko pomoću nekoliko pitanja ponovimo lekciju.Učenici prepisuju zapis sa table. DZ. Odgovoriti na pitanja u udžbeniku str.13.



Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Pismeno ( algoritamsko) oduzimanje brojeva do milionCiljevi i zadaci sata: Usvojiti način pismenog oduzimanja brojeva do milion; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere; rješavati brojevne izraze,modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim)uvjetima, prepoznati i riješavati zadatke date riječimaTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju brojevi u oduzimanju? Ponovimo na jednom primjeru kako oduzimamo usmeno brojeve do milion.Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Pismeno ( algoritamsko) oduzimanje brojeva do milionKroz nekoliko primjera ponovimo kako se oduzima usmeno i pismeno.

Zapis na tabli: Pisanoi ( algoritamsko) oduzimanje brojeva do milionUčenicima objašnjavam kako oduzimamo brojeve do milion. Pomoću tabele mjesne vrijednosti učenicima objašnjavam kako oduzimaju brojeve do milion

SH DH H S D J 7 2 3 3 3 45 2 4 0 4 61 9 9 2 8 8

Ili kraće sa potpisivanjem 723 334


- 524 046 199 288

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str.28Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatke.




Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Osobine svojstva sabiranja- komutativnost i asocijativnostCiljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva do milion; Rzumjevanje i primjena osobina komutativnosti i asocijatinosti; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju brojevi u sabiranju, a kako u oduzimanju? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Osobine (svojstva) sabiranje- komutativnost i asocijativnostNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam ove osobine.Zapis na tabli: Osobine (svojstva) sabiranje- komutativnost i asocijativnost

1. 245+ 132= 132+245 Za bilo koja dva prirodna broja a i b, zbir a+b jednak je 377=377 zbiru b+a ova osobina se zove zamjena mjeata sabiraka

ili zakon komutacije.

2. (308+107)+255= 308+(107+255) Za bilo koja tri prirodna broja a,b, c zbir (a+b) +c 670= 670 jednak je zbiru a+( b+c) ova osobina se zove

združivanje sabiraka ili asocijativnost


Učenici rade odgovarajuće primjere.Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 30. i 31.Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatke.




Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Zavisnost zbira od sabiraka;Nepromjenjivost zbiraCiljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva do milion; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti zbira; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju brojevi u sabiranju, a kako u oduzimanju? Ponovimo komutativnost i asocijativnost.Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Zavisnost zbira od sabiraka; Nepromjenjljivost zbiraNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam ove osobine.

1.2140+3246= 5386 2140+3246=5386 2140+150+3246=5536 2140+3246+150=5536

2.5956+4044=10000 5956+4044=10000 5956-1000+4044=9000 5956+4044-1000=9000Ako se jedan sabirak zbira a+b=c poveća, odnosno smanji za neki broj, onda se i zbir povećava, odnosno smanjuje za isti broj.


3. 435+565=1000 ( 435+10)+(565-10)=1000Ako se jedan sabirak zbira a+b=c poveća, a drugi smanji ze jedan te isti broj, zbir se neće promjeniti.Učenici rade odgovarajuće primjere.

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 35. i 36.Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatke.



PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Cesta”- Skender KulenovićCiljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje hronološkog reda događaja; osnovni elementi fabule : uvod, zaplet, rasplet;Likova, karakterne i druge osobine likova, međusobni odnosi; mjesta i vremena radnje; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog);Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,zvučna čitanka, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor o dječijoj radoznalosti. Zašto su djeca rodoznalija od odraslih, šta ih najčešće interesuje.Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Cesta”- Skender KulenovićRazgovor o piscu.Slušaju priču na zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Zašto je u ovoj priči o dječijoj radoznalosti opisana cesta? Čemu služe ceste?Kako ceste i putevi povezuju ljude, šta otkrivaju o životu? Voliš li ti putovati? Zašto?

Zapis na tabli ,, Cesta”- Skender KulenovićManje poznate riječi:

- kasaba- malo mjesto - klanac- usjek- bjesomučnije- sve brže, snažnije


Onaj, ona ili ono što nam se obraća iz priče nazivamo pripovjedačem. U ovoj priči pripovjedač je glavni lik.

Osobine lika: radoznao, znatiželjan, bez straha... Učenici prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: napisati sastav o svojoj radoznalosti.



Predmet: DRUŠTVO

Nastavna tema: Moja domovina Nastavna jedinica: Stanovništvo BiHCiljevi i zadaci sata: šta karakterizira narode Bosne i Hercegovine u nacionalnom, vjerskom i kulturnom pogledu; ulogu i značaj važnih kulturnih i vjerskih središta za život stanovništva;Znat će o narodima i narodnostima BiH, te o prirodnom i fizičkom kretanju bosanskohercegovačkog stanovništva; poštovanje prema drugim narodima koji žive u našem okruženju; Izrada demografskih piramida koje pokazuju prirodno kretanje stanovništva BiH; učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini, porodici, prema sebi samima, prema drugima i drugačijima; oblikovanje moralnih vrijednosti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, nastavni listići, Venov dijagram tabla, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti lekciju sa predhodnog časa. Ponovimo o stanovništvo. Koliko BiH ima stanovnika, koji su narodi vladali na ovom području? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Stanovništvo BiHKažem im da stanovništvo možemo posmatrati kroz nekoliko struktura: biološka ( spolna i starosna), ekonomska, etnička, religijska i obrazovna.Kroz razgovor sa učenicima, pomoću odgovarajućih pitanja dolazimo do zaključaka koje u tezama zapisujem na tabli.Stanovništvo u BiHBiH je područje koje je kroz hiljade godine svog postojanja trpila burne promjene, koje su uticale na strukturu stanovništva.Početkom VII na ovom poručju su živjeli Iliri, a kasnije Slaveni što je značajno uticalo u pogledu vjerske i etičke pripadnosti, u pogledu kulture, običaja, jezika i načina života. Prema popisu stanovništva iz 1991.god.etnička struktrura stanovništva je:


Bošnjaci 43,5%, Srbi 31,2%, Hrvati 17,4% i ostali narodi čine 7,9%.Zvanični jezici u BiH su: bosanski, hrvatski i srpski. U BiH se kosiste dva pisma latinica i ćirilica. U BiH postoji više religija: Islam ( Bošnjaci), Kršćanstvo( Hrvati), Hrišćanstvo( Srbi) Judizam ( Jevreji).Zato za BiH kažemo da je multikulturalna, multikonfesinalna i multietnička državna zajednica.Konfesija- religija; etničko- narodRad u grupama: pomoću trostrukog Venovog dijagrama pronalaze zajedničke karakteristike zvaničnih jezika u BiH, kao i njihove posebnosti. Izvještaji grupa. ZAVRŠNI DIO:Ukratko pomoću nekoliko pitanja ponovimo lekciju.Učenici prepisuju zapis sa table. DZ napisti o narodima u BiH. Merita Pirić, profesor


Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca; Nepromjenjljivost razlikeCiljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva oduzimanja brojeva do milion; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti razlike; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju brojevi u oduzimanju?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca; Nepromjenjljivost razlikeNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam ove osobine.1. 7245-5050=2195 7245-5050=2195 (7245+45)-5050=2240 7245-(5050+45)=2240Ako se umanjenik razlike a-b=c povećava, odnosno, smanji za neki broj, onda se i razlika povećava, odnosno smanji za isti broj.

2. 5436-2132=3304 5436-2132=3304 5436-(2132+68)= 3236 5436(2132-68)= 3372Ako se umanjilac razlike a-b=c poveća, odnosno, smanji za neki broj, onda se i razlika smanji,


odnosno, poveća za taj isti broj.

3. 729-546=183 729-546=183 (729+100)-(546+100)= 183 ( 729-100)-(546-100)=183Ako se umanjenik i umanjilc razlike a-b=c povećaju odnosno smanje za jedan te isti broj, razlika se neće promjeniti.Učenici rade odgovarajuće primjere.

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 37. i 38.Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatke.



PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: Kultura izražavanjaNastavna jedinica: pričanje na osnovu datih tematskih riječiCiljevi i zadaci sata: Pojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama koje su jasne i gramatički pravilno strukturirane; Sposobnost sastavljanja priče na osnovu poticajnih riječi uz svaku tematsku riječ da kaže smislenu rečenicu, a da rečenice čine cjelovitu priču;Sastavljanje priče po datim riječima, a da priča ima sve važne elemente; Mogućnost proširivanja i sažimanja teksta unošenjem novih ideja ;Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti, osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi; Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja; Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicamaTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Pričanje na osnovu datih tematskih riječi1. čas Objašnjavam im šta znači pričanje na osnovu datih tematskih riječi. Za pričanje o događaju i doživljaju mogu poslužiti i riječi koje će odrediti o čemu će se pričati. Takve riječi zovu se tematske riječi. Tematske riječi su one riječi koje kazuju o čemu se govori u priči. Izvedene su od imenice tema. Tema je ono o čemu se govori u priči. O svakoj od navedenih riječimožeš kazati jednu ili više rečenica.Ličnostima iz priče mogu se dati imena, a mogu se koristiti zamjenice. Priči treba dati naslov, ali kratak i da odgovara priči.Čitam imobje priče. Malo razgovaramo o pričama. Koje riječi su u tekstovima iste? Po čemu se razlikuju dvije priče?Tematske riječi: vrijeme, učionice, povici, svesku, greškom, pribor, raditi,


školi.Samostalno sastavljaju priču, koja neće biti ista kao ove dvije. 2. čas Pisana zadaća. Ponovimo kako ćemo uraditi ovu pisanu zadaću. Pročitamo još jedanput priče, ponovimo. Učenike prepuštam individualnom radu. Uz neke korekcije. 3.čas Ispravak i analiza pisane zadaće. Ispisujem im greške na tabli. Objašnjavam gdje su najviše griješili i kako da ispravljaju greške. Učenici rade ispravak. Nekoliko najuspješnijih radova pročitamo.




Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Oduzimanje zbira od brojaCiljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva oduzimanja brojeva do milion;razumjeti kako oduzimati zbir od broja; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti razlike; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju brojevi u oduzimanju?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Oduzimanje zbira od brojaNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam oba načina oduzimanja zbira od broja

1. Za nabavku lektirnih knjiga odvojeno je 1749KM. Za učenike IV razreda kupljene su knjige u vrijednosti od 235 KM, a za učenike V razreda 572 KM. Koliko je KM ostalo neutrošeno?

(objašnjavam im oba načina kako mogu izračunavati) I način 1749-(235+572)=1749-807=942 Ne zaboravite! II način 1749-(235+572)=(1749-235)-572=1514-572=942 Ispred znaka manje U zgradi se mijenja stanje

Zbir se oduzima od broja tako da se od broja oduzme izračunati zbir ili zbir se oduzima od broja tako da se od broja oduzme svaki sabirak.

Učenici rade odgovarajuće primjere.

2. Računaj na dva načina.735 427-(5421+371)= 980 643-(3724+100)=

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 39.Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatke.




Predmet: PRIRODANastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: Listopadna i četinarska šumaCiljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka, šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama; Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, značaju biljaka za čovjeka -Da različite biljke imaju različita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, značaju biljaka za čovjeka;Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja čovjek gajenim, načine uzgoja i zaštie biljaka.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, lišće ovog drveća, tabla, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Razovaramo o tome da je BiH je brdsko-planinska zelja samim tim im dosta šuma. Kakve šume mogu biti? Po čmu se razlikuju? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Listopadna i četinarska šumaKroz razgovor dolazimo do zaključaka. Opisuju svaku šumu posebno i zapisujem na tabli.Zapis na tabli Listopadna i četinarska šumaU našoj zemlji rastu: bjelogorične( listopadne), crnogorične ( četinarske) i mješovite šume.Listopadna šuma je zajednica biljnih i životinjskih vrsta. Bjelogorična šuma ima:-sprat visokog drveća-sprat nižeg drveća-sprat grmova i šibova-sprat zeljastih biljaka-prizemni spratŠumske zajednice nose ime po najzastupljenijem drveću, pa tako imamo: hrastove, grabove i bukove šume.


Ukratko ponovimo sadržaj časa.Četinarska šuma se nalazi u planinama. Tu spadaju: jela, smrča, bor i dr. Šume u kojima rastu jela i smreče su tamne šume, a šume gdje raste bor su svjetlije. Četinari gube list po malo tokom cijele godine. Četinari su vjetrobrani, tako da je četinarska šuma zaštićena od mećava.Četinarska šuma ima:-sprat drveća-sprat grmova-prizemni sprat biljaka ( izrađuju plakat od lišća)ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str.24.i 25.

Merita Pirić, profesorKONTROLNI RAD IZ PREDMETA PRIRODA ZA V RAZRED

Ime i prezime : __________________________________

1.Dopiši riječi koje nedostaju. Lanac ishrane čine: Sunce, _____________, biljojedi, ____________, svaštojedi i ___________. 3b

2.Kakve mogu biti livade? ______________________________________________________________ 3b

3. Kako se mogu podijeliti staništa? ______________________________________________________________ 2b

4. Nabroj insekt i životinje koje možemo pronaći na livadi?_____________________________________________________________ 8b

5. Napiši sve što znaš o paradajzu i grašku:_____________________________________________________________ 6b

6. Šta su staklene bašte i koje su njihove prednosti? _____________________________________________________________ 4b

7. Pri čemu se vodi računa sadnji voćnjaka ili vinograda? _____________________________________________________________ _____________________________________________________________ 6b

8. Koje su najčešće štetočine na vinovoj lozi?_____________________________________________________________ 4b

9. Napiši sve što znaš o kalemljenju.__________________________________________________________________________________________________________________________ 5b

10. Zaokruži tačne odgovore.

Koje od nabrojanih insekata možemo pronaći u voćnjaku:Pčela, skakavac, muha, bumbar, stršljen, osa potajnioca, komarac, bubamara. 4b

11. Kako djetlić dolazi do hrane? _____________________________________________________________ 3b

12. Koje su sorte jabuka najpoznatije?______________ i _____________ 2b

13. Kakva je razlika između trešnje i višnje? ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ 3b

KONTROLNI RADIZ MATEMATIKE ZA V RAZRED

Ime i prezime: ______________________

1. Za sabiranje brojeva važe sljedeće osobine( svojstva):

Zbir se neće ________________ ako sabirci ____________ mjesta.a+b=b+a ova osobina se naziva ___________________________.

Zbir se neće ____________ ako sabirke _______________. (a+b)+c= a+(b+c) ova osobina se naziva ____________________.

2. Poštujući zakone asocijacije i komutacije izračunaj zbirove brojeva.

1053+654+1437= ______+ ( ______+______ ) _______________________ _______________________ 7892+568+2564=_______________________ _______________________ _______________________

82 566+44 123+78 963=______________________ ______________________ ______________________

3. Za oduzimanje važe sljedeće osobine( svojstva):

Ako se umanjenik poveća ili _________ za neki broj, onda se i razlika _________ili smanji za taj _______ broj.

Ako se umanjilac uveća za neki broj, onda se razlika ___________ za taj isti broj.Ako se umanjilac smanji za neki broj, onda se razlika __________ za taj isti broj.

4.Izračunaj na dva načina( primjenjujući osobinu oduzimanje zbira od broja).

I način 12 467- (589 +263)=________________________________________________ ________________________________________________ II način 12 467- (589+263)= _______________________________________________ _______________________________________________

I način 569 456- ( 72 568+12 369)=_________________________________________ ___________________________________________ II način 569 456-( 72 568+12 369) =__________________________________________

___________________________________________


Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Brojni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koje sadrže promjenjivu( slovo)Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o nepoznatom broju(promjenjivoj) i načinu označavanja; Razumjevanje i primjena promjenjive; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Ponoviti kako oznčavamo nepoznati broj u matematici? Koju oznaku najčešće koristimo?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Brojni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koje sadrže promjenjivu( slovo)Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam promjenjivu x

1. a+b= xa= 8763 b= 97365 kako ćemo izračunati x?

2. Nađi vrijednost izraza( zbira) X+13 716= ako je x= 875 326

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 40.

Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatke.

ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu.



Predmet: PRIRODANastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: Šuma- šumske biljke po spratovimaCiljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka, šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama; da znaju koji su spratovi u šumi koje biljke rastu na kojem spratu;Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, lišće biljaka po spratovima, tabla, kreda

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Kakve šume mogu biti? Po čmu se razlikuju? Koje spratove ima koja šuma? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Šuma- šumske biljke po spratovimaKroz razgovor dolazimo do zaključaka. Opisuju sve biljke po spratovime posebno i zapisujem na tabli.Zapis na tabli Šuma- šumske biljke po spratovima

Sprat grmova i šibova najčešće raste na rubovima šume. Grade ga biljke: lijeska, drijen, crni trn, glog, zohva, divlja ruža i podmladak.

Sprat zeljasti biljaka čine biljke cvjetnice. Javljaju se u proljeće. Biljke ovog sprata su: jaglac, šafran, šumarica, ljubičica, pasiji zub i dr.

Prizemni sprat čine paprati, mahovine i gljive. Treba razlikovati otrovne i jestive gljive.


Učenici rade u grupama izrađuju po jedan sprat biljaka u šumi, izrađuju pomoću lišća, slika i crteža. Po završetku rada spojimo u jedan pano.Ukratko ponovimo sadržaj čas. Pohvalim i ocjenim onne najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i noi trebaju potruditi sljedeći čas više.

ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str.26.



Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Kiša”- Enes KiševićCiljevi i zadaci sata: doživljaj estetskog senzibiliteta, razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnost izražajnog recitovanja; uočavanje osnovnog osjećanja, pjesničkih slika, motiva, rima i ritma; Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj poeziji.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,zvučna čitanka, plakat, tabla, kreda u boji

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor o jeseni. Kakve su vremenske prilike u jesen? Da li vole kada pada kiša? Kako utiče na njihovo raspoloženje? Kako se osjećaju kada kiša padne, pa poslije nje bude sunce?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Kiša”- Enes KiševićRazgovor o piscu.Slušaju priču na zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o pjesmi. Šta nam opisuje pjesma? Način na koji je napisana pjesma je drugačiji? Šta nedostaje? Šta mislite zašto? Koje su pjesniče slike? Može li cijela pjesma biti jedna pjesnička slika? Može li svaka strofa biti pjesniča slika? Koji je motiv pjesme? Koje su rime?Zapis na tabli ,, Kiša”- Enes KiševićManje poznate riječi:

- Doboš- bubanj - Zagrominja- zalupa- Zarominja- zapada, ali tiho Pjesničke slike:- kiša iz vedra neba- poadaju krupne kapi kiše


- poslije kiše izlazi sunce Epiteti: Motiv: jesenji pljusak Poređenja: Prepisati pjesmu tako da dodaju izostavljene znake i velika slova, uočavaju razliuku.Čitaju pjesmu kao kada kapi kiše padaju, pokušavaju ih oponašati.

Osmisli i napiši rečenice u kojima u kojima češ upotrijebiti riječi: vedro, zarominjati, slap, mlaka, naiskap. Čitaju svoje rečenice Učenici prepisuju zapis sa table.

ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim sve učenike za aktivno učestvovanje na času. Za DZ: napisati sastav o nekoj pojavi u prirodi koja je na njih ostavila utisak.



Predmet: DRUŠTVONastavna tema: Moja domovina Ciljevi i zadaci sata:Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas;Važnost srednjovjekovne bosanske države i njezine glavne ličnosti;Učenici znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu; Na zemljovidima prepoznati razvoj i granice BiH kroz povijest od prvih početaka do danas;Usvajanje zaključaka vezanih za događaje iz prošlosti i projiciranje istih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost; Razumijevanje dogadjaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost, a iz istih izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u BiH.Nastavna jedinica: Iz prošlosti BiH ( u prahistoriji; Antičko doba)Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, plakat, nastavni listići, lenta vremana, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Kroz razgovor pripremam učenik za čas. Razgovaramo o milenijumu koliko traje? Koliko traje jedan vijek? Koliko traje jedna decenija? Najava cilj časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Iz prošlosti BiH ( u prahistoriji; Antičko doba)Objašnjavam im da se povjest ljudskog rod dijeli na kraća vremenska razoblja. Sva prošlost se dijeli na prahistoriju, koja obuhvta period od pojave čovjeka do pronalaska pisma i historijsko doba koje tada počinje i traje do danas.Iz prošlosti BiH ( u prahistoriji; Antičko doba) Područje današnje BiH je naseljeno još od kamenog doba( paleolit i neolit). Dokaz da je u paleolitu bilo naseljeno su arheološke iskopine u dolini rijeke Rame, iznad gornjeg toka rijeke Trebišnjice, središnjoj i sjevernoj Bosni između tokova Ukrine, Bosne i Usore. Najpoznatija nalazišta iz perioda neolita su Butmiru kod Sarajeva.


Bakarno doba ili eneolitok doseljenici tog doba su etničko stablo Ilira. Oni se naseljavaju dolinom Bosne i Vrbasa. Od III vijeka p.n.e. Rimljani su porobili Ilire i od tada je BiH dio rimske provincije Dalmacije.Bosna se prvi put spominje u IX vijeku iz ovog vijeka potiče najstariji spomenik bosnsko- humske književnosti Humska ploča.Poznate utvrde iz ovog razdoblja su: Mogorjelo kod Čapljine, Vrbljani kod Ključa, Blagaj na rijeci Buni itd. Stanovnici ovog doba su se najviše bavili: zemljoradnjom, stočarstvom i rudarstvom.Izrada lente vremena, lijepe slike iskopina prema vremenskim periodima kojim pripadaju.ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Pohvalim ih za aktivno učestvovanje na času.


PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Jednačine ( jednadžbe)Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o jednačinama načinu označavanja; Razumjevanje i primjena jednačina; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Ponoviti kako oznčavamo nepoznati broj u matematici? Koju oznaku najčešće koristimo?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Jednačine ( jednadžbe)Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam jednačine sa sabiranjem i oduzimanjem1. x+1865=2500 2. x-1470=7570

x= 2500-1856 x= 7570+1470x= 635 x= 9040pr. 635+1865=2500 pr. 9040-1470= 7570 2500=2500 7570=7570 Nepoznati sabirak datog zbira Nepoznati umanjenik date razlike izračunavamo tako da od tog zbira izračunavamo tako da razlici dodamooduzmemo njegov poznati sabirak. umanjilac.

3. 354 348-x=174 986 4. 68 111 –x=37 022+88 x= 354 348-174 986 68 111-x= 37 110 x= 179 362 x= 68 111- 37 110 pr. 354 348-179 362= 174 986 x= 31 001 174 986= 174 986 pr. 68 111-31 001 =37 110

Nepoznati umanjilac date razlike 37 110= 37 110izračunavamo tako da od poznatog umanjenika oduzmemo tu razliku.

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 41.i 42.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rješili zadatke.

Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu. Merita Pirić, profesor


Predmet: PRIRODANastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: Životinje u šumi; Ptice u šumiCiljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka, šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama; da znaju koje životinje, insekti i ptice žive u šumi; da znaju njihove osobine i koje su od njih štetočine u šumi.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, slike životinja, tabla, kreda


UVODNI DIO:Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Kakve šume mogu biti? Po čmu se razlikuju? Koje spratove ima koja šuma? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Životinje u šumi; Ptice u šumi

Kroz razgovor dolazimo do zaključaka. Opisuju svaku životinju pojedinačno, ako nešto ne kažu dodam i u tezama zapisujem na tabli.

Zapis na tabli Životinje u šumi; Ptice u šumi

Šuma je životna zajednica jako bogata biljkama, a gdje ima puno biljaka ima i biljojeda, mesojeda i svaštojeda. Insekti koje najčešće možemo pronaći u šumi su: jelenak, mokrice, stonege, sljepić. Od životinja možemo pronaći.zeca, srne. Štetočine su: gubar i smrčev


potkornjak.Ptice su svaštojedi hrane se biljkama i kukcima. Ptice koje nalazimo u šumi su: kreja, slavuj, grmuša crnoglava, veliki djetlić, šumska sova ušara, krstokljun, veliki tetrjeb.

Ukratko ponovimo sadržaj čas. Pohvalim i ocjenim onne najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i noi trebaju potruditi sljedeći čas više.

ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str.28.i 29.




Nastavna tema: Gramatika Nastavna jedinica: Zamjenice- lične i prisvojne Ciljevi i zadaci sata: znat će uočiti i razlikovati lične i prisvojne zamjenice; znat će ih primjenjivati u odgovarajućim situacijama; uočavat će jedninu i množinu kao i lica;Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa; Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu sa postavljenim zahtjevima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo o vrstama riječi koje smo učili do sada. Ponovimo sve o zamjenicama. Koju vrstu riječi upotrebljavamo da bi smo zamjenili imenice?Analiziramo jednu rečenicu u kojoj pronalaze zamjenicama.On je dobar dječak, to je njegova jakna. Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Čitam im priču iz našeg jezika Razgovaramo o riječima koje su podvučene crveno i narandžasto. Kojoj vrsti riječi pripadaju istaknute riječi? Šta označavaju crvene, a šta narandžasto? Kako nazivamo zamjenice koje upućuju na lica? Kojoj vrsti zamjenica pripadaju one koje kazuju da nešto pripada nekome? Dolazimo do zaključka.Zapisujem naslov na tabli. Zamjenice- lične i prisvojne

Zamjenice koje upućuju na lica nazivaju se ličene zamjenice. One mogu upućivati na prvo lice( to je govornik), drugo lice ( to je sagovornik) i treće lice ( to je lice o kome se govori)Lične zamjenice su: ja,ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona.Jedna lična zamjenica je ista za sva lica,a to je sebe ili se.

Riječi koje označavju da nešto pripada prvom, drugom ili trećem licu nazivaju se prisvojne

zamjenice.Prisvojne zamjenice su: moj, moja, moje, tvoj, tvoja, tvoje, njegov, njegova, njegovo, njezin, njezino, naš, naša, vaš, vaša, vaše, njihov, njihova, njihovo.Jedna prisvojna zamjenicaje ista za sva lica svoj, svoja svoje.

U nekoliko rečenica učenici pronalaze zamjenice i određuju kojima pripadaju.Ova haljina mi se ne dopada kao ta tvoja.Meni se više dopada tvoja. Ali ja svoju haljinu ne mogu dati njoj.Pohvalim i ocjenim najaktiuvnije učenike.ZAVRŠNI DIO:Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisati deset rečenica u kojima imaju lič. i pris. zamjenice Merita Pirić, profesorZAMJENICE- LIČNE I PRISVOJNE Ime i prezime: ___________________

1.Šta su zamjenice?___________________________________________________________________________

2.Kako se nazivaju zamjenice koje upućuju na lica?___________________________________________________________________________

3.Napiši lične zamjenice!

lica jednina množina1. lice2. lice3.lice

4.Koja lična zamjenica je ista za sva lica?__________________________________________________________________________

5.Napiši odgovarajuće zamjenice:

_______ čitam lijepu knjigu._______ radi domaći zadatak._______ često kasniš u školu.

6.Prisvojne zamjenice označavaju ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

7.Napiši prisvojne zamjenice!

lica jednina množina1. lice

2. lice

3.lice

8.Koja je prisvojna zamjenica ista za sva lica?

______________________________________________________________________________


Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Nejednadžbe ( nejednadžbe)Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o nejednačinama načinu označavanja; Razumjevanje i primjena nejednačina; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Ponoviti kako oznčavamo nepoznati broj u matematici? Koju oznaku najčešće koristimo?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Nejednačine ( nejednadžbe)Nejednakost je kada sa lijeva i desna strana iste. 5+2≠ 4+4 NEJEDNAKOST Nejednačine su nejednakosti sa nepoznatim brojem. X> 4 NEJEDNAČINANa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam nejednačine sa sabiranjem i oduzimanjem 1. x+ 138< 172 2. x+135<190

x<172-138 x<190-135x<34 x<55xẻ( 33, 32, 31...0) xẻ( 54, 53, 51...0) provjera:

x 30 10 1 x+ 138< 172 168 148 139

3. x+ 15≤100 4. x+ 526> 538x≤100-15 x> 538-526x≤ 85 x> 12

xẻ( 85, 84, 83,...0) xẻ( 13, 14, 15,...0) provjera

x 85 84 83 x+ 138≤172 100 99 98

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 44. i 45.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rješili zadatke.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu. Merita Pirić, profesor


Predmet: PRIRODANastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: Svaštojedi i zvjeri u šumiCiljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka, šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama; da znaju koje životinje, insekti i ptice žive u šumi; da znaju njihove osobine i koje su od njih štetočine u šumi.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, slike životinja, tabla, kreda


UVODNI DIO:Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Kakve šume mogu biti? Po čemu se razlikuju? Koje spratove ima koja šuma? Ponoviti o biljojedima i pticama koje možemo pronaći u šumi? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Svaštojedi i zvjeri u šumi

Kroz razgovor dolazimo do zaključaka. Opisuju svaku životinju pojedinačno, ako nešto ne kažu dodam i u tezama zapisujem na tabli.

Zapis na tabli Svaštojedi i zvjeri u šumi

U šumi ima puno biljojeda, a gdje ima puno biljojeda postoje svaštojedi i mesojedi.Svaštojedi koje najčešće možemo pronaći u našim šumama su: vjeverica, mrki medvjed i divlja svinja.Mesojedi( zvjeri) koje najčešće možemo pronaći u našim šumama su: lisica, vuk i divlja mačka


ili ris.

Ukratko ponovimo sadržaj čas. Pohvalim i ocjenim onne najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i noi trebaju potruditi sljedeći čas više.




Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Šarko”- Alija DubočaninCiljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje hronološkog reda događaja; osnovni elementi fabule : uvod, zaplet, rasplet;Likova, karakterne i druge osobine likova, međusobni odnosi; mjesta i vremena radnje; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog);Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor o kućnim ljubimcima? Kako se ponašamo prema njima? Kako oni nama uzvraćaju svoju ljubav? Za koju životinju kažemo da je najbolji čovjekov prijatelj? Zašto?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Šarko” – A. DubočaninIzražajno im pročitam tekst. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Kako se Šarko na početku priče ponašao prema svojim vlasnicima? Kada se počeo čudno ponašati? Kakvo je bilo njegovo ponašanje? Ko se zbog toga najviše brinuo? Zašto je Šarko donijo dijete u pelenama? Da li se Šarko vratio? Šta je Šarko pokazao svojim postupkom?Zapis na tabli ,, Šarko” – A. DubočaninManje poznate riječi: Likovi: otac, majka, Šarko i Aki.- blagoslovena- trudna žena Osobine likova: za svakog posebno Mjesto radnje: selo i njiva Vrijeme radnje: Proljeće Tema: Vjernost i odanost psa Tok događaja:


UVOD- pripovjedač opisuje život sa Šarkom prije rođenja Akija. ZAPLET- čudno ponašanje Šarka dok je njegova žena bila trudnaVRHUNAC- Šarko donasi dijete kjoe spaava u pelenamaRASPLET- Šarko je spasio dječeka, ali je napustio svoje vlasnike Pouka: Dobar prijatelj je uvijek uz nas, čak i onda kada mi u to nevjerujemo. Učenicima dajem sljedeći zadatak: a) opisati mjesta na kojima žive akijevi roditeljib) opis Šarka c) opis situacije u kojoj Šarko spašava dijete iz požara d) opiši osobine Šarka, onako kako ih ti doživljavaš. Pohvalim i ocjenim onne najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i noi trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: da nauče prepričavati tekst i da napišu sastav da li im je neko žnekada učinio nepravdu i kako su se zbog toga osjećali. Merita Pirić, profesor


Predmet: DRUŠTVONastavna tema: Moja domovina Ciljevi i zadaci sata:Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas;Važnost srednjovjekovne bosanske države i njezine glavne ličnosti;Učenici znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu; Na zemljovidima prepoznati razvoj i granice BiH kroz povijest od prvih početaka do danas;Usvajanje zaključaka vezanih za događaje iz prošlosti i projiciranje istih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost; Razumijevanje dogadjaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost, a iz istih izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u BiH.Nastavna jedinica: Slaveni i njihovi civilizacijski okviriTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, plakat, nastavni listići, lenta vremana, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Kroz razgovor pripremam učenik za čas. Ponovimo o području BiH iz prahistorije do Antičkog doba. Najava cilj časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Slaveni i njihovi civilizacijski okviriObjašnjavam im da srednji vijek obuhvata period od V-XV vijeka i da je Bosna u tom periodu prolazila kroz veoma buran period.Slaveni i njihovi civilizacijski okviri

Tokm VII vijeka Avari pomješani sa Slavenima prodiru na Balkanski poluotok. Već u Ix i X vijeku formiraju se nove državena našem području. Tada dolazi do formiranja bosanske države. Od XII i početkom XIII vijeka Bosnom vlada Kulin ban. Pod njegovom vladavinom Bosna doživljava veliki političi, ekonomski i kulturni uspon. Od tada se spominje Bosna i narod pod imenom Bošnjaci. Od XIII- XIV vijeka Bosnom vladaju banovi Najviše uspjeha Bosna je imala


za vrijeme vladavine Stjepena II Kotromanića. U drugoj polovini XIV vijeka Bosnom vlada njen prvi kralj Tvrtko I Kotromanić. Za vrijeme njegove vladavine Bosna je bila najmoćnija i najveća slavenska država na Balkanskom poluotoku

Izrada lente vremena, lijepe slike iskopina prema vremenskim periodima kojim pripadaju.

ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Pohvalim ih za aktivno učestvovanje na času.



Predmet: PRIRODANastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: Značaj šuma za čovjekaCiljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka, šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama; da znaju koje životinje, insekti i ptice žive u šumi; da znaju njihove osobine i koje su od njih štetočine u šumi.Shvatit će važnost šuma za čovjeka i razvijati svjest o čuvanju životne sredine.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, slike životinja, tabla, kreda


UVODNI DIO:Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Ponovimo sve što smo naučili o šumama. Kakve mogu biti? Koji su spratovi u šumama? Koje životinje i ptice možemo pronaći u šumi? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Značaj šuma za čpvjeka

Kroz razgovor dolazimo do zaključaka. Zapisujem u tezama na tabli.Zapis na tabli Značaj šuma za čovjeka

Ljudi su počeli nemilosrdno da koriste šumu zbog toga dolazi do nestajanja šumskog bogastva. Zbog toga ljudi su počeli da planski iskorištavaju šumu i da što više sade drveća. Podmlađivanje šuma može biti: prirodno i vještačko.Značaj šuma se ogleda u sljedećem.

šume su najveći izvor oksigena šumski pokrov povećava količinu padavina


šumsko drveće propušta kišnicu kroz korijen šumsko drveće pridržava tlo

Štete u šumi su najčešće od požara i kiselih kiša.Ukratko ponovimo sadržaj čas. Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i noi trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str.32.



Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Zadaci za vježbuCiljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o jednačinama načinu označavanja; Razumjevanje i primjena jednačina; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: ponavljanjeOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Pregleda domaću zadaću. Ukoliko je bilo nešto što nisu znali riješiti, rješavamo zajedno.Najava cilja časa.GLAVNI DIO:

Zapisujem naslov na tabli. Zadaci za vježbuNa cjeduljicama su napisani zadaci, učenik kojeg prozovem izvlači zadatak koji riješava na tabli. Ukoliko ima nejasnih zadataka, objašnjavam im ono što ne znaju.

