npp za 5 razred

147
Prijedlog modela OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA 5. RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

Upload: jaija-tiiti

Post on 30-Dec-2015

209 views

Category:

Documents


9 download

DESCRIPTION

free

TRANSCRIPT

  • Prijedlog modela

    OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

    5. RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

  • 2

    P r i j e d l o g m o d e l a

    OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED

    DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

    REDNI BROJ

    OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

    SEDMINI BROJ

    NASTAVNIH SATI

    GODINJI BROJ

    NASTAVNIH SATI

    1. Bosanski/hrvatski,srpski jezik i knjievnost

    5

    175

    2. Strani jezik 3 105 3. Matematika 4 140 4. Priroda 2 70 5. Drutvo 2 70 6 Kultura ivljenja 2 70 7. Osnove tehnike 1 35 7. Likovna kultura 1 35 8. Muzika kultura 1 35 9. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70

    UKUPNO REDOVNE NASTAVE 23

    805

    UPRAVNO TIJELO ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA STRATEGIJE PRELASKA NA OBAVEZNO DEVETOGODINJE OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

  • 3

    P R O G R A M I

    N A S T A V N I H

    P R E D M E T A

    ZASTUPLJENIH U PETOM RAZREDU DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

  • 4

    BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI

    JEZIK I KNJIEVNOST

  • 5

    BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST V RAZRED 5 sati sedmino 175 sati godinje

    Podruja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva

    ITANJE 15 nastavnih sati

    itanje u funkciji razumijevanja sadraja, doivljaja estetskih i etikih vrednota teksta (tekstovi tampani latinicom i irilicom)

    - Usavravanje svih aspekata itanja (pravilnost, brzina, izraajnost) - Samostalno itanje nepoznatih tekstova, brzo pronalaenje vanih

    informacija

    PISANJE 10

    Razvijanje sposobnosti izraavanja misli, osjeanja, stavova logiki strukturiranim i gramatiki tanim reenicama uz uvaavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu

    Dalji rad na usavravanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa

    INTERPRETACIJA KNJIEVNOG TEKSTA 40 (itanaka tiva) 20 (lektira)

    Razvijanje recepcijskih sposobnosti, osjetljivosti za umjetniko kazivanje, obogaivanje emotivnog svijeta, smisla i sposobnosti za prepoznavanje i izraavanje ljepote rijeima

    Razvijanje jezikih sposobnosti , kreatiivnog i kritikog miljenja, linih i drutvenih vrlina i vrijednosti

    Lektirom razvijati sposobnost samostalnog itanja i izraavanja doivljaja knjievnih djela, kao i sposobnost procjene djela i poruke ,zauzimanje stava i

    Sposobnost uivanja u

    itanju

    GRAMATIKA PRAVOGOVOR I PRAVOPIS 45

    Usvajanje znanja o jeziku, zakonitosti, pravila i normi b/h/s jezika

    Razumijevanje znaenja reenica u tekstu i teksta, mogunost prepoznavanja potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera

    Izraavanje znaenja reenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima, pravilima i normama gramatike, ortoepije i ortografije

    KULTURA IZRAAVANJA 30

    Razvijanje jeziko-komunikacijskih sposobnosti, osvjeivanje vanosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi

    Ovladavanje jezikim sredstvima potrebnim za uspjeno izraavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izraavanja

    Pojaavanje mogunosti razumijevanja znaenja i izraavanja smislenim reenicama

    MEDIJSKA KULTURA 15

    Recepcija sadraja filma, pozorine/kazaline predstave, radio-emisije, sadraja tampe

    Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadraja medija s obzirom na vrijednost (pouno, manje pouno, djela umjetnikih kvaliteta i filmski i televizijski ki)

    Ovladavanje terminologijom vanom za snalaenje u svijetu filma, radija, televizije, tampe

  • 6

    I T A NJ E I P I S A NJ E

    OEKIVANA POSTIGNUA PROGRAMSKI ZAHTJEVI

    ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI

    MINIMALNA

    DOVOLJNA

    VISOKA

    itanje tekstova tampanih latininim i irilinim pismom Razvijanje tehnike itanja, razumijevanje i reprodukcija proitanog sa, ili bez elemenata stvaralatva itanjem do novih informacija i novih znanja itanje kao inilac razvoja djeijeg govornog izraza itanje u funkciji estetskog i etikog odgoja P i s a nj e Prepisivanje Pisanje po diktatu Kreativno pisanje

    Osamostaljivanje uenika u komunikaciji s tekstom Uvjebavanje samostalnog itanja pomou uputstava tipa: (prethodno proitati tekst, potcrtati manje poznate i rijei koje su teke za izgovor, uvjebati izgovor tih rijei,zamisliti da ima mnogo slualaca, povremeno pogledati u njihovom pravcu, razmisliti kada je umjesna upotreba primjerenih pokreta, glas prilagoditi karakteru teksta) - usavravanje itanja u sebi radi breg razumijevanja Razvijanje sposobnosti samostalne interpretacije proitanog i sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata Razvijanje sposobnosti oblikovanja smislenog sadraja Prepoznavanje kompozicionih cjelina Pisanje uz uvaavanje zakonitosti, pravila i normi gramatike , ortoepije i ortografije Izraavanje linih osjeanja, stavova i miljenja

    Pravilno itanje i razumijevanje proitanog Mogunost reprodukcije (samostalno ili na osnovu pitanja) Mogunost prepoznavanja vanih pojedinosti u tekstu Mogunost samostalnog sluenja tekstom radi usvajanja novih znanja Mogunost identifikacije rijei,reenica, dijelova teksta koji predstavljaju prepreku u uspjenom druenju s tekstom Mogunost tanog prepisivanja teksta Pisanje po diktatu kratkih reenica Tano odgovaranje na postavljena pitanja

    Razvijena tehnika itanja -pravilnost brzina i izraajnost Razumijevanje proitanog , mogunost samostalne reprodukcije (odgovorima na postavljena pitanja, prepriavanjem bez plana rjeavanjem zadataka koji podrazumijevaju linu procjenu) Snalaenje u tekstovima koji se razlikuju po obimu i sloenosti radi usvajanja novih znanja Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu,prepisivanju,i pisanju slobodnih sastava i u oblicima izraavanja koji su programska obaveza

    Izraajno itanje, prenoenje tona i raspoloenja na sluaoce Usklaenost intonacije, jaine i boje glasa sa sadrajem itanje manje poznatog i nepoznatog teksta, razumijevanje proitanog i reprodukcija vanih pojedinosti Sposobnost kritikog i stvaralakog itanja Jasno izgraen stav o sadraju, Mogunost diferencijacije sadraja s obzirom na vanost u pamenju i reprodukciji Mogunost snalaenja u svim oblicima izraavanja , poznavanje pravila pisanja i gramatike u obimu koji je utvren programom

    PROGRAMSKI SADRAJI ,ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I OEKIVANA POSTIGNUA

  • 7

    OEKIVANA POSTIGNUA PROGRAMSKI ZAHTJEVI

    ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI

    MINIMALNA

    DOVOLJNA

    VISOKA Knjievni tekstovi : Ivo Andri: Aska i vuk Skender Kulenovi: Cesta Alija Duboanin: arko Branko opi: Izokrenuta pria Ela Peroci: Majin dar Narodna pria: Ko je na svijetu najjai A.S.Pukin: Bajka o ribaru i ribici Stevan Bulaji: Sarka Eref Berbi: Kako je otilo ljeto Poslovice (izbor ) Aleksa Miki: Lipov cvat Vesna Krmpoti: Koliko je teka pahuljica (igrokaz)

    Doivljaj knjievnog djela u cjelini i sposobnost izraavanja dojma Formiranje i usvajanje temeljnih pojmova iz teorije knjievnosti Zapaanje i formulacija teme knjievnog djela (o emu tekst govori) Razumijevanje rijei/pojmova: f a b u l a k o m p o z i c i j a Uoavanje i karakterizacija likova u djelu: zakljuivanje o osjeanjima likova na osnovu dijaloga i njihovih postupaka Uoavanje karakteristinih dijelova teksta, reenica, rijei kojima su direktno izraeni osnovna misao, piev stavi stavovi lica Izbor karakteristinih mjesta u tekstu: opis lika, pejzaa, dijalog, mjesto i vrijeme radnje, pojaavanje dinaminosti, humor Razlikovanje govora pisca i govora lica Zapaanje logikih cjelina u kompoziciji teksta

    Samostalno itanje, razumijevanje proitanog i mogunost reprodukcije Uoavanje likova u knjievnom tekstu i mogunost uoavanja njihovih glavnih osobina Mogunost zakljuivanja (o porukama zakljuuje uz nastavnikovu pomo i posredovanje) Uoavanje logikih cjelina u knjievnom djelu Mogunost prepoznavanja karakteristinih mjesta u tekstu Mogunost uoavanja Uzroka I posljedica u ponaanju likova u knjievnom djelu

