repetitorij za 1. razred

Download Repetitorij za 1. razred

Post on 26-Mar-2015

277 views

Category:

Documents

12 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

B.V.-Ban

1) JEZIK I GRAMATIKA -1.dio JEZIK je apstraktan sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju. GOVOR je konkretna realizacija jezika. Nastajanje jezika: Teorija krikova smatra da je jezik nastao postupnom artikulacijom neartikuliranih zvukova kod praovjeka u trenucima jakih emocija Onomatopejska teorija smatra da se jezik razvio oponaanjem zvukova iz prirode. Jezik mimike i pokreta mogao je prethoditi govoru. Izraz jezinog znaka ini ga materijalna strana jezinog znaka materijalizirati apstraktan pojam izgovaranjem (glasovi) i zapisivanjem (slova) Sadraj jezinog znaka znaenje koje to to je zapisano ili izgovoreno ima u naoj podsvijesti Jezini znakovi se u govoru ostvaruju kao fonemi, a u pismu kao grafemi. Put prenoenja poruke Govornikova psiholoka faza pojam nastaje u svijesti govornika Govornikova fizioloka faza impuls se prenosi od mozga do govornih organa Govornikova fizika faza govorni organi se pokreu i nastaju glasovi Sugovornikova fizika faza do uha mu dolaze zvuni valovi nastali glasovima Sugovornikova fizioloka faza impuls se prenosi od uha do mozga Sugovornikova psiholoka faza pojam nastaje u svijesti sugovornika Kontekst okolina jezine jedinice u kojoj ona dobiva odreeni smisao Zalihost/Redundancija viak obavijesti u komunikaciji koju daje kontekst i kojemu je svrha izbjegavanje nesporazuma (ono to je vika je zalihosno) Idiom je svaki pojavni oblik jezika, to su svi idiolekti (govori pojedinaca), lokalni jezini sustavi, dijalekti i jezici. Dijeli se na: organski vezan za sela ili ostale najnie razvojne stupnjeve drutva neorganski standardni jezik autonoman vid jezika svjesno normiran i polifunkcionalan, stabilan u prostoru i elastino stabilan u vremenu substandardni idiomi - nije usko vezan za odreenu sredinu kolokvijalni jezik atrovaki jezik dobni argoni struni argoni HRVATSKI: Prajezik indoeuropski; skupina BALTIKO SLAVENSKA > junoslavenski > Zapadni Skupina ljudi u nekom mjestu ine mjesni govor, pa dijalekt, pa narjeje, pa jezik NORME sustavi pravila kojima se odreuju naini koritenja standardnog jezika. 1

B.V.-Ban

ortografska (pravopisna) Nadimci se piu velikim slovom. ortoepska (pravogovorna) - Jednoslone rijei imaju silazan naglasak. gramatika (morfoloka) Pridjev se s imenicom slae u rodu, broju i padeu. sintaktika stilski neobiljeen red rijei u jednostavnoj reenici: SPO leksika knjievnik se slui rijeima Hrv. Knjievnog jezika stilistika odstupanja od norme doputena su radi stvaranja, npr., atmosfere GOVORNI ORGANI: POMINI: grkljan, glasiljke, nepce s resicom, jezik, donja eljust, drijelne stjenke, usne NEPOMINI: tvrdo nepce, gornja eljust, zubi NASTANAK GLASA: Zrana struja prolazi iz plua kroz dunik i provlai se kroz grkljan s glasiljkama tu dobiva oblik glasa. Zatim dolazi u grlo nad kojim se nalazi drijelo. Ono vodi u usnu i nosnu upljinu. Te upljine slue kao rezonatori (za pojaavanje glasa). U njima zrana struja dobiva konani oblik. GLAS najmanji odsjeak izgovorene rijei. FONETIKA znanstvena disciplina koja prouava glasove same po sebi, njihova artikulacijska (mjesto i nain tvorbe) i akustina (zvunost) svojstva. FON glas sam po sebi. FONOLOGIJA znanstvena disciplina koja prouava foneme kao razlikovne jezine jedinice, kako jezik iskor. glasove koje je fonetika opisala. FONEM najmanja jezina jedinica koja sama nema smisao ali ima razlikovnu ulogu. (30 + otvornik ie + samoglasno r) PODJELA GLASOVA: OTVORNICI svi glasovi kod kojih je prolaz zrane struje otvoren, tj. ne pojavljuje se nikakva zapreka, a glasiljke trepere AEIOU + dvoglas IE ZATVORNICI svi glasovi kod kojih zrana struja nailazi na djelominu ili potpunu prepreku. PODJELA OTVORNIKA: Podjela prema poloaju jezika u odnosu na nepce: VISOKI: i, u SREDNJI: o, e NISKI: a Podjela prema vodoravnom poloaju jezika u odnosu na nepce: PREDNJI: i, e, ie STRANJI: o, u MIRUJE: a PODJELA ZATVORNIKA: Podjela prema nainu tvorbe: 2