1. Poštujući zakone komutacije i asocijacije izračunaj zbirove brojeva.a) 45 567+23 963 + 12 756=b) 132 002+ 89 145+ 58 588=

2.Zbiru brojeva 67 345 + 560 236 dodaj razliku brojeva 639 589 i 569 782. 3. Razliku brojeva 123 405 j 74 140 povećaj za razliku brojeva 859 630 i 400 266. 4. Izračunaj na dva načina! a) 569 200 –( 4 567 + 2 569)= b) 609 586 – (6 001 + 2 745)= 5.Riješi jednačine! a) x + 89 564 = 102 560 b) 693 470 – x = 45 569 + 3 652 6.Koji broj treba dodati broju 678 230 da se dobije milion.

7. Riješi nejednačine! a) x +98 053 < 104 563 b) x- 143≤ 253 c) 619- x ≥ 410

ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu. Merita Pirić, profesor


Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: Pravogovor i pravopisNastavna jedinica: Veliko slovo u jednočlanim i dvočlanim imenima gradova, sela i državaCiljevi i zadaci sata: znat će pravilno pisati jednočlanih i dvočlanih imena gradova, sela i država; Primjena naučenih pravila na nivou automatizacijeTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, rad u paruNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Šta je grad, selo? Jesu li imena gradova vlastita ili zajednička imenica?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima gradova, sela i država

Napiše im nekoliko imena, zatim zajedno analiziramo i dolazimo do zaključaka.

gradovi: Sarajevo, Banja Luka, Velika kladuša, Dvor na Uni; Priboj na Limu...naselja: Bjelave, Tušanj, Brčanska Malta...sela: Đurđevuik, Duboki Potok, Ličko Petrovo selo; Dugo Selo...države: republika Hrvatska, Slovenija, Kraljevina Danska, Bosna i Hercegovine, Sjedinjene Američke Države... Imena gradova, sela, naselj i država pišu se tako što se svaka riječ piše velikim početnim slovom , osim prijedlog i veznika koji mogu biti sastavni dio tih imena.Diktiram im nekoliko rečenica koje oni zapisuju vodeći računa o velikom slovu, iste rečenice napišemo na tabli da bi mogli uočiti greške i ispraviti ih. Moj prijatelj živi u Biogradu na Moru.Sabina je bila u Crnoj Gori.Moja nena živi u Gornjim Raincima.


On živi na Marin Dvoru u sarajevu.

Organizujemo takmičenje, rade u parovima. Zadatak je da za deset minuta smisle što više imena država, gradova, sela i naselja. Za jednočlane jedan bod, za dvočlane dva boda i tročlane tri boda. Vodeći računa da svi nazivi budu pravilno napisani.Pohvalim i ocjenim onne najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: uraditi zadatak na str.46 u Našem jeziku.


Poštujući zakone komutacije i asocijacije izračunaj zbirove brojeva. 45 567+23 963 + 12 756=

Poštujući zakone komutacije i asocijacije izračunaj zbirove brojeva. 132 002+ 89 145+ 58 588=

Zbiru brojeva 67 345 + 560 236 dodaj razliku brojeva 639 589 i 569 782.

Razliku brojeva 123 405 j 74 140 povećaj za razliku brojeva 859 630 i 400 266.

Izračunaj na dva načina! 569 200 –( 4 567 + 2 569)=

Izračunaj na dva načina! 609 586 – (6 001 + 2 745)=

Riješi jednačine! x + 89 564 = 102 560

Riješi jednačine! 693 470 – x = 45 569 + 3 652

Koji broj treba dodati broju 678 230 da se dobije milion.

Riješi nejednačine! x +98 053 < 104 563

Riješi nejednačine!

x- 143≤ 253

Riješi nejednačine! 619- x ≥ 410

PRIPREMA ZA PRVU PISANU PROVJERU ZNANJA

1. Izračunaj!

543 800 478 658 960 002 756 012 + 122 188 + 89 473 - 640 001 - 496 124

2. Izračunaj na dva načina!

568 000 – ( 9 561 + 5 462) =

3. Riješi jednačine!

a) 895 500 –x = 9 756 b) x + 45 123 = 263 450

4. Riješi nejednačinu!

X – 586 ≤ 1 456

5. u gradskoj biblioteci ima 18 360 knjiga. Nabavljeno je još 14 680 knjga, a na čitanju se nalazi 7 160 knjiga. Koliko je knjiga trenutno u biblioteci?


NOVEMBAR( sedmični planovi i pripreme za časove)

PRVA PISANA PROVJERA ZNANJA

1. Izračunaj!

234 890 430 807 789 256 239 001 + 135 107 + 59 926 - 178 134 -196 234 8 bodova

2. Izračunaj na dva načina! 986 023 – ( 2456 + 9207) = 6 bodova

3. Riješi jednačina!

a) 247 890 – x = 10 789b) x + 23 677 = 567 089

6 bodova4. Riješi nejednačinu! x - 879≤ 3 566 4 boda

5. Jednom gradu je potrebno 205 180kg hljeba godišnje, a drugom gradu treba 120 560 kg više. Koliko je kilograma potrebno drugom gradu? Koliko je potrebno hljeba godišnje za oba grada?

R: O: 6 bodova

Analiza prve pisane provjere znanja

Red.broj Prezime i ime

1.8b

2.6b

3.6b

4.4b

5.6b

Ukupnobodova

OCJENA

1.2.3.4.5.6.7.8.9.10.11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.21.

Ukupno bodova: 30

Skala ocjenjivanja

0- 9 = 1 10 - 12= 2

13 - 19= 3 21 - 25= 4 26 - 30= 5

Srednja ocjena:

Razrednica: Merita Pirić, profesor

VELIKO SLOVO U JEDNOČLANIM I VIŠEČLANIM IMENIMA

GRADOVA, NASELJA I ZEMALJA

Ime i prezime: ________________________

1. Zaokruži slovo ispred tačno napisanog imena grada:

a) Bosanska krupab) Bosanska Krupac) bosanska Krupad) Banja Lukae) Banja lukaf) banja Lukag) Dvor Na Unih) Dvor na Unii) Velika Kladušaj) Velika kladušak) Priboj Na Limul) Priboj na Limu

2. Napiši imena nekih sela na području tvoje općine.________________________________________________________________________________________________________________________________________________

3. Zaokruži slovo ispred tačno napisanih imena dijelova gradova ( naselja):

a) Bjelaveb) bjelavec) Tušanjd) tušanj

e) Aerodromsko Naseljef) aerodromsko naseljeg) Brčanska Maltah) brčanska Maltai) Ali-pašin Mostj) Ali-pašin most

4. Napiši imena nekoliko evropskih država.

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________


Predmet: PRIRODANastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: Bare i barske biljkeCiljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka, šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama; da znaju koje životinje, insekti i ptice žive u šumi; da znaju njihove osobine i koje su od njih štetočine u šumi.Shvatit će važnost šuma za čovjeka i razvijati svjest o čuvanju životne sredine.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, slike bare, tabla, kreda


UVODNI DIO:Pregledam zadaću. Ponovimo o životnim zajednicama i staništima. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Bare i barske biljke

Kroz razgovor dolazimo do zaključaka. Zapisujem u tezama na tabli.

Zapis na tabli Bare i barske biljke

Bare su staništa plitkih stajaćih voda. Postoje privremene i trajne bare. Bare su plitke i svjetlost prodire do dna, pa su zbog toga bare bogate biljnim i životinjskim vrstama. Uz samu obalu bare rastu: trska, rogoz, sita, vodene perunike, žuti lokvanj i bijeli lopoč. Na obali su bujne trave, i nalazi se visoko drveće kao što su vrbe.


Ukratko ponovimo sadržaj čas. Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i noi trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str.34.


KONTROLNI RADIZ PREDMETA DRUŠTVO ZA V RAZRED

1. Napiši sve što znaš o gradu Sarajevu.

__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

2. B i H je _____________________________ postala nezavisna država, a UN su __________________ B i H primile u svoje članstvo. Dejtonski sporazum je potpisan __________________________ čime je okončan __________________.

3. Zajedničke institucije u BiH su:a)_________________________

b)_________________________c) _________________________d) _________________________

4.Nabroj narode koji žive u BiH._______________________________________________________________________

5.Koje religije postoje u BiH?______________________________________________________________________

6.Koje je najpoznatije nalazište u B i H iz perioda neolita?_____________________________________________________________________

7. Koji narodi su prvo naselili područje današnje BiH?_____________________________________________________________________

8. Koji je najstariji spomenik bosansko-humske književnosti?_____________________________________________________________________

9. U kojem vijeku su Slaveni naselili područje današnje BiH?_____________________________________________________________________

10. Za vrijme čije vladavine u srednjem vijeku je BiH bila najrazvijenija i najmoćnija slavenska država?_____________________________________________________________________

Ime i prezime učenika:___________________ OCJENA: _________________


Predmet: PRIRODANastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: Životinje bareCiljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka, šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama; da znaju koje životinje, insekti i ptice žive u šumi; da znaju njihove osobine i koje su od njih štetočine u šumi.Shvatit će važnost šuma za čovjeka i razvijati svjest o čuvanju životne sredine.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, slike bare, tabla, kreda


UVODNI DIO:Pregledam zadaću. Ponovimo šta je bara? Koje biljke možemo pronaći u bari? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Životinje bare


Zapis na tabli Životinje bare

Zbog povoljnih uslova bara je vrlo bogata biljnim vrstama. A pošto ima puno biljnih vrsta ima i raznovrstan životinjski svijet. Na barskom bilju žive: hidre i barski puževi. Ribe bare su: čikov i karaš. Od životinja možemo još pronaći: gnjurca i barske školjke.U muljevitom dnu žive bakterije , one razaraju uginule biljke i životinje.


Ukratko ponovimo sadržaj čas. Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i noi trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str.35.



Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabirakaCiljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o množenju kao računskoj operaciji zbira jednakih sabiraka; Razumjevanje i primjena stečenog znanja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti kako se nazivaju brojevi u množenju? Ponoviti tablicu množenja.Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka

a • b = c činioci ( faktori) proizvod ( produkt)Objašnjavam ih pomoću brojne ose, da je množenje zbir jednakih sabiraka.

1. _________________________________________________________ 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 153 + 3 + 3 + 3 + 3 = 15 ili 5 • 3 = 15

2. Zbir jednakih sabiraka napiši kao proizvod dva broja. 8 + 8 + 8+ 8 = 11 +11 + 11 +11=

3. Proizvode brojeva napiši u obliku zbira jednakih sabiraka. 5 • 9 = 2 • 30 = 11 • 7 =Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 49.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rješili zadatke.Prepisuju zapis sa table.




Nastavna tema: Gramatika Nastavna jedinica: Zamjenice- pokazne Ciljevi i zadaci sata: znat će uočiti i razlikovati pokazne zamjenice; znat će ih primjenjivati u odgovarajućim situacijama; uočavat će jedninu i množinu kao i lica;Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa; Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu sa postavljenim zahtjevima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo o vrstama riječi koje smo učili do sada. Ponovimo sve o zamjenicama. Koju vrstu riječi upotrebljavamo da bi smo zamjenili imenice? Šta su lične zamjenice' Šta su prisvojne zamjenice? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:zalijepim plakat na kojem je razgovor između dvije djevojčice. Vodimo razgovor. Koje su riječi koristile djevojčice?One su tim riječima jedna drugu uputile, pokazale na haljine? Dolazimo do zaključka šta su pokazne zamjenice. Kojeg su roda ova, ta, ona? Kako bi glasile u drugom rodu? Kojeg su broja? Kako bi glasile u množini? Zaključiju da pokazne zamjenice imaju isti rod kao imenica uz koju stoje. Zapisujem naslov na tabli. Zamjenice- pokazne zamjenice

Pokazne zamjenice su riječi kojima se upućuje, odnosno pokazuje na bića, predmete i pojave. Pokazne zamjenice su: ovaj, taj, onaj, ova, ta, ona, ovo, to, ono.Pokazne zamjenice imaju sva tri roda za svako lice jednine i množine.

LICA JEDNINA MNOŽINA

1.lice

OVAJOVAOVO

OVI OVAKVIOVE OVAKVEOVA OVAKVA

2. liceTAJTATO

TI TAKVITE TAKVETA TAKVA

3. liceONAJONAONO

ONI ONAKVIONE ONAKVEONA ONAKVA

Zamjenice naapisane plavom bojom nazivaju se opisne zamjenice.

Pročitam im pjesmu o zamjenicama. Razgovaramo koje zamjenice se nalaze u pjesmi? Šta pokazuju? Da li imaju i opisne zamjenice?

U nekoliko rečenica učenici pronalaze zamjenice i određuju kojima pripadaju.Onaj dječak brzo trči.Ta knjiga je debelih korica.Oni su šetali kroz našu ulicu.Takav je naš učitelj.Pohvalim i ocjenim najaktiuvnije učenike.

ZAVRŠNI DIO:Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisati deset rečenica u kojima imaju pokazne zamjenice Merita Pirić, profesor

POKAZNE ZAMJENICE

Stalno pokazuju nešto,Upućuju na nešto,A ponekad vrlo čestoUpućujuKojem je to licu blisko.Pa zar to nije niskoUvijek na nekog prstom pokazivati,Uvijek nekog prokazivati:OVAJ, TAJ, ONAJ,

OVAKAV, TAKAV, ONAKAV,OVOLIK, TOLIK, ONOLIK?Baš su kukaviceTe POKAZNE ZAMJENICEI mirišu na izdajice.

J. Karakaš



Nastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: LEKTIRA ,, Patuljak vam priča”- Ahmet Hromadžić Ciljevi i zadaci sata: Razumjevanje sadržaja knjige; Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumjeva domaća lektira; samostalnost u čitanju i razumjevanju pročitanog; doživljaj estetskog senzibiliteta, uočavanje fabule radnje, likova, teme, pouke; Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj prozi.Tip časa: obrada Oblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: knjiga, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor o lektiri koju su imali, koja je knjiga koje je napisao? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. LEKTIRA ,, patuljak vam priča” – Ahmet Hromadžić

1.čas Pregledam da li su svi uradili lektiru. Razgovaramo o piscu i zapisujemo ono najvažnije o njemu. Razgovaramo o utiscima koje je knjiga ostavila na njih. Koja im je priča najljepša i zašto? Kakve su priče u ovoj knjizi da li suz bajkovite ili realne? Pročitam im šta je pisac rekao o ovoj knjizi. Razgovaramo o tome.

2. čas Učenici čitaju svoje analize priča. Ispravljamo eventualne greške, dopunjavaju i objašnjavaju kako bi oni radili. Čitamo priče koje ćemo naredni čas zajedno( u grupama) analizirati.

3. čas Na trećem času učenike podijelim u grupe, sva grupa dobije svoj zdatak, učenici rade i izvještavaju o svom radu. ( listići za grupe uz pripremu) .

ZAVRŠNI DIO:Ponovimo sadržaj časa, prepisuju zapis sa table. Za DZ. Nastavni listić na kojem trebaju pronaći epitete i poređenja.



Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Dijeljenje kao obrnuta radnja množenjuCiljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o dijeljenju kao obrnutoj radnji množenja; Razumjevanje i primjena stečenog znanja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti kako se nazivaju brojevi u dijeljenju? Ponoviti tablicu dijeljenja.Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Dijeljenje kao obrnuta radnja množenju

a : b = c dijeljenik djelilac količnikObjašnjavam ih pomoću primjera kako je dijeljenje suprotna radnja množenju

1. 6 * 8= 48 48: 6=8 48: 8= 6 Ako neki broj a pomnožimo brojem b, zatim dobijeni proizvod podijelimoistim brojem kao rezultat dobit ćemo broj a. Isto se dogodi ako proizvod podijelimo npr. Brojem a, rezultat će biti broj b.

a * b= c c :a = b c:b= a

2. Pomoću množenja provjeri tačnost dijeljenja: 256: 6= 54 4104:9= 456

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 52Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rješili zadatke.Prepisuju zapis sa table.



Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Sarka” Stevan BulajićCiljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje hronološkog reda događaja; osnovni elementi fabule : uvod, zaplet, rasplet;Likova, karakterne i druge osobine likova, međusobni odnosi; mjesta i vremena radnje; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog);Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor o ugroženi životinjskim vrstama. Da li su čuli za pticu sarku? Kako izgleda? Čime se hrani? Kakav je njen način života? Pročitam im o ptici sarki.Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Sarka” Stevan BulajićIzražajno im pročitam tekst. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Kakva je sarkina borba za život? Čime ptica pokušava nadmudriti ljude? Kakvi su osjećaji ptice u ovoj priči? Kakvo je njeno shvatanje ljudskog ponašanja? O čemu razmišlja, a u čemu joj pomaže njen instikt? Kako su lovci spazili sarku? Šta osjeća ptica koju love? Kako su lovci ranili sarku? Kako je ptica prevarila lovce? Zašto su se lovci vratili? Šta sarka nikada nije saznala?Zapis na tabli ,, Sarka” stevan BulajićManje poznate riječi: Likovi: lovci i sarka -ševar- prolaz kroz trstiku Mjesto radnje: jezero


- pramac- prednji dio čamaca Vrijeme radnje: jesen-oktobar Tema: Hrabrost i borbenost jedne ptice Tok događaja:

- Lovci uočavaju sarku- Ranjavanje sarke- Sarka se skriva na dnu jezera- Lovci odustaju i odlaze- Sarka pobjeđuje

Pouka: U životu kada nam je teško ne trebamo odustajati, nego se boriti do samoga krajaZadatak učenicima je da sami napišu kako bi oni završili ovu priču. Pročitaju svoje radove. Pohvalim i ocjenim onne najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i noi trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: da nauče prepričavati tekst i da napišu sastav da li im je neko žnekada učinio nepravdu i kako su se zbog toga osjećali. Merita Pirić, profesor


Predmet: PRIRODANastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: Insekti i vodozemci u bariCiljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka, šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama; da znaju koje životinje, insekti i ptice žive u bari znaju njihove osobine i koje su od njih štetočine u bari;Shvatit će važnost šuma za čovjeka i razvijati svjest o čuvanju životne sredine.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, slike bare, tabla, kreda


UVODNI DIO:Pregledam zadaću. Ponovimo šta je bara? Koje biljke možemo pronaći u bari? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Insekti i vodozemci u bari


Zapis na tabli Insekti i vodozemci u bari


U barama možemo pronaći veliki broj insekata i vodozemaca. Najčešći su insekti: komarac i vilin konjic. A vodozemci: žaba i bjelouška. Komarac – mužijaci sišu biljne sokove, a ženke krv toplokrvnih životinbja. Komarci mogu prenosti bolesti dok sišu krv ljudi.Vilin konjic- cijeli dan lovi insekte. Odrastao vilin konjic je stanovnik zračna sredine. zelena žaba- zadržava se na listu lokvanja. Hrani se insektima, puževima, glistama i sitnim ribicama. Bjelouška- je zmija koja dobro pliva, roni i penje se po drveću. Hrani se žabama i ribama. Nije otrovna i može se koristiti u ishrani.

Ukratko ponovimo sadržaj čas. Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i noi trebaju potruditi sljedeći čas više.




Predmet: DRUŠTVONastavna tema: Moja domovina

Nastavna jedinica: Najznačajnije ličnosti bosanske državeCiljevi i zadaci sata:Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas;Važnost srednjovjekovne bosanske države i njezine glavne ličnosti;Učenici znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu; Na zemljovidima prepoznati razvoj i granice BiH kroz povijest od prvih početaka do danas;Usvajanje zaključaka vezanih za događaje iz prošlosti i projiciranje istih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost; Razumijevanje dogadjaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost, a iz istih izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u BiHTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, plakat, nastavni listići, lenta vremana, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Kroz razgovor pripremam učenik za čas. Ponovimo lekciju sa prošlog časa. Najava cilj časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Najznačajnije ličnosti bosanske državeObjašnjavam im da je Bosna oduvjek imala moćne vladare. Ali da ćemo sada učiti one koji su ostavili najviše traga u razvoju bosanske države.Najznačajnije ličnosti bosanske države Vladavina Kulin bana- vladao je Bosnom od 1180.- 1204. god.za vrijeme njegove vladavine


Bosna je doživjela privredni i kulturni napredak. Najviše je razvijao rudarstvo i trgovinu. 29. 08. 1189. god. Potpisao je trgovački ugovor sa gradom Dubrovnikom. Ovaj ugovor poznat je pod imenom ,, Povelja Kulina bana”Vladavina Bana Stjepana II Kotromanića- je diplomatijom ali i ratovima proširio bosansku državu. Odbranio je bosansku državu od srpskog cara Dušana 1350. god. Postavio je temelje bosanske državnosti i nezavisnosti. Za vrijeme njegove vladavine razvija se rudarstvo i poljoprivreda. Stjepan II Kotromanić je kovao prvi bosanski novac.Vladavina Tvrtka I Kotromanića- postao je ban poslije Stjepana II Kotomanića. Pripojio je Bosni mnoge teritorije. 1377. god. Krunisao se za Kralja Srbije, Bosne, Primorja i zapadnih strana. Bio je prvi bosanski kralj. Bosnu je uzdigao na mjesto najjačeg kraljevstva na Balkanu. Pred kraj njegove vladavine u Bosnu dolaze Osmanlije. Posljednji bosanski vladar bio je Stjepan Tomašević, tada Bosna gubi samostalnost i pada pod vlast Osmanlija.Učenicima pokazuje kartu BiH za vrijeme vladavine ovih vladara, kao i druge slike vezane za ovaj period.ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Pohvalim ih za aktivno učestvovanje na času.




Nastavna tema: Kultura izražavanjaNastavna jedinica: Naracija- pripovjedanje - ,,Pele se seli u šupu”Ciljevi i zadaci sata: Mogućnost prepričavanja koje će obezbijediti razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju; Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formulisanja naslova cijelinama; Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti, osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi; Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja; Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicamaTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Naracija- pripovjedanje – Pele se seli u šupu1. čas Objašnjavam im šta znači naracija-pripovjedanje. To je poseban oblik usmenog ili pismenog izražavanja koji sadrži radnju. Pripovjedamo o izmišljenim ili stvarnim događajima ili doživljajima.


Čitam im priču. Malo razgovaramo o priči. Učenici imaju zadatak da napišu priču o tome kako ih je neko ne znajući uvrijedio. Naglasim da ne mora biti istinit događaj.

2. čas Pisana zadaća. Ponovimo kako pisati naraciju-pripovjedanje. Pročitamo još jedanput priču, ponovimo. Učenike prepuštam individualnom radu. Uz neke korekcije.



____________________ Merita Pirić, profesor


Predmet: PRIRODANastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: JezeroCiljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka, šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama; znat će koje biljke i životinje najčešće možemo pronaći u jezeru; razvijanje ljubavi prema prirodi i razvijanje ekološke svjesti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Pregledam domaću zadaću. Ponovimo sve o životnim zajednicama. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli JezeroKroz razgovor dolazimo do zaključaka. Zapisujem u tezama na tabli.

Zapis na tabli Jezero

Jezero može biti prirodno i vještačko:. Jezero ima tri zone-područja.-obalsko područje


- područje slobodne vode- područje duboke vodeU plitkim vodama obalskog područja jezer žive iste biljke i životinje kao u bari.Tu žive životinje koje uzimaaju oksigen iz zraka.U području slobodne vode žive mnoge vrste organizama. Ovi organizmi dišu na škrge i uzimaju zrak iz vode. U jezerima možemo pronaći razne ribe: som, mrena, šaran... Uz obale jezera raste visoko drveće: vrba, joha i topola.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.

ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 38.



Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Množenje broja dekadskom jedinicomCiljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o načinu množenja dekadskom jedinicom; Razumjevanje i primjena stečenog znanja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji


UVODNI DIO:Pregledam domaću zadaću.Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Množenje broja dekadskom jedinicom

1. Ako su u jednoj gajbi 254 kifle, koliko će kifla biti u 10 gajbi?

R: 254 • 10=2540O: U deset gajbi je 2540 kifla

Broj množimo sa 10, 100, 1000, 10 000 ( dekadske jedinice) tako što sa desne strane dodamo jednu, dvije,tri ili četiri nule.

2. Pomnoži slijedeće brojeve! 3456 • 100= 38 • 10 000= 938 • 100= 45 678 • 10=

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 54.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rješili zadatke.Prepisuju zapis sa table.




Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Množenje brojeva koji završavaju nulamaCiljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o množenju brojeva koji završavaju nulama; Razumjevanje i primjena stečenog znanja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti kako množimo brojeve dekadskim jedinicama pomoću odgovarajućih primjera.Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Množenje brojeva koji završavaju nulama

1. Na tribinama jednog nogometnog stadiona je 30 redova, a u svakom redu po 400 mjesta. Koliko je ukupno mjesta na tribinama tog stadiona?

R: 30 • 400= ( 3 • 4) • ( 10 • 100)= 12 • 1 000= 12 000O: Na trbinama tog stadiona je 12 000 mjesta.

Brojeve čije su zadnje cifre nule množimo tako što pomnožimo brojeve ispred nula, pa tom proizvodu dopišemo onoliko

nula koliko ih imaju oba faktora zajedno.

2. 60 • 500= 400 • 50 = 230 • 30 =

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 55Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rješili zadatke.Prepisuju zapis sa table.

ZAVRŠNI DIO:

Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu. Merita Pirić, profesor


Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Narodna književnost: PosloviceCiljevi i zadaci sata: Znat će šta su poslovice i kako su nastajale; moći će razumjeti poslovice i znat će kada ih primjenjivati; Razumjetć važnost narodne književnosti;Razvijanje ljubavi prema književnosti; Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Pregledam domaću zadaću. Razgovaramo da li znaju šta su poslovice? Da li znaju neku poslovicu?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Narodna književnost –PosloviceNarodna književnost je oduvjek izraz mišljenja, želja i potreba jedne velike grupe ljudi. Prenosi se ,, sa koljena na koljeno”. U narodnoj knjževnosti stvorene su bajke, basne, priče, pjesme, zagonetke, izreke... Poslovice su kratka forma narodne književnosti. Kazuju neku poruku, obično su veoma kratke i ponekad se rimuju.Većina poslovica govori o istini, pravdi, dobroti, odnosu između ljudi, zdravlje i sl.Učenike podijelim u grupe. Svaka grupa dobije nekoliko poslovica i objašnjavaju njihovo značenje. Po dvije grupe imaju iste zadatke da bismo uporedili kako je koja od te dvije grupe tumačila istu poslovicu. Kada završe izvještavaju o radu svoje grupe. I GRUPA I najslabiji čovjek može pameću pobjediti jakoga.


Čovjek se na čovjeka a drvo na drvo oslanja. Jednu reci- a dvije čuj! Dok je zdrav i voda ti je slatka.II GRUPA Zdravom čovjeku svaki dan je praznik. Koji hrt dva zeca tjera- ni jednog ne uhvati. Ispeci pa reci. Ničija svijeća nije do zore gorjela.III GRUPA Čovjek bez slobode ko riba bez vode. Najskuplje je ono što nije na prodaju. Veseo čovjek je kao sunce; kud god ide osvjetljava. Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara.Pohvalim i ocjenim onne najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i noi trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: da nađu nekoliko poslovica i da objasne njihovo značenje roditelji a da i oni sami daju svoje objašnjenje. Merita Pirić, profesor

I GRUPA

1. I najslabiji čovjek može pameću pobjediti jakoga.2. Čovjek se na čovjeka a drvo na drvo oslanja.3. Jednu reci- a dvije čuj!4.Dok je zdrav i voda je slatka.

II GRUPA

1. Zdravom čovjeku svaki dan je praznik.2. Koji hrt dva zeca tjera- ni jednog ne uhvati.3.Ispeci pa reci.4.Ničija svijeća nije do zore gorjela.

III GRUPA

1.Čovjek bez slobode ko riba bez vode.2.Najskuplje je ono što nije na prodaju.3.Veseo čovjek je kao sunce;kud god ide osvjetljava.

4. Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara.


Predmet: PRIRODANastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: MoreCiljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka, šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama; znat će koje biljke i životinje najčešće možemo pronaći u moru; razvijanje ljubavi prema prirodi i razvijanje ekološke svjesti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Pregledam domaću zadaću. Ponovimo sve o životnim zajednicama. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli MoreKroz razgovor dolazimo do zaključaka. Zapisujem u tezama na tabli.

Zapis na tabli More

Oko 70% Zemljine površine je prekriveno morima i okenaima. U morima ima pino više biljnih i životinjskih vrsta nego na kopnu. Svjetlost prodire kroz morsku vodu najviše do 180m. Ispo se nalzi područje tame.Planktoni- žive u zoni svjetlosti.Glavni su proizvođači hrane u moru. On je hrana mnogim životinjama u moru. Može biti biljni i životinjski. Alge- u plićim vodama mora žive zelene i smeđe alge, a u dubljim žive crvene alge.Morske trave- žive u pjeskovitom dnu mora. U morskoj travi mnoge životinje pronalaze sklonište i druge uvjete za život.


Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.



PRIDJEVI- PONAVLJANJE

1. Uz koje riječi dolaze pridjevi?____________________________________________________________________________________________

2. Šta kazuju pridjevi o riječima uz koje dolaze? ____________________________________________________________________________________________

3. Kako se dijele pridjevi prema značenju?____________________________________________________________________________________________

4. Pridjevi koji označavaju kakvo je nešto nazivaju se ______________________________________________

5. Pridjevi koji označavju čije je nešto nazivaju se______________________________________________

6. Pridjevi koji označavaju od čega je nešto ili kakvo je nešto po građi nazivaju se______________________________________________


Predmet: PRIRODANastavna tema: Životne zajedniceNastavna jedinica: Život u vazduhuCiljevi i zadaci sata: Steći će znanja o životnim zajednicama livade, povrtnjaka, voćnjaka, šume, bare, mora, jezera i vazduha; o uslovima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama; znat će koje biljke i životinje najčešće možemo pronaći u moru; razvijanje ljubavi prema prirodi i razvijanje ekološke svjesti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Pregledam domaću zadaću. Ponovimo sve o životnim zajednicama. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Život u vazduhuKroz razgovor dolazimo do zaključaka. Zapisujem u tezama na tabli.

Zapis na tabli Život u vazduhu Vazduh je sredina u kojoj možemo pronaći razne životinje. Međutim većina tih životinja provode vrijeme i u vodi i na kopnu. Npr. Komarac i vilin konjic su u vodi dok se nerazviju u odrasle jedinke.Šumsko drveće, trave njihovi pojedini dijelovi su u vazduhu.Veći dio svog života u vazduhu provedu ptice i insekti.Ptice- ima snažno tijelo, ali lagano, kljun i dvije noge i dva krila. Perje i šuplje kosti omogućavaju im da lakše lete. Imaku kljun ali nemaju zube. Hranu sitne u želudcu. Razmnožavaju sa jajima koje griju svojim tijelom. Većina ih u letu pronalazi hranu. Neke ptice ne mogu da lete ali su dobri plivači, ronioci ili trkači. Pluća su im dobro razvijena.






Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Dijeljenje broja dekadskom jedinicomCiljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o načinu dijeljenja dekadskom jedinicom; Razumjevanje i primjena stečenog znanja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji


UVODNI DIO:Pregledam domaću zadaću. Ponoviti kako smo množili brojeve dekadskom jedincom.Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Dijeljenje broja dekadskom jedinicom

Dijeljenje brojem 10 Dijeljenje brojem 100 Dijeljenje broje 1 00070 : 10= 7 400 : 100 = 4 8 000 : 1 000 = 8jer je 7 • 10 = 70 jer je 4 • 100 = 400 jer je 8 • 1 000 = 8 000

Broj dijelimo sa 10, 100, 1000, 10 000 ( dekadske jedinice) tako što sa desne strane oduzmemo jednu, dvije,tri ili četiri nule.

2. Podijeli slijedeće brojeve! 345 600 : 100= 380 000 : 10 000= 93 800 : 100= 45 670 : 10=

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 57.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rješili zadatke.Prepisuju zapis sa table.




Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Množenje zbira brojemCiljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja brojeva do milion;razumjeti kako množiti zbir brojeva; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti množenja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju brojevi u množenje?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Množenje zbira brojemNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam oba načina množenja zbira brojem

1. U jednoj slastičarnoj svakog dana naprave 18 torti i 12 rolata. Koliko torti i rolata naprave za 10 dana?

(objašnjavam im oba načina kako mogu izračunavati) I način ( 18 + 12) • 10 = 30 • 10 = 300 II način ( 18 + 12) • 10 = 18 • 10 + 12 • 10 = 180 + 120 = 300

O: Za 10 dana u slastičarnoj naprave 300 kolača i torti.

Za množenje zbira brojem važi jednakost (a + b) • c = a • c + b • cZbir možemo pomnožiti brojem tako da tim brojem pomnožimo svaki sabirak posebno, pa dobijene proizvode saberemo. Ovu osobinu zovemo zakon distribucije množenja prema sabiranju.

Učenici rade odgovarajuće primjere.2. Računaj na dva načina.( 75 + 52) • 4= (199 + 5 ) • 8= ( 63 +7) =





Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: Medijska kulturaNastavna jedinica: Zvuk u filmuCiljevi i zadaci sata: Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadržaja medija s obzirom na vrijednost (poučno, manje poučno, djela umjetničkih kvaliteta i filmski i televizijski kič); Ovladavanje terminologijom važnom za snalaženje u svijetu filma, radija, televizije, štampe; Razvijanje senzibiliteta za prepozvanje i doživljavanje snage riječi i slike, govora, zvuka i tišine; Prepoznavanje izražajnih sredstava filma.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, rad u paruNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo o filmu. Šta je film? Šta je filmska slika?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:

Sjećate li se nekog filma sa posebno upečatljivim efektima ili muzikom? Koji je to film? Zašto te se dojmio? Šta je prikazano u tom filmu? Možeš li neke zvukove iz tog filma usporediti sa zvucima iz svakodnevnog života? Da li znaš neku melodiju filma?

Zapisujem naslov na tabli. Zvuk u filmu

Kada su se pojavili prvi zvučni filmovi? Čime je bilo praćeno izvođenje zvučnih filmova? Zvuk je danas neodvojiv dio filma- a svoju ulogu u dočaravanju stvarnosti i mašte na filmskom platnu imaju, kako uobičajeni zvuci prirode i ljudskog govora kakve srećemo u svakodnevnom životu. I tišina ima svoju ulogu u filmskoj umjetnosti. Ona često pokazuje napetost ili iščekivanje, ukazuje na nešto što nedostaje u komunikaciji ili najavljuje dijalog do kojeg treba doći.Poslušamo pjesmu ,, Sedam patuljaka” i razgovaramo kako doživljavaju kada slušaju muziku.

Pohvalim i ocjenim onne najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi sljedeći čas više.


ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ pogledati film i posebnu pažnju posvetiti zvuku.



Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Množenje razlike brojemCiljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja brojeva do milion;razumjeti kako množiti razliku brojeva; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti množenja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju brojevi u množenje?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Množenje razlika brojemNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam oba načina množenja razlike brojem

1. U trgovinu su nabavili 25 pakovanja šećera. Prodato je 15 pakovanja. Koliko je kilogrma šećera ostalo neprodato, ako je u svakom pakovanju 3kg šećera?