    Potpuna samostalnost u itanju, razumijevanju i reprodukciji sadraja Poznavanje i razlikovanje pojmova: tema knjievnog djela, fabula i kompozicija Uoavanje logikih cjelina u tekstu i formulisanje podnaslova Uoavanje likova u knjievnom djelu, karakterizacija, formulisanje poruke Mogunost uoavanja opisa,dijaloga, mjesta i vremena radnje, dijelova teksta koji predstavljaju posebnu dinaminost u razvoju dogaaja Potpuna samostalnost u analizi knjievnog teksta,mogunost reprodukcije svih vanih elemenata

    Potpuna samostalnost u sluenju tekstom kao izvorom informacija, doivljaja i vrijednosti Mogunost kritikog promiljnja o knjizi, likovimai njihovim postupcima, Razumijevanje pojmova iz teorije knjievnosti koji su programska obaveza Stvaralaka upotreba sadraja proitanih knjievnih tekstova u vlastitim pismenim radovima Bogat rjenik koji je u funkciji komunikacije i kvaliteta usmenih i pismenih vjebi Mogunost uporedbe knjievnih tekstova s obzirom na tematiku, ljepotu kazivanja,jezike aspekte Uporeivanje vrijednosti ,poruka pojedinih knjievnih djela Razvijen senzibilitet za doivljaj i izraavanje doivljaja na nain koji ima elemente originalnosti (izbor rijei, dojmovi)

  • 8

    Nasiha Kapidi-Hadi: Vezeni most Enes Kievi: Kia Grigor Vitez: evina jutarnja pjesma Musa azim ati: Bosna ubori Dobria Cesari: Jesen Gustav Krklec: Bijeli grad Dragan Kulidan: Potoi ukrija Pando: Posljednje laste Lektira: Ahmet Hromadi: Patuljak vam pria Alija Duboanin: Tiha rijeka djetinjstva Ivana Brli Maurani: Prie iz davnine ani Rodari: PutovanjePlave Strijele Mark Tven: Tom Sojer Ismet Bekri: Jesen u gradu (izabrane pjesme)

    Lirska pjesma Osnovna osjeanja u pjesmi Stilska sredstva: poreenje, epitet Pjesnika slika vizuelni i akustiki (sluni) elementi u pjesnikoj slici Pjesnika slika izraena bojom i zvukom Zapaanje ritma i rime, izraavanje dojma Izgraivanje knjievno-estetskog senzbiliteta Razvijanje sposobnosti uenja napamet i mogunosti izraajnog recitovanja Samostalnost u itanju,razumijevanju Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumijeva domaa lektira

    Mogunost adekvatnog odgovora na doivljaj pjesme rijeima, likovnim izrazom Prepoznavanje pjesnikih slika Mogunost memorisanja i recitovanja Mogunost samostalnog itanja i razumijevanja toka dogaaja, uoavanje likova, mogunost reprodukcije

    Prepoznavanje osnovnog osjeanja u pjesmi Mogunost uoavanja stilskih sredstava Uoavanje ritma i rime Razlikovanje pojmova iz teorije knjievnosti koji su programska obaveza Sposobnost samostalnog itanja, izraavanja doivljaja u usmenoj i pisanoj formi Mogunost prepriavanja teksta i prilagoavanja posebnim zahtjevima ( oekivanim slijedom ,uz saimanje )

    Razvijen senzibilitet za poetsku rije Doivljavanje snage poetske rijei Vjetina u izboru i upotrebi rijei u govoru i pisanju Pokuaji pisanja poezije Mogunog ivog izraajnog govorenja stihova Potpuna samostalnost u itanju Bogatstvo rjenika i Izgraen kriterij za izbor knjige Mogunost osobenog govora oproitanom djelu, Prepoznavanje dijelova katrakteristinih po naraciji,opisu

  • 9

    OEKIVANA POSTIGNUA PROGRAMSKI

    ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNI

    CILJEVI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

    Zaviajni govor i knjievni jezik Rijei iz mog zaviaja Azbuka Vrste rijei: Imenice: zajednike, vlastite, zbirne, gradivne, stvarne i nestvarne Zamjenice: line, prisvojne, pokazne Pridjevi (opisni, prisvojni, gradivni), poreenje,komparacija pridjeva Reenica: Atribut i apozicija, objekat u reenici Pravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima gradova, naselja, zemalja Pisanje brojeva slovima (glavni i redni) Upravni i neupravni govor Upotreba interpunkcijskih znakova u reenici: zareza, crte, take, dvotake, upitnika, usklinika, navodnika

    Doivljaj ljepote vlastitog, organski utemeljenog govora ali i razumijevanje znaaja upotrebe normativno i stilski ureenog jezika Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezikog sistema principima i zakonitostima njihovog ustrojstva Razvijanje logikog miljenja i zakljuivanja (sposobnosti analize, sinteze, uporeivanja, apstrakcije i generalizacije)

    Poznavanje azbuke i abecede Razlikovanje promjenljivih vrsta rijei i mogunost prepoznavanja potrebnih primjera u tekstu Mogunost sluenja smislenim reenicama Prepoznavanje proste neproirene i proirene reenice Mogunost uoavanja subjekta i predikata u reenicama, atributa, apozicije i objekta Pravilna upotreba interpunkcijskih znakova

    Mogunost tane gramatike analize teksta na razini usvojenih znanja od I-V razreda Mogunost navoenja novih primjera Korektno sluenje pravilima o upotrebi interpunkcijskih znakova

    Dobro poznavanje sadraja gramatike i pravopisa koji su programska obaveza od I-V razreda Mogunost samostalne analize reenice i teksta u skladu s postavljenim zahtjevima Vjeta upotreba znanja o reenici u samostalnim pismenim radovima Primjena nauenih pravila na razini automatizacije

    RJENIK, GRAMATIKA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

  • 10

    KULTURA IZRAAVANJA

    OEKIVANA POSTIGNUA

    PROGRAMSKI ZAHTJEVI

    ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI

    MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

    Naracija Prepriavanje bez obaveznog sastavljanja plana Prepriavanje s usmjerenjem na saimanje teksta Prianje na osnovu datih tematskih rijei Prianje dogaaja i doivljaja Deskripcija Opis pejzaa

    Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formulisanja naslova cjelinama sadraja potujui hronologiju u izraavanju i normu standardnoga jezika Razvijanje sposobnosti uoavanja uporinih mjesta, ,saimanje sadraja i izraavanje punim reenicama Pojaavanje mogunosti samostalnog izraavanja reenicama koje su jasne i gramatiki pravilno strukturirane Osposobljavanje za ivo, jasno, ubjedljivo govorenje i pisanje Razvijanje sposobnosti organizacije usmenog i pisanog izraavanja i procjene efekata,rezultata vlastitog rada

    Mogunost prepriavanja koje e obezbijediti razumijevanje svih vanih elemenata u sadraju Sposobnost sastavljanja prie na osnovu poticajnih rijei : uz svaku tematsku rije da kae smislenu reenicu, a da reenice ine cjelovitu priu Mogunost prianja dogaaja i linog doivljaja sa bitnim elementima sadraja I naglaenom emotivnom notom Izraavanje vienog rijeima koje su primjerene tematici, situaciji

    Snalaenje u svim oblicima izraavanja Prepriavanje sadraja bez sastavljanja plana Sastavljanje prie po datim rijeima, a da pria ima sve vane elemente Reenice su jasne i tematski se oslanjaju na sadraj, odnosno date rijei kao uporine, poticajne take Mogunost govorenja o dogaajima i doivljajima Mogunost prepriavanja teksta potpunim jasnim i gramatiki pravilno oblikovanim reenicama

    Sposobnost sluenja svim oblicima izraavanja i mogunost unoenja elemenata originalnosti Mogunost proirivanja i saimanja teksta unoenjem novih ideja Osoben izbor jezikih i stilskih sredstava Ispoljavanje smisla za upotrebu epiteta, uvoenje dijaloga, unoenje elemenata humora, Postojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izraavanja (ovo je dobro uraeno,a ovo mogu uraditi bolje)

  • 11

    MEDIJSKA KULTURA

    OEKIVANA POSTIGNUA

    PROGRAMSKI ZAHTJEVI

    ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI

    MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

    Izraajna sredstva djela ekrana (kadar montaa muzika) dijalog u filmu i pozorinoj/kazalinoj predstavi Film-knjievno djelo- pozorite (poreenje izraajnih mogunosti)

    Razumijevanje djela ekrana /filmai televizije/ Povezivanje kadrova po sjeanju(sposobnost identifikacije mjesta iI vremena,likova,objekata, radnji,povezanost radnji,odnosa i sukoba meu likovima) Razumijevanje redosljeda kauzaliteta dogaaja,odnosa meu akterima radnje Razumijevanje poruka Razvijanje sposobnosti prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom identifikacije s linostima na ekranu Odgoj za gledanje djela ekrana s ciljem uoavanja vanih pojedinosti, mogunosti izbora,osmiljavanje i mogunost klasifikacije sadraja Razumijevanje sloenosti filmskog djela i izraajnih mogunosti filma Gledanje djela ekrana kao vjeba u umijeu posmatranja i obogaivanja vizuelnog pamenja,mate, miljenja,bogaenja asocijacija Razvijanje senzibiliteta za prepozvanje i doivljavanje snage rijei i slike, govora, zvuka i tiine