B.V.-Ban

Zvonanici (Sonanti): djelomina prepreka - V jela munjena rulja. v, j, l, m n, nj, r, lj umnici (Konsonanti): potpuna prepreka: Zatvorni / Praskavi / Eksplozivni: Bode ga patak. b, d, g, p, t, k Tjesnani / Frikativi: Saeh za efa. s, , h, z, , f Poluzatvorni / Sliveni / Afrikate: c, , , , d Podjela prema mjestu tvorbe: Usneni / Labijali: dvousneni/bilabijali: p, b, m usnenozubni, labiodentali v, f Jezini: prednjojezini / zubni / dentali: d, t, n, c, z, s desnici / alveolari: r, l srednjojezini /prednjonepani / palatali: , , , , , d, j, lj, nj stranjojezini / zadnjonepani / velari / jedrenici: k, g, h Podjela prema zvunosti: ZVUNI b d g z d - - - zategnute glasiljke BEZVUNI p t k s f c h oputene glasiljke NEUTRALNI v, j, l,m, nj, n, r, lj zvonanici Z+B > BB B+Z > ZZ PU MU RU pmr su SUPROTSTAVLJENI FONEMI. U je FONOLOKA OKOLINA ine ju svi glasovi koji se nalaze oko suprotstavljenih fonema. Suprotstavljanje fonema u istoj fonolokoj okolini je FONOLOKA OPOZICIJA/OPREKA. ALOFON fonem uvjetovan okolinom, njegova izgovorna varijanta.

MORFEM osnovni i nepromjenjivi dio rijei. MORFEMSKA ANALIZA postupak razdvajanja rijei na morfeme Podjela morfema prema poloaju PREFIKS KORIJEN SUFIKS Zajedniki naziv AFIKSALNI morfemi MORFOLOGIJA jezina disciplina koja prouava morfeme odnosno vrste rijei MORFONOLOGIJA dio gramatike koji prouava fonemski sastav morfema i veze izmeu sastava morfema i njihovog funkcioniranja. MORF oblik sam po sebi (morfem pek morfi pe, pek, pec, pe) PREFIKS predmetak, SUFIKS dometak 3

B.V.-Ban

ALOMORF varijanta morfema izrazom djelomino razliita a sadrajem jednaka. Do alomorfa dolazi jer je jedan fonem u rijei zamijenjen drugim. GLASOVNE PROMJENE FONOLOKI UVJETOVANE ALTERNACIJE do njih dolazi zbog prirode samog fonema, tj. zbog drukije raspodjele fonema unutar morfema. 1. jednaenje suglasnika po zvunosti 2. jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe 3. stapanje suglasnika 4. ispadanje suglasnika MORFOLOKI UVJETOVANE ALTERNACIJE one nisu uvjetovane prirodom fonema, nego gramatikom ili tvorbenom kategorijom. 1. nepostojano a 2. nepostojano e 3. prijeglas 4. navezak 5. zamjena l sa o (vokalizacija) 6. palatalizacija 7. sibilarizacija 8. jotacija 9. alternacije ije/je/e/i NEPOSTOJANO A je ono a koje se gubi i ponovno javlja u razliitim oblicima iste rijei, uvijek u zadnjem slogu. Javlja se: u nominativu i genitivu mnoine, u nominativu jednine pridjeva (neodreen oblik), u nominativu jednine nekih zamjenica Npr. vrabac vrapca, laljivac laljivca, narana naranaa, izloba izloaba umoran umorna, modar modra, bistar bistra kakav kakva, sav svega, nekakav nekakva NEPOSTOJANO E javlja se u kajkavskim govorima. Npr. akovec akovca Gubec Gupca ZAMJENA L SA O (VOKALIZACIJA) - suglasnik L na kraju nekih rijei ili na kraju sloga zamjenjuje se samoglasnikom O: Kad se javlja: u mukom rodu GPR, u Nominativu jd. imenica mukog roda, ispred sufiksa -ba Npr., htio htjela, aneo anela, kotao kotla, posao posla, pisao pisala, prevodilac prevodioca, mislilac mislioca, dijel dio, cijel cio, dijeliti dioba, 4