(objašnjavam im oba načina kako mogu izračunavati) I način ( 25 + 15) • 3 = 10 • 3 = 30 II način ( 25 -15) • 3 = 25 • 3 – 15 • 3 = 75 - 45 = 30

O: Ostalo je neprodato 30 kg.

Za množenje zbira brojem važi jednakost (a - b) • c = a • c - b • cRazliku možemo pomnožiti brojem tako da tim brojem pomnožimo umanjenik i umanjilac posebno, pa dobijene proizvode oduzmemo. Ovu osobinu zovemo zakon distribucije množenja prema oduzimanju.

Učenici rade odgovarajuće primjere.3. Računaj na dva načina.( 75 - 52) • 4= (199 - 5 ) • 8= 9 • ( 100-99)=



Merita Pirić, prof


Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Bosna žubori”-Musa Ćazim ĆatićCiljevi i zadaci sata: doživljaj estetskog senzibiliteta, razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnost izražajnog recitovanja; uočavanje osnovnog osjećanja, pjesničkih slika, motiva, rima i ritma; Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj poeziji.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,zvučna čitanka, plakat, tabla, kreda u boji

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovaramo o simpatijama? O tome da li oni zapisuju neke stihove? Kakvi su najčešće ti stihovi? Da li znaju neke ljubavne pjesme?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Bosna žubori”- Musa Ćazim ĆatićRazgovor o piscu.Slušaju priču na zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o pjesmi.Kome se obraća pjesma? Šta možemo zamisliti dok slušamo ovu pjesmu? Na koji način je opis prirode povezan sa ljubavnim opsjećajem? Koje su pjesniče slike? Može li cijela pjesma biti jedna pjesnička slika? Može li svaka strofa biti pjesniča slika? Koji je motiv pjesme? Koje su rime?Zapis na tabli ,, Bosna žubori”- Musa Ćazim ĆatićManje poznate riječi:

- Lahor- lagani vjetar - pirka- lagano puše- mistične- tajnovite Pjesničke slike- tihi dolazak večeri- rijeka teče negdje u nepoznato- pokazivanje ljubavi Epiteti i poređenja: Motiv: Ljubav je jedan lijep osjećaj Rime: Tok rijeke u predvečerje

Učenici prepisuju zapis sa table.Otpjevaju ili recituju neku pjesmu o ljubavi.


ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim sve učenike za aktivno učestvovanje na času. Za DZ: Napisti nekoliko rečenica ili stihova o tebi dragoj osobi, pokušaj pronaći inspiraciju u prirodi.



Predmet: DRUŠTVONastavna tema: Moja domovina Nastavna jedinica: Gubitak samostalnosti bosanske državeCiljevi i zadaci sata:Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas;Znat će važne činjenice o pad Bosne pod tuđinsku vlast; Učenici znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu; Na zemljovidima prepoznati razvoj i granice BiH kroz povijest od prvih početaka do danas;Usvajanje zaključaka vezanih za događaje iz prošlosti i projiciranje istih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost; Razumijevanje dogadjaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost, a iz istih izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u BiHTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, plakat, nastavni listići, lenta vremana, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Kroz razgovor pripremam učenike za čas. Ponovimo lekciju sa prošlog časa. Najava cilj časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Gubitak samostalnosto bosanske države

Bosna je konačno pala pod Osmanlijsku vlast 1463. godine. Osmanlije su organizovale upravnu jedinicu Bosanski sanđak sa sjedištem u Vrhbosni. U Osmanlijsko razdoblju gotovo cijela BiH, dijelovi Slaonije i južne Hrvatske su se nazivali Bosanski pašaluk U tom periodu dolazi do razvoja gradova i gradske privrede.Bosanskim kongresom 1878. BiH promjenila je upravitelja, BiH je okupirana od strane Austro-Ugarske monarhije. U ovom periodu najviše se razvijao saobraćaj, rudarstvo i industrija. Dolazi do umjerene modernizacije i buđenja nacinalne svjesti. Atentatom Gavrila Principa na Austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferninanda u sarajevu počeo je I svjetski rat.Za vrijeme njihove vladavine otvoreno je jako puno škola. 1911. god. Uvedeno je obavezno osnovno školstvo.Otvoreno je nekoliko kulturno-prosvjetnih društava: Napredak, Prosvjeta i Gajret.

Ukratko ponovimo sadržaj časa.





Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Dijeljenje zbira i razlike brojemCiljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva dijeljenja brojeva do milion;razumjeti kako dijeliti zbir i razliku brojeva; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti množenja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti kako množimo zbir i razliku brojem.Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Dijeljenje zbira i razlike brojemNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam oba načina dijeljenja zbira i razlike brojem

vršimo sabiranje, pa dijelimo I način ( 2100 + 600) : 30 = 2700:30 = 90 prvo svaki sabirak podijelimo, pa tako dobijene količnike saberemo II način ( 2100 + 600) : 30= 2100:30 + 600: 30= 70+20= 90

Vrlo često se sabirci neće moći podijeliti datim brojem. Zbog toga češće koristimo prvi način. vršimo oduzimanje, pa dijelimo I način ( 4590-80) : 10 = 4510:10 = 451 prvo umanjenik i umanjilac podijelimo, pa tako dobijene količnike oduzmemo II način ( 4590-80) : 10 = 4590:10- 80:10=459-8=451 Za dijeljenje zbira brojem važi jednakost (a - b) : c = a : c - b : c (a + b) : c = a : c + b : c Brojevi koje sabiramo, odnosno oduzimamo, moraju biti djeljivi datim djeliocem. To je svojstvo distribucije dijeljenja u oddnosu na sabiranje i oduzimanje.

Učenici rade odgovarajuće primjere( 144 - 108) : 6= (3540 -420 ) • 6=



Merita Pirić, profesorKONTROLNI RAD ZA V RAZRED IZ PREDMETA PRIRODA

GRUPA A

1. Nabroj spratove u listopadnoj šumi.2. Napiši sve što znaš o smrči!3. Čime se hrani jelenak?4. Koje su ptice grabljivice u šumi?5. Nabroj svaštojede u šumi.6. Koje biljke i vodozemce možemo pronaći u bari?7. Koja područja razlikujemo u jezeru?8. Napiši sve što znaš o algama.9. Šta omogućava pticama da lete?10. Kako se ptice razmnožavaju?

GRUPA B

1. Nabroj spratove u četinarskim šumama.2. Napiši sve što znaš o grabu.3. Zašto je gubar štetočina?4. Koje šumsko voće je najdraža hrana pticama?5. Nabroj mesojede u šumama.6. Koje životinje i insekte možemo pronaći u bari?7. Koje visoko drveće raste uz obale jezera?8. Napiši sve što znaš o planktonu.9. Kakve su kosti kod ptica?10. Kako ptice melju hranu?


Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Pismeno ( algoritamsko) množenje jednocifrenim brojemCiljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja jednocifrenim brojem do milion;razumjeti kako postupak množenja; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti množenja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Kroz jedan primjer ponoviti kako pismeno množimo brojeve .Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Pismeno ( algoritamsko) množenje jednocifrenim brojemNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam oba načina dijeljenja zbira i razlike brojem1. H S D J1 2 3 33 6 9 9

Ili kraće sa potpisivanjem 1233 • 3 36992. DH H S D J2 2 1 3 4 4 4 2 6 8

Ili kraće sa potpisivanjem 22134 • 2 44268

3. 4 542 • 2 = 3 204 • 6 = 22 314 • 3 = 34 238 • 8 =Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatkeKada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 65. i 67.





Nastavna tema: Pravopis Nastavna jedinica: Pisanje brojeva slovima- redni i glavni Ciljevi i zadaci sata: znat će pravilno pisati redne i glavne brojeve; Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa; Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu sa postavljenim zahtjevima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo o vrstama riječi koje smo učili do sada. Ponovimo sve o brojevima. Kakvi brojevi mogu biti? Šta označavaju glavni brojevi? Šta označavaju redni brojevi? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Čitam im priču na str.43. Razgovarama i učenici uočavaju kako su napisani brojevi. Donosimo zaključke.

Zapisujem naslov na tabli. Pisanje brojeva slovima- redni i glavni

Brojevi se pišu malim početnim slovom.

Sastavljeno (kao jedna riječ) pišu se: Glavni i redni brojevi od 1-19 npr. Osam, devet, jedanaest, treći, petnaesti itd. Glavni i redni brojevi složeni s deset npr. Pedeset, osamdeset, trideseti, devedeseti itd. Glavni i redni brojevi složeni sa sto npr. Sto, dvjesto, petstoti, osamstoti itd.

Rastavljeno se pišu glavni i redni brojevi koji su sastavljeni od dvije ili više riječi: npr. dvadeset jedan, sto dvadeset pet, šezdeset četiri, osamsto devedeset tri itd.

Veznik i možemo pisati u brojevima koji su sastavljeni od dvije ili više riječinpr. dvadeset i devet, tristo četrdeset i pet, šezdeset i peti, hiljadu osamsto trideset i deveti itd.

Učenici rade nastavne listiće. Po završetku rada analiziramo rad i ispravljamo eventualne greške.Pohvalim i ocjenim najaktiuvnije učenike.

ZAVRŠNI DIO:Ponovimo sadržaj časa. Za DZ uraditi zadatak u naše jeziku str.44.


NASTAVNI LISTIĆ IZ BOSANSKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI ZA V RAZRED

GRUPA: Ime i prezime: _____________________

1. Napiši slovima glavne brojeve:

123- ______________________________________________________________

6 473- ____________________________________________________________

345 721- __________________________________________________________

2. Napiši slovima redne brojeve:

658. - ____________________________________________________________

6 089.- ___________________________________________________________

19 765. - __________________________________________________________

3. Zaokruži slovo ispred tačno napisanih brojeva:a) dvadesetjedanb) sto dvadeset petc) hiljadu petsto dvadesetdvad) hiljadu sedamsto četrdeset šest

OCJENA: ________________

NASTAVNI LISTIĆ IZ BOSANSKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI ZA V RAZRED

Ime i prezime: __________________GRUPA:

1. Napiši slovima glavne brojeve:

456- ______________________________________________________________

8 796- ____________________________________________________________

209 456- __________________________________________________________

2. Napiši slovima redne brojeve:

190. - ____________________________________________________________

9 345.- ___________________________________________________________

34 278. - __________________________________________________________

3. Zaokruži slovo ispred tačno napisanih brojeva:a) devetsto četrdesetb) šesdeseosamc)sto pet hiljadad)šesnaest hiljada osamstočetiri OCJENA: _______________

Brojevi su riječi koje pokazuju koliko tačno ima nečega ili koje je nešto po redu. Glavni ili osnovni brojevi pokazuju koliko tačno ima nečega: jedan, pet, trideset osam.Redni brojevi pokazuju koje je nešto po redu: prvi, peti, trideset osmi itd.


DECEMBAR(sedmični planovi i prireme)


Predmet: PRIRODA


Nastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Biljke su proizvođači hrane- plodovi i sjemenkeCiljevi i zadaci sata: Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, značaju biljaka za čovjeka; Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zaštiti biljaka; Da različite biljke imaju različita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, značaju biljaka za čovjeka; Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja čovjek gajenim, načine uzgoja i zaštie biljaka; Čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje uakcijama uzgajanja biljaka uškoli i školskom dvorištuSakupljanje biljaka,pravljenje zbirnki korjena,izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Pregledam domaću zadaću. Ponovimo o biljkama što smo učili u IV razredu. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Biljke su proizvođači hrane- plodovi i sjemenkeKroz razgovor dolazimo do zaključaka. Zapisujem u tezama na tabli.

Zapis na tabli Biljke su proizvođači hrane- plodovi i sjemenke

Osnovna uloga ploda biljaka je da zaštiti sjemenke do zrenja, odnosna rasijavanja sjemenke što dalje od majke biljke.Prema oplodnici plodove dijelimo na: suhe ( grah, grašak) i mesnate ( paradajz, nar, kajsija). U plodovima se nalazi rezerve hrane u obliku grožđanog šećera, ulja, bjelančevina, kiselina i vitamina. Koji služe kao hrana ljudskim i životinjskim organizmima. Svi biljni organi su hrana ( listovi, cvijet, drvo, korjen, sjemenke).






Nastavna tema: Pravogovor

Nastavna jedinica: Riječi iz mog zavičaja Ciljevi i zadaci sata: Doživljaj ljepote vlastitog govora ali i razumijevanje značaja upotrebestilski uređenog jezika. Prihvatanje razlika u govoru i poštivanje dijalekta. Razvijanje ljubavi prema jeziku.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat,nastavni listići, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo šta je zavičajni govor, a šta književni? Koliko je važno znati pravilno govoriti. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Razgovaramo kako narod u njihovom mjestu govori? Da li im se desilo da neko ismije njihov govor? Kako su se osjećali? Da li trebaju da govore svojim zavičajnim govorom uvijek?Šta znače riječi? insan, šuster, šnajder, otoič,hefta, štrik, šporet, kastileRazgovaramo: Kako bi ove riječi mogle biti drugačije rečene? Da li znaš nekoga ko isto govori? Razlikuje li se govor mlađih od govora starijih u tvom kraju? Da li ljudi u svim dijelovima BiH govore istim jezikom? Kako možemo pstići da se razumijemo sa svim ljudima u našoj domovini?

Zapisujem naslov na tabli. Riječi iz mog zavičaja

Svaki kraj ima svoj specifičan govor. Narodni govori se nekada vrlo malo razlikuju od jezika koji je u široj upotrebi, a ponekad je gotovo nerazumljiv onima koji žive u tom kraju.

Učenicima dajem primjere govora starih ljudi sa zapada i starijih ljudi sa istoka BiH. Oni porede priče i pronalaze koji je jezik bliži i njima razumljiviji. Onda napišu onako kako oni govore.

Kada to završe dajem im priču ,, Merhaba amidža”koju trebaju napisati književnim jezikom.

ZAVRŠNI DIO: Ponovimo sadržaj časa. Za DZ da skupe što više riječi iz zavičajnog govora.


Govor starijih iz zapadne Bosne, iz okolice Bihaća

Ima takih riči tamokana u naske. Ima svakakih riči,ko će ti ih znati sve pobrojati. Ja imam dvi ćeri. I sad

dobro mogu radit. Ne mere niko ko ja. Ka se zapiva pisma, ja sam vaik prvi. Šta ti nješto gorika radiš? Ako te snaha iščera, znaćeš. A ima i jon neđe oko sedandeset. Kad je ono bilo pri. Ona još nije bila ni rodita kad joj je babo umro. Nas dvi smo se udale za dva brata. Najlašnje je tako. Mali joj đekadana ostane kod meme.

Govor starijih iz istočne Bosne, iz okolice Tuzle

Ima takije riječi tamokare u nas. Ima svakakije riječi,ko će hin znati sve pobrojat. Ja imam dvije hćeri. I sad dobro mogu radit. Ne mere niko ko ja. Kad se zapjeva pjesma, ja sam uvijek prvi. Šta ti nješto gorikar radiš? Ako te snaha ihćera, znaćeš. A ima i on neđe oko sedamdeset. Kad je ono bilo prije. Ona još nije bila ni rođena kad joj je babo umro. Nas dvije smo se udale za dva brata. Najlakše je tako. Mali joj đahkad ostane kod meme.

Sljedeći tekst prepiši tako što ćeš riječi iz zavičajnog govora zamjenjivati riječima iz književnog jezika:

MERHABA, AMIDŽA

Sprva, adžo, da ne bi kasnije zaboravijo, hoću da te zamolim da mi, ako ikako možeš, pošalješ kaki kišobran. Raspitaj bil se kišobran mogo poslat preko ene banke u Frankfurtu. Eti Frankfurt je sad kod nas najčuveniji grad, jer se preko njega mogu poslat pare vamo... Ako se bine mogo poslat kišobran, ti mi ljubi te tvoj Salčin, pošalji onaj na šljoku, što se samo šljoka stisne, a on se nam rašenuti. Ne bi ti ja isko kišobran da neki dan nisam nakiso ko miš. Mogo sam vala da ne nakisnem, samo da me jena cura šćela primit pod svoj kišobran.

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Ime i prezime: __________________


Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Pismeno ( algoritamsko) dijeljenje jednocifrenim brojem

Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva dijeljenja jednocifrenim brojem do milion;razumjeti kako postupak dijeljenja; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti dijeljenja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Kroz jedan primjer ponoviti kako pismeno dijelimo brojeve . Kako kada broj nije djeljiv, kakav bude ostatak? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Pismeno ( algoritamsko) dijeljenje jednocifrenim brojemNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam dijeljenje Ili kraće sa potpisivanjem:1. H S D J7 4 5 8

Ili kraće sa potpisivanjem2. DH H S D J3 7 5 2 0

Ostatak je uvijek manji od djelioca!

3. 2 456: 6= 4 098: 4= 12 456: 7= 345 267: 8= 65 347: 9=Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatkeKada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 69.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu.



Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: Književnost


Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta:,, Koliko je teška pahuljica”KrmpotićCiljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje hronološkog reda događaja; osnovni elementi fabule : uvod, zaplet, rasplet;Likova, karakterne i druge osobine likova, međusobni odnosi; mjesta i vremena radnje; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog); Moći će pravilno čitati i doživljavati dramski tekst;Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor o zimi Zašto djeca vole zimu? Šta najviše vole da rade zimi? Kako se osjećaju kada pada snijeg? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Koliko je teška pahuljica” Vesna KrmpotićRazgovor o drami. Po čemu se drama razlikuje od priče? Kako čitamo dramu?Slušaju priču na zvučnoj čitanci. Emotivna pauza.Objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Ko su likovi u ovoj drami? O čemu razgovaraju Prva i Druga pahuljica? Šta o tome misli sjenica? Šta je shvatila Prva pahuljica? Kako paahuljica reaguje na vranine riječi? Šta se desilo sa granom?Zapis na tabli ,, Koliko je teška pahuljica” Vesna KrpotićManje poznate riječi: Likovi: Prva i Druga pahuljica sjenica, vrana - pridošlica- neko ko je tek stigao, a nije planiran Mjesto radnje: grana - vijavica- kada pada puno pahulja Vrijeme radnje: zima Tema: Radoznalost jedne pahulje Tok događaja:

- Prve pahulje padaju na granu- Razgovor između pahulje i sjenice- Diskusija sa vranom- Pahulje se pretvaraju u snijeg

Pouka: Kako su i male stvari važne, ne trebamo ih podcjenjivatiZadatak učenicima je da naprave sami igrokaz. Napravit će i osmisliti sami scenu, kostime i muziku koja bi mogla pratiti ovaj igrokaz. Napravit će i plakat koji će najavljivati njihovu predstavu. To će spremiti u grupama za sljedeći čas. Pohvalim i ocjenim onne najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i noi trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ svako će uraditi dio svog zadatka za predstavu.



Predmet: MATEMATIKA

Nastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Pismeno ( algoritamsko) množenje dvocifrenim brojemCiljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja dvocifrenim brojem do milion;razumjeti kako postupak množenja; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti množenja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Kroz jedan primjer ponoviti kako pismeno množimo brojeve jednocifrenim brojemNajava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Pismeno ( algoritamsko) množenje dvocifrenim brojemNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam način množenja dvocifrenim brojemMnoženje dvocifrenim brojem možemo početi jedinicama ili deseticama. Objašnjavam im oba načina. 1. ... jedinicama ... deseticama

Ako množimo od jedinica, Ako množimo deseticama,drugi red se pomjera za drugi red se pomjera za jedno mjesto ulijevo. Jedno mjesto udesno.

2. 46 • 56 = 167 • 23 = 3678 • 67 = 2089 • 56 = Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatkeKada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 71.





Nastavna jedinica: Posebnosti, različitosti i značaj razvitka BiH od 1918.-1941. Ciljevi i zadaci sata:Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas;Znat će važne činjenice o pad Bosne pod tuđinsku vlast; Učenici znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu; Na zemljovidima prepoznati razvoj i granice BiH kroz povijest od prvih početaka do danas;Usvajanje zaključaka vezanih za događaje iz prošlosti i projiciranje istih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost; Razumijevanje dogadjaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost, a iz istih izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u BiHTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, plakat, nastavni listići, lenta vremana, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Posebnosti, različitosti i značaj razvitka BiH od 1918.-1941.

1918. raspadom Austrougarske monarhije BiH dolazi pod vlast nove države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Vidovdanskim ustavaom BiH je podjeljena u šest oblasti i podčinjena je diktaturi centralnoj vladi u Beogradu. BiH dok je bila pod ovom vlašću zaostajala je u svom razvoju. Radnici su bili nezadovoljni bilo je snažno sindikalno i političko organizovanje radnika. Za prava Bošnjaka, u narodnoj vladi u Beogradu, da im se vrati status nacije borio se Mehmed Spaho, Nikola Pašić i Stjepan Radić. 1941. Napadom Hitlerove vojske počinje II svjetski rat.

Ukratko ponovimo sadržaj časa.




Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Biljke su proizvođači kiseonika- oksigenaCiljevi i zadaci sata: Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, značaju biljaka za čovjeka; Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zaštiti biljaka; Da različite biljke imaju različita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, značaju biljaka za čovjeka; Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja čovjek gajenim, načine uzgoja i zaštie biljaka; Čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje uakcijama uzgajanja biljaka uškoli i školskom dvorištuSakupljanje biljaka,pravljenje zbirnki korjena,izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Pregledam domaću zadaću. Ponovimo lekciju sa predhodnog časa. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Biljke su proizvođači kiseonika- oksigenaKroz razgovor dolazimo do zaključaka. Zapisujem u tezama na tabli.

Zapis na tabli Biljke su proizvođači kiseonika- oksigena

Čovjek i životinje udišu kiseonik, a izdišu ugljen dioksid. Biljke su proizvođači kiseonika. Biljke pomoću procesa fotosinteze i sunčeve svjetlosti uzimaju ugljendioksid, a izbacuju kiseonik. Kiseonik je potreban i da bi gorjela vatra, sagorjevao benzin i zbog toga je potrebno što više biljaka. Više biljaka – više kiseonika za čovjeka. Ljudi zagađuju zrak fabrikama, automobilima i sl, ali zahvaljujući vjetru svjež zrak sa planina i sa mora dolazi i u veće gradove. Zbog toga trebamo što više saditi drveća jer tako ćemo imati više čistog zraka.Čitam im teme iz Ekovodiča i Okoliš koje se odnose na čist zrak. Poslije čitanja zajedno komentarišemo i donosimo zaključke.Zadatak za učenike je da prave poruke ljudima kako da imamo više čistog zraka.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.





Nastavna tema: Gramatika Nastavna jedinica: Pridjevi- komparacija pridjeva Ciljevi i zadaci sata: znat će šta su pridjevi; Razlikovat će kakvi pridjevi mogu biti; Znat će šta je komparacija pridjeva i znat će ih primjenjivati u odgovarajućim situacijama; Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa; Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu sa postavljenim zahtjevima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo o vrstama riječi koje smo učili do sada. Ponovimo sve o pridjevima. Kakvi pridjevi mogu biti? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zalijepim plakat na kojem su djeca sa balonima. Vodimo razgovor. Koje su riječi koristile djeca? Kojoj vrsti pridjeva pripadaju date riječi? Dolazimo do zaključka da je ista vrsta pridjeva samo rečena na drugi način.Baloni su uspoređeni po veličini, svi su veliki samo veličina je drugačije izražena. Zapisujem naslov na tabli Pridjevi- komparacija pridjeva.Isazivanje neke zajedničke osobine dvaju ili više bića, predmeta ili pojava u različitom stepenu naziva se poređenje ili komparacija pridjeva. Postoje tri oblika komparacije – poredbeni stepeni: pozitiv( osnovni oblik pridjeva), komparativ ( prvi poredbeni stepen) i superlativ( drugi poredbeni stepen). Komparaciju imaju samo opisni pridjevi. Zalijepim drugi pano sa dječacima. Kakvi su dječaci? Kojoj vrsti pridjeva pripadaju? Da li se oni mogu stepenovati? Zašto? Mogu li se stepenovati pridjevi: bos, go, slijep, mrtav, nijem? Komparaciju imaju samo opisni pridjevi.

pozitiv komparativ superlativ

crven crveniji najcrveniji

lijep ljepši najljepši

jak jači najjači Superlativi pridjeva pišu se sastavljeno. Pridjevi koji počinju sa j pišu se u superlativu sa dva j: najjači, najjasniji, najjadniji i sl Učenici rade nastavne listiće. ZAVRŠNI DIO:Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisati deset rečenica u kojima će koristiti komparaciju pridjeva. Merita Pirić, profesor

NASTAVNI LISTIĆ IZ PREDMETABOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST ZA V RAZRED

PRIDJEVI- KOMPARACIJA PRIDJEVA

1.Napiši komparative i superlative pridjeva:

pozitiv komparativ superlativjakmalenzelenjeftinlijepjasanjakrumenbijelinovjužnimekanudaljenblagbrzuzakceseotvrddug

2. Mogu li se porediti pridjevi drven, očev, nijem, bos? Obrazloži odgovor.

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Ime i prezime učenika:_____________________________



Nastavna jedinica: Posebnosti, različitosti i značaj razvitka BiH od 1941.-1991. Ciljevi i zadaci sata:Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas;Znat će važne činjenice o pad Bosne pod tuđinsku vlast; Učenici znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu; Na zemljovidima prepoznati razvoj i granice BiH kroz povijest od prvih početaka do danas;Usvajanje zaključaka vezanih za događaje iz prošlosti i projiciranje istih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost; Razumijevanje dogadjaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost, a iz istih izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u BiHTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, plakat, nastavni listići, lenta vremana, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Posebnosti, različitosti i značaj razvitka BiH od 1941.-1991. Narodno oslobodilačkom borbom patzizani su predvođeni Josipm Brozom Titom uspješno se odbranili od Njemačke vojske. Formirana SFRJ BiH je 25.11. 1943. postala član ove države zajedno sa Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom, Crnom Gorom; Makedonijom, Vojvodinom i Kosovom. Sve ove republike su samostalne države. Za vrijeme SFRJ u BIH razvijala industrija( drvana, metalna, građevinska, tekstilana, prehrambena. Razvijalo se poljo privreda, voćarstvo i stočarstvo. Razviao se saobraćaj, uslužna djelatnost. Razviala se prosvjetno – kulturna djelatnost( osnovne i sredenje škole, fakulteti). Dobro je bila organizirana i zdravstena zaštita stanovništva. BiH je 1. marta 19992. postala samostalna država od tada je članica glavne svjetske organizacije države svijeta. Ukratko ponovimo sadržaj časa.






Nastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Bijeli grad”- Gustav KrklecCiljevi i zadaci sata: doživljaj estetskog senzibiliteta, razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnost izražajnog recitovanja; uočavanje osnovnog osjećanja, pjesničkih slika, motiva, rima i ritma; Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj poeziji.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,zvučna čitanka, plakat, tabla, kreda u boji

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Emotivno- psihološka priprema učenika za čas. Razgovaramo o tome šta je lijepo zimi? Kako se mjenjaju gradovi zimi? Zašto djeca najviše vole zimu?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Bijeli grad”- Gustav KrklecRazgovor o piscu.Slušaju priču na zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o pjesmi. Kojim riječima su izraženi osjećaji u pjesmi? Koji su to osjećaji? Kao pisac opisuje zimu? Kojim riječima? Koje su pjesniče slike? Može li cijela pjesma biti jedna pjesnička slika? Može li svaka strofa biti pjesniča slika? Koji je motiv pjesme? Koje su rime?Zapis na tabli ,, Bijeli grad”- Gustav KrklecManje poznate riječi:

- treperi- drhti

Pjesničke slike- Poziv prijatelju da zaboravi brige- Zajedno uživaju u ljepoti padanja snijega- Ljepota grada pod pahuljama Epiteti i poređenja: Motiv: Ljepota prirode kada pada snijeg Rime:

Učenici prepisuju zapis sa table.Učenici na osnovu rime pokušavaju sami da napišu neku pjesmu o zimi.

ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim sve učenike za aktivno učestvovanje na času. Za DZ: Napisti sastav o zimi. Kako je oni doživljavaju, da li je vole?



Predmet: PRIRODA


Nastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Hljebne biljke- žitariceCiljevi i zadaci sata: Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, značaju biljaka za čovjeka; Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zaštiti biljaka; Da različite biljke imaju različita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, značaju biljaka za čovjeka; Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja čovjek gajenim, načine uzgoja i zaštie biljaka; Čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje uakcijama uzgajanja biljaka uškoli i školskom dvorištuSakupljanje biljaka,pravljenje zbirnki korjena,izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Hljebne biljke-žitariceKroz razgovor dolazimo do zaključaka. Zapisujem u tezama na tabli.

Zapis na tabli Hljebne biljke- žitarice

Žitarice ili hljebne biljke su: pšenica, ječam, raž, zob, riža i kukuruz. Žitarice su vrlo hranjljive i koriste se u ishrani životinja i ljudi.Pšenica je nezamjenjiva u ishrani čovjeka. Sije se najčešće u jesen., a žetva se obavlja u julu. Pšenicu napadaju razne štetočine kao što su: snijet i žitna rđa. Zob se koristi za ishranu konja, od ječma se pravi pivo, raž se koristi za ishranu ljudi i životinja.Riža je žitarica koja se ne uzgaja kod nas. Ona upjeva samo u močvarnim predjelima. Ljidi koji jedu samo rižu mogu da obole od bolesti beri.beri.Kukuruz se često uzgaja kod nas. Koristi se u ishrani ljudi i životinja. Koristi se kao industrijska biljka. Zadatak za učenike je da nacrtaju ili pronađu slike žitarica i izrade pano. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.

ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 46.i 47.



Predmet: MATEMATIKA

Nastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Pismeno ( algoritamsko) množenje trocifrenim brojemCiljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja trocifrenim brojem do milion;razumjeti kako postupak množenja; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti množenja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Kroz jedan primjer ponoviti kako pismeno množimo brojeve dvocifrenim brojemNajava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Pismeno ( algoritamsko) množenje trocifrenim brojemNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam način množenja trocifrenim brojemMnoženje dvocifrenim brojem možemo početi jedinicama ili deseticama. Objašnjavam im oba načina. I način II način1. ... jedinicama ... deseticama

Ako množimo od jedinica, Ako množimo deseticama,drugi red se pomjera za drugi red se pomjera za jedno mjesto ulijevo. Jedno mjesto udesno.

množili smo cifrom stotica množili smo ciframa desetica množili smo cifrom jedinica

2. 546 • 356 = 167 • 923 = 3678 • 167 = 2089 • 256 = Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatkeKada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 75. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalimo najbolje i najaktivnije na času. Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu. Merita Pirić, profesor


Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Biljke uljariceCiljevi i zadaci sata: Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, značaju biljaka za čovjeka; Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zaštiti biljaka; Da različite biljke imaju različita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, značaju biljaka za čovjeka; Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja čovjek gajenim, načine uzgoja i zaštie biljaka; Čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje uakcijama uzgajanja biljaka uškoli i školskom dvorištuSakupljanje biljaka,pravljenje zbirnki korjena,izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Biljke uljariceKroz razgovor dolazimo do zaključaka. Zapisujem u tezama na tabli.

Zapis na tabli Biljke uljarice

Industrijske biljke su biljke od kojih se dobijaju određeni proizvodi u tvorniccama. Industrijske biljke su: suncokret, tikva. Kukuruz, maslina, uljna repica, šećerna repa, šečerna trska, konoplja, lan, pamuk. Uljne biljke su one koje od kojih se pravi ulje. Suncokret, kukuruz i bundeva se iz sjemenke dobija ulje. Od masline se dobija iz mesnatog dijela masline. Ova ulj se koriste u ishrani ljudi. Uljna repica ima ulje u korijenu. Ulje iz uljane repice se koristi kao biogorivo za automobile.Zadatak za učenike je da nacrtaju ili pronađu slike žitarica i izrade zidni pano. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.




PROVJERA ZNANJA IZ PRAVOPISA ZA V RAZRED

1. Razmisli i pravilno napiši!

Škola koju pohađaš zove se _______________________________________________________Knjiga koja ti se najviše svidjela zove se_____________________________________________Kako se zove časopis koji čitate u školi? _____________________________________________Narodi koji žive u mojoj državi su: _________________________________________________Napiši nazive zemalja sa kojima se graniči naša zemlja.________________________________________________________________________Napiši koju bi državu voljeo/la posjetiti. _____________________________________________Napiši koliko imaš godina ________________________________________________________Napiši u kojoj klupi sjediš ________________________________________________________

2. Napiši pravilno date riječi.

GORNJI VAKUF _______________________________________MRKONJIĆ GRAD _______________________________________DONJE BARE _______________________________________KNEŽEVINA MONAKO ____________________________________KRALJEVINA ŠVEDSKA ___________________________________BOSANSKO PETROVO SELO _______________________________

3. Pravilno napiši sljedeće brojeve ( pazi na redne i glavne).

23 __________________________________________________567 _________________________________________________890. ________________________________________________67. _________________________________________________

4. Napiši superlative datih pridjeva.

zelen ______________________sladak ______________________jadan ______________________

Ime i prezime učenika: _______________________

TEST IZ DRUŠTVA ZA V RAZRED

( prvo polugodište)Ime i prezime učenika: ___________________

1. Upiši nazive 1. __________________ susjednih 2. __________________ zemalja! 3. __________________ 3 b2. Dopuni: Moja domovina se zove __________________________________, smještena je na kontinentu ____________________, na ____________________poluotoku, ima površinu od _______________________ km 2 i oko _______________________ stanovnika. 10b

3. Kako je BiH dobila ime? ______________________________________________________________________________________________________________________________________________ 3b

4. Prema Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH našu državu čine entiteti: ______________________________________ ______________________________________ ______________________________________ 3b

5. Glavni grad BiH je ____________________, ima oko __________________stanovnika, njegov osnivač je ________________________________________________. 3b 6. Državni simboli ili obilježja su: __________________, ___________________, ___________________ i ______________________. 4b

7. Strelicom spoji tačne odgovore.Dan državnosti 1. mart Dan nezavisnosti 25. novembar 2b

8. Zajednički organi i institucije po Ustavu BiH su: _______________________________ _______________________________ _______________________________ _______________________________ 4b

9. Najstariji poznati stanovnici na prostoru BiH bili su ________________, a poslije su u ove krajeve doselili _____________________. 2b

10. Religije u BiH su: _____________________________________ _____________________________________ _____________________________________ _____________________________________ 4b

11. Napiši sve što znaš o povelji Kulina bana.

___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 5b

12. Zokruži slovo ispred tačnog odgovora.Prvi bosanski novac kovao je a) Tvrtko I Kotromanićb) Stjepan II Kotromanićc) Tvrtko II Kotromanić 2b

13. Prvi bosanski kralj bio je ______________________________, a posljednji kralj bio je ______________________ posljednja kraljica zvala se ______________________ 6b

14. Jedno od napisanih pisama nije korišteno u srednjovjekovnoj Bosni. ( zaokruži uljeza)

bosančica arabica ćirilica latinica glagoljica 2b

15. U srednjovjekovnoj Bosni postojale su tri crkve a to su: __________________,_______________ i ________________. 3b

16. Dopuni: Stećci su _____________________, najznačajnija nalazišta stećaka u BiH su _________________________________, u BiH ima oko _________________stećaka. 3b

17. BiH je pala pod Osmanlijsku vlast __________god., a pod Austro- Ugarsku vlast pala je ____________god. 4b

18. Za vrijemeAustro- Ugarske monarhije nastala su tri kulturno-prosvjetna društva a to su: __________________________________ __________________________________ __________________________________ 3b

19. Raspadom Austro- Ugarske monarhije BiH dolazi pod vlast nove države koja se zove ____________________________________, to je bio period u kojem je BiH _________________________ u svom privrednom i kulturnom razvoju. 4b

20. Završetkom II svjetskog rata BiH ulazi u sastav __________________________________ zajedno sa ____________, ____________, ______________, ______________,____________ i _______________. 5b

OCJENA:___________ Mogućih bodova: 75 Osvojeno bodova:_____________



Nastavna tema: Kultura izražavanjaNastavna jedinica: Opis pejzaža - ,, Zimska idila”Ciljevi i zadaci sata: Izražavanje viđenog riječima koje su primjerene tematici, situaciji; Osposobljavanje za živo, jasno, ubjedljivo govorenje i pisanje; Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti, osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi; Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja; Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicamaTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovaramo o prirodi u zimu. Šta im se najviše sviđa? Gdje najviše vole biti kada napolju pada snijeg? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pokazujem im plakat sa zimskim pejzažom. Razgovaramo, šta je prikazano na fotografiji? Kako izgleda drveća, trava, nebo? Šta osjećaju dok gledaju fotografiju? Pročitam im pjesmu Prvi snijeg od Hamze Hume.Zapisujem naslov na tabli. Opis pejzaža- Zimska idila1. čas Pročitam im priču opis Stolca i razgovaramo o opisima pejzaža. Prilikom opisa pejzaža najbolje je početi od općeg izgleda pa onda opisivati pojedinosti koje su dijelovi toga pejzaža( objekti, livade, stijene, stabla, cvijeće, ljudi, zvukovi itd.). Opis pejzaža može se kombinirati s opisom nekogzbivanja u prirodi(kiša, snijeg, vjetar) U opisu pejzaža može biti zastupljen i stav pisca- to su njegove misli i osjećanja u vezi s tim pejzažem.