    Razlikovanje sredstava izraavanja Mogunost koncentracije panje na sadraj u kontinuitetu Mogunost memorisanja i reprodukcije vienog po sjeanju Sposobnost razlikovanja prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja likova u djelima ekrana sa atanovita vrijednosnih principa

    Razlikovanje sredstava izraavanja filma,radija, televizije,pozorita/ kazalita knjievnosti Sposobnost percepcije i recepcije djela filmske umjetnosti pozorita /kazalita Mogunost samostalne reprodukcije po sjeanjui ocjene sa stanovita vrijednosnog sistema Prepoznavanje izraajnih sredstava filma,televizije, pozorita/kazalita

    Razvijena sposobnost analize umjetnikih djela filma,knjievnosti, pozorine umjetnosti u obimu koji je predvien programom Razvijen senzibilitet za poreenje djela ekrana i mogunost kritikog pristupa analizi Posjedovanje bogatstva ideja o moguem sadraju novih filmova Naglaen interes prema umjetnosti

  • 12

    S T R A N I J E Z I K ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAKI ARAPSKI

  • 13

    E N G L E S K I J E Z I K

    V RAZRED OSNOVNE KOLE - TREA GODINA UENJA (3 ASA SEDMINO - 105 ASOVA GODINJE)

    CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika Oekivani rezultati / ishodi uenja

    Nastaviti na naglaavanju ciljeva promoviranih u prvoj i drugoj godini uenja:

    - uenje jezika, a ne o jeziku

    - dalje njegovati razvijanje,

    pozitivnog,razigranog stava prema uenju jezika

    - podsticati motiviranje odgovornog i

    aktivnog stava - podsticanje radoznalosti i kreativnosti; - dalje njegovanje razumijevanja i

    logikog pamenja - podsticanje temeljitosti, predanosti i

    preciznosti u uenju jezika - njegovanje samostalnosti u govoru i

    vlastitoj produkciji nauenog, primjereno uzrastu

    - kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje

    engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo

    - postupni i odmjereni prelaz ka itanju

    ipisanju jednostavnih rijei i reenica.

    Uenici e: - razviti elju i ljubavi prema uenju

    engleskog jezika - razumjeti primjerene sadraje na

    engleskom jeziku

    - prihvati logiki pristup upotrebi nauenog

    - izraavati slobodu i samostalnosti u

    govoru i direktnom reagiranju

    - znati itati rijei pojedinano povezano sa konkretnim pojmovima

    - znati itati jednostavne reenice

    - znati prepisivati, davati kratke

    pismene odgovore, popunjavati slova i rijei

    - razviti samopouzdanje u izraavanju

    primjereno uzrastu

    - prepoznati zadovoljstvo i korist pri proirivanju znanja stranog jezika

  • 14

    Nastavni plan i program za peti razred, trea godina uenja engleskog jezika

    Nivo Teme Funkcije i vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular 5. razred Prvi stepen elementarnog znanja

    Porodica kola Moje okruenje Svakodnevni ivot Slobodno vrijeme

    Uenici e znati: - upuivati odgovarajue

    pozdrave i odgovarati na njih

    - vriti upoznavanje

    - obraati se ljudima

    - identificirati ljude i predmete

    - locirati ljude i predmete

    RECEPCIJA: a) SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje, izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjem tanog odgovora/opcije, ispunjavanjem tabele oznaavajui na odgovarajui nain potvrdne ili tane odgovore, odnosno negativne ili netane odgovore, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, oznaavanjem tanih/netanih (T/F) tvrdnji itd. 2) verbalno, npr.: ponavljanjem rijei, izraza ili itavih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su uli sa kasetofona, popunjavanjem tabela, biljeki ili reenica itd.

    Uenici e ponavljati ili uiti: Imenice: - brojive, nebrojive - pravilnu/nepravilnu

    mnoinu Zamjenice: - Line, subjekatski i

    objekatski pade - Pokazne this, that,

    these, those - Upitne, who, which,

    what, whose - Prisvojne - Neodreene,

    somebody, anybody, nobody

    Pridjevi: - Determinatori, lanovi, a/an, the, nulti

    Prisvojni pridjevi, Pokazni pridjevi, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) Pridjevi za neodreenu koliinu i broj, e.g.

    Uenici e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr.

    lanovi ue i neki lanovi ire porodice, npr. mother,grandfather, uncle, aunt, grandson

    kola, npr. school premises, school subjects, furniture, pupils things, extra-curriculum activities, some musical instruments, itd.

    Okruenje, seasons of the year, weather (npr. rainy, sunny) in the garden, (npr.vegetable/flower garden), some

  • 15

    ivotinje Zemlje, narodi

    - opisivati: - ljude i predmete - neka raspoloenja i stanja - trenutnu aktivnost

    - postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih

    - traiti i nuditi pomo (Can

    you help me? Can I help

    you?)

    - traiti i davati informacije

    b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e itati kratke tekstove, usebi ili naglas, i reagovati 1) neverbalno, npr.: traenjem odreenih

    informacija, izvravanjem uputa i nareenja, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, povezivanjem nabrojanih rijei sa odgovarajuim brojevima ili simbolima, oznaavanjem tanih/netanih (T/F) tvrdnji itd.

    2) verbalno, npr.: postavljanjem pitanja i davanjem

    odgovora, biranjem tanog odgovora, ispunjavanjem tabela i krialjki, dovravanjem reenica, popunjavanjem praznina zadatim rijeima, povezivanjem rijei u stupcima A i B, sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.

    some, any, much, many, all Upitni pridjevi, what, which, whose

    - Opisni pridjevi, najei, u okviru datih tema

    Brojevi: 1- 100 Glagoli: Present Simple (potvrdna,

    negativna, upitna forma)

    Present Continuous (potvrdna, negativna, upitna forma)

    Glagoli be, have/have got (potvrdna, negativna, upitna forma)

    Modalni glagoli can, may (potvrdna, negativna, upitna forma)

    Imperativ, sva lica jednine i mnoine Prilozi (najei): - Mjesto - Smjer, npr. left, right,

    east, west - Vrijeme, - Nain, npr. slowly,

    Quickly

    gardening tools (npr. spade, rake, watering can), in the country (npr. camping, tent, lunch box, fire)

    Svakodnevni ivot, rutinske aktivnosti, shopping , npr. at the supermarket, buying some vegetables and fruits, going out (npr. library, swimming pool), my clothes, visiting relatives, friends, itd.

    Slobodno vrijeme, at the park (npr. slide, jungle gym, swing, jump rope), snow, snowball, snowman, outings

    ivotinje, domestic, wild animals, pets (osnovni vokabular)

    Zemlje i oblasti,

  • 16

    - sluati oekujui da uju odreenu informaciju

    - izraziti na vrlo jednostavan nain: - slaganje i neslaganje - znanje i neznanje - sposobnost i doputanje

    (can, may) - ponudu (pismenu ili

    usmenu) koristei najosnovniji vokabular

    - sljedee emocije: slaganje, neslaganje, dopadanje, nedopadanje, zadovoljstvo, zanimanje i oduevljenje za neto, iznenaenje, razoarenje, zahvalnost

    - ideju posjedovanja (have, have got, Johns book, his house etc.)

    - izviniti se i prihvatiti izvinjenje

    PRODUKCIJA: a) GOVOR: Uenici e: - uestvovati u razgovoru sa drugim

    uenikom/uenicima ili nastavnikom - davati upute i nareenja - igrati uloge - recitovati, pjevati i igrati jezine igre itd. b) PISANJE: Uenici e: - prepisivati kratke tekstove - pisati po diktatu - ispunjavati tabele/krialjke - ubacivati/podvlaiti/redati rijei u smisaone

    reenice - pisati reenice koristei tanu formu glagola u

    zagradi - dovravati reenice

    Prijedlozi: - Mjesto, npr. in, on,

    under, behind, in front of

    - Vrijeme, npr. in, on, at

    Reenica:

    - Osnovni red rijei u potvrdnoj, negativnoj, upitnoj i zapovjednoj reenici

    - There is a/There are someIs there a? Are there any?

    peoples, their culture (osnovni vokabular)

    Osim to e stalno proirivati vokabular, uenici e ponavljati ili uiti da koriste: - Skraenice,

    najee, npr. a.m., p.m., UK, USA, skraenice za dane u sedmici i mjesece

    - Afikse, u vezi sa datim temama i gramatikom, npr. -s, -ing

    - Antonime, u vezi sa datim temama, npr. fast slow, up down, hot cold

    - Sloenice, u vezi sa datim temama, npr. football, basketball, swimming-pool, pen-friend - Kolokacije, u vezi sa datim

  • 17

    - sugerisati neku akciju (Lets )

    - prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu

    - govoriti na jednostavan nain o svakodnevnim aktivnostima i radnjama

    - pisati kratke sastave na poznate teme itd. temama, npr. outdoor sports, to do homework, make a phone call

  • 18

    INTERDISCIPLINARNI SADRAJ: Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.: - kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd (Likovna kultura, ples) - kroz sportove i igre (Tjelesna i zdravstvena kultura) - sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura) INTERKULTURALNE VJETINE: Uenici e se: - upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene - upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove kulture i kulture naroda

    sa engleskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku uenika, npr.: Dobar dan i Good morning/afternoon, ili Dobar dan i Good day)

    - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati: - govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao to je poinjanje od

    malog prsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se eli rei da/ne itd. - uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti neto ili pogrijei, ili Ouch!

    kojim se izraava iznenadna bol), itd.