B.V.-Ban

Ne provodi se u: imenicama na lac, nominativ jd i genitiv mn. npr. ronilac ronilaca, donosilac donosilaca. PALATALIZACIJA velari kgh ispred e, i u palatale (vuk vue, velik veliina, mnogi mnoina, duh due, prah praina) dental c ispred e, i u (mjesec mjesee) dental z ispred e u (vitez vitee) Kad se javlja: u vokativu jednine imenica mukog roda na kghcz (puh, junak, mjesec, knez) u prezentu i aoristu glagola kojima osnova zavrava na kgh (pekti peem, podigti podie) u tvorbi umanjenica sufiksima -ica, -i imenica na kgh (krug krui, noga noica, muha muica) ispred nekih sufiksa (mrak mraan, duh dua) Ne provodi se u: kolega kolege, buha buhica, zeko - zekin SIBILARIZACIJA velari kgh ispred i prelaze u sibilante czs Npr. ruka ruci, knjiga knjizi, duh dusi Kad se javlja: u dativu i lokativu jednine imenica enskog roda (majci, knjizi, svrsi) u dativu, lokativu, instrumentalu mnoine imenica mukog roda (acima, vrazima, dusima) u imperativima glagola kojima osnova zavrava na kgh (reci, teci, lezi) Ne provodi se u: osobnim imenima i prezimenima, imenicama odmila (hipokristicima), nekim zemljopisnim imenima (Krki, Kartagi) i imenicama na -cka, -ka, -ka, -zga, -tka, a neke mogu imati dvojake oblike (juhi jusi, pripovijetki pripovijetci) JOTACIJA stapanje nepalatalnog suglasnika s glasom j u novi palatalni suglasnik t+j (ut utji ui) d+j (mlad mladji mlai) h+j (suh suhji sui) s+j (visok visji vii) z+j (brz brzji bri) g+j (drag dragji drai) c+j (micati micjem miem) k+j (jak jakji jai) l+j lj (posoliti posoljen) 5

B.V.-Ban

n+j nj (puniti punjen) Kad se javlja: u komparativima na ji u prezentu i imperfektu glagola na -jem, -jah u GPT na jen u instrumentalu jd enskog roda na ju (radostju radou) u zbirnim imenicama na je EPENTETSKO ILI UMETNUTO L - oblik jotacije kad se pbmv nau ispred J pa se umee L. Promjena se zove EPENTEZA. Npr. grubji grublji, grmje grmlje, snopje snoplje, mravji mravlji

JEDNAENJA (ASIMILACIJE) SUGLASNIKA JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI Do jednaenja dolazi kada se dva suglasnika razliita po zvunosti nau jedan pokraj drugoga. Z + B > BB rob + stvo ropstvo uz + put usput B + Z > ZZ svat + ba svadba naru + ba narudba Ne provodi se u: suglasnike skupine dc, d, d, ds, d (podcijeniti, oditati, predstava, podiati) sloenice s ispod/iznad (iznadprosjean, ispodprosjean) druge sloenice kada je to potrebno radi jasnoe (podtekst, postdiplomski, nadtrati) JEDNAENJE PO MJESTU TVORBE Do jednaenja dolazi kad se jedan kraj drugog nau dva suglasnika razliita po mjestu tvorbe. s + , , lj, nj > sepati epati nosnja nonja z + , d, lj, nj > kaznjiv kanjiv pazljiv paljiv voznja vonja 6

B.V.-Ban

h + , > orahi orai trbuhi trbui drhem drem n + b, p > m inbenik imbenik stanben stamben obranbeni obrambe