2. čas Pisana vježba.Na osnovu sjećanja opiši pejzaž svoga mjesta ili nekog njegovog dijela u neko vrijeme( jutro, dan, noć, jesen, zima itd.) Učenike prepuštam individualnom radu. Uz neke korekcije.

3.čas Ispravak i analiza pisane zadaće. Ispisujem im greške na tabli. Objašnjavam gdje su najviše griješili i kako da ispravljaju greške. Učenici rade ispravak. Nekoliko najuspješnijih radova pročitamo. ZAVRŠNI DIO: Za DZ da napišu opis pejzaža.



Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Združivanje faktora ( činioca) - asocijativnostCiljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja brojeva do milion; Rzumjevanje i primjena osobina komutativnosti i asocijatinosti; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Koje mjesne vrijednosti imaju brojevi? Kako se nazivaju brojevi množenju? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Združivanje faktora ( činioca) - asocijativnostNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam ove osobine.Zapis na tabli: Združivanje faktora ( činioca) - asocijativnost 1.(3 • 2) • 7= (3 • 2) • 7 a • b • c = ( a • b) • c = a • ( b • c)

6 •7 = 6 • 7 Proizvod od tri faktora se ne mjenja ako se proizvod 42 = 42 bilo koja dva faktora pomnoži trećim faktorom. Ovo svojstvo proizvoda zovemo asocijaivnost.Učenici rade odgovarajuće primjere.

2. 5 • 19 • 2 = 45 • 23 •13 = 3 •234 • 12 =

Koje združivanje ćemo izvršiti, zavisi od naše procjene,što nam omogućava da lakše

računamo i dođemo do krajnjeg traženog proizvoda.


Pohvalim učenike i najaktivnije ocjenim.




Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Slatke biljkeCiljevi i zadaci sata: Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, značaju biljaka za čovjeka; Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zaštiti biljaka; Da različite biljke imaju različita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, značaju biljaka za čovjeka; Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja čovjek gajenim, načine uzgoja i zaštie biljaka; Čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje uakcijama uzgajanja biljaka uškoli i školskom dvorištuSakupljanje biljaka,pravljenje zbirnki korjena,izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Slatke biljkeKroz razgovor dolazimo do zaključaka. Zapisujem u tezama na tabli.

Zapis na tabli Slatke biljke

Slatke biljke su one biljke iz kojih se dobija šećer koji se koristi u ishrani. Šećer se dobija od šećerne repe i šećerne trske. Šećerne repa je dvogodišnja zeljasta biljka. Od korijena šećerne repe se dobija šećer, tako što se korijen siječe na rezance, rezanci se kuhaju u velikim kazanima i izdvaja se slatki sok. Od 100 kg šećerne repe se dobije oko 15 kg šećera. Rezanci se upotrebljavju za ishranu stoke. Šećerna trska rastu gdje ima puno sunca, samo šte se kod njih iz trske dobija šećer, na isti način kao i iz šećerne repe.

Zadatak za učenike je da nacrtaju ili pronađu slike biljaka i izrade zidni pano. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.





Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Od biljka se pravi odjećaCiljevi i zadaci sata: Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, značaju biljaka za čovjeka; Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zaštiti biljaka; Da različite biljke imaju različita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, značaju biljaka za čovjeka; Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja čovjek gajenim, načine uzgoja i zaštie biljaka; Čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje uakcijama uzgajanja biljaka uškoli i školskom dvorištuSakupljanje biljaka,pravljenje zbirnki korjena,izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Od biljaka se pravi odjećaKroz razgovor dolazimo do zaključaka. Zapisujem u tezama na tabli.

Zapis na tabli Od biljaka se pravi odjeća

Biljke koje se koriste za pravljenje odjeće su: pamuk, lan i konoplja. Pamuk je biljka koja naraste oko 1m visine.U čahurama se nalazi sjeme koje je zaštićeno nitima. Ljudi skupljaju niti, u fabrici se niti upredaju i dobija se pamučni konac od kojeg se pravi tkanina.Konoplja izraste visine i do 4m. Odvojene su muške od ženskih konoplji. Biljka kada se ubere stavlja se u vodu da se lakeše vlakna odvajaju od stabljike. Od toga se pravi jako platno.Lan ima plave cvjetove. Lan se prvo osuši, pa se zatim potapa u vodu da se vlakna lakše odvoje. Od njega se pravi tkanina koja je udobna za nositi. Od sjemenki lana se pravi ulje od kojih se prave boje.

Zadatak za učenike je da nacrtaju ili pronađu slike ovih biljaka i izrade zidni pano. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.

ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 50. Merita Pirić, profesor



Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Zavisnost proizvoda od faktora; Nepromjenjljivost proizvodaCiljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja brojeva do milion; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti razlike; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Ponoviti šta je asocijativnost množenja.Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Zavisnost proizvoda od faktora; Nepromjenjljivost proizvodaNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam ove osobine.1. 50 • 20 = 1000 (50 • 2) • 20 = 100 • 20 = 2000 Koliko se puta povećava jedan faktor toliko puta se poveća proizvod.a • b = c ( a • n) • b = c • n

2. 80 • 30 = 2400 (80 : 4) • 30 = 2400 : 4 Koliko se puta smanji jedan faktor toliko puta se smanji proizvod.a • b= c (a : n) • b = c : n

3. 60 • 250 = 15 000 ( 60 • 10) • ( 250 : 10) = 600 • 25 = 15 000 Ako jedan faktor pomnožimo nekim brojem, a drugi faktor podijelimo istim brojem proizvod se neće promjeniti.a • b = c ( a • n) • ( b : n) = cUčenici rade odgovarajuće primjere.

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 81. i 82. Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatkePohvalim i ocjenim najaktivnije učenike.

ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu. Merita Pirić, profesor

TEST IZ BOSANSKOG, HRVATSKOG, SRPSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI ZA V RAZRED ( I polugodište) Ime i prezime učenika: ______________________

1. U slijedećim rečenicama izdvoji imenice: U nekom vozu vozili su Adem i Milan. Put je vodio preko rijeke Spreče. Milan je u ruci držao granje, a Adem sok i keks.

vlastite imenice su: _________________________________zajedničke imenice su: _______________________________zbirne imenice su: __________________________________ 10b

2.Imenice ženskog roda: ovca, prijateljica, zečica, lavica i učenica, iskaži kao imenice muškog roda.____________________________________________________________________ 5b

3. Slijedeće imenice razvrstaj u tabelu. Čovjek, ideja, cvijet, ruka, lišće, san, stid, radost djeca, misao

stvarne nestvarne

10b

4. U slijedećim rečenicama crvenom bojom podvuci opisne, plavom bojom prisvojne, a zelenom bojom gradivne pridjeve.Kiša je padala po drvenim krovovima. Bosanski narod je veoma hrabar. Enes ima plavu majicu.Dječakova mama je došla u školu. Ribar ima gumene čizme. Esma ima lijepu mašnu. 6b

5. Tekst ,,Hrabrost” prepiši pisanim slovima ćirilice. HRABROSTHrabrost ti je Hrabrost ti je Hrabrost ti jekad se bojiš, kad se ježiš, strah do plača,strijepiš, dršćeš stisneš zube, ali strahali stojiš. ali ne bježiš. od koga se jača. M.Š.

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________________________________________________ 4b6. U slijedeći rečenicama pronađi zamjenice i razvrstaj ih u tabelu.Ja se zovem Marina. Moja najbolja drugarica je Maja. Ovo su naše igračke. Mi se volimo igrati sa njima. Ova barbika nam je najdraža. Njezina kosa je plava.

lične prisvojne pokazne

6b7. Napiši slovima slijedeće brojeve.

19 _______________________________________________245. _______________________________________________1000. ______________________________________________45 ________________________________________________ 4b

8. Napiši komparative i superlative pridjeva:

pozitiv komparativ superlativjakblaglijepnovbrz 10b

9. Dati tekst prepiši pisanim slovima, pazeći gdje je potrebno pisati veliko slovo. MOJ PRIJATELJ FAHRUDIN ŽIVI U TUZLI. NASELJE U KOJEM ON ŽIVI ZOVE SE BRČANSKA MALTA. DOGOVORILI SMO SE DA ĆEMO LJETOS SKUPA IĆI NA PANONSKO JEZERO. ZATIM ĆE ON DOĆI KOD MENE U MEMIĆE. OBEĆAO SAM DA ĆU GA VODITI KOD MOJE NENE U GORNJE RAINCE. MI SMO PONOSNI ŠTO ŽIVIMO U NAŠOJ LIJEPOJ BOSNI I HERCEGOVINI.

_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 10b

10. Imenice su riječi koje pokazuju ________________________________________________. Riječi koje pokazuju osobine bića, predmeta i pojava nazivaju se ______________________. Zamjenice mogu biti: _____________, ______________ i ______________. 5b Mogućih bodova 65

OCJENA: _________________ Osvojenih bodova: ____



Nastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: LEKTIRA ,, Vlak u snijegu”- Mato Lovrak Ciljevi i zadaci sata: Razumjevanje sadržaja knjige; Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumjeva domaća lektira; samostalnost u čitanju i razumjevanju pročitanog; doživljaj estetskog senzibiliteta, uočavanje fabule radnje, likova, teme, pouke; Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj prozi.Tip časa: obrada Oblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: knjiga, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor o lektiri koju su imali, koja je knjiga koje je napisao? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. LEKTIRA ,, Vlak u snijegu” – Mato Lovrak

1.čas Pregledam da li su svi uradili lektiru. Razgovaramo o piscu i zapisujemo ono najvažnije o njemu. Razgovaramo o utiscima koje je knjiga ostavila na njih. Razgovaramo o najinteresantnijim dijelovima romana. Pročitam im šta je pisac rekao o ovoj knjizi. Razgovaramo o tome.

2. čas Učenici čitaju svoje analize romana. Ispravljamo eventualne greške, dopunjavaju i objašnjavaju kako bi oni radili. Podijelim u grupe, sva grupa dobije svoj zdatak, učenici rade i izvještavaju o svom radu. ( listići za grupe uz pripremu) .

3. čas Učenici rade listiće predviđene za individualni rad. Ocjenjujem taj rad i dodajem ocjenu iz grupnog rada, kao i ocjenu iz domaće lektire. Dramatizuju dio koji im se najviše sviđa.


____________________

I GRUPA

1. Odredite kompoziciju djela ( uvod, početak radnje, zaplet, vrhunac, rasplet, kraj) tako što ćete svaakom njenom dijelu dati naslov.

2. Napišite osobine Pere.3. Kakav je bio odnos između siromašnih i bogatih u selu?4. U romanu se spominje vjenčanje, gdje, ko se vjenčavao?5. Da li poslovica: ,,Sloga kuću gradi” odgovara pouci ovog romana?

II GRUPA

1. Napišite mjesto i vrijeme događanja radnje.2. Napišite osobine Drage.3. Kakav svijet sanja siromašni dječak iz Velikog Sela?4. Kakvo je ponašanje djece jednih prema drugima u Zadruzi Ljubanovac?5. Pouka!

III GRUPA

1. Ko su glavni likovi u ovom romanu?2. Napišite osobine konduktera?3. Zašto se i Pero na kraju priključuje zadruzi?4. Opišite dolazak djece u grad.5. Da li poslovica: ,,Nije pamet u godinama, nego u glavi” odgovara pouci ovog romana?

IV GRUPA

1. Ko su sporedni likovi u romanu?2. Napišite osobine Ljubana.3. Kako se završava roman?4. Ljuban i Pero su se potukli, gdje i kako?5. Da li poslovica: ,,Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari” odgovara pouci ovog

romana?

NASTAVNI LISTIĆ

Ime i prezime učenika_____________________________

1. Naziv knjige__________________________________________________ 2b2. Ime i prezime pisca ____________________________________________ 2b3. Napravi ilustraciju naslove strane

5b 4. Najsimpatičniji lik i njegova uloga u romanu.____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 4b

5. Da li si poželio/ la da budeš u ulozi nekog lika? Koji je to lik? Obrazloži svoj izbor._______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 7b

6. Napiši temu ovog djela._____________________________________________________________________________________________________________________________________________ 4b

7. Prepiši iz djela jedan opis, jedan dijalog i monolog koji ti se posebno dopadaju.Opis______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Dijalog____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Monolog_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 6b

BODOVI: _______________________ OCJENA:___________________

TEKSTUALNI ZADACI ( zadaci sa više računskih opercija)

1. Jedan poljoprivrednik prodao je 12 junad po 1350 KM, 245 ovaca po 150 KM i 15 tona kukuruza po 540 KM. Prihod je podijelio na tri jednaka dijela za nabavku priplodne stoke i sjemena, za kućne potrebe i nabavku mašina. Koliki je svaki od tih dijelova?

2. Škola radi u dvije smjene. U prvoj smjeni ima 375, a u drugoj 453 učenika. Po koliko bi bilo učenika kada bi u svakoj smjeni bio isti broj učenika?

3. Jedna grupa učenika sakupila je u subotu 135kg starog papira. To je 5 puta više nego što su svi učenici sakupili u toku ostalih šest dana. Koliko su sakupili za tih 6 dana, a koliko ukupno?

4. Emir, Maja i Selma imaju zajedno 180 KM. Emir ima polovinu tog novca, a Maja i Selma imaju jednako. Koliko svako od njih ima novca?

5. U toku godine 126 učenika je pročitalo po 13 knjiga a 97 učenika po 24 knjige. Koliko su svi učenici ukupno pročitali knjiga u toku godine?

6. Tvornica je planirala u toku školske godine izraditi 939 motora za traktore. Prvih devet mjececi proizvodili su po 78 motora. Po koliko motora prosječno treba da proizvedu u ostalim mjesecima da bi ispunili plan?


Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Množenje i dijeljenje proizvoda brojemCiljevi i zadaci sata: Usvojiti svojstva množenja i dijeljenja do milion; Razumjevanje i primjena osobina zavisnosti i nepromjenjljivosti množenja i dijeljenja; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo kako primjenjujemo osobine komutacije i asocijacije u množenju. Zašto primjenjujemo te osobine?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Množenje i dijeljenje proizvoda brojemNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam način množenja i dijelčjenje. Objašnjavam im oba načina.

( a • b) : c a • ( b : c) ( a : c) • b

Podijeliti proizvod dva ili više brojeva nekim brojem možemo tako da jedan faktor podijelimo tim brojem, pa taj količnik pomnožimo ostalim činiocima. 2. 150 • 14 : 7 = 150 • 2 = 300 2100 : 7 = 300

330 • 75 : 33 = ( 330 : 33) • 75 = 10 • 75 = 750 330 • 75 : 33 = 24 750 : 33 = 75

3. 40 • 6 • 25 • 125 = 125 • 8 • 5 = 140 • 12 : 70 = Ukoliko nekom nije jasno pokušavam im objasniti da bi uspješno rješili zadatkeKada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 85. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalimo najbolje i najaktivnije na času. Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu. Merita Pirić, profesor


Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Ljekovito biljeCiljevi i zadaci sata: Raznovrsnosti i rasprostranjenju plodova i sjemenki, značaju biljaka za čovjeka; Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zaštiti biljaka; Da različite biljke imaju različita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, značaju biljaka za čovjeka; Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja čovjek gajenim, načine uzgoja i zaštie biljaka; Čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje uakcijama uzgajanja biljaka uškoli i školskom dvorištuSakupljanje biljaka,pravljenje zbirnki korjena,izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli Ljekovito biljeKroz razgovor dolazimo do zaključaka. Zapisujem u tezama na tabli.

Zapis na tabli Ljekovito bilje

Ljekovito bilje je ono bilje čiji se dijelovi koriste u liječenju ljudi. Postoji veliki broj ljekovitog bilja ali najčešće se koriste: kamilica, sljez, nana, kadulja, lipa, zova, bagrem itd.Kamilica biljka ima prijatan , i od nje se pravi ukusan i blago tvoran čaj koji ublažava bolove u stomaku .Bijeli i crni sljez od bijelog sljeza se koriste korijen, listovi i cvjetovi, a od crnog sljeza samo listovi cvjetovi. Ublažava kašalj i promuklost.Nana ima dlakavo lišćePostoji divlja i pitoma nana. Ublažava bolove u želudcu.Kadulja je grm. Upotrebljava se za ispiranje usta, oblaganje spoljašnjih rana.

Zadatak za učenike je da nacrtaju ili pronađu slike ovih biljaka i izrade zidni pano. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.




Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta:,, Ko je na svijetu najjači” Japanska narodna pričaCiljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje hronološkog reda događaja; osnovni elementi fabule : uvod, zaplet, rasplet;Likova, karakterne i druge osobine likova, međusobni odnosi; mjesta i vremena radnje; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog); Moći će pravilno čitati i doživljavati dramski tekst;Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta su narodne priče. Razgovaramo japanu, da li nešto znaju o kulturi ovih naroda? Razgovaramo o samurajima. Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Ko je na svijetu najjači” Japanska narodna pričaSlušaju priču na zvučnoj čitanci. Emotivna pauza.Objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Kako su opisani likovi u ovoj priči? Šta doznajemo o smuraju? Što znači kada je on nazvan zavidljivim? Kako ti razumiješ riječ zavist? Zapis na tabli ,, Ko je na svijetu najjači” Japanska narodna pričaManje poznate riječi: Likovi: čovjek, smuraj, olak, vjetar Mjesto radnje: negdje na planeti Vrijeme radnje: Tema: Pokazivanje ko je najjači Tok događaja:

- Samuraj tvrdi da je čovjek najslabiji na svijetu- Samuraj postaje stijena- Samuraj postaje vjetar- Samuraj postaje oblak- Samuraj postaje suncxe- Oblak nadjačava sunce- Vjetar nosi oblak- Stijena odolijeva vjetru- Radnik najjači na svijetu

Pouka: Najjači na svijetu je onaj ko radi sve pameću a ne snagom Um caruje, a snaga klade valja. Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:


Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ napiši kratku priču o snažnoj volji. Merita Pirić, profesor

PRIPREMA ZA II PISMENU PROVJERU ZNANJA

1. Izračunaj proizvod datih brojeva.

134 535 • 6 = 9398 • 39 = 456 • 234 =

2. Izračunaj!

76 304 : 7 = 893 245 : 65 =

3. Izračunaj na dva načina

a) ( 4505 - 540 ) • 97 =b) ( 1536 + 3534) : 6 =

4. Riješi brojni izraz!

312 • 132 : 26=

5. Emir je za jedan dan sakupi 456 plastičnih flaša, a Selma 245. Koliko će sakupiti zajedno za 36 dana?

II PISMENA PROVJERU ZNANJA grupa: A

1.Izračunaj proizvod datih brojeva.

34 568 • 9 = 6 709 • 28 = 567 • 356 = 6b

2.Izračunaj!

34 678 : 8 = 809 234 : 54 = 6b

3.Izračunaj na dva načina

a)( 7 890 - 341 ) • 86 = b)( 1 701 + 2 232) : 9 = 8b

4.Riješi brojni izraz!

( 312 : 26) • 132= 4b

5.Otac napravi 196 predmeta, a sin 185 predmeta dnevno. Koliko naprave zajedno u toku mjesec dana ako rade 24 dana? 6b

II PISMENA PROVJERU ZNANJA grupa: B

1.Izračunaj proizvod datih brojeva.

70 893 • 7 = 8 546 • 39 = 378 • 462 = 6b

2.Izračunaj!

23 809 : 6 = 976 345 : 49 = 6b

3.Izračunaj na dva načina

a)( 3 908 - 398 ) • 63 =b)( 2 592 + 2 304) : 8 = 8b

4.Riješi brojni izraz!

46 • ( 64 : 8)= 4b

5. .Otac napravi 196 predmeta, a sin 185 predmeta dnevno. Koliko naprave zajedno u toku mjesec dana ako rade 24 dana?

6b

Analiza druge pisane provjere znanja


1.6b

2.6b

3.8b

4.4b

5.6b

Ukupnobodova

OCJENA

22.23.24.25.26.27.28.29.30.31.32.33.34.35.36.37.38.39.40.41.42.

Ukupno bodova: 30

Skala ocjenjivanja

1- 9 = 1 10 - 12= 2 13 - 19= 3 20 - 25= 4 26 - 30= 5

Srednja ocjena:


TEST IZ PRIRODE ZA V RAZRED

Ime i prezime: __________________________

1. Dopuni sljedeće rečenice.Livada je ______________________________________________________________________Stanište ili biotop je _____________________________________________________________Plantaža je ____________________________________________________________________Kalemljenje je _________________________________________________________________ 8b2. Koje su životinje livade štetene?__________________________________________________________________________ 3b

3.Šta sadrži grah, pa može zamjeniti meso?__________________________________________________________________________ 3b

4.Nabroj sorte vinove loze?_________________________________________________________________________ 3b

5. Jabučasto voće su ______________, _____________ i ______________. Koštuničavo voće su ____________, _____________, _____________, _____________ i _____________. 8b

6.Koje spratova ima listopada šuma?----- 5b

7. Kako četinari gube lišće?_________________________________________________________________________ 3b

8. Koje billjke rastu u spratu grmova i šibova? ______________, _____________, ______________, _______________,______________,______________ i ______________. 7b

9. Čime se hrani smrčev potkornjak?_________________________________________________________________________ 3b

10. Nabroj ptice koje možemo pronaći u šumi?________________________________________________________________________ 3b

11. Koliko vučica okoti vučića?_______________________________________________________________________ 2b

12. Šta je to prirodno pošumljavanje šuma?_______________________________________________________________________ 3bU sljedećim pitanjima zokruži tačne odgovore.

13. Insekti u voćnjaku su: pčela, vilin konjic, bumbar, komarac, osa potajnica, bubamara 4b

14. Životinje u bari su:hidra, morski konjic, barski puževi, gnjurac, barska školjka, plankton 4b

15. Biljke uljarice su : suncokret, šećerna repa, bundeva, lan, kukurzu, ječam, maslina, šećerna trske, uljana repica, konoplja 5b

16. Jezero i bare imaju tri zone( područja) a to su : --- 3b

17. Prema oplodnici plodove dijelimo na: _______________ i ________________ 2b

18. Koje štetočine napadaju pšenicu?__________________________________________________________________ 3b

19. Gdje raste šećerna trska?__________________________________________________________________ 3b

20. Kako se iz lana dobija platno?__________________________________________________________________ 3b

U sljedećim pitanjima zaokruži da ili ne za tvrdnju koja je data.

21. Žuti lokvanje je biljka koja raste u bari. DA NE 2b

22. Ženke komarca sišu biljne sokove. DA NE 2b

23.Glavni proizvođač hrane u moru je plankton. DA NE 2b

24. Ptice imaju zube. DA NE 2b

25. Biljke obnavljaju kiseonik u zraku: DA NE 2b

26.Riže uspjeva u našim krajevima. DA NE 2b

MOGUĆIH BODOVA: 90

OCJENA: ________________ UKUPNO BODOVA: __________

JANUARFEBRUAR

( sedmični planovi i pripreme)


Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta:,, Dječak Aron” Isak SamokovlijaCiljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje hronološkog reda događaja; osnovni elementi fabule : uvod, zaplet, rasplet;Likova, karakterne i druge osobine likova, međusobni odnosi; mjesta i vremena radnje; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog); Moći će pravilno čitati i doživljavati dramski tekst;Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor sa učenicima o pomaganju životinjama. Da li bi pomogli kada bi pronašli neku životinju? Kako bi se oni ponašali ako roditelji ne htjeli zadržati tu životinju? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Dječak Aron” Isak SamokovlijaSlušaju priču na zvučnoj čitanci. Emotivna pauza.Objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Kako su opisani likovi u ovoj priči? Šta doznajemo o dječaku? Kakav je Aron, a kakva je njegova majka? Zašto je majka dopustila da zadrži psića? Zapis na tabli ,, Dječak Aron” Isak SamolkovlijaManje poznate riječi: Likovi: Aron, majka, Bucko -kaldrma- cesta pokrivena kamenom Mjesto radnje: mahala, avlija, drvenarnik - vijati- grditi, galamiti Vrijeme radnje: noć Tema: Dječakova ljubav i volja da pomogne unesrećenoj životinji Tok događaja:

- Aron se vraćao kući i ugledao malo pseto- Aron je odlučio da Bucka povede kući- Mama se ne slaže sa Aronovom odlukom- Dječakova upornost je doprinjela da mama promjeni odluku

Pouka: Svojom upornošću i ljubavlju možemo ostvariti svoje ciljeve Dobro se dobrim vraća. Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ napiši sastav na temu: Pomogao/la sam unesrećenoj životinji Merita Pirić, profesor




Nastavna jedinica:Kulturno-prosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiHCiljevi i zadaci sata:Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas;Znat će važne činjenice o pad Bosne pod tuđinsku vlast; Učenici znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu; Na zemljovidima prepoznati razvoj i granice BiH kroz povijest od prvih početaka do danas;Usvajanje zaključaka vezanih za događaje iz prošlosti i projiciranje istih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost; Razumijevanje dogadjaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost, a iz istih izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u BiH. Pomoću spomenika koji su ostali iz naroda koji su živjeli u BiHTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, plakat, nastavni listići, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Kroz razgovor pripremam učenike za čas. Ponovimo šta predstavljaju kulturno- historijske znamenitosti? Koje ustanove nazivamo kulturno-prosvjetnim, a koje historijskim?Najava cilj časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Kulturne- prosvjetne i vjerske ustanove naroda BiH

Muzeji u Bi H: Zemaljski Muzej BiH u Sarajevu. Osnovan je 1888g. Za vrijeme Austro. Ugarske vlasti. Zavičajni muzej u Travniku osnovan 1950g. Svrzina kuća u Sarajevu izgrađena u tradicionalnom bosanskom stilu. Muzej Bitke na Neretvi se nalazi u Jablanici. Nastao kao uspomena bitke za ranjenike u II svjetskom ratu.Vjerske ustanove u BiH- Gazi- Husrev-begova džamija u Sarajevu, Ferhat-pašina džamija, Sulejmanija, Aladža, Crkva i samostan Svetog Ante, Franjevački samostan u Fojnici, Saborna crkva u Sarajevu, Sarajevska sinagoga.

Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim najjaktivnije, ocjenim.

ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Dobijaju zadatke za grupni rad ( pronaći što više slika i podataka iz enciklopedija, Interneta, od roditelja o ovim ustanovama) Sza sljedeći čas.




Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: Gramatika Nastavna jedinica: Atribut Ciljevi i zadaci sata: znat će šta je atribut; Razlikovat će šta su pridjevi a šte atribut; Znat će prepoznati atribut u rečenici kao subjekatski i predikatski dodatak; Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa; Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu sa postavljenim zahtjevima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo o vrstama rečenica. Kakva je peosta, a kakva proširena rečenica? Po čemu se razlikuju ove dvije vrste rečenica? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Čitam im indijsku basnu Lav i zec. Razgovaramo malo o priči. Zatim sami uočavaju kojoj vrsti riječi pripadaju riječi podvučene crvenom bojom. Uzimamo jednu rečenicu i zapisujem je na tabli. Uočavaju subjekat i predikat. Uz koji dio rečenice stoji riječ podvučene crvenom bojom? Da li nam bliže određuje subjekat ili predikat?Zapisujem naslov na tabli Atribut

U gustoj šumi živio je strašni lav. Dodatak koji stoji uz imenicu i bliže je određuje prema nekoj osobini naziva se atribut. Atribut je imenički dodatak. U ulozi atributa najčešće je pridjev, ali može biti i zamjenica. Atribut u rečenici označavamo isprekidanom linijom.Uradimo jedan primjer gdje zamjenica u službi atributa.Njegova prijateljica je Tamara.Ta Tamara živi u Tuzli.Uradimo jedan primjer brojeva u službi atributa.Učiteljica je jednoj djevojčici dala peticu.Emir je nahranio peto gladno mače.

PAZI! Treba praviti razliku između pridjeva, zamjenica, broja i atributa. Pridjevi,zamjenice i brojevi su vrsta riječi, oni u rečenici imaju službu atributa.Ukratko ponovimo šta su atributi.Učenici rade str.32 u Našem jeziku.Kada završe zajedno analiziramo, uočavamo greške i ispravljamo ih.

ZAVRŠNI DIO:Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisti deset rečenica, i unjima podvući subjekat, predikat i atribut. Merita Pirić, profesor

NASTAVNI LISTIĆ IZ PREDMETA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

ATRIBUT- imenički dodatak

1. Šta je atribut? Navedi primjere.______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

2. Koje riječi najčešće imaju službu atributa? Navedi primjere.______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

3. Potcrtaj atribute u sljedećoj pjesmi:

DJEČACI I PROLJEĆE

Plavim, crvenim, zelenim slovimaproljeće ispisalo na školskim vratima:,,Kratka stanka! Svi đaci otišli do šumskog proplanka!”

U dvorišui škole čuo sam od puža:,, Mogla bi ta stanka biti duža!”

A dokle?Dok dječaci, ko proljetni prvi zraci,sav proplanak ne osvoje i njegove cvjetne bojene upletu u bukete, i sa njima ne polete...

A kome?Mamama!I...I?Djevojčicama! Ime i prezime:

______________________________PJESNIK O ATRIBUTU

ATRIBUT

Atribut je riječKoja pobliže označava imenice.

Ona će reći kakve je boje mamino lice,Čije su ono u imeniku petice,Koje perje najviše vole ptice.

On može bitiI pridjev

I zamjenicaI broj

I cijeli skup riječi.U rečenici zveči

Kao vesela zvečkaU skladnom ritmu riječi.

On je najčešće u subjektnom skupu,Ali i u predikatnom može činiti svoju grupu

Što se okuplja oko imenice.

Pogledaj sada kako izgledaju atributi:MOJ brat ima MODERNI kaput ŽUTI

I nosi buket RUŽA JEDNOJ STIDLJIVOJ AniPa će zajedno pričati o teti iz Like

Kod koje su se upoznali lani.

J. Karakaš


Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Biljna ćelija ( stanica)Ciljevi i zadaci sata: Znat će osnovne dijelove ćelije i njihovu ulogu; razumjet će ulogu hlorofilnih zrnaca u citoplazmi biljne ćelije; predstavljat će uproštenim prikazom biljne i životinjske ćelije, koristi dodatne izvore znanja; izgrađivat će stav prema povezenosti živog svijeta kroz njengovu osnovnu građu i ulozi ćelije kao nosioca života.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Razgovaramo o živim bićima. O tome kako se razvijau i rastu. Šta oni misle it čega je sastavljeno svako živo biće, koja je osnovna jedinica? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pokazujem im plakat na kojem je nacrtana ćelija. Uočavju njene dijelove, objašnjavam im funkciju svakog dijela ćelije. Donosimo zajedničke zaključke, koje zapisujem na tabli. Zapisujem naslov na tabli Biljna ćelija ( stanica)

Ćelija je osnovna jedinica građe svih živih bića.Sva živa bića su građena od ćelija.Ćelije mogu biti biljne i životinjske. Biljne ćelije mogu biti različitog oblika i velučine.Ćelija ima:

- čvrst ćelijski zid- opnu( membranu) ispod ćelijskog zida- citoplazmu- veliko ćelijsko jedro(jezgro)- hromozome- vakuole

U citoplazmi se nalaze posebne organele koje se nazivaju plastide koje mogu biti različitih boja.Zadatak za učenike je da nacrtaju ili pronađu slike ovih ćelija i izrade zidni pano. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.

ZAVRŠNI DIO:


Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 55. Merita Pirić, profesor


Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Jednačine ( jednadžbe) oblika a • x= b; x • a= bCiljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o jednačinama sa množenjem i dijeljenjem načinu označavanja; Razumjevanje i primjena jednačina; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni,Nastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Ponoviti kako oznčavamo nepoznati broj u matematici? Koju oznaku najčešće koristimo? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Jednačine ( jednadžbe) oblika a • x= b; x • a= b Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam jednačine sa množenjem i dijeljenjem1. x • 3 = 828 2. 7 • x = 945 x = 828 : 3 x = 945 : 7 x = 276 x = 135pr. 272 • 3 = 828 pr. 7 • 135 = 945

828 = 828 945 = 945 Nepoznati faktor (činilac)

izračunavamo tako proizvodpodijelimo datim faktorom.

• x + 487 = 3777 4. 56 • y – 5826 = 385222 14 • x = 3777- 487 56 • y = 385222 + 5826 14• x= 3290 56 • y = 391048 x= 3290 : 14 y= 391048 : 56 x = 235 y = 6983 pr. 14 • 235 + 487 = 3777 pr. 3290 + 487 = 3777 3777 = 3777

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str.90.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rješili zadatke.

Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao

motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu. Merita Pirić, profesor


Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Jednačine ( jednadžbe) oblika a : x= b; x: a= b Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o jednačinama sa množenjem i dijeljenjem načinu označavanja; Razumjevanje i primjena jednačina; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni,Nastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Ponoviti kako oznčavamo nepoznati broj u matematici? Koju oznaku najčešće koristimo? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli: Jednačine ( jednadžbe) oblika a : x= b; x: a= b izračunavanje nepoznatog djeljenika Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam jednačine sa množenjem i dijeljenjem1. x : 23 = 256 x = 256 • 23 x = 5888 pr. 5888 : 23 = 256

256 = 256 Nepoznati dijeljenikizračunavamo tako količnikpomnožimo djeliocem.

2. x : 5 + 1200 = 4400 x : 5 = 4400 - 1200 x : 5 = 3200 x= 3200 • 5 x = 16000

pr. 16000 : 5 + 1200 = 4400 3200 + 1200 = 4400 4400 = 4400





Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Jednačine ( jednadžbe) oblika a : x= b; x: a= b Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o jednačinama sa množenjem i dijeljenjem načinu označavanja; Razumjevanje i primjena jednačina; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni,Nastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Ponoviti kako oznčavamo nepoznati broj u matematici? Koju oznaku najčešće koristimo? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli: Jednačine ( jednadžbe) oblika a : x= b; x: a= b izračunavanje nepoznatog djeliocaNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam jednačine sa množenjem i dijeljenjem1. 1500 : x = 30 x = 1500 : 30 x = 50 pr. 1500 : 50 = 30

30 = 30 Nepoznati djelilacizračunavamo tako dijeljenik podijelimo količnikom

2. 1500 : x + 200 = 350 1500 : x = 350 - 200 1500 : x = 150 x = 1500 : 150 x = 10

pr. 1500 : 10 + 200 = 350 150 + 200 = 350 350 = 350




RADNI LIST Ime i prezime: ___________________________

1. Oduzmi:

4 000 9 010 7 301 5 111- 2 653 - 3 748 - 4 999 - 2 654

2. Izvrši množenje: 967 • 8 2 776 • 19 654 • 735 2 897 • 3

3. Koji je broj 8 puta veći od 369, a koji za 38 veći od 369? Izračunaj!

4. U rasadniku je bilo 5 568 sadnica. Prodato je 4 698 sadnica. Ostatak je posađen u 6 redova. Po koliko je sadnica bilo u svakom redu?

5. Podijeli:

6 000 : 8 = 10 000 : 47 = 5 696 : 4 =


Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Nejednadžbe ( nejednadžbe)Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o nejednačinama načinu označavanja; Razumjevanje i primjena nejednačina; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milion. Ponoviti kako oznčavamo nepoznati broj u matematici? Koju oznaku najčešće koristimo?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Nejednačine ( nejednadžbe)Nejednakost je kada sa lijeva i desna strana iste. 5+2≠ 4+4 NEJEDNAKOST Nejednačine su nejednakosti sa nepoznatim brojem. X> 4 NEJEDNAČINANa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam nejednačine sa sabiranjem i oduzimanjem 1. x+ 138< 172 2. x+135<190

x<172-138 x<190-135x<34 x<55xẻ( 33, 32, 31...0) xẻ( 54, 53, 51...0) provjera:

x 30 10 1 x+ 138< 172 168 148 139

3. x+ 15≤100 4. x+ 526> 538x≤100-15 x> 538-526x≤ 85 x> 12xẻ( 85, 84, 83,...0) xẻ( 13, 14, 15,...0) provjera

x 85 84 83 x+ 138≤172 100 99 98

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 44. i 45.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rješili zadatke.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu.



Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Nejednadžbe ( nejednadžbe) oblika a • x > b; a • x ≥Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o nejednačinama načinu označavanja; Razumjevanje i primjena nejednačina; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti o jednačinama sa množenjem i dijeljenjem. Ponoviti kako oznčavamo nepoznati broj u matematici? Koju oznaku najčešće koristimo?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Nejednačine ( nejednadžbe) oblika a • x > b; a • x ≥Nejednakost je kada sa lijeva i desna strana iste. 5+2≠ 4+4 NEJEDNAKOST Nejednačine su nejednakosti sa nepoznatim brojem. X> 4 NEJEDNAČINANa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam nejednačine sa množenjem i dijeljenjem 1. 40 • x > 1200 3. 12 • x < 2400

x>1200 : 40 x< 2400: 12x> 30 x< 200xẻ( 31, 32, 33, 34 ...) xẻ( 199, 198, 197...0) provjera:

x 31 33 3540 • x >1200 1240 1320 1400

2. 40 • x ≥ 1200 4. 12 • x ≤ 2400x ≥1200 : 40 x ≤ 2400 : 12x ≥ 30 x ≤ 200xẻ( 30, 31, 32, 33...) xẻ( 200, 199, 198,...0) provjera

x 30 33 34 40 • x≥1200 1200 1320 1360

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 95Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rješili zadatke.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu. Merita Pirić, profesor

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi do milion( milijun)Nastavna jedinica: Nejednadžbe ( nejednadžbe) oblika a • x > b; a • x ≥Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o nejednačinama načinu označavanja; Razumjevanje i primjena nejednačina; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja;Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti o jednačinama sa množenjem i dijeljenjem. Ponoviti kako oznčavamo nepoznati broj u matematici? Koju oznaku najčešće koristimo?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Nejednačine ( nejednadžbe) oblika a • x > b; a • x ≥bNa odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam nejednačine sa množenjem i dijeljenjem 1. 100 • x - 800> 300

100 • x> 300 + 800 100 •x> 1100 x = 1100 : 100 x= 11 xẻ( 12, 13, 14,...) provjera:

x 12 13 14 100 • x - 800> 300

400 500 600

2. 100 • x – 800 ≥ 300 100 • x ≥ 300 + 800 100 • x ≥ 1100 xẻ( 12, 13, 14...) provjera

x 12 13 14100 • x - 800> 300

400 500 600

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 96.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rješili zadatke.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu. Merita Pirić, profesor

KONTROLNI RAD

1. Riješi jednačine sa množenjem a) 24 • x = 2 976 b) y • 30 = 3 420

2. Riješi jednačine sa dijeljenjem

a) x : 16 = 1 840 b) 50 176 : a = 56

3. Riješi nejednačine sa množenjem i dijeljenjem

a) b : 10 ≤ 18 b) x • 18 > 24 624

4. Riješi jednačinu!

8 • c + 350 = 4 700

5.Odredi vrijednost izraza.

( 44 658 : 54) + 5 780 - 236 • 234 =



Nastavna jedinica:Kulturno- povjesne znamenitosti u BiHCiljevi i zadaci sata:Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas;Znat će važne činjenice o pad Bosne pod tuđinsku vlast; Učenici znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu; Na zemljovidima prepoznati razvoj i granice BiH kroz povijest od prvih početaka do danas;Usvajanje zaključaka vezanih za događaje iz prošlosti i projiciranje istih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost; Razumijevanje dogadjaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost, a iz istih izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u BiH. Pomoću spomenika koji su ostali iz naroda koji su živjeli u BiHTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, karta BiH, plakat, nastavni listići, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Kroz razgovor pripremam učenike za čas. Ponovimo šta predstavljaju kulturno- historijske znamenitosti? Šta su spomenici? Zašto su oni važni, šta oni pokazuju? Kako se trebamo ponašati prema spomenicima? Najava cilj časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Kulturne- povjesne znamenitosti u BiH

BiH obiluje kulturno-povjesnim spomenicima, sve što svjedoči o prošlosti našeg naroda spada u ovu kategoriju a to su: tvrđave, steri gradovi, mostovi, groblja, pisane spomenike, stećke, sahat-kule itd. Na području naše BiH postoje nalazišta: u pećini Badanj kod Stoca crtež iz paleolitskog doba, neolitsko nalazište u Butmiru kod Sarajeva, ostatci sojeničkog naselja u Donjoj Dolini na rijeci Savi, Gabela kod Čapljine vjerovalo se da je ti grad Troja, Radimlja kod Stoca najpoznatiji lokalitet stećeka itd. Najpoznatije tvrđave: tvrđava Kastel u Banja Luci, srednjovjekovni grad Srebrenik, Gradačačka kula, Stari grad u Počitelju, Vranduk, Baščaršija s sahat-kulom u Sarajevu itd. Mostovi su Stari most u Mostaru, Most Mehmed- paše Sokolovića ( Višegradska ćuprija), Stari most u Konjicu itd. Spomenici narodnooslobodilačke borbe spomen obilježje na Kozari i spomen obilježje na Sutjesci.

Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim najjaktivnije, ocjenim.ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Dobijaju zadatke za grupni rad ( pronaći što više slika i podataka iz enciklopedija, Interneta, od roditelja o spomenicima u BiH) za sljedeći čas.



UNESKO- United Nations Educational Scientific and Cultural OrganizationOrganizacija ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu. Osnovana je 1946. glavno sjedište je u Parizu. Pored drugih ciljeva, brine se o čuvanju svjetske kulturne i prirodne baštine. Imaju listu svojih spomenika koja su pod njihovom zaštitom, ali oni nemaju obavezu održavati te objekte.

U našoj domovini pod zaštito UNESKO.a su:

Stari most u Mostaru od 2005. i Višegradska ćuprija od 2007. a traju pregovori o zaštiti Starog grada u Jajcu.


Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Ćelija ima osobine životaCiljevi i zadaci sata: Znat će osnovne dijelove ćelije i njihovu ulogu; razumjet će ulogu hlorofilnih zrnaca u citoplazmi biljne ćelije; predstavljat će uproštenim prikazom biljne i životinjske ćelije, koristi dodatne izvore znanja; izgrađivat će stav prema povezenosti živog svijeta kroz njengovu osnovnu građu i ulozi ćelije kao nosioca života.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo šta je ćelija? Od čega je sastavljena? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam kako se odvija život u ćeliji. Zapisujemo u tezama. Zapisujem naslov na tabli Ćelija ima osobine života

Sva živa bića su sastavljena od ćelija. Biljna ćelija je mala, ali ima veoma složenu građu. U citoplazmi ima vode, neorganski tvari, organskih tvari. U ćeliji se ove tvari stalno uzgrađuju i razgrađuju. U ćeliji se stalno dešavaju promjene jedne stvari ulaze, a druge izlaze što pokazuje da ćelija ima osobine života. Ćelija diše, raste, razmnožava se i umire. Više ćelija se udružuje u tkivo. Postoje jednoćelijski organizmi koji su sastavljeni od jedne ćelije.

Zadatak za učenike je da nacrtaju ili pronađu slike ovih ćelija i izrade zidni pano. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.




Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Dioba biljne ćelije- rast biljakaCiljevi i zadaci sata: Znat će osnovne dijelove ćelije i njihovu ulogu; razumjet će ulogu hlorofilnih zrnaca u citoplazmi biljne ćelije; predstavljat će uproštenim prikazom biljne i životinjske ćelije, koristi dodatne izvore znanja; izgrađivat će stav prema povezenosti živog svijeta kroz njengovu osnovnu građu i ulozi ćelije kao nosioca života.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo šta je ćelija? Od čega je sastavljena? Da li ćelija ima osobine živih bića? Zašto? Šta su jednoćelijski organizmi? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam kako se odvija dioba u ćeliji. Zapisujemo u tezama. Zapisujem naslov na tabli Dioba biljne ćelije-rast biljaka

Osobina živih bića je razmnožavanje i ćelije se razmnožavaju. Ćelije se razmnožavaju diobom. Od jedne majke ćelije, nastaju dvije kćerke ćelije, od dvije četiri i tako rastu biljke. U ćelijskom jedru se nalaze hromozomi koji se umnožavju i prvo se dijeli jedro, zatim citoplazma. Poslije diobe nastaju dva jedra, tako da svaka nova ćelija ima što je imala i jedna ćelija. Ovakva dio se naziva mitoza. Postoji i mejoza, to je složenija dioba kojom se razmnožavaju polne ćelije. Tkivo je skup ćelija istog oblika, građe i funkcije.Organ je više tkiva povezanih s jednom ili više funkcija.Organizam sačinjava više međusobno povezanih organa.Učenici crtaju slike sa panoa u svoje sveske. Zadatak za učenike je da nacrtaju ili pronađu slike ovih ćelija i izrade zidni pano. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.




Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: Pravogovor i pravopisNastavna jedinica:Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici- dvotačka( :) , tri tačke( ...) i crta( -)Ciljevi i zadaci sata: znat će pravilno pisati jednočlanih i dvočlanih imena gradova, sela i država; Primjena naučenih pravila na nivou automatizacijeTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, rad u paruNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Šta je grad, selo? Jesu li imena gradova vlastita ili zajednička imenica?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Upotrba intrepunkcijskih znakova : ... -

Pomoću odgovarajućih primjera učenicima objašnjavam pravila upotrebe ovih intrpunkcijskih znakova.Dvotačka se piše: Dvotačka se nepiše:- ispred riječi koje se nabrajaju( U petom razredu smo čitali: Vlak u snijegu, - iza naslova kao što su: sadržaj, literatura Jesen u gradu i druga djela)- poslije uvodnih riječi u upravnom govoru( Moj drug reče: ,, Hajde da se igramo.”- poslije riječi iza kojih slijedi neko objašnjenje( Čita se: pročitaj stranu pet, šest)- između brojeva koji kazuju neki odnos( U jučerašnjoj utakmici pobjedili smo 2:1)

Crta se piše:- umjesto zareza( prije naknadno umetnutih rečeničnih dijelova)( Nedavno sam pročitao jednu knjigu – lijepu zanimljivu.)- umjesto navodnika u štampanim slovima( Ne mogu – rekoh – a u ustima sam osjećao slast njegova kajmaka.)- ispred riječi i rečenica koje se nabrajaju jedna ispod druge(- Azbuka- rječnik- gramatika)- pri označavanju pravaca kretanja


( Predjeli pored puta Tuzla- Sarajevo su veoma lijepi.)

- prije brojeva kada treba označiti odnos između brojeva od-do( Vozio je brzinom 60-80 kilometara na sat.)- u poslovicama( Mlado-ludo)

Tri tačke se pišu:Ako misao sa namjerom nije dovršena ili se njom želi ukazati da iza izrečenog postoji još nešto nerečeno i iza čega slijedi nekoliko sličnih primjera koristimo tri tačke. U ovom udžbeniku još ćeš toga naučiti...Vrijeme će pokazati...Učenici rade nastavni listić.Pohvalim i ocjenim onne najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ: uraditi zadatak na str.46 u Našem jeziku.




Nastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: LEKTIRA ,, Alisa u zemlji čuda”- Luis Kerol Ciljevi i zadaci sata: Razumjevanje sadržaja knjige; Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumjeva domaća lektira; samostalnost u čitanju i razumjevanju pročitanog; doživljaj estetskog senzibiliteta, uočavanje fabule radnje, likova, teme, pouke; Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj prozi.Tip časa: obrada Oblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: knjiga, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor o lektiri koju su imali, koja je knjiga koje je napisao? O utiscima i kako su se osjećali dok su čitali knjigu? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. LEKTIRA ,, Alisa u zemlji čuda” – Luis Kerol

1.čas Pregledam da li su svi uradili lektiru. Razgovaramo o piscu i zapisujemo ono najvažnije o njemu. Razgovaramo o utiscima koje je knjiga ostavila na njih. Razgovaramo o najinteresantnijim dijelovima romana.

2. čas Učenici čitaju svoje analize romana. Ispravljamo eventualne greške, dopunjavaju i objašnjavaju kako bi oni radili. Podijelim ih u grupe tako što izvlače cjeduljice na kojima piše osobina, a oni na osnovu osobine sjedaju u odgovarajuću grupu npr. dobar, brz –grupa zec, sva grupa dobije svoj zadatak, učenici rade i izvještavaju o svom radu. ( listići za grupe uz pripremu) .




I GRUPA

1. Kada bi ste govorili o Alisinim postupcima u romanu, koji bi ste njen postupak najviše osudili? Zašto?2. U jednom dijelu romana ožujski zec, klobučar i puh spavalica organizuju ludu čajanku. Zašto je ona tako nazvana, što se to na njo dešavalo ludo?3. Kakva je bila Kraljica Srca?4. Prepiši neki lijep opis i ilustrujte ga.

II GRUPA

1. U posljednjem poglavlju romana Alisa je pozvana da svjedoči na sudu. Zašto?2. Šta se dešava kada se na sudu Alisa suprostavi Kraljici Srca?3. Kako roman završava?4.Kada je na kraju Alisa ispričala svojoj sestri san, šta je njena sestra shvatila?

III GRUPA

1. Ko je bila Dvica? Kakav je bio Alisin odnos prema njoj?2. Kakav je savjet dala gusjenica Alisi? Šta vam se kod gusjenice ne sviđa?3. Nakom savjeta gusjenice, Alisa je pojela komadić gljive. Tada se nje vrat izdužuje i liči na zmijski. Šta biste vi učinili na njemo mjestu u takvoj situaciji? Zašto?4. Prepiš neki lijep opis. Ilustruj ga.

IV GRUPA

1. Kakav je bio Bijeli Zec? 2. U jedom poglavlju na samom početku romana Alisa se našla u slano vodi. Kako jer došlo do toga? Šta se sve to desilo Alisi?3. U svakom romanu postoje dobri i loši likovi. Koji likovi su prema vašem mišljenju loši u ovom romanu i zašto?4. Osmisli jedan matematički zadatak na temu iz romana, riješi ga a zatim ilustruj!

V GRUPA

1. Ko je bila Alisa? Kako ste je doživjeli?2. Kako je Alisa dospjela u zemlju čuda?3. Tek što je dospjela u čudesnu zemljuAlisa na jednom tronožcu nalazi bočicu na kojoj piše popij me. Šta se dalje dešava? Kako Alisa razmišlja? Kako bi ti postupila na njenom mjestu? Zašto?4. Osmisli jedan matematučki zadatak na temu iz romana, riješi ga a zati ilustrij.

O PISCU

Čarls Dodžson poznat je u književnosti pod pseudonimon Luis Kerol. Živio je od 1832.- 1898. Jedan je od najpoznatijih engleskih pisaca. Po zanimanju je bio profesor matematike na Oksfordu, nezadovoljan tim poslomm i svijetom odraslih, bavio se pisanjem za djecu često razveseljavao malene- igrajući se često sa njima.

LAŽNA KORNJAČA

spora, stara spora, stara

spora, stara spora, stara

BIJELI ZEC

dobar, brz dobar, brz

dobar, brz dobar, brz

KRALJICA SRCA

ohola ohola

ohola ohola

GUSJENICA

radoznala, neobična radoznala, neobična

radoznala, neobična radoznala, neobična

ALISA

sanjalica, nestašna sanjalica, nestašna

sanjalica, nestašna sanjalica, nestašna

NASTAVNI LISTIĆ

Ime i prezime: ___________________________Odgovori na sljedeća pitanja.1. Šta je bajka?____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

2. Ko je glavni lik u ovom djelu?______________________________________________________________________________

3. Opiši Alisu, njen vanjski izgled?__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

4. Koja je Alisina najvažnija osobina?______________________________________________________________________________

5. Kako se Alisa snalazi u Zemlji Čuda?__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

6. Da li uplašena ili zbunjena?______________________________________________________________________________

7. Šta bi ti uradio/ la da si na njenom mjestu?__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

8. Nabroj sporedne likove.____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

9. Kako Alisa dospjeva u Zemlju Čuda?__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

10.O čemu razmišlja Alisina sestra na kraju knjige?

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: MATEMATIKA

Nastavna tema:Brojevi veći od milion ( milijun)Nastavna jedinica: Mjesne vrijednosti cifaraCiljevi i zadaci sata: Steći će znanja o brojevima većim od milion ( milijun); znat će mjesne vrijednosti tih brojeva, pravilno će čitati i pisati te brojeve; razvijanje indukativnog mišljenja, tačnosti i preciznosti. Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti o brojevima do milon, koje mjesne vrijednosti imaju i koje klase?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Mjesna vrijednost cifaraBROJEVE ZAPISUJEMO POMOĆU CIFARAVRIJEDNOST CIFRE IDUĆI ZDESNA ULIJEVO JE 10 PUTA VEĆA OD VRIJEDNOSTI TE CIFRERADI LAKŠEG ČITANJA I PISANJA VELIKE BROJEVE PIŠEMO POMOĆU CIFARA KLASA KLASA KLASA KLASA MILIJARDI MILIONA HILJADA JEDINICA

S D J S D J S D J S D J

sto

mil

ijar

di

dese

t m

ilij

ardi

mil

ijar

da

sto

mil

iona

dese

t mil

iona

mil

ion

sto

hilj

ada

dese

t hil

jada

hilj

ada

stot

ice

dese

tica

jedi

nica

SM

IL.

D M

IL.

M

IL

S

M

D

M

M

S

H

D

H

H

S

D

J

2 0 0 0 0 0 0 0 0 0

DA BI KLASA BILE UOČLJIVIJE IZMEĐU NJIH STAVLJAMO MALO VEĆI RAZMAK.1. Napiši sljedeće brojeve slovima. 12 300 000 234 356 790 27 356 000 3 345 670 789 45 678 987 21 456 789 200Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 102.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rIješili zadatke.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu.



Predmet: DRUŠTVONastavna tema: Moja domovina Nastavna jedinica: Značajni kulturni-povjesni objekti Ciljevi i zadaci sata: Učenici znaju o kulturnopovijesnim znamenitostima BiH;Znanje o najvažnijim spomenicima iz prošlosti BiH; Znanje o prošlosti svog zavičaja; Vjerska svetišta naroda u BiH; Razlikovati spomenike prema starosti i prema važnosti; Moći objasniti što simboliziraju odredjeni spomenici u svom užem okruženju; Prepoznavanje obilježja vjerskih svetišta; Razvijanje pozitivnih stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i naroda koji u njoj žive; Razvijanje pozitivnog stava prema vjerskim svetištima i njihovoj ulozi;Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, fotografije određenih spomenika, plakat, nastavni listići, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Kroz razgovor pripremam učenike za čas. Ponovimo šta predstavljaju kulturno- historijske znamenitosti? Šta su objekti? Zašto su oni važni, šta oni pokazuju? Kako se trebamo ponašati prema objektima? Najava cilj časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Značajni kulturno-povjesni objekti

Svaki naš kanton( županija) su naseljeni još od prethistorijskog doba i obiluje kulturno- historijskim oobjektima. Unsko-Sanski kantonU ovom kantonu se nalaze srednjovjekovni gradovi ( utvrde):-Stari grad Kladuša-Rimski lokalitet Crkvine- Stari grad Ostrožac ( iz perioda Austro-ugarske)Posavski kanton-džamija Azizija i Odžaku-U Odžaku gradska vijećnica Beledija ( iz doba Austo-ugarske monarhije)Zeničko-Dobojski kanton-utvrda Vranduk u Zenici-Svetište Majke Božije Olovke u Olovu-Tvrtkov grob kod Visokog -kraljevski gard Babovac kod VarešaBosansko-podrinjski kanton-u blizin Prače nalzi se veliki broj stećaka-ostatci drevnog grada Pavlovac


Tuzlanski kanton-neolitko naselje pronađeni ostaci-stari grad u Teočaku-stećak u Đurđeviku koji je jedini pisani stećak-u Banovićima stećak Božićka Banovića

Zapadno-Hercegovački kanton-kočerinska ploča iz perioda 1404.god-Rimska utvrda u GracuSarajevski kanton-ponoviti iz predhodne lekcijeKanton 10-u Tomislavgradu spomenik kralju Tomislavu-stara gradska vijećnica na ŽitarniciHercegovačko- Neretvanski kanton-stari grad mostar Kujundžiluk sa straim mostom-Počitelj srednjovjekovni grad-u Blagaju ostaci Stjepan-gradSrednjobosanski kanton-stari grad bosanskog kralja Tvrta II kotromanića-Jajce kraljevski grad-Jevrejsko groblje u Travniku- Kaštel u Pećinama kod Novog TravnikaUčenici rade u grupama: dobiju papire sa kantonima i slike kulturnno.historijskih objekata. Lijepe sličice zatim spajaju slagalicu i dobiju Federaciju BiH.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim najjaktivnije, ocjenim.ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Dobijaju zadatke za grupni rad ( pronaći što više slika i podataka iz enciklopedija, Interneta, od roditelja o objektima u kantonu) za sljedeći čas.




Nastavna tema: Kultura izražavanjaNastavna jedinica: Prepričavanje s usmjerenjem na sažimanje teksta - ,, Aska i vuk”Ciljevi i zadaci sata: Izražavanje viđenog riječima koje su primjerene tematici, situaciji; Osposobljavanje za živo, jasno, ubjedljivo govorenje i pisanje; Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti, osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi; Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja; Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicamaTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovaramo o tome šta znači sažimanje. Kako možemo skratiti priču, ali da ne izostavimo najvažnije detalje? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Prisjetimo se priče Aska i vuk. Razgovaramo o priči. Objasnim im kako će izvršiti sažimanje teksta. Zapisujem naslov na tabli. Prepričavanje s usmjerenjem na sažimanje teksta: ,, Aska i vuk” 1. čas Prepričavanje sa sažimanjem teksta podrazumjeva da se skrati priča koja se prepričava, ali tako što se izostave samo oni dijelovi priče koji nisu bitni za suštinu priče i ideju koja je u priči sadržana. To znači da treba raspoznati bitno i nebitno i izostaviti samo ono što je nebitno. U prepričavanju moraju ostati sve pojedinosti koje su važne za priču, svi događaji i sva osjećanja likova. Tekst pišite ijekavski.

2. čas Pisana vježba. Prisjetimo se kako će izvršiti sažimanje teksta.Učenike prepuštam individualnom radu. Uz neke korekcije ukoliko budu potrebne.


ZAVRŠNI DIO: Za DZ da napišu priču tako što će raditi sažimanje teksta,



PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta:,, Aska i vuk” Ivo AndrićCiljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje hronološkog reda događaja; osnovni elementi fabule : uvod, zaplet, rasplet;Likova, karakterne i druge osobine likova, međusobni odnosi; mjesta i vremena radnje; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog); Moći će pravilno čitati i doživljavati dramski tekst;Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor sa učenicima o pomaganju životinjama. Da li bi pomogli kada bi pronašli neku životinju? Kako bi se oni ponašali ako roditelji ne htjeli zadržati tu životinju? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Kakva je bila Aska kao novorođenče? Na šta je majka upozoravala Asku? Kamo je otišla Aska u prvim danima jeseni? Koga je srela u šumi? Šta je učinila Aska u strahu? Kako se ponaša vuk?m Šta su učinili čobani? Kako je završio krvoločni vuk? Zašto Aska nikada ne govori o svom susretu sa vukom? Zapis na tabli ,, Aska i vuk” Ivo AndrićManje poznate riječi: Likovi: Aja, aska, vuk, čobani -ćud- nemirna narav Mjesto radnje: Strme Livade, šuma -grozničavo- brzo, panično-sasuljao- vukao se Vrijeme radnje: dan, jesen Tema: Želja za životom jača je od smrti. Tok događaja:

- Rođenje Aske- Upis u šklou plesa- Neposlušnost je odvodi u šumu- Susret s vukom- Ples kao borba za život- Dolazak čobana i spašavanje male Aske- Aka se nastavila baviti plesom

Pouka: Uvijek se trebamo boriti za svoj život, u kakvoj god situaciji da se nađemo. Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ da odgovore na pitanja str87.da prepišu opise likova




Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Klijanje sjemenkeCiljevi i zadaci sata: Znat će šta je klijanje i kako se odvija; razumjet će šta je potrebno da bi došlo do klijanja sjemenke; koristi dodatne izvore znanja; izgrađivat će stav prema povezenosti živog svijeta kroz njengovu osnovnu građu i ulozi ćelije kao nosioca života.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo šta smo naučili u IV razredu o klijanju sjemenke? Gdje smo stavili sjemenku i šta se dogodilo? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam kako se odvija klijanje sjemenke. Zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Klijanje sjemenke

Sjemenku graha kada stavimo u zemlju iz nje će izniknuti nova biljka. Taj proces se naziva klijanje. Proces klijanja se odvija tako što sjemenke iz okoline upija vodu, sjemenka nabubri, kroz rastresitu zemlju sjemenka diše. Za klijanje su potrebni sljedeći uslovi:

- dovoljna količina vode- prisustvo kiseonika- povoljna temperatura

Samo zdrava sjemenka će da proklija, od 100 posijanih sjemenki 80 proklija.

Učenici crtaju slike sa panoa u svoje sveske. Zadatak za učenike je da donesu posađenu sjemenku, u plastičnoj čaši, graha ili kukuruza da bi mogli pratiti klijanje. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.




Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Dijelovi biljke- građa korijenaCiljevi i zadaci sata: steći će znanja o građi funkciji biljaka, njihovim osnovnim dijelovima;opisivanje građe korijena; čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje uakcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo koji su osnovni dijelovi biljke. Prisjetimo šta smo učili o korijenu. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam građu korijena. Zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli dijelovi biljke- građa korijena

Od malog korjenka klice razvije se pravi korijen. Na korijenu razlikujemo: glavni korijen i bočni korijen. Korijenski sistem čine glavni korijen i bočni korijeni. Vrh korijena je zaštićen korijenskom kapom. Korijen uvijek raste prema dolje jer ga vuče sila zemljine teže. Korijen koji izraste iz stabla i lista biljke naziva se adventivni korijen.

Učenici crtaju slike sa panoa u svoje sveske. Zadatak za učenike je da pronađu korijene nekih biljaka, osuše i da izrađuju zbirku u kojoj će kada zalijepe korijen, pored pisati koje su funkcije i uloga korijena.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.



PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: Gramatika Nastavna jedinica: Apozicija Ciljevi i zadaci sata: znat će šta je apozicija ; Razlikovat će šta su imenice a šta apozicija; Znat će prepoznati apoziciju i upotrebljavati u rečenici; Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa; Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu sa postavljenim zahtjevima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo o subjektu i predikatu. Šta je atribut? Po čemu se razlikuje od pridjeva? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Pročitam im tekst sa apozicijom i bez nje. Uočavju u čemu je razlika.Grad Tuzla nalazi se u sjeveriistočnoj Bosni. Kroz Tuzlu protječe rijeka Jala. Iznad Tuzle je brdo Ilinčica. Odatle se vidi planina Majevica. Nedaleko od Tuzle se nalazi jezero Modrac. U Tuzli je rođen pisac Meša Selimović.

Kojoj vrsti riječi pripadaju podvučene riječi? To su imenice one stoje uz druge imenice i bliže ih određuju.

Tuzla nalazi se u sjeveriistočnoj Bosni. Kroz Tuzlu protječe Jala. Iznad Tuzle je Ilinčica. Odatle se vidi Majevica. Nedaleko od Tuzle se nalazi Modrac. U Tuzli je rođen Meša Selimović.Zapisujem naslov na tabli Apozicija

Imenica koja stoji uz drugu imenice i bliže je određuju naziva se apozicija. Uz apoziciju može doći i atribut.Lijepi grad Tuzla, mala rijeka Jala...

Može li rečenica:U Tuzli je rođen pisac Meša Selimovićbiti napisana ovako:Meša Selimović, pisac, rođen je u Tuzli? Apozicija može biti napisana i iza imenice koju određuje. U takvom položaju apozicija se od drugih riječi odvaja zarezom.Ukratko ponovimo šta je apozicijaUčenici rade str.35 u Našem jeziku.Kada završe zajedno analiziramo, uočavamo greške i ispravljamo ih. ZAVRŠNI DIO:Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisti deset rečenica u kojima će biti apozicija, a onda iste rečenice samo promjeniti položaj apozicije i odvojiti zarezom.


NASTAVNI LISTIĆ

APOZICIJA

Ime i prezime: ________________________

1. Kako se naziva imenica koja stoji uz drugu imenicu i bliže je određuje? Navedi jedan primjer! ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

2. Potcrtaj apozicije u sljedećim rečenicama:

U Tuzli je rođen slikar Ismet Mujezinović.Pisac Branko Ćopić rođen je u selu Haašanima.Planina Bjelašnica nalazi se u blizini grada Sarajeva.Ljekar Osman pregledao je učenika Asima.Rado čitam pjesme pjesnika Muse Ćazima Ćatića.

3. Kad se apozicija odvaja zarezom? Navedi primer.

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

OCJENA:________________

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interp. knjiž. teksta:,, Bajka o ribaru i ribici” Aleksandar S. PuškinCiljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje hronološkog reda događaja; osnovni elementi fabule : uvod, zaplet, rasplet;Likova, karakterne i druge osobine likova, međusobni odnosi; mjesta i vremena radnje; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog); Moći će pravilno čitati i doživljavati dramski tekst;Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Šta su bajke? Kakve su narodne, a kakve umjetničke bajke? Šta su epske pjesme? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Kroz pitanja provjerim da li su slušali bajku. Kakav je starac? Koje osobine ima starica? Kakvi su postupci zlatne ribice? Zapis na tabli ,, Bajka o ribaru i ribici” Aleksandar S. PuškinManje poznate riječi: Likovi: starica, starac, ribica - naspokojno- bez mira, nemirno Mjesto radnje: more - vlastelinka- vladarica Vrijeme radnje:nekada davno Tema: Skromnost je vrlina Tok događaja:

- Starac je ulovio zlatnu ribicu i vratio je u more MORE POKAZUJE OSJEĆANJA KOJA - Starica dobija novo korito OBUZIMAJU STARCA- Starica dobija bijle dvore razigrano- kada strarac nije tražio ništa- Starica postaje vlastelinka uzburkano- kda traži bijele dvore- Starica postaje carica nespokojno- kada traži da bude vlastelinka- Starica zbog prokletstva gubi sve potamnjelo- kada traži da bude carica tamna bura vlada- kada traži da bude mor. vladarica

Šta misli ribica kada je rekla: ,, Ne ulijeći ti u tuđe sanke!” Pouka: Ne trbamo biti pohlepa, jer na kraju možemo izgubiti sve. Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisati sastav o nečijoj pohlepi Merita Pirić, profesor




Predmet: DRUŠTVONastavna tema: Moja domovina Nastavna jedinica: Religija naroda u BiHCiljevi i zadaci sata: Učenici znaju o religija u BiH; Znanje o različitostima i sličnostima naroda BiH; Vjerska svetišta naroda u BiH; Razlikovati religije i poštovati ih sve jednako; Moći objasniti simoli svih religija; Prepoznavanje obilježja vjerskih svetišta; Razvijanje pozitivnih stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i naroda koji u njoj žive; Razvijanje pozitivnog stava prema vjerskim svetištima i njihovoj ulozi;Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, fotografije određenih spomenika, plakat, nastavni listići, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Kroz razgovor pripremam učenike za čas. Ponovimo koje religije imaju u BiH? Najava cilj časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Religija naroda u BiHi

MUJEZINOV EZAN SA MINARETA I ZVUK CRKVENIH ZVONA SA CRKAVA I KATEDRALA POZIVAJU SVOJE VJERNIKE NA BOGOSLUŽENJE, MOLITVU BOGU.

Religija potiče od latinske riječi religio- što znači učenje koje se tiče božanstva. Najmnogoljudnije religije u svijetu su: kršćanstvo, islam, judaizam, budizam.U BiH su zastupljene sljedeće religije: islam, hrišćanstvo i judizam.Vjerske knjige: Kuran, Biblija, Tora i Zebur.Hodočašća u BiH su: Ajvatovica u blizini Prusca, Djevojačka pećina kod Kladnja, međugorje kod Čitrluka, Diva Grabovčeva u blizini Prozora. Učenici na kartama BiH pronalaze gradove u kojma se nalaze ova hodočašća.

ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da saznaju više o vjerskim praznicima u BiH



Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Biljni organi- izdanak i stabloCiljevi i zadaci sata: steći će znanja o građi funkciji biljaka, njihovim osnovnim dijelovima;opisivanje građe korijena; čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje uakcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo koji su osnovni dijelovi biljke. Prisjetimo šta smo učili o korijenu. Koje još dijelove razlikujemo na biljkama? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam šta je izdanak i stablo. Zajedno dolazimo do zaključaka i zapisujem u tezama na tabli.

Zapisujem naslov na tabli Biljni organi izdanak i stablo

Stablo zajedno sa listovima, pupovim, cvjetovima i plodovima naziva se izdanak. Pupovi se javljaju u proljeće. Mogu biti cvjetni pupovi i lisni pupovi.Nadzemni izdanak može biti mekan i zelen( paprika, paradajz) tvrd i nije zelen( šljiva, hrast).On može biti šib, drvo, grm, lijane.Podzemni izdanak ima biljka čiji se izdanci razvijaju u tlu ( npr. krompir, luk)

Učenici crtaju slike sa panoa u svoje sveske. Zadatak za učenike je da pronađu izdanak i stablo nekih biljaka, osuše i da izrađuju zbirku u kojoj će kada zalijepiti i opisati pored njihove osobine.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.



Predmet: MATEMATIKANastavna tema:Brojevi veći milion ( milijun)Nastavna jedinica: Skup prirodnih brojeva N i skup N0Ciljevi i zadaci sata: Usvojiti znanja o skupu prirodnih brojeva; Usvojiti kako predstaviti brojeve na osi; Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko, razmišljanje. Razvijanje indukativnog mišljenja; Primjena stečenog znanja kroz odgovarajuće primjere.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni,Nastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponoviti o brojevima većim od milion. Ponovimo šta je predhodnik,a šta sljedbenik nekog broja? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Skup prirodnih brojeva N i skup N0 Na odgovarajućim primjerima učenicima objašnjavam skup prirodnih brojeva

1. 1, 2, 3, ...45...467...2 340, ...100000....NIZ BROJEVA KOJI JE NAVEDEN ZOVE SE NIZ PRIRODNIH BROJEVA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA JE BEZKONAČAN. OZNAČAVAMO GA SA SLOVOM NN = { 1, 2, 3, ..}2. 0, 1, 2,....SKUP KOJI ČINI 0 I PRIRODNI BROJEVI OZNAČAVAMO SA NON° = {0, 1, 2, 3, ..}

3. Određujemo predhodnika i sljedbenika datih brojeva123 456 123 457 123 458predhodnik broj sljedbenik

4.Napiši skup brojeva u sljedećim nejednakostima

36 532 < x < 36 543 x e {36 533, 36 544, ... 36 542}

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str.107.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno rješili zadatke.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu. Merita Pirić, profesor

KONTROLNI RAD

1.Poredaj sljedeće brojeve po veličini.

584 261 827 584 63 826 584 351 1 000 000 240 566 9 926 824

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

2. Napiši skup brojeva u sljedećim nejednakostima.

a) 9 826 832 < x < 9 826 844 x e {

b) 604 824 < x 604 842x e {

3. Napiši predhodnike i sljedbenike datih brojeva.

___________________ 23 456 _______________________________________ 123 459 ________________________________________ 8 340 756 _________________________________________11 234 901 _____________________

4. Upiši znak <, > i =

256 270 2 856 5318 884 527 8 884 691908 526 904 52613 824 426 13 984 063846 732 646 846 732 646

5. Napiši riječima sljedeće brojeve

34 089 234 __________________________________________________________________

209 378 200 _________________________________________________________________

2 398 205 123 ________________________________________________________________

Ime i prezime: _________________________ OCJENA: _________________


Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: Pravogovor i pravopisNastavna jedinica:Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici- upitnik(?) ,uzvičnik/uskličnik( !) Ciljevi i zadaci sata: znat će pravilno pisati jednočlanih i upotrebljavati interpunkcijske znakove; Primjena naučenih pravila na nivou automatizacijeTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta su interpunkcijski znaci. Koje smo do sada naučili? Na odgovarajućim primjerima ponovimo njihovu upotrebu. Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Upotrba intrepunkcijskih znakova ?, !

Pomoću odgovarajućih primjera učenicima objašnjavam pravila upotrebe ovih intrpunkcijskih znakova.Upitnik se piše: - na kraju upitnuh rečenica u kojima ima neka upitna riječ( Ko nije na nastavi? Koliko je sati? Kada ćemo ići na izlet?)- na kraju rečenica u kojima nema upitnih riječi, ali se na osnovu njihova izgovora ili veze s drugim rečenicama sa kojima su upotrebljenje zna da su upitne( Koliko je sati? Osam? Tek osam? Je li moguće? )Upitnik se nepiše:- na kraju rečenica u neupravnom govoru( Pitao me zašto ga nisam zvao da se igramo.)- iz naslova u knjigama, časopisima, novinama( Može li žensko biti sekretar)Uzvičnik/ uskličnik se piše:- na kraju uzvičnih rečenica( onih koje se izgovaraju povišenim glasom)( Ode lopta! Požuri u školu! Pazi, auto!)- na kraju parola, čestitki, izraza lijepih želje, kletvi( Živjela sloboda! Sretan ti praznik! Da živiš sto godina!)Uzvičnik se ne piše:- iza naslova knjiga, časopisa, novina osim ako se uzvičnost ne želi posebno naglasitiUčenici rade nastavni listić.Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisti deset rečenica upotrebljavajući ove znakove

Merita Pirić, profesorNASTAVNI LISTIĆ

Upotreba interpunkcijskih znakova ? i !

1. Zaokruži slovo ispred rečenice na čijem kraju treba staviti upitnik:

a) Kada ćemo ići na izletb) Ko nije došaoc) Pitao me zašto ga nisam zvao da se igramod) Pitao me kada ćemo na izlete) Ko nije došao na vrijeme, toga nećemo čekati

2. Napiši tri upitne i tri uzvične rečenice.

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

3. Napiši tri parole.

__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

4. Treba li upitnik i uzvičnik iza naslova u knjigama, novinama, časopisima. Zaokruži tačan odgovor.

a) trebab) ne treba

Ime i prezime: _______________________________

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interp. knjiž. teksta:,, Hobit” DŽ.P.P. TolkinCiljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje hronološkog reda događaja; osnovni elementi fabule : uvod, zaplet, rasplet;Likova, karakterne i druge osobine likova, međusobni odnosi; mjesta i vremena radnje; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog); Moći će pravilno čitati i doživljavati dramski tekst;Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, zvučna čitanka, CD- Gospodar prstenova, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Kakve su to fantastične priče? Kakvi su likovi u tim pričama? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Kroz pitanja provjerim da li su slušali priču. Kakav je Hobit? Ko je Golum? Kakvi su njihovi postupci? Zapis na tabli ,, Hobit” DŽ. P.P. TolkinManje poznate riječi: Likovi: Hobit, Golum, Bilbo Mjesto radnje: negdje u zemlji koja ne postoji Vrijeme radnje: nekada davno Tema: Potraga za prstenom koji ima veliku moć Tok događaja:

- Bilbo praćen patuljcima kreće u avanturu- Upoznavanje sa Golumom- Riješavanje zagonetki

Pouka: Trebamo biti snalažljivi i ne odustajati do samog kraja. Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi sljedeći čas više. Dogovor da sljedeć čas gledaju film Gospodar prstenova ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisati sastav o nečijoj pohlepi Merita Pirić, profesor



Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Građa i uloga stablaCiljevi i zadaci sata: steći će znanja o građi funkciji biljaka, njihovim osnovnim dijelovima;opisivanje građe korijena; čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje uakcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo koji su osnovni dijelovi biljke. Prisjetimo šta smo učili o korijenu. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam građu i ulogu stabla. Zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Građa i uloga stabla

Na presječenom stablu uočavamo: koru i središnji dio. Kora je spoljašnji dio stabla kroz nju prolaze sitaste cijevi koje služe za prenos biljnih sokova. Na jedogodišnjim biljkama ona se naziva pokorica. Između kore i središnjeg dijela nalazi se tanki sloj tkiva kambij. Drvenasti dio je sastavljen od cjevčica provodnog tkiva.Srž je mekan i ima sržne zrake koje se prostiru prema kori. Stablo raste u debljinu i visinu. Svake godine nastaje jedan prsten god.Uloga stabla je :

- provođenje vode sa rastvorenim mineralnim materijama- provođenje biljnog soka u sve dijelove biljke- očuvanje rezervne hrane- stablo može da se iskoristi i za razmnožavanje biljki( kalemljenje)

Stablo koje ima i drugu ulogu, osim provođenja naziva se preobrađeno stablo.Učenici crtaju slike sa panoa u svoje sveske. Zadatak za učenike je da pronađu stabla nekih biljaka, osuše i da izrađuju zbirku u kojoj će kada zalijepe stablo, pored pisati koje su funkcije i uloga stabla.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 64.i 65.




Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Građa lista i opadanje lišćaCiljevi i zadaci sata: steći će znanja o građi funkciji biljaka, njihovim osnovnim dijelovima;opisivanje građe korijena; čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje uakcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo koji su osnovni dijelovi biljke. Prisjetimo šta smo učili o stablu. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam građu lista. Zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Građa lista i opadanje lišća

List ima tri osnovna dijela: plojku, dršku i osnovu. Plojka je najvažniji dio lista. Gornji dio plojke naziva se lice, a donji naličje. Na plojki ima puno žilica nazivaju se lisni nervi.Unutrašnja građa lista je veoma složena. U unutrašnjosti razlikujemo: gornju pokoricu, palisadni sloj, lisni nerv, spužvasti sloj, donja pokožica i stome.List može biti različitih oblika: linealan, srcast, igličast i jajast.Kod neki biljaka listovi imaju drugačiju ulogu, to su probraženi listovi. Npr. listovi graška su preobraženi tako da služe biljki da veže za podlogu, kod kaktusa su preobraženi u iglice da biljka ne gubi vodu itd.Biljke u jesen gubi lišće. Kada se smanji sunčeva svjetlost, lišće gubi hlorofil, iz drveta ne dolaze biljni sokovi, lišće žuti i crveni i na kraju opada. Na mjestu gdje je opao list vide se lisni ožiljci. Opadanje lišća je prilagođavanje biljke na niske temperature.

Učenici crtaju slike sa panoa u svoje sveske. Zadatak za učenike je da pronađu lišće nekih biljaka, osuše i da izrađuju zbirku u kojoj će kada zalijepe list, pored pisati koje su funkcije i uloga lišća.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 67.i 67.


Merita Pirić, profesorKONTROLNI RAD IZ DRUŠTVA

Grupa: A

1. Šta ubrajamo u kulturno- obrazovne ustanove?2. Napiši sve što znaš o muzeju Bitke na Neretvi.3. Nabroj nekoliko vjerskih ustanova u BiH.4. Nabroj kulturno-povjesne znamenitosti u BiH.5. Koji su spomenici narodnooslobodilačke borbe u BiH?6. Napiši neke kulturno- historijske objekte u Srednje- bosanskom kantonu.7. Koje su religije zastupljene u BiH, koje su njihove vjerske knjige?

Grupa: B

1. Šta ubrajamo u vjerske ustanove?2. Napiši sve što znaš o Zemaljskom muzeju u Sarajevu?3. Nabroj nekoliko vjerskih ustanova u BiH.4. Nabroj tvrđave i mostove u BiH.5. Koji su spomenici narodnooslobodilačke borbe u BiH?6. Napiši neke kulturno- historijske objekte u Zeničko. Dobojskom kantonu.7. Nabroj najpoznatija hodočašća u BiH.


Nastavna tema: GeometrijaNastavna jedinica: Ugao( kut); Kraci i vrh ugla( kuta)Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, linijar, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta je prava, poluprava i ravan?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Ugao (kut); Kraci i vrh uglova(kuta)Učenici u sveske crtaju pravu, zatim dvije poluprave koje imaju zajedničku tačku.Nacrtam ugao i objašnjavam im.

Ugao (kut) je dio ravni ograničen dvjema

polupravama koje imaju istu početnu tačku.

Ugao zapisujemo AOB tako što vrh uvijek pišemo u sredinu BOA ili samo napišemo O

1. Nacrtaj te ugao nPm i ugao FSE

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 110. i 111.

Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatke.Naglašavam da moraju biti jako uredni prilikom crtanja sa geometrijskim priborom.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu.

Ciljevi i zadaci sata: Prepoznavanje ugla.Označavanje ugla.Prepoznavanje pravog,pravog, oštrog i tupog ugla. Crtanje ugla i pravog ugla. Razvijanje prostorneorganizacije i orijentacije.Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije i orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja.Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.

UGAO

Poluprave koje ograničavaju nacrtani ugao nazivaju se kraci ugla, zajednička tačka dvije poluprave naziva se vrh ili tjeme.


MART( sedmični planovi i pripreme za časove)



Predmet: MATEMATIKANastavna tema: GeometrijaNastavna jedinica: Pravi, oštri i tupi ugao; Crtanje pravog, oštrog i tupog uglaCiljevi i zadaci sata: Prepoznavanje ugla.Označavanje ugla.Prepoznavanje pravog,pravog,

oštrog i tupog ugla. Crtanje ugla i pravog ugla. Razvijanje prostorneorganizacije i orijentacije.Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika.

Prostorne organizacije i orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja.Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, geometrijski pribor, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta je ugao? Šta su kraci, a šte tjeme ugla? Unutrašnje i vanjske tačke ugla?GLAVNI DIO: Najava cilja časa.Zapisujem naslov na tabli. Pravi, oštri i tupi ugao; Crtanje pravog, oštrog i tupog uglaUčenicima objašnjavam šta je pravi ugao pomoću presavijanja papire. Učenici pronalaze u učionici gdje imamo prave uglove. Na osnovu pravog ugla učenicima objašnjavam šta je oštri, a šte tupi ugao. Pronalaze i njih u učionici. Na satu govore kada kazaljke prave pravi ugao, kada oštri i tupi ugao.Nacrtam uglove i objašnjavam im kako crtaju ove uglove.

PRAVI UGAO OŠTRI UGAO TUPI UGAO

Kraci pravog ugla su međusobno okomiti.Ugao koji je manji od pravog ugla je oštri ugao.Ugao koji veći od pravog ugla, a manji od dva prava ugla je tupi ugao.

Učenicima pomoću geometrijskog pribora objašnjavam kako crtaju pravi, oštri i tupi ugao.1.Nacrtaj te pravi ugao ASD 2. Nacrtaj oštri ugao FRO 3. Nacrtaj tupi ugao EOP

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 113.114. i 115.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatke.Naglašavam da moraju biti jako uredni prilikom crtanja sa geometrijskim priborom.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu. Merita Pirić, profesor


Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Građa cvijetaCiljevi i zadaci sata: steći će znanja o građi funkciji biljaka, njihovim osnovnim dijelovima;opisivanje građe korijena; čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje uakcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo koji su osnovni dijelovi biljke. Prisjetimo šta smo učili o korijenu i stablu. Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam građu cvijeta. Zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Građa cvijeta

Dijelovi lista su: cvjetna drška, cvjetna loža, lapovi, latice, prašnici i tučak.Tučak se označava kao ženski pol. Zato što tu nastaje plod sa sjemenom. Na tučku razlikujemo: žig( njuška) i plodnik(plodnica). U središtu plodnika nalazi se jajna ćelija.Učenici crtaju slike sa panoa u svoje sveske.Prašnici predstavljaju muški pol. Imaju dvije prašnice žute boje. U njima se nalazi polenov prah.U cvijetu se nalaze mednice ili nektarij. Nepotpuni cvjetovi su oni koji nemaju sve dijelove cvijta. Npr. behar, latice...

Zadatak za učenike je da pronađu cvijetove nekih biljaka, osuše i da izrađuju zbirku u kojoj će kada zalijepe cvijet, pored pisati koje su funkcije i uloga cvijeta.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 69. Merita Pirić, profesor

KONTROLNI RAD IZ PRIRODE

Grupa A:

1. Šta je ćelija?2. Iz čega se sastoji citoplazma?3. Šta je tkivo?4. Koji su uvjeti potrebni za klijanje sjemenke?5. Nabroj oblike korijena?6. Šta uočavamo na presječenom stablu?7. Koja je uloga stabla?8. Šta je adventivni korijen?9. Kakva je unutrašnja građa lista?10. Objasni proces opadanja lišća u jesen.

Grupa B:

1. Koji su dijelovi ćelije?2. Šta je citoplazma?3. Kako se naziva dioba kojom se razmnožavaju ćelije?4. Objasni kako se odvja proces klijanja?5. Nabroj oblike lista?6. Koji su dijelovi korijena?7. Koja je uloga korijena?8. Šta je probraženo stablo?9. Koja su tri osnovna dijela lista?10. Šta su lisni ožiljci?


Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta:,, Majčin dar” Ela PerociCiljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje hronološkog reda događaja; osnovni elementi fabule : uvod, zaplet, rasplet;Likova, karakterne i druge osobine likova, međusobni odnosi; mjesta i vremena radnje; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog); Moći će pravilno čitati i doživljavati dramski tekst;Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor sa učenicima o odnosu prema roditeljima. Kako se trebaju ponašati? Kako pokazati svoju ljubav? Koji se praznik približava i kako da obraduju svoju majku na ovaj praznik? Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Majčin dar” Ela PerociSlušaju priču na zvučnoj čitanci. Emotivna pauza.Objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Kako su opisani likovi u ovoj priči? Šta doznajemo o majci njenoj djeci? Šta je najmlađi sin tražio od majke? Šta je majka poslala sinu? Zapis na tabli ,, Majčin dar” Ela PerociManje poznate riječi: Likovi: majka, najmlađi sin - samotna- pusta, sama Mjesto radnje: podnožje planine - podnožje- donji dio planine Vrijeme radnje: jedne godine Tema: Majčina tuga za djecom Tok događaja:

- Majka tuguje za djecom- Odlazak pisma od najmlađg sina- Majka šalje kutiju sa uspomenama najmlađem sinu- Sin odlučuje da se vrati kući

Pouka: Roditelji su najvažniji u našem životu Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ napiši pismo svojoj mami, napišite koliko je volite i koliko vam je važna. Samo je jedna mama.



Predmet: DRUŠTVONastavna tema: Moja domovina Nastavna jedinica: Ravnice u BiHCiljevi i zadaci sata: znat će gdje se nalze ravnice u BiH, razumjet će važnost ravnica za BiH; moći će pronaći ravnice na geografskoj karti i pokazati njihovo prostiranje. Razvijati ljubav prema domovini i čuvanju prirodnih resursa u našoj domovini.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, geografska karta BiH, slijepa karta BiH, nastavni listići, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo o BiH. Sa kojim državama graniči, glavni grad BiH?Najava cilj časa.

GLAVNI DIO:Pomoću geografske karte objašnjavam im gdje se nalaze ravnice, i o svakoj govorim važnost i značaj za BiH. Dolazimo do zaključaka i zapisujemo na tabli. Zapisujem naslov na tabli. Ravnice u BiH

U sjevernom dijelu naše domovine nalaze se najveće nizije a to su: Posavina, Semberija i Lijevče polje.Posavina je najrasprostranjenija nizija u BiH. Prostire se uz rijeku Savu i oko donjeg toka njenih pritoka. Posavina je najveća žitnica u BiH. Najviše su zasijane pšenica i kukuruz, a u novije vrijeme sve više uzgaja duhan.Semberija se prostire na sjeveru između rijeke Save, njene pritoke Drine i planine Majevice. Na njoj se uzgajaju povrće, žitarice i industrijske biljke, pogotovo šećerna repa. Lijevče polje prostire se između rijeke Save i Vrbasa i planine Kozare, Prosare i Motajnice.Uspješno se uzgaja pšenica i kukuruz, i industrijsko bilje. Sve nizije su jako gusto naseljne, većina stanovništva se bavi poljoprivredom.

Učenici na svojim slijepim kartama, pomoću geografskih karti unose ravnice. Prepisuju zapis sa table. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim najaktivnije i ocjenim.

ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da pronađu što više podataka o ovim nizijama i prepišu u sveske. Merita Pirić, profesor


Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: Gramatika Nastavna jedinica: Objekat Ciljevi i zadaci sata: znat će šta je objekat; Razlikovat će objekat u rečenicama; Znat će prepoznati objekat i upotrebljavati u rečenici; Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa; Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu sa postavljenim zahtjevima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo o subjektu i predikatu. Šta čine subjekatski skup riječi? Ponovimo o glagolima.Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Pročitam im tekst iz udžbenika Muzikanti. Učenici uočavaju riječi koje su podvučene zelenom bojom.Zapisujem neke rečenice na tabli iz teksta. Objekat

Minka i Vlado sviraju trube. ( šta? )Iva je dohvatila nekakvu tamburu. (Šta?)Ja vidim čovjeka. ( koga?)Ti uzmeš štap. ( šta?) Šta sviraju Minka i Vlado? Koga gleda Iva? Šta ti uzimaš? Koga vidim? Dolazimo do zaključka šta je objekat.Pokazujem im plakat sa djevojčicom i cvijećem i objašnjavam šta je objekat.

OBJEKAT je glagolski dodatak koji dopunjava glagolsku radnju i označava predmete i bića koja su obuhvaćena radnjom. Objekat odgovara na pitanja šta? ( za neživo) i koga? ( za živo)

Prepisuju rečenice na str.37. i pronalaze objekte, postavljanjem pitanja šta? koga?Kada završe zajedno analiziramo, uočavamo greške i ispravljamo ih. Rade nastavni listić 5min. Dok ja provjeravam nastavni listić oni prepisuju sa table.

ZAVRŠNI DIO:Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisti deset rečenica u kojima će biti apozicija, a onda iste rečenice samo promjeniti položaj apozicije i odvojiti zarezom. Merita Pirić, profesor

NASTAVNI LISTIĆ ZA V RAZRED IZ PREDMETABOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

U sljedećoj pjesmi pronađi i podvuci zelenom bojom objekat. ( Možeš se koristiti pitanjima šta? koga?)

SREĆA

Uzmi štappa u zemlju napravišmaleno korito.

Od papira napraviš maleni čamacpa čekaš kišu.

Kad padne kišaeto malenog potoka.

Niz potok pustiš čamac.

On malo plovi,al' si puno sretan.

Zejćir Hasić

Ime i prezime: ________________________

OCJENA: ____________________________

DIKTAT – pravilna upotreba interpunkcijskih znakova

Dva učenika 5 razreda naše škole išla su na takmičenje. Ja ću se upisati u gimnaziju u Tuzli. Kada ćemo ići Emrahu na rođendan? Pitala me gdje sam ostavila olovku. Koliko se još trebamo voziti? Pet kilometara? Još toliko? Pazi, ide auto! Jupi, raspust! Ne želim ići na izlet! Živjela naša Bosna i Hercegovina! Neka te prati sreća! Plavo- žuti, najbolji ste! Osma, Emin, Maja, Lejla i Aida išli su na ekskurziju. Volio bih da imam kompijuter, novu loptu i bicikl. Asime, donesi mi knjigu. Nije žurio, već je išao veoma sporo. Oh, kako bih rado išao u šetnju. Naša reprezentacija je igrala 3: 0 protiv Norveške. Mlado-ludo. Putovali smo pravcem Tuzla – Kladanj – Olovo - Sarajevo.


Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Potočić”- Dragan KulidžanCiljevi i zadaci sata: doživljaj estetskog senzibiliteta, razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnost izražajnog recitovanja; uočavanje osnovnog osjećanja, pjesničkih slika, motiva, rima i ritma; Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj poeziji.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,zvučna čitanka, plakat, tabla, kreda u boji

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Emotivno- psihološka priprema učenika za čas. Razgovaramo o tome kako izgleda priroda u proljeće? Kojom brzinom se odvijaju promjene u proljeće? Koje su promjene?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Potočić”- Dragan KulidžanRazgovor o piscu.Slušaju priču na zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o pjesmi. Kojim riječima su izraženi osjećaji u pjesmi? Koji su to osjećaji? Kao pisac opisuje potočić? Kojim riječima? Kome se smiješi proljeće? Kako potok pjevuši? Kamo i kome ide potočić? Koje su pjesniče slike? Može li cijela pjesma biti jedna pjesnička slika? Može li svaka strofa biti pjesniča slika? Koji je motiv pjesme? Koje su rime? Prepiši epitete iz pjesme.Zapis na tabli ,, Potočić”- Dragan KulidžanManje poznate riječi:

- Grgorljiv, žuborljiv- opis toka potočića Pjesničke slike :

Otapanje leda, dolazak proljeća Žubor potočića Livade prošarane cvijećem Potok teče u grad

Epiteti i poređenja:zaleđen, blijed, brzotok, plavoook, grgoljiv... Motiv: Dolazak proljeća Rime: žuborčići-potočići; ruši- zapjevuši; led- blijed...

Učenici prepisuju zapis sa table.Učenici na osnovu rime pokušavaju sami da napišu neku pjesmu o proljeću.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim sve učenike za aktivno učestvovanje na času. Za DZ Napisti sastav o proljećeu. Kako je oni doživljavaju, da li ga vole i zašto? Naučiti napamet pjesmu. Merita Pirić, profesor


Predmet: DRUŠTVONastavna tema: Moja domovina Nastavna jedinica: Kraška polja u BiHCiljevi i zadaci sata: znat će gdje se nalze kraška polja u BiH, razumjet će sve o kraškim poljima za BiH; moći će pronaći kraška polja na geografskoj karti i pokazati njihovo prostiranje. Razvijati ljubav prema domovini i čuvanju prirodnih resursa u našoj domovini.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, geografska karta BiH, slijepa karta BiH, nastavni listići, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo o ravnicama u BiH. Pokažu na karti gdje se prostiru ove ravnice.Najava cilj časa.

GLAVNI DIO:Učenicima objašnjavam šta su kraška polja i njihove slabosti. Pomoću geografske karte objašnjavam im gdje se nalaze kraška polja, i o svakom govorim važnost i značaj za BiH. Dolazimo do zaključaka i zapisujemo na tabli. Zapisujem naslov na tabli. Kraška polja u BiH

Kraška polja su područja koja su siromšna vodom, imaju vrlo malo obradivog zemljišta i biljni svijet je jako siromašan.Livanjsko polje je najveće kraško polje u BiH. Prostire se između planine Dinare na jugu i Staretine i Tušnice na sjeveru. U ovom dijelu BiH nalazi se još: Glamočko, Kupreško i Duvanjsko polje. Na ovim poljima se uzgaja krompir i kupus. Gatačko polje nalazi se na najvišoj nadmirskoj visini. Ovo polje je jako bogato ugljem koji se koristi u termoelektrani Gacko.Popovo polje nalazi se na jugu naše zemlje. Kroz polje protiče rijeka Trebišnjica, na sjeverozapadnom obodu nalazi se pećina Vjetrenica. Veoma je pogodno za uzgoj biljaka i više puta godišnje zbog povoljne klime i male nadmorske visine.

Učenici na svojim slijepim kartama, pomoću geografskih karti unose kraška polja. Prepisuju zapis sa table. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim najaktivnije i ocjenim.ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da pronađu što više podataka o ovim kraškim poljima i prepišu u sveske. Merita Pirić, profesor


Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Muški- ženski cvjetovi i cvatCiljevi i zadaci sata: steći će znanja o građi funkciji biljaka, njihovim osnovnim dijelovima;opisivanje građe cvijeta; čuvanje biljnog svijeta uokruženju, učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo o cvijetu. Koji su njegovi dijelovi? Šta čini muški, a šte ženski pol? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam kakvi su muški, a kakvi ženski cvjetovi. Zapisujemo u tezama. Zapisujem naslov na tabli Muški- ženski cvjetovi- cvat

Jednospolni cvijet ima samo prašnike ili samo tučak. Dvospolni cvijet ima i tučak i prašnike. Dvodomne biljke imaju na jednom stablu samo muške, a na drugom stablu samo ženske cvijeetove. Cvat( cvast) je skupina više cvijetova . Biljke da bi privukle insekta objedine svoje sitne cvijetiće u cvat.

Zadatak za učenike je da pronađu cvijetove nekih biljaka, osuše i da izrađuju zbirku u kojoj će kada zalijepe cvat, pored pisati koje su funkcije i uloga cvata.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 70. Merita Pirić, profesor


Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Oprašivanje i oplodnjaCiljevi i zadaci sata: steći će znanja o načinu oprašivanja i oplodnje; osnovnim dijelovima biljke za oplodnju; opisivanje građe cvijeta; čuvanje biljnog svijeta u okruženju, učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo o muškim i ženskim cvijetovima. Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam oprašivanje i oplodnju.. Zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Oprašivanje i oplodnja

Oprašivanje je prenošenje polenovog praha sa prašnika na tučak. Samo u oprašenom cvijetu nastaje plod. Insekti,vjetar, ptice, puževi, kiša i čovjek vrše oprašivanje. Samooprašivanje je kada polenov prah sa prašnika cvijeta, pada na tučak istog cvijeta ( npr. zob, ječam i raž).Ukršteno oprašivanje je prenošenje polena sa prašnika jednog cvijeta na tučak drugog cvijeta.

Zadatak za učenike je da nacrtaju sliku oprašivanja. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.



Predmet: MATEMATIKANastavna tema: GeometrijaNastavna jedinica: Trougao ( trokut)Ciljevi i zadaci sata: Prepoznavanje trougla.Označavanje trougla.Prepoznavanje pravouglog

trougla.Prepoznavanje jednakostraničnog, jednakokračnog trougla. Crtanje trougla i (specijalno) pravouglog trougla.Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem

matematičkog jezika. Prostorne organizacije i orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, geometrijski pribor, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta je ugao? Šta su kraci, a šte tjeme ugla? Unutrašnje i vanjske tačke ugla?GLAVNI DIO: Najava cilja časa.Zapisujem naslov na tabli. Trougao ( trokut)Učenicima objašnjavam šta je trougao. Učenici pronalaze u učionici gdje imamo trouglove. Objašnjavam im da trougao ima tri strane, tri ugla i tri vrha. Objašnjavam kako šta označavamo.

TROUGAO

Trougao ( trokut) je dio ravni ograničen s tri duži. Trugao ima tri stranive, tri ugla i tri vrha.

Objašnjavam im unutrašnje, rubne i vanjske tačke trougla.

Unutrašnje tačke su A,B Vanjske tačke su C,D Rubne tačke su E,F

1.Nacrtaj trugao ABD.

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 118.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatke.Naglašavam da moraju biti jako uredni prilikom crtanja sa geometrijskim priborom.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu. Merita Pirić, profesor


Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: Kultura izražavanjaNastavna jedinica: Pričanje događajaCiljevi i zadaci sata: Izražavanje viđenog riječima koje su primjerene tematici, situaciji; Osposobljavanje za živo, jasno, ubjedljivo govorenje i pisanje; Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti, osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi; Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja; Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicamaTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Pročitam im priču Medvjedi ( Naš jezik str. 68.). Razgovaramo o priči. U kom licu je ispripovjedana? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Znate li za neki događaj o kojem želite pripovjedati? Kakav je to događaj? Kome se dogodio? Zašto vam je zanimljiv?

Zapisujem naslov na tabli. Pričanje događaja

1. čas O događajima pripovjedamo u trećem licu. Tako se stiče dojam da je pripovjedač objektivan, da posmatra događaj sa neke udaljenosti, da o njemu mnogo zna. Ukoliko smatraš da ćeš time postići bolji dojam i da će tvoj tekst biti ljepiši možeš pisati o stvarima koje su se tebi dogodile samo u tećem licu.

2. čas Pisana vježba. Učenici odabrani događaj pričaju u svoje sveske. Učenike prepuštam individualnom radu. Uz neke korekcije.


ZAVRŠNI DIO: Za DZ da napišu događaj.


NASTAVNI LISTIĆ IZ BOSANSKOG, HRVATSKOG, SRPSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI ZA V RAZRED

IME I PREZIME: ____________________________

ATRIBUT

U sljedećim rečnicam podvuci atribute.

Sara je imala zeleni džemper.Učitelj je bio na šklskim vratima.Moj brat se zove Osman.

OBJEKAT

U sljedećim rečenicama podvucite subjekat, predikat i objekat.

Djeca pišu zadaću.Jučer sam gledao film.Mahir vozi bicikl.

APOZICIJA

U sljedećim rečenicama podvuci apozicije.

Majstor Hamdija odlazi u penziju.Nastavnica Sanja je dobra.Faruk, ljekar, pomogao je majci.

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Vezeni most”- Nasiha K. HadžićCiljevi i zadaci sata: doživljaj estetskog senzibiliteta, razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnost izražajnog recitovanja; uočavanje osnovnog osjećanja, pjesničkih slika, motiva, rima i ritma; Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj poeziji.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,zvučna čitanka, plakat, tabla, kreda u boji

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Emotivno- psihološka priprema učenika za čas. Šta je za vas mašta? O čemu najčešće maštate?Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. ,, Vezeni most”- Nasiha Kapidžić- HadžićRazgovor o pjesnikinji.Slušaju pjesmu na zvučnoj čitanci. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih riječi. Razgovor o pjesmi. Kojim riječima su izraženi osjećaji u pjesmi? Koji su to osjećaji? Kako u pjesmi izgleda grad od lišća? Od čega je načinjen most? Šta rade vjetar i svitci? Kakva se muzika čuje na mostu? Koga most očekuje u posjetu? Koje su pjesniče slike? Može li cijela pjesma biti jedna pjesnička slika? Može li svaka strofa biti pjesniča slika? Koji je motiv pjesme? Koje su rime? Prepiši epitete iz pjesme.Zapis na tabli ,, Vezeni most”- Nasiha Kapidžić- HadžićManje poznate riječi:

- Travne- travnate Pjesničke slike :

Obale imaju most Most se ogleda u rijeci Most se njiše kao čamac na vodi Svira mu orkestar cvrčaka Vitki, vezeni most

Epiteti i poređenja: grad od lišća, najdraži gost, obale travne, svilena, tanka žica... Motiv: Zamišljeni most koji je ukras prirode Rime: gost- most; tkan- dan; plićaku- mraku...

Učenici prepisuju zapis sa table.Učenici na osnovu rime pokušavaju sami da napišu neku pjesmu o mostu iz mašte.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim sve učenike za aktivno učestvovanje na času. Za DZ opisati svoje mjesto iz mašte. Merita Pirić, profesor



Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Od oplodnje do klice i plodaCiljevi i zadaci sata: steći će znanja kako teče proces od oplodnje do klice i ploda; osnovnim dijelovima biljke za oplodnju; kako nastaje plod; čuvanje biljnog svijeta u okruženju, učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo o oprašivanju i oplodnji što smo učili prošli čas. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam kako teče proces od oplodnje do klice i ploda. Zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Od oplodnje do klice i ploda

Kada polenovo zrce dospije na žig tučka, zalijepi se za tečnost koju žig ispušta. Zrnce polena bubri. Uskoro proklija u jednu cijevčicu. Vrh te cjevčice raste kroz stubić tučka sve do sjemenog zametka. U sjemenom zametku se nalazi ženska jajna ćelija, one se spajaju i to spajanje se naziva oplodnja. Iz plodnika se razvija plod, a od sjemenog zametka sjemenka. Neke biljke se razmnožavaju sjemenom, sjemenka se razvija nakon oplodnje , takav način razmnožavanja se naziva spolno razmnožavanje.