    UENJE KAKO TREBA UITI:

    Uenici e uiti da:

    - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika - budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik - koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih

    PROGRAMSKI SADRAJI

    - Teme (tematska podruja vezana za svakodnevni ivot, aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta);

    - Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou uenja);

    - Aktivnosti (kojima se realiziraju vjetine); - Gramatika (gramatika podruja za dati nivo); - Vokabular (koji odgovara datim temama, predvienim funkcijama i

    vjetinama).

  • 19

    DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

    U prvim godinama uenja usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj da pobude, razviju i podravaju zainteresiranost za uenje jezika. Nastavnik treba da:

    - paljivo planira svaki as, cilj i nain rada; da priprema materijal i opremu, zadatke za uenike pojedinano, za grupe i cijeli razred; pie pismene pripreme za svaki as;

    - stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za uenje; - razvija od poetka radne navike; - razvija komunikacijske sposobnosti; - razvije vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog

    uenika; - osposobi uenike da samostalno rade tokom asa i kod kue; - njeguje potivanje drugoga u toku zajednikog rada i natjecanja; - slobodno oblikuje svoje asove, proiruje materijal prema datoj

    situaciji, sarauje sa kolegama i strunim savjetnikom; - da se dri principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idui od

    jednostavnih ka sloenijim jezikim ciljevima. - da procijeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj

    grupi i datim uvjetima; - da primjenjuje direktni, frontalni, grupni i individualni pristup; - da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a

    potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji; - da ne prihvata kruto uputstva data u programu, udbenicima i

    prirunicima, nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uslovima u kojima radi.

    Praenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma paljivo i

    nenametljivo. Ono treba da je u funkciji motivacije uenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za uenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti uinak.

    Interdisciplinarni sadraj

    Uenje stranog jezika je izuzetno povezano sa podrujima drugih kolskih predmeta. Korelacija je naroito izraena sa predmetima likovne i muzike kulture, tjelesne i zdravstvene kulture, matematike (brojevi, sabiranje), prirode (nae tijelo i zdravlje, ivot i rad u koli, kuni ljubimci), vjeronauka (praznici), bosanski jezik (opisivanje), kultura ivljenja (higijenske navike).

    Interkulturalne vjetine

    Upoznavanje kulture engleskog govornog podruja, poreenje sa vlastitom kulturom i tradicijom, razvijanje pozitivnog, tolerantnog stava prema razliitostima.

    Preporuke

    Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u treoj godini uenja i dalje je naglaena potreba za fleksibilnou, kako u nastavnim aktivnostima

  • 20

    tako u rasporedu i trajanju asova. I dalje je mogue i poeljno paralelno izvoenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. Trajanje asa ne postavljati kruto, prilagoditi ga raspoloenju i trenutnim potrebama uenika. Koristiti igru i pjesmu kao osvjeenje i uenje jezika provoditi u razigranom, vedrom i privlanom okruenju. Koristiti mogunosti izlaska iz uionice radi neposrednosti i oiglednosti u nastavi.

    Nastavne metode i oblici rada

    Koristiti to raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i veim grupama, i rad u parovima. Role playing, drama-playing, igranje po ulogama, pjevanje horsko i pojedinano, pantomima, pogaanje, maskiranje, pretending, igre rijeima, rjeavanje jezike zagonetke i krialjke, igre pogaanja su neki oblici koji su se pokazali uinkoviti i koje treba primjenjivati.

    Napomena nastavnicima: Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema uenicima u samostalnom sastavljanju i izgovoru reenica jer treba imati na umu da se radi o uenicima koji su u hronolokom smislu uenici 4. razreda nekadanjeg osmogodinjeg obrazovanja.

  • 21

    F R A N C U S K I J E Z I K V RAZRED OSNOVNE KOLE - TREA GODINA UENJA

    (3 sata sedmino / tjedno 105 sati godinje)

    CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u V razredu osnovne kole uenici treba da proire programske sadraje iz IV razreda i tee dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike

    Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje - uenik prepoznaje glasove, naglasak, ritam i

    intonaciju u jeziku koji ui - razumije jednostavna uputstva, pitanja, izjave,

    upozorenja, kratka objanjenja nastavnika i pravilno reagira na iste

    - razumije kratke dijaloge na poznatu temu itanje i razumijevanje - prepoznaje slova, napisane rijei i kratke reenice

    - ita naglas poznate rijei i reenice - ita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate

    sve rijei Govor - pravilno artikulira glasove, naglaava rijei,

    potuje ritam i intonaciju reenice - postavlja i odgovara na jednostavna pitanja - aktivno uestvuje u razgovoru po modelu - moe dati jednostavne informacije o sebi, svojoj

    porodici i prijateljima, koli itd. - opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju

    Pisanje - prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice

    - zapisuje poznate rijei ili krae reenice po modelu - pie kratke reenice ili sastave o sebi i svom

    okruenju Znanje o jeziku - - Na ovom nivou uenja uenik jo uvijek ne stjee

    znanje o jeziku, nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente

  • 22

    Nivo Teme Funkcije i sposobnosti

    Aktivnosti Gramatika Vokabular

    5. razred Osnovna kola 3. godina uenja francuskog jezika Razvijanje poetnog znanja

    - -Svakodnevni ivot (Porodica i ivot u porodici) -kola i uionica -Dani u sedmici -Godinja doba i mjeseci -Atmosfersko vrijeme Jelo i pie Slobodno vrijeme Proslave (roendana, Nove godine, blagdana ) Domae ivotinje Dijelovi tijela

    Uenici e znati: pozdravljati i odgovarati na pozdrave obraati se ljudima upoznavati se identificirati i locirati ljude i predmete opisivati ljude i predmete, neka raspoloenja i stanja i aktivnosti postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih traiti i nuditi pomo -traiti i davati informacije -na jednostavan nain izraziti slaganje i neslaganje, doputanje, dopadanje, nedopadanje, zadovoljstvo,

    RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr. pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje, izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjem tanog odgovora, odnosno tanih i netanih tvrdnji (V i F), povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, itd. 2) verbalno, npr. Ponavljanjem rijei, izraza ili itavih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa audio ili video zapisa, davanjem kraih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su uli sa audio ili video zapisa, popunjavanjem i itanjem tabela, biljeki ili reenica, itd.

    Uenici e koristiti (ali nee uiti o tome): Imenice sa lanom u jednini i mnoini (le livre, la classe, l'cole, les livres...) Zamjenice: Line, subjekatski i objekatski pade Pridjevi: Prisvojni (mon ami, ma mre, mes parents) Pokazni (ce garon, cette femme, ces livres) Upitni (Quelle heure est-il?) Opisni pridjevi (u okviru datih tema) Brojevi: 1 100 (desetice) Glagoli: prezent (le prsent), imperativ (l'impratif) Pomoni glagoli avoir i tre (potvrdna, upitna i negativna forma) Prilozi: ze mjesto, vrijeme, koliinu (ici, aujourd'hui, beaucoup) Prijedlozi: , dans, de ... ( l'cole, dans la classe, le livre de mon ami) Reenica: Osnovni red rijei u potvrdnoj, negativnoj, upitnoj reenici

    - Svakodnevni ivot: (faire des courses, aller au march, aller au supermarch et acheter du pain, des fruits, du lait..., aller la bibliothque, au match de foot, visiter des amis) - lanovi ue i neki lanovi ire

    porodice (maman, soeur, grand-pre, oncle, petit-fils)

    - kola: la classe, l'lve, l'instituteur, les matires, l'emploi du temps, la forniture scolaire)

    - Godinja doba (le printemps, l't, l'automne, l'hiver)

    - Dani u sedmici (lundi, mardi...) - Mjeseci u godini (janvier,

    fvrier...) - Atmosfersko vrijeme (Il fait beau,

    Il fait gris, Il pleut) - Poziv na proslavu roendana - Pisanje kratke estitke (Joyeux

    anniversaire ..., Joyeux Nol, Bonne Anne)

    - Jelo i pie (le petit djeuner, le djeuner, le dner, la soupe, l'omelette, la salade, le jus de fruits, le pain...)

    - Domae ivotinje (le chat, le chien, le cheval, la vache)

    - Dijelovi tijela (la tte, le bras, le pied, la main ... )

  • 23

    zanimanje za neto, iznenaenje, zahvalnost i ideju posjedovanja -izviniti se i prihvatiti izvinjenje -prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu -govoriti na jednostavan nain o svakodnevnim aktivnostima -estitati nekome roendan, Novu godinu, blagdan -rei ta vole / ele jesti, piti -pozvati nekoga na roendansku proslavu -rei gdje stanuju -rei kakvo je vrijeme -nabrojati dane u sedmici, mjesece i godinja doba -brojati do 100

    b) ITANJE I REAGOVANJE Uenici e itati kratke tekstove u sebi ili naglas, i reagovati: 1) neverbalno izvravanjem uputa i nareenja, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, povezivanjem nabrojanih rijei sa odgovarajuim brojevima ili simbolima, oznaavanjem tanih / netanih tvrdnji (V i F), itd. 2) verbalno, npr. Postavljanjem pitanja i davanjem odgovora, biranjem tanog odgovora, ispunjavanjem i itanjem tabela ili krialjki, dovravanjem reenica, popunjavanjem praznina zadatim rijeima, dovravanjem rijei, povezivanjem rijei u stupcima A i B, sklapanjem reenice koja je ispreturana u smisaonu cjelinu, itd.

  • 24

    PRODUKCIJA: a) GOVOR: Uenici e:

    - aktivno uestvovati u razgovoru sa drugim uenikom ili nastavnikom

    - davati upute i nareenja

    - recitovati, pjevati i igrati jezine igre

    - igrati uloge b) PISANJE: Uenici e:

    - prepisivati kratke tekstove

    - pisati krae diktate - ispunjavati tabele - ubacivati / podvlaiti /

    redati rijei u smisaone reenice

    - pisati reenice upisujui u praznine tanu formulu glagola u zagradi

    - dovravati reenice - pisati kratke sastave na

    poznate teme i sa poznatim vokabularom

  • 25

    DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na podsticanje interesa za uenje stranih jezika, na usvajanje elementarnih jezikih sredstava i usvajanje strategija uenja stranog jezika. Uenici se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama, usvajaju ogranien fond rijei i izraza, pri emu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. U ovom uzrastu uenici rado i lako ue prikazujui scenski ono to su usvojili, tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija kratkih dijaloga esto biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve nauenih rijei) horsko i pojedinano, te pisanje (prvo preslikavanje, a potom prepisivanje rijei i kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja). Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za svakodnevni ivot i interese uenika ovog uzrasta, kao i njihovih vrnjaka u zemljama frankofonskog govornog podruja. Budui da se odreene teme iz razreda u razred ponavljaju, omogueno je kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje leksikog fonda. Uenici u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje iji jezik ue, nain ivota njenih stanovnika kao i da prepoznaju slinosti i razlike. Na taj nain kod uenika se razvija duh tolerancije. Uenicima se takoer prua mogunost susreta sa govornicima francuskog jezikog podruja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pote. Uenici usvajaju i nove tehnike uenja stranog jezika kao to su prepoznavanje znaenja jezikih izraza, koritenja rjenika i leksikona prilagoenih njihovom uzrastu i praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portofolija. Praenje i vrednovanje U petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje.

    INTERDISCIPLINARNI SADRAJ

    INTERKULTURALNE VJETINE

    UENJE KAKO TREBA UITI

    Uenici e uiti francuski jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta npr.

    - maternji jezik (svijet bajki i imaginacije, elementi dramatizacije neverbalno u funkciji teatarskog izraavanja)

    - likovna kultura (crtanje, slikanje, oblikovanje)

    - tjelesna i zdravstvena kultura (ples, sportske aktivnosti, igre)

    - muzika kultura (sluanje i pjevanje omiljene vrste muzike, upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoaima, muziki instrumenti)

    - priroda (dijelovi ljudskog tijela, znaaj ishrane za zdravlje, namirnice...)

    - matematika (brojevi) - kultura ivljenja

    Uenici e se:

    - upoznati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene

    - upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog podruja i sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove i francuske kulture

    - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue (et bien, tiens, oh l l itd)

    Uenici e uiti da:

    - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika

    - budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik

    - koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama

    - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda

  • 26

    NJ E M A K I J E ZI K V RAZRED OSNOVNE KOLE - TREA GODINA UENJA,

    (3 sata sedmino/tjedno 105 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u petom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike.

    Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje uenik moe razumjeti ogranien broj rijei,

    obinih fraza i reenica, pitanja i uputstva line prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jeziki ili nejeziki reagirati

    potrebna mu je znatna pomo da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod

    itanje i razumijevanje ita naglas poznate rijei i reenice

    zna pronai odreenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno itanje

    Govor pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice

    reproducira napamet nauene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku

    dijaloga o osnovnim temama uestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i

    prijateljima opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greke i kod

    najjednostavnije usmene produkcije Pisanje prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae

    reenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice

    po modelu zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veoma

    poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe)

    Znanje o jeziku Na ovom nivou uenja jezika uenik ne stjee znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente.

  • 27

    PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: Uz ponavljanje i proirivanje tematskih cjelina obraenih u treem i etvrtom razredu, u petom razredu e se ponuditi i nove cjeline:

    1. upoznavanje 2. moja soba 3. dijelovi tijela 4. boje 5. voe i povre, zdrava ishrana 6. kupovina 7. dnevne aktivnosti 8. na igralitu 9. ivotinje (zoloki vrt) 10. karneval

    Vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular Uenici e znati: - imenovati predmete u svojoj sobi - rei koje je neto boje - opisati sebe i druge - imenovati voe i povre - rei ta vole jesti a ta ne - nabrojati aktivnosti kojima se bave u toku dana - rei ta znaju uraditi - rei u koliko sati i u koji dan se neim bave - nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme - imenovati ivotinje u zolokom vrtu - pitati za cijenu - rei koliko neto kota - napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu

    SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: - crtanjem, - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih

    tvrdnji 2) verbalno, npr.:

    - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl.

    ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e

    - itati reenice i krae tekstove ,

    - traiti osnovne informacije u tekstu i

    reagirati: 1) neverbalno, npr: crtanjem., razvrstavanjem slika, pridruivanjem slike tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) verbalno, npr:

    - davnjem kraih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rjeavanjem jednostavnijih

    zadataka sa viestrukim izborom GOVOR:

    Uenici e: - recitirati, pjevati, - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja,

    Uenici e: koristiti (ali nee uiti o tome):

    Imenice sa lanom u jednini i mnoini:

    das Buch, die Tafel, die Bcher.... Zamjenice: - Line

    zamjenice u jednini i u 1. licu mnoine

    - Prisvojne zamjenice (mein, dein, sein, ihr, unser)

    - upitne: wer, was, wann, wie,

    warum, welche (Farbe) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole:

    - u prezentu u sva tri lica jednine i prvom licu mnoine,:

    - negativan i upitni oblik glagola,

    Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. : Upoznavanje Bist du Peter? Ich komme aus Sarajevo. Und du? Moja soba: das Bett, der Tisch, der Stuhl, der Computer, der Teddy, die Puppe... Dijelovi tijela: der Kopf, die Nase, das Auge / die Augen, der Bauch... Ich habe zwei Augen. Meine Nase ist klein. Meine Augen sind blau.. Voe, povre, kupovina: Der Apfel ist rot. Die Banane ist gelb. Welches Obst magst du? Ich mag Bananen. Tomaten mag ich nicht. Was kostet ein Kilo Bananen? Bananen kosten 1 Euro. Dnevne aktivnosti: Ich frhstcke um acht

  • 28

    - igrati uloge, - pripremati i sprovoditi jednostavne

    dijaloge. PISANJE Uenici e: - prepisivati pojedinane rijei , reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei, - dopunjavati izostavljene rijei, - od ponuenih rijei rekonstruirati krae reenice.

    - za izraavanje elje oblik mchte - prezent glagola knnen i mgen u jednini, - imperativ za 2.lice jednine i 2. lice mnoine Brojeve: do 100 (desetice) Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und i aber

    Uhr Wann gehst du in die Schule?. Um zwei Uhr. Ich komme um sechs Uhr nach Hause. Am Samstag gehe ich nicht in die Schule. Na igralitu Ich spiele Ball und mein Bruder spielt Tennis. Ich kann schnell laufen aber ich kann nicht hoch springen. Kannst du hoch springen? Zoloki vrt: Der Elefant ist gro. Der Vogel kann singen.

  • 29

    DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

    Zadaci nastave njemakog jezika e i u petom razredu biti usmjereni na podsticanje interesa za uenje stranih jezika kao temelja za budue cjeloivotno uenje te razvoj viejezinosti, na usvajanje elementarnih jezikih sredstava, usvajanje strategija uenja stranog jezika.