Zadatak za učenike je da nacrtaju sliku od cvijeta do ploda višnje. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.

ZAVRŠNI DIO: Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 73




Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: FotosintezaCiljevi i zadaci sata: steći će znanja o fotosintezi; o načinu stvaranja kiseonika; Razumjet će važnost fotosinteze za čovjeka; čuvanje biljnog svijeta u okruženju, učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo o načinu na koji biljke uzimaju vodu i mineralne materije iz zemlje i provode do lista.. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam fotosinteze. Zajedno dolazimo do zaključaka i zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Fotosinteza

Život biljaka, životinja i ljudu zavisi od procesa fotosinteze.Riječ fotosinteza potiče od riječi foto- svjetlost i sinteza- objedinjavanje, pa možemo reći da fotosinteza predstavlja objedinjavanje tvari pod uticajem svjetlosti. Fotosinteza je proces gdje biljka uz pomoć hlorofilnih zrnaca od vode i ugljičnog dioksida pod uticajem svjetlosti proizvodi hranu ( skrob). Za vrijeme fotosinteze kroz stome lista izlazi kisik neophodan za disanje čovjeka. U toku procesa fotosinteze vrši se izgradnja organskih tvari( hrane) iz neorganskih ( minerali i uglen dioksid) pri čemu se oslobađa kisik.

Zadatak za učenike je da nacrtaju sliku procesa fotosinteze. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.



PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: MATEMATIKANastavna tema: Geometrija

Nastavna jedinica: Jednakokraki trougao (trokut)Ciljevi i zadaci sata: Prepoznavanje jednakokrakog trougla.Označavanje i crtanje jednakokrakog trougla. Prepoznavanje jednakokrakog trougla. Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, geometrijski pribor, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta je trougao? Šta su stranice, a šte tjemena trougla? Unutrašnje i vanjske tačke trougla? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO: Zapisujem naslov na tabli. Jednakokraki trougao ( trokut)Učenicima objašnjavam šta je jednakokraki trougao. Učenici pronalaze u učionici gdje imamo trouglove. Objašnjavam im da trougao ima osnovicu i dva kraka iste dužine. Objašnjavam kako šta označavamo.

JEDNAKOKRAKI TROUGAO

Trougao ( trokut) koji ima dvije stranice jednake dužine je jednakokraki trokut. Jednake stranice nazivaju se kraci trokuta, a treće stranica je osnovica. Objašnjavam im kako crtaju jednakokraki trougao. 1.Nacrtaj jednakokraki trugao ABD čiji su kraci b = 25 mm, a osnovica a = 35 mm

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 120.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatke.Naglašavam da moraju biti jako uredni prilikom crtanja sa geometrijskim priborom.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu. Merita Pirić, profesor


Nastavna tema: GeometrijaNastavna jedinica: Pravouglii trougao (trokut)Ciljevi i zadaci sata: Prepoznavanje pravouglog trougla.Označavanje i crtanje pravouglog trougla. Prepoznavanje pravouglog trougla. Crtanje trougla i (specijalno) pravouglog trougla. Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, geometrijski pribor, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta je trougao? Šta su stranice, a šte tjemena trougla? Unutrašnje i vanjske tačke trougla? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO: Zapisujem naslov na tabli. Pravougli trougao ( trokut)Učenicima objašnjavam šta je pravougli trougao. Učenici pronalaze u učionici gdje imamo trouglove. Objašnjavam kako šta označavamo.

PRAVOUGLI TROUGAO

Trougao ( trokut) koji ima jedan pravi ugao naziva se pravougli trougao. Objašnjavam im kako crtaju pravougli trougao. 1.Nacrtaj pravougli trugao EDS Čije su stranice dužine a = 4cm, b = 3 cm i c = 5 cm.

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 125.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatke.Naglašavam da moraju biti jako uredni prilikom crtanja sa geometrijskim priborom.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu.



Predmet: DRUŠTVONastavna tema: Moja domovina Nastavna jedinica: Planine u BiHCiljevi i zadaci sata: znat će gdje se nalaze planine u BiH, razumjet će važnost planina za BiH; moći će pronaći planine na geografskoj karti i pokazati njihovo prostiranje.Znat će zašto naša zemlja spada u planinske zemlje; Razvijati ljubav prema domovini i čuvanju prirodnih resursa u našoj domovini.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, geografska karta BiH, slijepa karta BiH, nastavni listići, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo koje ravnice i kraška polja imaju u BiH.Najava cilj časa.

GLAVNI DIO:Pomoću geografske karte objašnjavam im gdje se nalaze planine, i o svakoj govorim važnost i značaj za BiH. Dolazimo do zaključaka i zapisujemo na tabli. Zapisujem naslov na tabli. Planine u BiH

Planine zauzimaju veći dio površine BiH. Preko cijele BiH protežu se Dinarske planine. U BiH ima mnogo planina, ali neke veće od njih su:

Bjelašnica u blizini Sarajeva. Njena visina je 2067m. Na ovoj planini se nalazi meteorološka stanica. Ova planina predstavlja turističu destinaciji i ljeti i zimi.

Jahorina je također u blizini Sarajeva. Najveći njen vrh je 1916m. Zbog blagih padina predstavlja važan centar zimskih sportova.

Treskavica njen najveći vrh je 2085m. Bogata je šumom, pašnjacima i jezerima. Jako je bogata ljekovitim biljem, u njenim jezerima živi endemska vrsta planinski triton- vodenjak.

Maglić se nalazi na jugoistoku BiH. Najveća je planina u BiH sa 2386m. Vrlo je bogata biljnim i životinjskim svijetom, ljekovitim biljem i ima dosta endemičnih vrsta. Poznata je po prašumi Perućici koja je u Europi.

Velež je u blizini Mostara. Najviši vrh je 1969m. Odlikuje se malom količinom vode, pa zbog


toga nema naročito razvijen biljni i životinjski svijet.

Vranica nalazi se u središnjem dijelu BiH. Visoka je 2110m. Jako je bogata rudama, šumom, biljnim i životinjskim svijetom. Poznata je po ljepoti Prokoškog jezera.

Grmeč je na zapadu BiH . Visina je oko 1605m. Posebno je čuven grmečki medvjed.

Vlašić se nalazi u centralnom dijelu BiH. Visok je oko 1943m. Ima veoma razvijen zimski i ljetni turizam.

Prenj je planinski masiv u Hercegovini visine je oko 2155m. Okružuju ga prirodna ( Boračko jezero) i vještačka ( Jablaničko i Grabovičko).

Učenici na svojim slijepim kartama, pomoću geografskih karti unose planine. Prepisuju zapis sa table. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim najaktivnije i ocjenim.

ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da pronađu što više podataka i slika o ovim planinama i prepišu u sveske. Merita Pirić, profesor

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: Pravogovor i pravopisNastavna jedinica:Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici- navodnici( ,,”) (»«)Ciljevi i zadaci sata: znat će pravilno pisati jednočlanih i upotrebljavati interpunkcijske znakove; Primjena naučenih pravila na nivou automatizacijeTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta su interpunkcijski znaci. Koje smo do sada naučili? Na odgovarajućim primjerima ponovimo njihovu upotrebu. Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Upotrba intrepunkcijskih znakova ( ,,”) (»«)

pročitam im tekst iz Našeg jezika str.52. Obrate pažnju na znakove koji su obojeni crvenom bojom. Pomoću odgovarajućih primjera učenicima objašnjavam pravila upotrebe ovih intrpunkcijskih znakova.Navodni znaci se pišu: - pri pisanju upravnog govora( ,, Pa i to je lako”, reče Nejla.)- pri navođenju nečijeg teksta( Branko Ćopić je u Izokrenutoj priči napisao ovu rečenicu: ,, Tek je brdi izašlo iza sunca..” )- pri navođenju riječi s drukčijim značenjem od onog koje je za njih uobičajeno( On je oličenje »ljepote« - klempave uši, veliki nos i ćelava glava.)- pri navođenju imena ustanova ili organizacija čije ime ne bi bilo prepoznato bez navodnika( Noć je prespavao u ,, Lipi”)- navodnicima se mogu, ali i nemoraju označavati nazivi knjiga, časopisa( Ode lopta! Požuri u školu! Pazi, auto!)- na kraju parola, čestitki, izraza lijepih želje, kletvi( Izašlo je novo izdanje zbirke ,, Kameni spavač” Maka Dizdara)

Učenici rade nastavni listić.Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisti deset rečenica upotrebljavajući ove znakove



NASTAVNI LISTIĆ

Upotreba interpunkcijskih znakova ,, ”

1. Zaokruži slovo ispred rečenice gdje su pravilno napisani navodni znaci:

a) Mama reče: ,, Idemo zajedno u školu.”b) Hoćemo li ići na more- ,, pitao je dječak”c) Moj djed voli čitati ,, Jutarnji list.”d) Dječak je prosuo mlijeko mama mu je rekla da je ,,, divno” to što je učinio.e) Ovo je ,, Svjetlost” knjižara.

2. Upiši navodnike gdje je potrebno. U Tuzli je izlazio list Front slobode. E, pravi mudrac, rekoše seljani. Posjetili smo restoran Diskrecija. Dobio sam peticu , reče Emrah.

3. Napiši tri rečenice upotrebljavajući navodne znakove.

__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

4. Zaokruži tačan odgovor.

Navodnike u pisnju naslova u knjiga, novina, časopisa

moramo pisati možemo, ali i ne moramo ne trebamo

Ime i prezime: _______________________________

VJEŽBA

1. Nacrtaj jednakostranične trouglove čija je stranica:

a) 25mm b) 4 cm

2. Nacrtaj jednakokrake trouglove a) osnovice dužine DF = 35 mm i dužine kraka DF = EF = 45 mmb) osnovice dužine AB = 4 cm i dužine kraka AC = BC = 3 cm

3. Nacrtaj pravougle trouglove

a) stranica a = 5 cm i b = 4 cmb) stranica a = 25 mm i b = 45 mm

4. Nacrtaj trougao čije su stranice dužine a = 5 cm, b = 43 mm i c = 75mm. Označi vrhove A, D, E, unutrašnje tačke G, H i vanjske tačke O,P.


Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Značaj fotosinteza – biljke proizvode hranuCiljevi i zadaci sata: steći će znanja o fotosintezi; o načinu stvaranja kiseonika; Razumjet će važnost fotosinteze za čovjeka; čuvanje biljnog svijeta u okruženju, učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo o načinu na koji biljke uzimaju vodu i mineralne materije iz zemlje i provode do lista.. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam kao biljka prozvodi hranu. Zajedno dolazimo do zaključaka i zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Značaj fotosinteze – biljke proizvode hranu

Biljke su proizvođači hrane (autotrofne biljke) same sebi prozvode hranu. Biljke hranu proizvode pomoću procesa fotosinteze. Prilikom procesa fotosinteze nastaje kiseonik.Ljudi, životinje, bakterije koriste hranu nastalu fotosintezom nazivaju se heterotrofima ili potrošačima hrane.Zahvaljujući procesu fotosinteze u prirodi neprekidno kruži kisik i ugljendioksid.

Zadatak za učenike je da nacrtaju sliku procesa stvaranja hrane. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.




Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Disanje biljakaCiljevi i zadaci sata: steći će znanja o procesu disanja kod biljaka; o načinu stvaranja kiseonika; Razumjet će važnost disanja za čovjeka; čuvanje biljnog svijeta u okruženju, učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo o fotosintezi. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam disanje biljaka. Zajedno dolazimo do zaključaka i zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Disanje biljaka

Svi živi dijelovi biljke dišu. Disanje se odvija u svim dijelovima biljke: u listovima, korijenu, cvjetovima, plodovima čak i sjemenka biljke diše. Kisik kada ulazi u biljku dolazi do živih ćelija. U ćelijama se spaja sa hranjljivim materijama koji sagorjevaju. Prilikom sagorijevanja nastaje voda i ugljendioksid, uz oslobađanje energije. Nastala energija omogućava diobu ćelija, rast biljaka, cvjetanje, sazrijevanje ploda itd.Procesom fotosinteze nastaju ove tvari, disanjem se razgrađuju i oslobađa se voda i ugljendioksid.

Zadatak za učenike je da nacrtaju sliku kretanja tvari u listu. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.




Predmet: DRUŠTVONastavna tema: Moja domovina Nastavna jedinica:Rijeke u BiHCiljevi i zadaci sata: znat će gdje se nalaze rijeke u BiH, razumjet će važnost rijeke za BiH; moći će pronaći rijeke na geografskoj karti i pokazati njihovo prostiranje; Shvatit će važnost rijeka za našu domovinu i povezat ćemo sa 22.3. Danom voda; Razvijati ljubav prema domovini i čuvanju prirodnih resursa u našoj domovini.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, geografska karta BiH, slijepa karta BiH, nastavni listići, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo o planinama u BiH.Najava cilj časa.GLAVNI DIO:Pomoću geografske karte objašnjavam im gdje se nalaze rijeke, i o svakoj govorim važnost i značaj za BiH. Dolazimo do zaključaka i zapisujemo na tabli. Zapisujem naslov na tabli. Rijeke u BiH

Sava je najveća rijeka u BiH. Nastaje u Sloveniji spajenjem dvije rijeke Save Bohinjke i Save Dolinke.Čini granicu BiH sa Hrvatskom . Plovna je cijelom svojom dužinom.Una je naša najljepša rijeka. Izvire u Hrvatskoj. Jednim svojim dijelom je planinska rijeka, a drugim je ravničarska. Krase je prelijepi vodopadi, bogata je biljnim i životinjskim svijetom zbog svoje čistoće. Na ovoj rijeci se održava rafting. Vrbas izvire ispod planine Vranice. U Jajcu se ulijva u Plivu, gdje gradi vodopad visine 22m.Bosna izvire ispod planine Igman. Vrelo Bosne je poznato izletište. Ulijeva se u rijeku Savu.Protiče kroz veliki broj naselja i zbog toga je postala najzagađenija rijeka u BiH.Drina nastaje od dvije rijeke Pive i Tare u Crnoj Gori. Veoma je brza i jaka planinska rijeka i zbog toga je pogodna za izgradnju hidrocentrala. Poznata je po splavarenju na rijeci Drini.Neretva izvire u podnožju planine Jabuke. Jedina se ulijeva u Jadransko more. Poznata je po svojoj smaragdno-zelenoj boji. U gornjem toku je jako brza i snažna, čak i pitka. U donjem toku postaje ravničarska rijeka.

Učenici na svojim slijepim kartama, pomoću geografskih karti unose rijeke. Prepisuju zapis sa table. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim najaktivnije i ocjenim.ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da pronađu što više podataka i slika o ovim rijekama i prepišu u sveske. Merita Pirić, profesor



Nastavna jedinica: Obim ( opseg) raznostraničnog trougla ( trokuta)Ciljevi i zadaci sata: Znat će izračunavati obim trougla. Znat će formule za izračunavanje obima i primjenjivat će stečeno znanje. Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, geometrijski pribor, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta je trougao? Šta su stranice, a šte tjemena trougla? Unutrašnje i vanjske tačke trougla? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO: Zapisujem naslov na tabli. Obim ( opseg) raznostraničnog trouglaUčenicima objašnjavam pomoću oblika naše domovine objašnjavam način izračunavanja obima. Objašnjavam kako zapisujemo formulu za izračunavanje obima raznostraničnog trougla.

O = a + b + c Obim trougla je zbir dužina svih stranica tog trougla. Objašnjavam im kako izračunavamo, odnosno kako riješavamo ovakve zadatke.

1. Izračunaj obim trougla čije su stranice a= 3 cm 2mm, b = 4 cm i c = 7 cm.Zatim nacrtajte taj trougao.

Kada urade primjere na tabli riješavaju zadatke u udžbeniku str. 126.Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatke.Naglašavam da moraju biti jako uredni prilikom crtanja sa geometrijskim priborom.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: uraditi zadatke u radnom listu.



Nastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: LEKTIRA ,, Priče”- Branko Ćopić Ciljevi i zadaci sata: Razumjevanje sadržaja knjige; Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumjeva domaća lektira; samostalnost u čitanju i razumjevanju pročitanog; doživljaj estetskog senzibiliteta, uočavanje fabule radnje, likova, teme, pouke; Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj prozi.Tip časa: obrada Oblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: knjiga, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor o lektiri koju su imali, koja je knjiga, koje je napisao? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. LEKTIRA ,, Priče” – Branko Ćopić

1.čas Pregledam da li su svi uradili lektiru. Razgovaramo o piscu i zapisujemo ono najvažnije o njemu. Razgovaramo o utiscima koje je knjiga ostavila na njih. Razgovaramo o najinteresantnijim dijelovima priča. Pročitam im šta je pisac rekao o ovoj knjizi. Razgovaramo o tome.

2. čas Učenici čitaju svoje analize priča. Ispravljamo eventualne greške, dopunjavaju i objašnjavaju kako bi oni radili. Podijelim u grupe, sva grupa dobije svoj zdatak, učenici rade i izvještavaju o svom radu. ( listići za grupe uz pripremu) .



____________________


I GRUPA

Priča: Bašta sljezove boje

Odredite tok događaja u ovoj priči. Napišite mjesto i vrijeme događanja radnje. Ko su glavni likovi u ovom romanu? Napišite njihove osobine. Ko su sporedni likovi u romanu? Napišite njihove osobine. Odredite temu ove priče Odredi pouku ove priče. Pronađite opis prirode ili lika i prepišite u svesku.

II GRUPA Priča: Priča starog druma


III GRUPA

Priča: Cvrčak traži sunce


IV GRUPA

Priča: Sunčani svijet moje majke


NASTAVNI LIST

Lektira: Priče – Branko Ćopić

1.Šta su dječaci pronašli na ujakovom tavanu?________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

2.Koji dječak je slavio svoj deseti rođendan? Ispričaj sve što znaš o tome._____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

3.Izaberi tebi najdraži lik iz ovih priča. Napiši kakav je i zašto ti je on ostao u sjećanju.______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

4.U kojoj priči se spominje neobičan vašar, i zašto ga zovu tako?__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

OCJENA: IME I PREZIME:

________________ _________________________

VJEŽBA

1. Obim jednakostraničnog trougla je 36m. Kolika mu je stranica?

2. Osnovica jednakokrakog trougla ima dužinu 5cm. Ako je dužina kraka 4cm izračunaj obim tog trougla.

3. Obim jednakokrakog trougla je 16cm.a) Ako mu je osnovica dužine 4cm, kolike mu je dužine krak?b) Ako mu je krak dužine 5cm, kolike mu je dužine osnovica?

4. Krak jednakokrakog trougla je dvostruko duži od osnovice. Obim trougla je 10cm. Kolike su mu stranice? Nacrtaj taj trougao.

5.Izračunaj obim jednakostraničnog trougla ako mu dužina stranice iznosi 3cm 7mm. Nacrtaj taj trougao.

6. Izračunaj dužinu stranice jednakostraničnog trougla, ako mu je obim 168mm.Nacrtaj taj trougao.

7. Izračunaj obim trougla čije su stranice dužine a = 23mm, b = 5 cm 3mm, c = 7 cm. Zatim nacrtaj taj trougao.

8. Izračunaj obim trougla čije su stranice dužine a = 45mm i b = 6cm 8mm. Zatim nacrtaj taj trougao.


Predmet: DRUŠTVONastavna tema: Moja domovina Nastavna jedinica:Jezera u BiHCiljevi i zadaci sata: znat će gdje se nalaze jezera u BiH, razumjet će važnost jezera za BiH; moći će pronaći jezera na geografskoj karti i pokazati njihovo prostiranje; Shvatit će važnost jezera za našu domovinu; Razvijati ljubav prema domovini i čuvanju prirodnih resursa u našoj domovini.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, geografska karta BiH, slijepa karta BiH, nastavni listići, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo o rijekama u BiH. Ponovimo kakava jezera mogu biti po nastanku.Najava cilj časa.GLAVNI DIO:Pomoću geografske karte objašnjavam im gdje se nalaze jezera, i o svakom govorim važnost i značaj za BiH. Dolazimo do zaključaka i zapisujemo na tabli. Zapisujem naslov na tabli. Jezera u BiH

Prirodna jezera mogu biti planinska i riječna jezera.Najpoznatija planinska jezera u BiH su: na planini Treskavici Veliko jezero i Crno jezero,na Zelengori Kotlaničko i Štirinsko jezero, na Prenju Boračko jezero, na Vranici Prokoško jezero.Najpoznatiji riječno jezera su: Plivska jezera na Plivi. Najpoznatija vještačka jezera su: Modrac na rijeci Spreči, Jablaničko na rijeci Neretvi, Bilećko jezero na Trebišnjici.Najpoznatija močvara u BiH je Hutovo blato. Koji je park prirode i ptičiji rezervat. Nastao je od sistems rijeke Krupe.

Učenici na svojim slijepim kartama, pomoću geografskih karti unose jezera. Prepisuju zapis sa table. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim najaktivnije i ocjenim.ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da pronađu što više podataka i slika o jezerima i prepišu u sveske. Merita Pirić, profesor



Predmet: PRIRODANastavna tema: BiljkeNastavna jedinica: Transpiracija- biljke ispuštaju voduCiljevi i zadaci sata: steći će znanja o procesu transpiracije kod biljaka; o načinu stvaranja vodene pare; Razumjet će važnost transpiracije za biljku; čuvanje biljnog svijeta u okruženju, učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu; sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo o fotosintezi. Ponovimo o disanju biljaka. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pomoću slika učenicima objašnjavam transpiraciju kod biljaka. Zajedno dolazimo do zaključaka i zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Transpiracija – biljke ispuštaju vodu

Voda u biljku ulazi putem korijena, iz biljaka izlazi preko listova u vidu vodene pare. Iz biljaka izlazi čista voda jer minerali ostaju u biljci. Taj proces se naziva transpiracija.Koliko će vode biljka da izgubi zavisi u kom dijelu živi. Biljke u sušnim predijelima iamju dlačice na listovima koje onemogućavaju gubljenje vode. Kaktus ima iglice koje sprečavaju gubitak vode. Isparavanje vode iz biljke je veće ako je vazduh topal, i kada je vjetar. Transpiracija je korisna biljkama jer ispušta čistu vodu, a putem korijena će dobiti novu vodu bogatu mineralima. Zadatak za učenike je da nacrtaju sliku transpiracije u biljkama. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.




KONTROLNI RAD IZ PRIRODE ZA V RAZRED

Grupa: A

1. Iz čega je građen cvijet?2. Koji dio cvijeta čini ženski pol?3. Kakav je dvodomi cvijet?4. Šta je samooprašivanje?5. Ko prenosi polen na tučkove?6. Šta se dešava sa polenovim zrncem kad dospije na žig tučka?7. Koji plin nastaje pri procesu fotosinteze?8. Šta znači autotrofni organizam?9. Sa čim se spaja kisik u ćelijama biljke?10. Šta je transpiracija?

Grupa: B

1. Šta se nalazi u prašnicima?2. Zašto se cvjetovi nekih biljaka zovu nepotpuni?3. Kakav je to dvospolni cvijet?4. Šta je cvat ( cvast)?5. Kakvo je ukršteno oprašivanje?6. Šta je oplodnja?7. Šta je fotosinteza?8. Šta znači heterotrofni organizam?9. Šta nastaje prilikom disanja biljke?10. Preko kojeg organa biljka ispušta vodu?

Vježba

1. Riješi jednačine sa množenjem a) 24 • x = 2 976 b) y • 30 = 3 420

2. Riješi jednačine sa dijeljenjem

a) x : 16 = 1 840 b) 50 176 : a = 56

3. Riješi nejednačine sa množenjem i dijeljenjem

a) b : 10 ≤ 18 b) x • 18 > 24 624

4. Riješi jednačinu!

8 • c + 350 = 4 700

5.Odredi vrijednost izraza.

( 44 658 : 54) + 5 780 - 236 • 356 =

6. Odredi vrijednost izraza.

8 122 200 : 75 + 45 129 – 234 • 456 =

VJEŽBA

1. Napiši riječima sljedeće brojeve

12 345 700 –234 567 890 – 23 306 350 200 –567 200 876 100 –409 234 790 344 –

2. Napiši ciframa sljedeće brojeve.

Dvdeset šest miliona sedamsto četiri hiljade šesto –Jedna milijarda tristo miliona šesto dvadeset četiri hiljade tristo dva –Sto pet milijardi šesto četrdeset miliona osamsto šezdeset pet hiljada osamsto jedan –Tri miliona sedamsto četrdeset devet hiljada dvadeset tri –Jedanaest miliona trideset šest hiljada pet –

3. Nacrtaj oštri ugao CDE, i označi unutrašnje tačke G, H, I

4. Nacrtaj tupi ugao cVs , označi vanjske tačke T, R ,O

5.Nacrtaj pravi ugao čiji je vrh P, a kraci o i m. Zatim označi taj ugao.

PRIPREMA ZA III PISMENU PROVJERU ZNANJA

1. Riješi jednačinu i nejednačinu!

a) 6 • X + 892 = 42 046 b) c • 56 > 369 208

2. Napiši riječima sljedeće brojeve.

45 407 890 -304 567 900-23 509 456 109-678 900 389 100-

3. Odredi vrijednost izraza!

( 799 456 : 83) – 3 456 + 709 • 245 =

4. Nacrtaj tupi ugao, čije je tjeme R, a kraci e, f. Zatim označi taj ugao.

5. Obim jednakokrakog trougla ABC je 38cm. Dužina kraka je 12cm 5mm. Izračunaj dužinu osnovice tog trougla. Zatim nacrtaj taj trougao.

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: Pravogovor i pravopisNastavna jedinica:Upravni i neupravni govorCiljevi i zadaci sata: znat će pravilno upotrebljavati interpunkcijske znakove; usvajanje pojma upravni i neupravni govor; razlikovanje upravnog od neupravnog govora; prepoznavanje upravnog govora u tekstu. Razvijanje pamćenja, pažnje, koncentracije.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta su navodni znaci. Kada ih koristimo? Na odgovarajućim primjerima ponovimo njihovu upotrebu. Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Upravni i neupravni govor)

1. čas Upravni govor

Pomoću odgovarajuće grafofolije učenicima objašnjavam upravni govor. Kada vide sliku na foliji, postavljam im pitanja O čemu razgovaraju djeca? Čime su označene riječi koje izgovara Vedran? Šta je napisano ispred njegovi riječi? Čime su označene riječi koje izgovara Alma? Šta je napisano ispred njenih riječi? Na grafofoliji se nalaze zaključci do kojih zajedno dolazimo.Učenici rade nastavi listić.

2. čas Neupravni govor

Zati, učenicima objašnjavam pomoću druge folije šta je neupravni govor. Učenici rade nastavne listiće.

Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ uraditi listiće koje su dobili.



DIKTAT( upravni i neupravni govor)

,, Djeco, koja je jaje vrsta riječi? ''– rače učiteljica.Dino odgovori: ,, Imenica!'',, Bravo, Dino! A kojeg je roda?'' , upita učiteljica.Dino odgovori: ,, Ne znam dok se ne izleže.''

Vozi Damir bicikl i udari jadnog dedu. Dedo mu reče: ,, Pa, dobro, mali, zar ti ne znaš zvoniti?'' ,, Znam, dedo znam. Ali ne znam voziti bicikl.''- odgovori Damir.

Otac kaže sinu osnovcu: ,, Sine, jesi li danas nešto naučio u školi?'',, Zamisli tata, ništa! Sutra moram opet da idem.''- reče sin.

,, Uči sine, uči. Od učenja još niko nije umro. '' – kaže mama sinu.,, Mama, zar hoćeš da ja budem prva žrtva?'' – upita sin.

Sljedeći tekst pretvori u neupravni govor.

KONJ I BIK

Konj plemenita roda, noseći na sebi mladića, poigravao se preskačući potočiće, povinjući se naredbama svog gospodara.Spazi ga bik i poče mu se rugati: ,, Nema tih para za koje bih ja dopustio nekakvom djetetu da me jaše i da mi zapovjeda. Zbacio bih ga prvom prilikom! Pokazao bih ja već njemu!'' ,, Zar se junaštvo pokazuje na slabijima?! Možda to i dolikuje biku, ali meni nikako!''-odgovori konj i odjuri poljem.

III PISMENA PROVJERA ZNANJA

1. Riješi jednačinu i nejednačinu!

a) 7 • X + 678 = 41 922 b) x • 39 > 22 191 6b

2. Napiši riječima sljedeće brojeve.

67 890 002 -567 209 345 -23 509 456 109 -678 900 389 100 - 5b209 780 234 –

3. Odredi vrijednost izraza!

9 216 : 36 - 132 + 457 • 987 = 3b

4. Nacrtaj pravi ugao, čije je tjeme E, a kraci c,f. Zatim imenuj taj ugao. Označi vanjske tačke G,H, J 5b

5. Obim jednakokrakog trougla ABC je 97mm . Dužina kraka je 3cm 4mm. Izračunaj dužinu osnovice tog trougla. Zatim nacrtaj taj trougao.

6b

UKUPNO: 25 bodova

Analiza treće pisane provjere znanja


1.6b

2.5b

3.3b

4.5b

5.6b

Ukupnobodova

OCJENA

1.2.3.4.5.6.7.8.9.10.11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.21.

Ukupno bodova: 25

Skala ocjenjivanja

0 – 7 = 1 8 – 10 = 2 11 – 15 = 3 16 – 20 = 4 21 – 25 = 5

Srednja ocjena:


PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: DRUŠTVONastavna tema: Moja domovina Nastavna jedinica:Jadransko moreCiljevi i zadaci sata: znat će gdje se nalaze mora u BiH, razumjet će važnost izlaska naše zemlje na more; moći će pronaći more na geografskoj karti i pokazati njegovo prostiranje; Razvijati ljubav prema domovini i čuvanju prirodnih resursa u našoj domovini.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, geografska karta BiH, slijepa karta BiH, nastavni listići, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo o stajaćim vodama u BiH. Najava cilj časa.GLAVNI DIO:Pomoću geografske karte objašnjavam im gdje se nalazi more, i o svakom govorim važnost i značaj za BiH. Dolazimo do zaključaka i zapisujemo na tabli. Zapisujem naslov na tabli. Jadransko more

BiH izlazi na Jadransko more. Dužina našeg dijela mora je 24km. Obuhvata zaljev Neum, poluotok Klek i Malostonski zaljev. Jadransko more se nalazi između Apeninskog i Balkanskog poluotoka, predstavlja dio Sredozemnog mora. Dugo je 783km, a široko 177km. U Jadranskom moru postoje različita kretanja vode: talasanja i morske struje.Talasanja nastaju pomoću vjetrova. Najpoznatiji vjetrovi na Jadranskom moru su: bura, jugo i maestral. Morske struje u Jadranu su slabe i sporo se kreću.Jadran spada u topla mora, prosječna ljetna temperatura je 23c- 27c.Značaj mora je ogroman: dobija se morska so, love se školjke, ribe, rakovi, more je pogodno za turuzam i rekreaciju.

Učenici na svojim slijepim kartama, pomoću geografskih karti unose more Prepisuju zapis sa table. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim najaktivnije i ocjenim.ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da pronađu što više podataka o ljepotama mora.


KONTROLNI IZ DRUŠTVA ZA V RAZRED


Grupa A:

1. Nabroj najveće nizije u BiH?2. Napiši sve što znaš o Popovom polju.3.Na kojoj planini se nalazi prašuma Perućica?4. Koja je najveća planina u BiH, koja je visina njenog najvećeg vrha?5. Napiši sve što znaš o rijeci Bosni.6.Nabroj prirodna jezera u BiH?7. Kako nastaju Plitvički vodopadi?

Grupa B:

1. Napiši sve što znaš o Semberiji.2. Nabroj poznata kraška polja u BiH?3. Na kojoj planini se nalzi Prokoško jezero?4.Na kojoj planini se nalazi meteorološka stanica?5. Napiši sve što znaš o rijeci Drini.6. Nabroj vještačka jezera u BiH?7. Šta je Hutovo blato? ( napiši sve što znaš)


Predmet: PRIRODANastavna tema: ŽivotinjeNastavna jedinica: KunićCiljevi i zadaci sata: Učenici će razlikovati zec i kunića; naučit će osnovu građei izgleda zeca; znat će gdje se razmnožavaju, kako se hrane i sl; razvijanje ljubavi prema životinjskom svijetu.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo o lancu ishrane, i o životinjama što su do sada učili. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Posmatraju slike kunića, razgovaramo. Zajedno dolazimo do zaključaka i zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Kunić

Kunić se razlikuje od zeca po sljedećem: kunić kopa jazbinu, a zec se leže na površini, mladi kunića su slijepi, a kod zeca nisu; kunići žive u društvu a zečevi sami.Čovjek je od divljeg kunića, pripitomio pitomog kunića. Kunić ima kratku dlaku, a duge uši, zadnje noge su mu duže od prednjih, na prstima ima kandže, sjekutići su mu izrazito dugi i oštri.kunić je glodar i biljojed.Koti se tri puta godišnje, po 15 mladih.Odkunića upotrebljavamo: meso, dlaku, krzno i mast.

Zadatak za učenike je da pronađu slike kunića, još interesantnih stvari o njima za zidni pano.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.





Predmet: PRIRODANastavna tema: ŽivotinjeNastavna jedinica: Pas i opasne životinje pasaCiljevi i zadaci sata: znat će da je psa lijepo imati za prijatelja ali da ga redovno moraju voditi veterinaru; naučit će koje bolesti mogu dobiti od psa, ali kako da se zaštite i prepoznaju bolesnu životinju; razvijanje ljubavi prema životinjskom svijetu.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo o kuniću. Razgovaramo o psima i ljubavi koju im poklanjamo, a oni nam uzvraćaju. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zajedno dolazimo do zaključaka i zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Pas i opasne bolesti pasa

Čovjekov najbolji prijatelj među životinjama je pas. Ali čovjek treba redovno voditi psa na preglede kod veterinara da bi izbjegao bolesti koje može dobiti od ove životinje.najčešće bolesti koje čovjek može dobiti su: bjesnilo i pasja pantljičara.Bjesnilo: kada bi se čovjek zarazio bjesnilom, odmah mora primiti vakcinu protiv te bolesti jer bi mogao umrijeti u teškim mukama. Bjesan pas se prepoznaje po hoda samo pravo, pognute glave, nakostriješen i ima pjenu oko usta.Pasja pantljičara: pas preko izmeta izbacuje izazivača ove bolesti, može ostati na dlaci psa i da čovjek prenese na sebe. Ako se ne liječi čovjek može da umre od ove bolesti.

Zadatak za učenike je da pronađu slike pasa, interesantne stvari o njima za pano. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.