    Uenici se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama uz usvajanje ogranienog fonda rijei i izraza pri emu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Uenici u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naueno tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija nauenih modela kratkih dijaloga biti esto zastupljen oblik nastavne aktivnosti. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve nauenih rijei) - horsko i pojedinano, te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje rijei i kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica. Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za svakodnevni ivot i interesovanja uenika ovog uzrasta kao i njihovih vrnjaka u zemljama njemakog govornog podruja. Odreene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentrinih krugova to omoguava kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje leksikog fonda. Polazei od svojih vlastitih iskustava uenici u nastavi njemakog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i nain ivota pri emu prepoznaju slinosti i razlike. Time se kod njih razvija duh tolerancije. Interkulturalno uenje na ovom nivou se postie i primjenom odreenih autentinih materijala poput djejih pjesmica, slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Mogunost autentinog susreta sa govornicima kojima je njemaki maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pote. Uenici usvajaju i osnovne tehnike uenja stranog jezika, poput

    - prepoznavanja znaenja jezikih izraza na osnovu sluanja ili itanja jednostavnih tekstova,

    - koritenja njihovom uzrastu prilagoenih rjenika, leksikona i sl. (rjenik sa slikama),

    - praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portfolija Praenje i vrednovanje U petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Interdisciplinarni sadraj

    Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Likovna kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, Muzika kultura, Priroda (igralite, zoloki vrt, kupovina, ljudsko tijelo), Matematika (brojevi), Kultura ivljenja (moja soba, zdrava ishrana). Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

  • 30

    ARAPS K I J E Z I K V RAZRED OSNOVNE KOLE - TREA GODINA UENJA

    (3 sata sedmino 105 sati godinje) Uloga i znaaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili vie stranih jezika.

    Evropska Unija je multietnika zajednica iji su opstanak i prosperitet uvjetovani viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika.

    Stoljeima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u vie od 20 zemalja sa vie od 250 miliona govornika kao zvanini jezik koristi arapski. Pored toga, vie od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik.

    Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti uenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne kole. Cilj i zadaci uenja arapskog jezika

    Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota.

    Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.

    Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su:

    - razvoj sve etiri jezike vjetine, - ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje

    drugih kultura; - razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, - razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, - osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno

    ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

  • 31

    NIVO: TREA GODINA UENJA - V RAZRED OSNOVNE KOLE

    (3 sata sedmino/ 105 sati godinje)

    CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja

    - uenje jezika, a ne o jeziku - razvijanje pozitivnog stava prema

    uenju jezika - razvijanje radoznalosti i kreativnosti - razvijanje razumijevanja i logikog

    pamenja - razvijanje temeljitosti, predanosti i

    preciznosti u uenju jezika - razvijanje samostalnosti u govoru - putem igara, pjesme i plesa uiniti da

    uenje arapskog jezika bude zabavno - itanje i pisanje jednostavnih

    sintagmi i reenica

    - ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika

    - razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku

    - sloboda i samostalnost u govoru - itanje rijei, vezanih za konkretan

    pojam (samostalno upotrebljenih) - itanje i pisanje jednostavnih

    sintagmi i reenica - prepisivanje rijei i kratkih sadraja - kratki usmeni i pismeni odgovori - dopunjavanje rijei i reenica

    PROGRAMSKI SADRAJI

    - Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalnji rad) - Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) - Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) - Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) - Vokabular (u okviru datih tema)

    Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici

    slova; varijante pisanja slova; kratki i dugi vokali; sukun; tadid; tanwin; pisanje odreenog lana; vezivanje slova u rijei, sintagme i krae reenice.

  • 32

    Nivo Teme Funkcije i vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular V razred Osnovna kola 3. godina uenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja

    - Pozdravljanje i upoznavanje - Opisati porodicu, sebe i druge - Kua - Svakodnevni ivot - kola (sportske i kulturne aktivnosti) - Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme - Koristiti brojeve do 20 (bez objanjavanja inkongruencije) - Iskazivanje starosti

    Uenici e znati: - Pozdravljanje na formalan i neformalan nain - Predstaviti sebe i druge - Imenovati lanove svoje ue porodice - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Brojati od 1 do 10 - Rei koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici

    SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - bojenjem navedenih predmeta / osoba - lijepljenjem odn. slaganjem slika redoslijedom

    koji proistekne iz teksta koji su uli, - pokazivanjem na oredene ilustracije koje se

    odnose na rijei koje su uenici uli odn. povezivanjem slike sa tekstom

    koji uju, - podvlaenjem i bojenjem ilustracija koje se

    odnose na rijei koje su uenici uli, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara

    ili koja uju sa kasetofona, 2) verbalno, npr.: - ponavljanjem odreenih rijei koje je izgovorio

    nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova

    pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, ITANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei, sintagmi ili reenica i reagirati:

    3) neverbalno, npr: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija,

    2) verbalno, npr: - kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja,

    - Odreeni i neodreeni lan - Elementarna imenska reenica - Upitna reenica - Gramatiki enski rod (nastavci za .r.) - Osnovne boje (muki i enski rod) - Pokazne zamjenice (za blie i dalje objekte) - Line zamjenice (jednina i 1. lice mnoine) - Pridjevi (najee upotrebljavani) - Prijedlozi (fi, min, 'ila, `ala) - Particip aktivni - Upitni izraz (min ayna)

    Uenici e:

    uiti samo osnovni vokabular, koji e biti osnova za tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) reenica.

    Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular.

    Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju.

  • 33

    - Proslava roendana, praznika

    - Nabrojati ogranien broj odjevnih predmeta

    - dopunjavanjem izostavljenih rijei ili sintagmi u tekstu

    - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd.

    GOVOR: Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei

    izgovorene sa kasetofona; - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim

    uenicima ili sa nastavnikom; - pjevati; - recitirati krae pjesmice; - glumiti..itd. PISANJE Uenici najprije prepisuju rijei koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja sintagmi i reenica (npr: Gdje su nestale rijei? - nastavnik ispisuje sintagme/reenice na tablu, izostavljajui odreene rijei koje uenici treba da popune) - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd.

    - Brojevi (do 20)

  • 34

    DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

    U prvim godinama uenja arapskog jezika panju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost uenika za uenje jezika. Arapski jezik se na ovom nivou ui kroz razliite jezike igre, ponavljanje, pjesmu, ples, sa postepenim uvoenjem itanja i pisanja. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici asa i veoj angaovanosti uenika. Nastavnik treba da:

    - paljivo planira svaki as, postavljajui ciljeve, detaljno razraujui naine kako da ih postigne, pripremajui

    materijale/opremu koja je potrebna u uionici, kao i dodatne materijale u sluaju neoekivanih situacija, pripremajui zadatke za pojedine uenike, grupe i cijeli razred, te planirajui trajanje svakog segmenta aktivnosti u uionici;

    - pie pismene pripreme za svaki as; - da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva, a u skladu sa uvjetima u kojima radi, - procjeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima; - da kontrolira i razvija kod uenika pravilno usvajanje izgovora; - potuje osnovne didaktike principe primjerenosti i postupnosti; - razvija pozitivnu atmosferu u uionici; - razvija kod uenika radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za uenje; - razvija vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika; - razvija komunikacijske sposobnosti kod uenika, podstiui ih da maksimalno koriste vlastite talente i

    sposobnosti. Praenje i vrednovanje

    U petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate. Ocjena treba da bude odraz cjelokupnog odnosa uenika prema kolskim obavezama. Nastavnik treba kontinuirano da prati i ocjenjuje rad svakog uenika. Interdisciplinarni sadraj U svim oblastima sadraj je povezan sa drugim kolskim predmetima

    - crtanjem, oblikovanjem (Likovna kultura) - plesom, igrom (Tjelesni a zdravstvena kultura) - pjevanjem (Muzika/Glazbena kultura) - zajednikom etnjom kroz park, prirodu i sl. (Priroda) -

    Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznati kulturu i obiaje razliitih zemalja u kojima se govori arapski jezik, uporeivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema razliitosti. Preporuke

    Kod organizacije nastave arapskog jezika u treoj godini uenja preporuke se odnose prvenstveno na to da uenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju nauene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre, njihove prednosti su velike. Igre doprinose poveanju uenike aktivnosti, poboljanju njihovih jezikih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u uionici, kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeu uenika i nastavnika, te izmeu samih uenika. Razvija se takmiarski duh, stvara iva atmosfera u uionici. Postojanje i njegovanje takmiarskog duha tijesno je povezano sa uenikom motivacijom za uenje jezika. Izlasci djece u prirodu su takoer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.

  • 35

    MATEMATIKA

    a x = b, x a = b, x : a = b,a : x = b.

  • 36

    M A T E M A T I K A Za peti razred devetogodinje osnovne kole

    (etiri asa sedmino)

    PODRUJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATI

    Znanje

    Sticanje znanja: - poznavanje i upotreba matematikih simbola, - formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0 - formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N0, - formiranje pojmova i usvajanje procedura etiri osnovne raunske opercije u skupu N0, - usvajanje znanja o viecifrenim brojevima i njihovoj strukturi, - predstavljanja viecifrenih brojeva na abakusu i raunske operacije abakus tehnikama, - o jednainama i nejednainama s nepoznatom na jednom mjestu, - o rjeavanju aritmetikih (brojevnih) izraza, - prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave, - upotrebe brojeva u razlitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom ivotu, - o uglovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje, vrste), a naroito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i treini), - o trouglovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje, vrste), a naroito o pravouglom trouglu, - o jedininim povrinama, o povrini pravougaonika (mjerenje i izraunavanje), - o izraunavanju povrine kvadrata, - o jedininim zapreminama, o zapremini kvadra (mjerenje i raunanje), - o izraunavanju zapremine kocke.

    Uenik e znati: - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematike simbole, - prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N0, njihov poloaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu, - sa sigurnou obavljati raunanja u N0, - rjeavati brojevne izraze, - predstaviti na abakusu viecifrene brojeve, - modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima, - prepoznati i rjeavati zadatke date rijeima (i problemske zadatake), - uglove (crtati i klasifikovati), trouglove (crtati i klasifikovati), - prepoznati i crtati pravougonike (spec. kvadrate), - vanost procjene i provjere rezultata, - izraditi modele 1 mm2, 1 cm2, 1 dm2 i 1 m2 - izraditi modele kvadra (spec. kocke) iz modela njihovih mrea i na druge naine, - izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3 - izvesti jednostavnija praktina mjerenja i raunanja povrina i zapremina.

  • 37

    Sposobnosti i vjetine

    Razvijanje vjetina i sposobnosti: - usporeivanja, - nizanja, - slijeenja niza uputa, - prostornog organizovanja i orijentisanja, - vizuelizacije i vizuelnog grupisanja, - procjenjivanja, - prepoznavanja obrasca, - induktivnog miljenja, - induktivnog i analognog zakljuivanja, - razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja, - matematikog jezika, - prikupljanja, selekcije i koritenja informacija

    Uenik e moi: - s lakoom uporediti ma koja dva viecifrena broja, - izvoditi jednostavnije zakljuke (a+ b = b+a, a b = b a, a (b+c) = a b + a c i sline), - sigurno izvoditi osnovne raunske operacije u N0, - prepoznati i rjeavati osnovne oblike jednaina i nejednaina u N0, - koristiti pomagala za crtanje uglova, trouglova i pravougaonika, - mjeriti, jedininim povrinama, povrine (pravougaonika), jedininim zapreminama, zapreminu (kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinine mjere, - koristiti se induktivnim i analognim miljenjem u rjeavanju razliitih zadataka i problema.

    Vrijednosti i stavovi

    Razvijanje spoznaja o drutvenim vrijednostima: - uvaavanja argumentacije u branjenju linih stavova i stavova drugih, - o vanosti donoenja sudova na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija, - rada, posebno kolektivnog (timskog) rada, - pozitivnim crtama linosti, - vanosti radovanja linom uspjehu i uspjehu drugih, - ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja, - samopouzdanja, samoaktualizacije, - uloge kritikog miljenja i zakljuivanja u donoenju razliitih odluka.

    Uenik e: - pokazivati vie zanimanja za timski rad i socijalizaciju, - nauiti da saslua argumentaciju i kritiki da preispituje line stavove i stavove drugih, - prepoznavati vrijednosti unutranjeg (nehedonistikog) ivota i unutranje nagrade, - poboljati vlastitu listu motiva, emocija i doivljaja, - pokazavati vie altruizma (ovjekoljubivosti, spremnosti da se pomogne drugima), pokazivati vie senzibiliteta prema matematici i kritikom miljenju uope, - prepoznati vanost matematikih znanja u rjeavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu.

  • 38

    NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED

    (etiri sata sedmino)

    Programski sadraji 1. BROJEVI PRVOG MILIONA

    itanje, pisanje i uporeivanje brojeva do 1 000 ponavljanje. Zapisivanje brojeva u obliku zbira viekratnika dekadskih jedinica. itanje, pisanje i uporeivanje brojeva prvog miliona. Klase i razredi. Mjesne vrijednosti cifara. Brojevna crta 0-1000000. 2. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici-ponavljanje. Povezanost sabiranja i oduzimanja- ponavljanje. Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni (nealgoritamski) postupak). Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (abakus postupak). Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni (algoritamski) postupak). Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost, asocijativnost, nula kao sabirak). Primjena osnovnih svojstava sabiranja u raunanju. Brojevni izrazi sabiranjem i oduzimanjem. Zavisnost zbira od sabiraka. Nepromjenljivost zbira i primjena. Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena. Oduzimanje zbira od broja. Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadre slovo (promjenljivu). Odreivanje nepoznatog sabirka, umanjenika i umanjitelja. Rjeavanje jednaina oblika: x a = b, a x = b , (x a) b = c. Nejednaine oblika: x a < b, a x < b, x a b , x a > b, a x > b, x a b .

    3. MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Mnoenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. Abakus mnoenja jednocifenim brojem. Nula i jedinica kao inioci/faktori. Dijeljenje kao obrnuta operacija mnoenju. Jedinica i nula u dijeljenju. Mnoenje broja dekadskom jedinicom i viekratnikom broja deset. Abakus mnoenja dekadskom jedinicom. Dijeljenje broja dekadskom jedinicom. Mnoenje zbira i razlike brojem (Distributivnost mnoenja prema zbrajanju i oduzimanju). Dijeljenje zbira i razlike brojem. Algoritamsko (pismeno) mnoenje i dijeljenje jednocifrenim brojem. Algoritamsko (pismeno) mnoenje i dijeljenje dvocifrenim brojem. Algoritamsko (pismeno) mnoenje trocifrenim brojem. Abakus mnoenja i abakus dijeljenja. Osnovna svojstva mnoenja i primjena (komutativnost i asocijativnost mnoenja). Zavisnost proizvoda od inilaca (faktora). Nepromjenljivost proizvoda i primjena. Zavisnost kolinika od djeljenika i djelitelja. Nepromjenljivost kolinika i primjena. Mnoenje i dijeljenje proizvoda brojem. Mnoenje i dijeljenje koritenjem olakica. Brojevni izrazi u prvom milionu s mnoenjem i dijeljenjem koji sadre promjenljivu (slovo). Jednaine oblika: a x = b, x a = b, x : a = b,a : x = b. Nejednaine oblika: a x > b, a x b, a x < b,a x b, x : a < b.

  • 39

    4. BROJEVNI IZRAZI Brojevni izrazi sa operacijama razliitog reda (stepena), sa zagradama i bez zagrada. Sastavljanje jednostavnijih brojevnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima. 5. BROJEVI VEI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO Primjeri brojeva koji su vei od miliona. Tablica sa razredima/klasama cifara. Upisivanje brojeva u tablice. Legenda o ahu i Setin broj. Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Brojna poluprava brojeva skupa N0. 6. UGAO Par polupravih sa zajednikom poetnom takom - ugao. Kraci i vrh ugla. Obiljeavanje uglova. Uporeivanje uglova. Pravi, otri i tupi ugao. Uglovi tangram-figura. Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla. TROUGAO

    Stranice, vrhovi i uglovi trougla. Stranice, vrhovi i uglovi trougla. Raznostranian, jednakokraan i jednakostranian trougao-crtanje. Pravougli trougao-crtanje. Crtanje tangram-figura. Izraunavanje obima trougla. Trougaoni oblici i trougaoni brojevi. 8. POVRINA PRAVOUGAONIKA Modeliranje pravougaonika od kvadrata, rastavljanje pravougaonika na kvadrate. Uporeivanje i mjerenje povrine pravougaonika. Jedinine mjere za zapreminu (1 m2. 1 dm2. 1 cm2. 1 mm2; 1 a, 1 ha, 1 km2). Izraunavanje povrine pravougaonika (spec. kvadrata). Mrea kvadra (spec. kocke). Izraunavanje povrine kvadra (spec. kocke). Kvadratni oblici i kvadratni brojevi. Izraunavanje kvadratnog broja iz njegovog prethodnika. Kvadratni i trougaoni brojevi. 9. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) Modeliranje kvadra od kocki, rastavljanje kvadra na kocke. Uporeivanje i mjerenje zapremine kvadara. Jedinine mjere za zapreminu (1 m3, 1 dm3, 1 cm3, 1 mm3, 1 km3). Izraunavanje zapremine kvadra (spec. kocke). Povrina kvadra i kocke, zapremina kvadra (spec. kocke) zadacima iz prakse.