Nastavna tema: GeometrijaNastavna jedinica: Pravougaona mrežaCiljevi i zadaci sata: Znat će šta čini pravougaonu mrežu. Različiti načini matematičkogizražavanja i korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, geometrijski pribor, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta je kvadrat, a šta pravougaonik? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO: Zapisujem naslov na tabli. Pravougaona mrežaUčenicima objašnjavam pomoću modela pravougaone mreže objašnjavam šta je pravougaona mreža. Učenici na modelu uočavaju okomite i vodoravne prave.

Pravougaonu mrežu čine međusobno okomite prave. Prave istih boja su paralelne. Prave različitih boja su okomite. Objašnjavam kako da urade primjere iz udžbenika str.132. Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatke.Naglašavam da moraju biti jako uredni prilikom crtanja sa geometrijskim priborom.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: napraviti pravougaonu mrežu. Merita Pirić, profesor

Ortoepske vježbe za pravilan izgovor glasova č, ć, dž, đ

Bura buči,stari čiča čuči,viče Ćući:- Kćerko, kreći kući!

Malo mečemed u usta meće,nudi Mićia on sada neće.

Čiči čuču čočo čarcestom ide dimnjačar.Džadža džudžu džodžo džinpjeva pored vode mlin.

Kad bi mačke bila maćkakad bi tačka bila taćkame bi znao mali Mićošta je veče, a šta veće,šta je kuće, a šta kuče.

Kad bi mačka bila maćkakad bi tačka bila taćka,ko bi znao šta je meče,a šta đak u torbu meće,kad iz škole kući kreće.

Kad bi mačka bila maćkakad bi tačka bila taćka,mala Sanja spavačicapostala bi spavaćicasušila se na konopcu- izapranai spavala u ormaru izglačana.


Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: Kultura izražavanjaNastavna jedinica: Pričanje doživljajaCiljevi i zadaci sata: Izražavanje viđenog riječima koje su primjerene tematici, situaciji; Osposobljavanje za živo, jasno, ubjedljivo govorenje i pisanje; Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti, osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi; Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja; Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicamaTip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Čitam im priču na str.67. ,,U lovu” Razgovaramo o priči. U kojem licu je ispovjedana? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Znate li za neki doživljaj o kojem želite pripovjedati? Kakav je to doživljaj? Zašto vam je zanimljiv?

Zapisujem naslov na tabli. Pričanje doživljaja

1. čas O doživljajima pripovjedamo u prvom licu. Tako se stiče dojam da se opisano dogodilo upravo vama Ukoliko smatraš da ćeš time postići bolji dojam i da će tvoj tekst biti ljepiši možeš pisati o izmišljenim događajima, ako želiš stvoriti dojam životnosti i doživljenosti.Učenici usmeno pričaju doživljaje, vršim korekcije gdje je to potrebno.

2. čas Pisana vježba. Učenici odabrani događaj pričaju u svoje sveske. Učenike prepuštam individualnom radu. Uz neke korekcije.


ZAVRŠNI DIO: Za DZ da napišu doživljaj.




Predmet: PRIRODANastavna tema: ŽivotinjeNastavna jedinica: Divlji i pitomi goluboviCiljevi i zadaci sata: Učenici će razlikovati divljeg i pitomog goluba; naučit će osnovu građe i izgleda golubova; znat će gdje se razmnožavaju, kako se hrane i sl; razvijanje ljubavi prema životinjskom svijetu.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo o pticama. Kako dobijai mlade? Gdje žive? Kako se hrane? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Posmatraju slike golubova, razgovaramo. Zajedno dolazimo do zaključaka i zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Divlji i pitomi golubovi

Golubovi mogu biti divlji i domaći.Divlji golubovi se skrivaju u pećinama, u dupljama drveća, pod strehama kuća, po tornjevima i kulama.Pitome golubove se dobija čovjek, ukrštanjem. Ljudi gaje golubove iz razonode. Papagaji su ukrasne ptice koje slobodno žive u tropskim krajevima. Ljudi ih drže u kavezima. Kavezi u kojima se drže moraju biti čisti i uredni, sa dovoljno hrane i vode jer od toga zavisi njihovo zdravlja.

Zadatak za učenike je da pronađu slike golubova, još interesantnih stvari o njima za zidni pano.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.





Predmet: PRIRODANastavna tema: ŽivotinjeNastavna jedinica: Sistemi organa životinjaCiljevi i zadaci sata: Učenici će razlikovati koje sisteme organa imaju životinje; naučit će osnovu građo tih organa, te koja je njihove funkcija; razvijanje ljubavi prema životinjskom svijetu.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo lekciju sa predhodnog časa. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Pokazujem im slike sistema životinja i objašnjavama. Zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Sistemi organa životinja

Više ćelija čini tkivo, više tkiva organ,više organa čini sistem organa.Kičmenjaci imaju sljedeće sisteme organa:

- kožni sistem- sistem potprnih organa- kostur( skelet)- sistem organa za kretanje- sistem organa za kretanje- sistem organa za disanje- sistem organa za cirkulaciju ( krvotok)- sistem organa z aizlučivanje- endokrini sistem- nervni sistem- sistem organa za razmnožavanje

Zadatak za učenike je da pronađu slike raznih životinja, još interesantnih stvari o njima za zidni pano.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.

ZAVRŠNI DIO:


Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ odgovoriti na pitanja str. 83.



Predmet: DRUŠTVONastavna tema: Moja domovina Nastavna jedinica:Klima u BiHCiljevi i zadaci sata: znat će šta je klima, razumjet će koje klima preovladavju kod nas; Razlikovat će vrste klima i njihove karakteristike. Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, geografska karta BiH, slijepa karta BiH, nastavni listići, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo lekciju sa predhodnog časa. Najava cilj časa.GLAVNI DIO:Učenicima objašnjavam šta je klima, kakve klime razlikujemo kod nas. Zapisujem naslov na tabli. Klima u BiH

Klima nekog područja predstavlja količinu padavina, vlažnost vazduha, trajanje sunčanih perioda temperature zraka u dužim vremenskim periodima u različitim dijelovima zemlje.U BiH razlikujemo: sredozemnu, umjerenokontinentalnu, planinsku i alpsku klimu. Sredozemna klima: ova klima preovladava u području oko mora. Glavne karakteristike ove klime su: tokom cijele godine temperatura je viša od nule. Najhladniji mjesec je januar sa tem.oko 5 stepeni C. Odlikuje se žarkim i dugim ljetima, a kratkim i blagim zimama.Umjerenokontinentalna klima: preovladava od rijeke Save do predjela gdje je sredozemna klima. Osnovne odlike su topla ljeta i umjereno hladne zimePlaninska klima preovladava u područima iznad 1000- 1500 m nad. visine. Osnovne karakteristike su duge hladne zime i svježa ljeta koja traju vrlo kratko. Alpska klima preovladava u područima iznad 1500m nadmorske visine. Osnovne odlike ove klime su duge i hladne zime sa puno snijega. Obilne snježne padavine se zadržavaju oko 6 mjeseci. Prepisuju zapis sa table. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim najaktivnije i ocjenim.ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da saznaju o flori fauni u svakom klimatskom području.



PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: MATEMATIKANastavna tema: GeometrijaNastavna jedinica: Jedinične mjere za površinu – kvadratni metarCiljevi i zadaci sata: Znat će koje su jedinične mjere za površinu; znat će veće i manje mjere; Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, geometrijski pribor, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo šta je pravougaona mreža? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO: Zapisujem naslov na tabli. Jedinične mjere za površinu – kvadratni metarUčenicima objašnjavam pomoću modela šta je kvadratni metar koliko prostora zauzima. Učenici mjere kolika je učionica.

Kvadrat kojem su sve stranice duge 1m naziva se kvadratni metar.

1. Koliko metara kvadratnih ima ovaj pravougaonik?

Objašnjavam kako da urade primjere iz udžbenika str.133. Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatke.

Naglašavam da moraju biti jako uredni prilikom crtanja sa geometrijskim priborom.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: napraviti pravougaonu mrežu. Merita Pirić, profesor


Predmet: PRIRODANastavna tema: ŽivotinjeNastavna jedinica: Ishrana životinja – sistem organa za varenjeCiljevi i zadaci sata: Učenici će znati iz čega se sastoji sistem organa za varenje kod životinja; naučit će kako se obavlja varenje hrane; moći će razlikovati način varenja kod goveča u odnosu na druge životinje; razvijanje ljubavi prema životinjskom svijetu.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:Ponovimo lekciju sa predhodnog časa. Ponovimo koje sistenžme organa imaju životinje? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Objašnjavam im kako životinje vare hranu, po čemu se goveče razlikuje od drugih životinja Zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Ishrana životinja – sistem organa za varenje

Životinje su potrošači hrane. Sistem organa za varenje kod životinja se satoji od: usta, zubi, jezik, jednjak, želudac, crijeva. Hranjljive materije iz crijeva odlaze u krv, a nepotrebne materije preko debelog crijeva izlaze van ( izmet).Sistem organa kod govečeta se razlikuje zato što je on preživar. Unosi veliku količinu hrane koja je manje hranjljive vrijednosti. Zbog toga je želudac kod govečeta je građen od: burag, kapura, listavac i sirište.

Zadatak za učenike je da nacrtaju želucac govečeta. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.





Predmet: PRIRODANastavna tema: ŽivotinjeNastavna jedinica: Disanje životinja – sistem organa za disanjeCiljevi i zadaci sata: Učenici će znati kako se odvija proces disanja; razlikovat će koje vidove disanja razlikujemo kod životinja; moći će da objasne kako se odvija proces disanja; razvijanje ljubavi prema životinjskom svijetu.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


GLAVNI DIO:Ponovimo kako biljke dišu. Objašnjavam im kako dišu životinje i razlike između različitih organa . Zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Disanje životinja – sistem organa za disanje

Disanje je razmjena gasova sa spoljašnjim svijetom. Primanjem kisika oslobađa se nepotrebnih produkata iz organizma. Kod životinja se javljaju tri vida organa za disanje:- škrge- traheje- pluća Škrge su organi za disanje vodenih životinje, gdje iz vode uzimaju kisik.Traheje su organi za disnje suhozemnih zglavkara. Traheje su sistemi tankih cjevčicakoje se granaju kroz cijelo tijelo.Pluća su organi za disanje kod kopnenih životinja. Udisjem u pluća ulazi kiseonik, koji prelazi u krv, a izdisajem izbacujemo ugljendioksid.

Zadatak za učenike je da pronađu slike raznih životinja koje imaju ove sisteme organa za disanje za zidni pano.Ukratko ponovimo sadržaj časa. Ocjenim najaktivnije učenike, kao maotivacija onima koji danas nisu bili aktivni.





Predmet: DRUŠTVONastavna tema: Moja domovina Nastavna jedinica:Naselja u BiHCiljevi i zadaci sata: znat će koja naselja razlikujemo u BiH; Koje su karakteristike ovih naselja; moći će ih pronaći na karti i znati kako se označavaju. Razvijanje ljubavi i poštovanja prema mjestu u kojem žive i prema domovini.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, geografska karta BiH, slijepa karta BiH, nastavni listići, tabla, krede u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo lekciju sa predhodnog časa. Najava cilj časa.GLAVNI DIO:Kroz razgovor sa učenicima dolazimo do zaključaka o naseljima u BiH i zapisujem u tezama na tabli. Zapisujem naslov na tabli. Naselja u BiH

Seoska naselja su mjesta gdje živi manji broj ljudi, sastoje se od kuća i pomoćnih objekata. Današnja sela imaju i struju, vodu, kanalizaciju što znatno olakšava život nego što je to bilo prije. Većina sela je povezana putevima sa drugim mjestima. Većina ljudi u selima se bavi poljoprivredom i stočarstvom. Sela mogu biti: planinska i ravničarska.Grad osnovna obilježja su uslužne i proizvodne djelatnosti kojima se bave stanovnici.Gradska naselja dijelimo na: industrijski grad ( Zenica Tuzla), trgovački grad ( Visoko, Vitez, Gračanica)i turistički grad ( Neum, Međugorje).Jedan grad može imati karakteristike svih ovih djelatnosti kao što su: Mostar, Sarajevo, Banja Luka...

Prepisuju zapis sa table. Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim najaktivnije i ocjenim.

ZAVRŠNI DIO:Učenici prepisuju zapis sa table. Za DZ da donesu slike gradova u BiH za zidni pano.




Nastavna jedinica: Jedinične mjere za površinu –Ar ( a) i Hektar ( ha)Ciljevi i zadaci sata: Znat će koje su jedinične mjere za površinu; znat će veće i manje mjere; Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, geometrijski pribor, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo koja je osnovna jedinica za mjerenje površine? Koje su veće, a koje manje jedinice za mjerenje površine? Najava cilja časa.GLAVNI DIO: Zapisujem naslov na tabli. Jedinične mjere za površinu – ar (a) i hektar (ha)Učenicima objašnjavam pomoću modela šta je kvadratni metar koliko prostora zauzima. Učenici mjere kolika je učionica.

Kvadrat čije su stranice duge Kvadrat čije su stranice duge10m nazivamo 1 ar (a). 100m nazivamo hektar (ha).

Objašnjavam kako kako da pretvaraju iz manje u veću jedinicu i obrnuto. 1. Koliko je m 2 ? Koliko je ari i m2? 6a = 600 m2 700 m2 = 7a5a 75m2= 575 m2 204 m2= 2a 4m2

2. Koliko je ari? Koliko je ha i a? 8ha = 800 a 700 a = 7ha5ha 82a = 582 a 406 ha = 4ha 6a

Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatke.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: zadaci u radnom listu


km ha

ha a

a m

m dm

dm cm

cm mm

PONAVLJANJEUpravni i neupravni govor

Ime i prezime učenika: _______________________________

Sljedeći tekst prepiši pravilno, koristeći se pravilima pisanja upravnog govora.

Nema dječaka na ovom svijetu kao što je Vedran. On je vrlo pristojan i drag dječak. Ali Vedran je jedan plašljiv dječak. On se svega boji.Vedran se boji mraka. Mama mu upali lampu, poljubi ga i kaže Spavaj maleni, mrak je otišao.Dobro mama, više se ne bojim. Kaže Vedran i zatvori oči.Ali Vedran se boji.Mama, ja se bojim. Kaže bojažljivo Vedran.Ali mrak je otišao reče mama.Nije mama, svuda je okolo plačljivo reče Vedran.Gdje je maleni? Pitala je majka.Tamo, vani! Reče Vedran i pokaza prema prozoru.Nijedna lampa ne može osvjetliti mrak napolju. Reče mama i zamisli se.Ustvari, postoji jedna specijalna lampa! Reče mama.Mama je ušuškala Vedrana u dekicu i iznijela ga vani. Stali su na sred dvorišta i mama je rekla: Pogledaj Vedrane, ono gore je najveća lampa na svijetu. Zove se Mjesec. A ono okolo su lampice pomagačice. Zovu se zvijezde. Bojiš li se sada? Upita mama.Ali Vedran nije odgovorio, čvrsto je spavao na maminim rukama.

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________



Nastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: LEKTIRA ,, Tiha rijeka djetinjstva”- Alija Hasagić Dubočanin Ciljevi i zadaci sata: Razumjevanje sadržaja knjige; Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumjeva domaća lektira; samostalnost u čitanju i razumjevanju pročitanog; doživljaj estetskog senzibiliteta, uočavanje fabule radnje, likova, teme, pouke; Razvijanje ljubavi prema književnosti i lijepoj prozi.Tip časa: obrada Oblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: knjiga, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Razgovor o lektiri koju su imali, koja je knjiga koje je napisao? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. LEKTIRA ,, Tiha rijeka djetinjstva” – Alija H. Dubočanin

1.čas Pregledam da li su svi uradili lektiru. Razgovaramo o piscu i zapisujemo ono najvažnije o njemu. Razgovaramo o utiscima koje je knjiga ostavila na njih. Razgovaramo o najinteresantnijim pjesmama. Pročitam im šta je pisac rekao o ovoj knjizi. Razgovaramo o tome.

2. čas Učenici čitaju svoje analize pjesama. Ispravljamo eventualne greške, dopunjavaju i objašnjavaju kako bi oni radili. Podijelim u grupe, sva grupa dobije svoj zdatak, učenici rade i izvještavaju o svom radu. ( listići za grupe uz pripremu) .

3. čas Učenici rade listiće predviđene za individualni rad ( listići su isti kao za grupni rad samo učenici sami biraju pjesmu koju žele). Ocjenjujem taj rad i dodajem ocjenu iz grupnog rada, kao i ocjenu iz domaće lektire. Naučiti jednu pjesmu napamet



NASTAVNI LISTIĆ

Lektira: ,, Tiha rijeka djetinjstva” Alija H. Dubočanin

1. Prepisati pjesmu u svesku.2. koliko strofa ima pjesma?3. Koliko strofa ima svaka pjesma?4. Napiši i pokušaj objasniti nepoznate riječi.5. Odredite pjesničke slike za svaku strofu.6. Koji je motiv pjesme, odnosno o čemu govori pjesma?7. Šta ste naučili iz ove pjesme?8. Šta ste osjećali dok ste čitali ovu pjesmu?9. Kakav je ritam ove pjesme?10.Kakav je karakter pjesme?11.Ilustrujte pjesmu.12.Napišite kratku priču koja će imati istu temu kao i pjesma.

GRUPA: Članovi grupe:


Predmet: MATEMATIKANastavna tema: GeometrijaNastavna jedinica: Izračunavanje površine pravougaonikaCiljevi i zadaci sata: Znat će izračunavati površinu pravougaonika; znat će izračunati površinu pravougaonika; Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja; Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, geometrijski pribor, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo koja je osnovna jedinica za mjerenje površine? Koje su veće, a koje manje jedinice za mjerenje površine? Najava cilja časa.GLAVNI DIO: Zapisujem naslov na tabli. Izračunavanje površine pravougaonikaUčenicima objašnjavam kako izračunavamo površinu pravougaonika.

Površina pravougaonika jednaka je proizvodu njegove dužine i širine. P = a • b Objašnjavam na primjerima kako izračunavamo površinu.

1. Dvorište porodice Bašić jr dugo 35m i široko 24m. Izračunaj površinu dvorišta. a = 35m b = 24mP = ?P = a • bP = 35m • 24mP = 840mUkoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatke.Učenici rade zadatke na str.139.Prepisuju zapis sa table.

ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Pohvalim i ocjenim učenike koji su bili najaktivniji, kao motivaciju onima koji su bili manje aktivni na času Za DZ: zadaci u radnom listu Merita Pirić, profesor


Predmet: PRIRODANastavna tema: ŽivotinjeNastavna jedinica: Razmnožavanje životinja – sistemi organa za razmnožavanjeCiljevi i zadaci sata: Učenici će znati kako se odvija proces razmnožavanja; razlikovat će koje vidove razmnožavanja razlikujemo kod životinja; razumjet će važnost razmnožavanja za opstanak vrste; razvijanje ljubavi prema životinjskom svijetu.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik,enciklopedija, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


GLAVNI DIO:Razgovaramo zašto je važno da se nastavi neka vrsta. Objašnjavam im kako se odvija razmnožavanje kod životinja. Zapisujemo u tezama.

Zapisujem naslov na tabli Razmnožavanje životinja – sistemi organa za razmnožavanje

Razmnožavanje životinja se odvija pomoću sistema organa za raznožavanje. Muški i ženski polni sistemi se razlikuju. Oplodnja je spajanje muške spolne ćelije i ženskog jajašceta. Razvoj mladih i vrijeme koje je potrebno je različito kod različitih vrsta životinja. Mnoge životinje su vrlo plodne i rađaju puno mladih jer imaju puno neprijatelja.





PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: Gramatika Nastavna jedinica: Glagoli ( radnja, stanje i zbivanje) Ciljevi i zadaci sata: znat će šta su glagoli; Razlikovat će glagole koji označavaju radnju, stanje i zbivanjeu rečenicama; Znat će prepoznati glagole i upotrebljavati u rečenici; Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa; Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu sa postavljenim zahtjevima.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualni, grupniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u bojiSADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO:Ponovimo o vrstama riječi. Ponovimo o glagolima. Najava cilja časa.GLAVNI DIO:Pročitam im tekst Na snježnoj planini . Učenici uočavaju glagole.Zatim skupa određujemo da li označavaju, radnju, stanje ili zbivanje. Zapisujem neke rečenice na tabli iz teksta.

Glagoli ( radnja, stanje i zbivanje)

RADNJA STANJE ZBIVANJE

sjedi padaju ozeblespuste puše pocrvenjeleOve riječi Ove riječi kazuju Ove riječi označavajuoznačavaju radnju. da se nešto zbiva stanje u kojima se nalaze u prirodi

Dolazimo do zaključka da glagoli mogu označavati radnju, stanje i zbivanje.Postavljam plakat, na listićima su riječi koje oni razvrstavaju

jedem, pišem, crtam, pjevam RADNJAspavam, stojim, sjedim, ležim STANJEradujem se, bojim se, drhtim, grmi, vene ZBIVANJE Rade nastavni listić 5min. Dok ja provjeravam nastavni listić oni prepisuju sa table.

ZAVRŠNI DIO:Ponovimo sadržaj časa. Za DZ napisti deset rečenica u kojima će biti glagoli koji označavaju radnju, stanje i zbivanje.


PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: MATEMATIKANastavna jedinica: Izračunavanje površine kvadra i kockeCiljevi i zadaci sata: Znat će izračunavati površinu kvadra i kocke; znat će izračunati površinu kvadra i kocke; Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja; Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, geometrijski pribor, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO: Ponovimo kako izračunavamo površinu kvadrata i pravougaonika. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO: Zapisujem naslov na tabli. Izračunavanje površine kvadra i kockeUčenicima objašnjavam kako izračunavamo površinu kvadra i kocke

Kvadar se sastoji od šest pravougaonika, pa njeogovu površinu izračunavamo ovako P = 2 • ( a • b + b • c + a • c ) Objašnjavam na primjerima kako izračunavamo površinu.

1. Kolika je površina prostorije oblika kvadra, čije su dimenzije a = 6m, b = 5m , c = 3m

Kocka se sastoji od šest kvadrata, pa njenu površinu izračunavamo ovako P = 6 •a22. izračunaj površinu kocke ako joj je ivica duga a = 9mm. a = 9 mm P = ?Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatkeUčenici rade zadatke na str.148.Prepisuju zapis sa table.ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa.Za DZ: zadaci u radnom listu

DIKTAT

Mala Ćima živi sa majkom Ćamilom. Mala kuća na kraju mahale, u njoj sobica i kuhinja. U avliji bunar i česma. Na česmi stalno žubori čista, bistra i hladna voda. Ćamila i Ćima imaju puno životinja. Na česmu dolaze čvorci, čavke, grlice i piju vodu. Vrapčići se kupaju. Čučnu na obod korita, bućnu glavicu u vodu, naglo je trgnu, a kapljice vode ih hlade. Svako jutro majka muze koze i pravi od mlijeka, sir. Dok mama to radi Ćima bere cvijeće i pravi sebu đerdan. Kada mama završi, Ćima i ona zajedno od u šumu beru šipurke da bi mogle praviti džem.Ćima najviše voli da razgovara sa svojom mamom, mama plete džemper a Ćima joj priprema džezvu za kafu. Tada njih dvije razgovaraju.

TEST IZ PRIRODE ZA V RAZRED( II polugodište)

Ime i prezime: __________________________

1. Ćelija je ______________________________________________________ 4b

2. Ćelija ima ________, _________, ________, ________, ________ i ________ 6b

3. Mitoza je _______________________________________________________ 4b

4. Adventivni korijen je ______________________________________________ 4b

5. Lisni ožiljci su ___________________________________________________ 4b

6. U sljedeći pitanjima zaokruži DA ili NE za tvrdnje koje su date

a) Nikotin je otrovan DA NE 1bb) Procesom fotosinteze oslobađa se ugljendioksid DA NE 1bc) Ćelija ima osobine života DA NE 1b d) Papagaji slobodno žive u našim šumama DA NE 1be) Svake godine nastaje jedan god DA NE 1bf) Prašnici čine ženski pol u cvijetu DA NE 1bg) Ekologija je nauka o zaštiti životne sredine DA NE 1bh) Vode nemaju mogućnost samočišćenja DA NE 1b

7. Šta su stome?________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 4b

8. Šta je oprašivanje?________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 4b

9. Šta je oplodnja?________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 4b

10. Šta je fotosinteza?________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 4b

11. Šta je transpiracija?________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 4b

12. U sljedećim pitanjima zaokruži tačne odgovore

a)cvijet je građen od: latica, palisadnog sloja, lapova, tučka, prašnika, kambija, cvijetne drške 5bb) divlji golubovi žive u kavezu, u pećinama, u kući, pod strehama, u zemlji, u duplji drveta 3bc) za proces fotosinteze potrebni su sljedeći uslovi: hrana, voda, kiseonik, zemlja, mineralne materije, hlorofil 4b

13. Uloga stabla je - _____________________________- _____________________________- _____________________________- _____________________________ 4b

14.Unutrašnju građu lista čine: _______________, _____________, _________________,___________________, __________________ i ________________. 6b

15. Koji dijelovi biljke dišu?_________________________________________________ 4b

16. Spoji strelicom tačne odgovore

jednospolni cvijet cvijet koji ima tučak i prašnikedvodomi cvijet cvijet koji na jednom stablu ima cvjetove samo jednog poladvospolni cvijet cvijet koji ima samo tučak ili samo prašnike 3b

autotrofni organizmi potrošači hraneheterotrofni organizmi proizvođači hrane 2b

17. Po čemu se razlikuje kunić od zeca? ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 4b

18. Kako izgleda bijesan pas? _______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 4b

19. Koje dijelove ima želudac govečeta? _____________, ____________, ____________ i ______________. 4b

20. Kod životinja se javljaju tri oblika disanja a to su : ________________ , _________________ i __________________. 3b

UKUPNO BODOVA: ___________________ OCJENA: _______________



Nastavna tema: Kultura izražavanjaNastavna jedinica: Opis pejzaža - ,, Moje selo ”Ciljevi i zadaci sata: Izražavanje viđenog riječima koje su primjerene tematici, situaciji; Osposobljavanje za živo, jasno, ubjedljivo govorenje i pisanje; Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti, osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi; Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja; Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicamaTip časa: obrada


Oblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO: Razgovaramo o selu u kojem žive. Kada je za njih ono najljepše? U koje godišnje doba, koji dio dana i zašto? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Opis pejzaža- Moje selo1. čas Pročitam im priču opis Stolca i razgovaramo o opisima pejzaža. Prilikom opisa pejzaža najbolje je početi od općeg izgleda pa onda opisivati pojedinosti koje su dijelovi toga pejzaža( objekti, livade, stijene, stabla, cvijeće, ljudi, zvukovi itd.). Opis pejzaža može se kombinirati s opisom nekogzbivanja u prirodi (kiša, snijeg, vjetar) U opisu pejzaža može biti zastupljen i stav pisca- to su njegove misli i osjećanja u vezi s tim pejzažem.

2. čas Pisana vježba.Na osnovu sjećanja opiši pejzaž svoga mjesta ili nekog njegovog dijela u neko vrijeme( jutro, dan, noć, jesen, zima itd.) Učenike prepuštam individualnom radu. Uz neke korekcije.


ZAVRŠNI DIO: Za DZ da napišu opis pejzaža.


KONTROLNI RAD

1. Izračunaj površinu kvadrata ako mu je dužina stranice 5m 2dm.

2. Soba je duga 4m i široka 3m 60dm. Na pod te sobe treba zalijepiti laminat. Kvadratni metar laminata košta 17 KM. Koliko će koštati laminat za cijelu sobu?

3. Površina pločnika je 2064dm2, širina je 24dm. Izračunaj kolika je dužina tog pločnika.

4. Izračunaj površinu kvadra ako mu je dužina 26cm, širina 16cm i visina 9cm.

5. Izračunaj površinu kocke, ako je njena visina 67mm.

Ime i prezime učenika: ____________________

TEST IZ DRUŠTVA ZA V RAZRED( II polugodište)

Ime i prezime: __________________________

1. Nabroj nizije ( ravnice) u BiH.______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 3b

2. Na kojem polju se nalazi pećina Vjetrenica?__________________________________________________________________________ 2b

3. Zaokruži tačne odgovore:

Perućica se nalazi na planini a) Prenj b) Magliću c) Grmeču 2b

Meteorološka stanica se nalazi na planini a) Jahorini b) Bjelašnici c) Veležu 2b

4. Nabroj prirodne jezera u BiH.____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 5b

5. Šta je Hutovo blato?______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 3b

6. Koji vjetrovi pušu na Jadranu?________________________________________________________________________ 3b

7. Spoji rijeku sa njenim karakteristikama:

Sava jedina se ulijeva u JadranUna bosanska ljepoticaVrbas plovna cijelom svojom dužinomBosna sa Plivom gradi veliki vodopadDrina najzagađenija rijekaNeretva nastaje spajanje Pive i Tare 6b

8. Koje su karakteristike umjereno- kontinentalne klime?____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 5b

9. Kako dijelimo sela prema izgledu, vremenu i prostoru gdje su nastala?_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 3b

10. Dopuni rečenice:

Industrijski gradovi u BiH su: _____________________________________________________Turistički gradovi u BiH su : ______________________________________________________Gradovi koji imaju sve tri karakteristike su: __________________________________________ 6b

11. Koji su rudnici mrkog uglja u BiH? _________________________________________________________________________ 5b

12. Koje su rafinerije nafte u BiH?_________________________________________________________________________ 2b

13. Koji su aerodromi u BiH?_________________________________________________________________________ 4b

14. Koji su glavni poljoprivredni proizvodi u BiH?_________________________________________________________________________ 5b

15. Napiši šta bi ti pokazao/la u BiH, nekome ko je prvi put u našoj domovini.

___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 5b

Ukupno bodova: ______________

OCJENA:___________________

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTNastavna tema: KnjiževnostNastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta:,, Lipov cvat” Aleksa MikićCiljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje hronološkog reda događaja; osnovni elementi fabule : uvod, zaplet, rasplet;Likova, karakterne i druge osobine likova, međusobni odnosi; mjesta i vremena radnje; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog); Moći će pravilno čitati i doživljavati dramski tekst;Razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, kreda u boji SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA


UVODNI DIO:Razgovor sa učenicima o siromaštvu i solidarnosti. Šta oni misle kako bi bilo kada bi ljudi dijelili ono što imaju jednako sa svima? Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:Zapisujem naslov na tabli. Čitam im tekst. Razgovaramo o pročitanoj priči. Kojim postupkom je dječak riješio problem u svojoj kući? Kakav je Marko, a kakav Jovan? Zapis na tabli ,, Lipov cvat” Aleksa MikićManje poznate riječi: Likovi: pripovjedač, Jovan i Marko - petobanka - novčanica Mjesto radnje: selo - hrbat – vrh planine Vrijeme radnje: dan, ljeto Tema: Borba za svoju porodicu; Tok događaja:

- Djeca u kući su gladna- Otac nije zaradio novac- Dječak tužan sjedi pod lipom- Prijatelj mu pomaže da zaradi novac- Za zarađeni novac kupuje brašno za svoju porodicu- Otac je jako ponosan na svog sina -

Pouka: Za svoju porodicu se uvijek treba boriti.

Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi sljedeći čas više. ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ da napišu kakav je za njih dječak iz ove priče. Merita Pirić, profesor

PRIPREMA ZA ODRŽAVANJE SATA Predmet: MATEMATIKANastavna jedinica: Izračunavanje zapremine kvadra i kockeCiljevi i zadaci sata: Znat će izračunavati zapreminu kvadra i kocke; znat će izračunati zapreminu kvadra i kocke; Različiti načini matematičkog izražavanja i korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije orijentacije.Konvergentna i divergentna produkcija ideja; Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.Tip časa: obradaOblici rada: frontalni, individualniNastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, geometrijski pribor, kreda SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATAUVODNI DIO: Ponovimo kako izračunavamo površinu kvadra i kocke Najava cilja časa.

GLAVNI DIO: Zapisujem naslov na tabli. Izračunavanje zapremine kvadra i kockeUčenicima objašnjavam kako izračunavamo zapreminu kvadra i kocke Da bi izračunali zapreminu, moramo znati koliko kocki sa dužinom ivice 1cm ( dm, mm) možemo složiti u taj kvadar.

Zapremina (volumen) kvadra jednaka je proizvodu dužine, širine i visine tog kvadar V = a • b • c

dužina širina visina

Objašnjavam na primjerima kako izračunavamo površinu.

1. Kolika je zapremina prostorije oblika kvadra, čije su dimenzije a = 6m, b = 5m , c = 3m

Zapremina ( volumen) izračunavamo ovako V = a • a • a ili V = a32. Izračunaj zapreminu kocke ako joj je ivica duga a = 9mm. Ukoliko nekom nije jasno objašnjavam ponovo da bi uspješno riješili zadatkeUčenici rade zadatke na str.159.Prepisuju zapis sa table.

ZAVRŠNI DIO:Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za DZ da urade zadatke u radnom listu

Merita Pirić, profesorPRIPREMA ZA ČETVRTU PISANU PROVJERU ZNANJA

1. Preračunaj u a) u dm2 b) u m2 c) u mm3 d) u cm3300 cm2 456 dm2 64 cm3 2 dm34 600 cm2 2020 dm2 3cm3 18 mm3 75dm3 61 cm334 m2 4 a 19 cm3 34 000 mm3

2. Izračunaj površinu kvadrata čija je ivica duga 5m 28dm.

3. Izračunaj površinu kvadra čija je dužina 4dm, širina 6 dm 2cm i visina 5 dm

4. Izračunaj zapreminu bazena čija je dužina 7m, širina 6m i visina 2m 50dm.

5. Kuhinja ima dužinu 5 , a širinu 5m 40dm. Tu kuhinju treba pokriti pločicama. Cijena pločica je 26KM. Koliko je novca potrebno da se zalijepe pločice u tu kuhinju?

ČETVRTA PISANA PROVJERA ZNANJA

1. Preračunaj u a) u dm2 b) u m2 c) u mm3 d) u cm3700 cm2 678 dm2 45 cm3 4 dm39 800 cm2 9070 dm2 5cm3 34mm3 68 dm3 91 cm356 m2 23 a 27 cm3 57 000 mm3

12b

2. Izračunaj površinu kvadrata čija je ivica duga 9m 23dm.

10b 3. Izračunaj površinu kvadra čija je dužina 7dm, širina 5 dm 3cm i visina 3 dm

10b

4. Izračunaj zapreminu akvarijuma čija je dužina 2dm, širina 4dm i visina 3dm 2cm.

10b

5. Zid ima dužinu 6 , a širinu 4m 60dm. Taj zid treba prekriti tapeta. Cijena kvadrata tapeta je 37KM. Koliko je novca potrebno da se zalijepe tapete na taj zid?

15b

Analiza četvrte pisane provjere znanja


1.12b

2.10b

3.10b

4.10b

5.15b

Ukupnobodova

OCJENA

43.44.45.46.47.48.49.50.51.

52.53.54.55.56.57.58.59.60.61.62.63.

Ukupno bodova: 57

Skala ocjenjivanja

0 - 17 = 1 18 - 23 = 2 24 - 34 = 3 35 - 46 = 4 47 - 57 = 5

Srednja ocjena:


pripreme za v razred

Documents