  • 40

    DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE BROJEVI PRVOG MILIONA Sadrajima ove tematske cjeline prirodno se proiruju i produbljuju znanja koje su uenici stekli u okviru tematske cjeline hiljadica. Sva pravila i zakonitosti o brojevima i raunskim radnjama iz prve hiljadice uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona odnosno u skupu brojeva N0. I ovdje e se koristiti sva tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno predodbeni, ali sa dominacijom brojevnog pristupa. Dubljem shvatanju uloge cifre i znaaju dekadskog brojevnog sistema uope, doprinijet e zadaci sa brojevima polindromima (jednostavno, to su brojevi koji se itaju jednako s desna na lijevo kao i s lijeva na desno) Posebnu panju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i vanom svojstvu beskonanosti. Pojam beskonanosti treba kod uenika razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje rijei beskonano. Mogue je koristiti izraz preko svakog broja. RAUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU Svi metodiki postupci koji su se koristili prilikom usvajanja raunskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja raunskih operacija u prvom milionu, kada su u pitanju nealgoritamska, odnosno usmena raunanja. I ovdje se mogu i trebaju koristiti raunanja na abakusu radi potpunijeg poimanja zakonitosti raunanja. Algoritamskom (pismenom) raunanju dati adekvatan (ne prevelik) znaaj, s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom ivotu. Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje znaaja algoritamskog raunanja na razvoj iroke lepeze uenikovih sposobnosti. Kao i u matematikim sadrajima prethodnih razreda, jednaine i nejednaine rjeavati, iskljuivo, na osnovu definicija raunskih operacija i komponenti koje ih ine. Rjeavanje jednaina i nejednaina, u kojima je nepoznata na jednom mjestu, ne smije biti samo sebi svrha, nego te postupke treba vezivati za rjeevanje razliitih logikih, problemskih, a posebno praktinih zadataka. UGAO I TROUGAO Imajui u vidu da uenici geometrijske sadraje u poetnoj nastavi matematike usvajaju polazei od konkretnog, doivljajnog, pouavanje u znanjima o uglu i trouglu treba zapoeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruenja. Posebnu panju treba imati kod formiranja pojma pravog ugla. Koritenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogunost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeivanju uglova. Jednakokranom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom panjom. Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram-set figura. POVRINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadanja iskustva i pokuaji (u etvrtom razredu osmogodinje osnovne kole) u pomalo deduktivnom zasnivanju uenja povrine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za vei broj uenika. Ovdje preporuujemo da se uenje o mjerenju povrine iskljuivo vee za mjerenje povrine pravougaonika. Bitno je da uenici praktinim modelovanjem (isijecanjem u papiru) jedininih povrina (kvadrata) formiraju pravilne predodbe o povrini kvadrata, a poslije toga i pravougaonika. Izraunavanje povrine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji ogoljava postupak izraunavanja povrine do tablinog mnoenja brojeva. Slino, povrinu kvadra treba postaviti u kontekst uenja i vjebanja povrine pravougaonika. MJERENJE I RAUNANJE ZAPREMINE KVADRA I ovdje treba poeti od modelovanja jedininih zapremina (kocki). Koristei prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraivanju, moe se dosta uspjeno kod uenika razviti pojam zapremine (kvadra). Nastavnik treba biti duboko svjestan vanog zakona konzervacije zapremine koju uenik moe doivjeti slaganjem razliitih kvadara od jednakih kocki i oblikujui kvadre od plastelina. Preporuujemo nastavnicima i autorima udbenika da koriste jezike viestrukosti, na primjer uz rijei ugao, hiljada, trougao i rijei kut, tisua, trokut, s obzirom na potencijalno kretanje uenika u prostoru gdje se koristi bosanski, hrvatski i srpski jezik, u budunosti

  • 41

    NASTAVNI PROGRAM MATEMAIKE ZA PETI RAZRED

    SADRAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI

    STAVOVI PONAANJA

    AKTIVNOSTI UENIKA

    AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

    BROJEVI PRVOG

    MILIONA

    Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje, itanje i pisanje brojeva koji su vei od hiljade. Povezanost brojeva i skupova. Dekadske jedinice i viekratnici dekadskih jedinica do miliona. Cifre, osnovna (brojevna) i mjesna vrijednost Cifre. Veze brojeva i taaka poluprave. Ureenost skupa brojeva prvog miliona. Uporeivanje brojeva prvog miliona. Brojevi polindromi.

    Razumijevanje materije i problema. Razvijati pamenje te stvaralako i logiko razmiljanje. Razvijati matu i percepciju. Odvajanja bitnog od nebitnog. Vjetina odabiranja inovacija. Razvrstavanja, klasifikacije, usporeivanja. Nizanja, i slijeenja niza uputa. Prostorno organizovanje i orijentisanje. Vizuelno grupisanje. Procjenjivanje. Induktivno miljenje. Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije. Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika. Prostorne organizacije i orijentacije Konvergentan i divergentna produkcija ideja. Pamenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti. Evaluacija efikasnosti uenja i rada.

    Samopouzdanje, jasan osjeaj vlastitih moi i limita. Samokontrola emocija i impulsa. Istinoljubivost i izgradnja standarda asti i integriteta. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. Uvaavanje razliitosti, tolerancija. Podrka drugima i servilna orijentacija. Osjeanje pozitivne pripadnosti naciji i civilizaciji. Empatija i altruizam. Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. Optimizam, unutranja motivisanost, volja za rad. Kulture rada- pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontrole. Znaaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope.

    Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Prati izlaganja nastavnika. Sarauje u kreiranju obrazovnih situacija. Pomae nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva, brojevnih linija,.... ) Koristi udbenik i literaturu. Dosljedno izvrava sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno pie sve informacije koje mu daje nastavnik. Ui kod kue i radi domae zadatke.

    Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa, kreira godinji, mjesene i dnevne planove rada. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izrauje didaktiki materijal. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima. Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu i pozitivno ozraje u odjelu. Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika. Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti uenika. Redovito ocjenjuje rad uenika i vodi uredne zabiljeke.

  • 42

    SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U

    PRVOM MILIONU

    Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. Abakus sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. Algoritamsko (pismeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. Svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva u prvom milionu. Nula kao sabirak.

    MNOENJE I DIJELJENJE

    U PRVOM

    MILIONU

    Mnoenje u prvom milionu kao sabiranje vie jednakih brojeva. Nealgoritamsko (usmeno) mnoenje. Algoritamsko (pismeno) mnoenje brojeva. Dijeljnje u prvom milionu kaosuprotna r.o. mnoenju. Nealgoritamsko (usmeno) dijeljenje brojeva. Algoritamsko ( pismeno) mnoenje brojeva. Jedinica i nula u mnoenju i dijeljenju. Svojstva raunskih operacija.

    Razumijevanje materije i problema. Razvijati pamenje te stvaralako i logiko razmiljanje. Razvijati matu i percepciju. Odvajanja bitnog od nebitnog. Vjetina odabiranja inovacija. Razvrstavanja, klasifikovanja, usporeivanja Nizanja, i slijeenja niza uputa. Prostorno organizovanje i orijentisanje. Vizuelno grupisanje. Procjenjivanje. Induktivno miljenje. Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije. Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika. Prostorne organizacije i orijentacije. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti. Evaluacija efikasnosti uenja i rada. Apstrahiranja i konkretizacija vizuelnog pamenja, uopavanja. Praenje niza uputa (algoritam) Uopavanja, prepoznavanja i koritenje obrasca. Induktivno analogno zakljuivanje. Praenje niza uputa (algoritam).

    Samopouzdanje, jasan osjeaj vlastitih moi i limita. Samokontrola emocija i impulsa. Istinoljubivost i izgradnja standarda asti i integriteta. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. Uvaavanje razliitosti, tolerancija. Podrka drugima i servilna orijentacija. Osjeanje pozitivne pripadnosti naciji i civilizaciji. Empatija i altruizam. Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. Optimizam, unutranja motivisanost, volja za rad. Kulture rada- pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontrole. Znaaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope.

    Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Prati izlaganja nastavnika. Sarauje u kreiranju obrazovnih situacija. Pomae nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva, brojevnih linija,.... ) Koristi udbenik i literaturu. Dosljedno izvrava sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno pie sve informacije koje mu daje nastavnik. Ui kod kue i radi domae zadatke

    Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa, kreira godinji, mjesene i dnevne planove rada. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izrauje didaktiki materijal. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima. Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu i pozitivno ozraje u odjelu. Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika. Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti uenika. Redovito ocjenjuje rad uenika i vodi uredne zabiljeke.

  • 43

    BROJEVNI IZRAZI

    Prepoznavanje i raunanje brojevnih izraza.

    BROJEVI VEI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO

    Osnovne informacije o prirodnim brojevima i brojevnoj polupravoj prirodnih brojeva.

    Praenje niza uputa (algoritam).

    UGAO

    Prepoznavanje ugla. Oznaavanje ugla. Prepoznavanje pravog, pravog, otrog i tupog ugla. Crtanje ugla i pravog ugla.

    TROUGAO

    Prepoznavanje trougla. Oznaavanje trougla. Prepoznavanje pravouglog trougla. Prepoznavanje jednakostraninog, jednakokranog trougla. Crtanje trougla i (specijalno) pravouglog trougla. Prepoznavanje i crtanje tangram-figura.

    POVRINA PRAVOUGAO-

    NIKA

    Jedinine povrine. Mjerenje povrine pravougaonika. Izraunavanje povrine pravougaonika (spec. kvadrata) i kvadra (spec. kocke)

    ZAPREMINA Jedinine zapremine.

    Razumijevanje materije i problema. Razvijati pamenje te stvaralako i logiko razmiljanje. Razvijati matu i percepciju. Odvajanja bitnog od nebitnog. Vjetina odabiranja informacija. Razvrstavanja, klasifikovanja, usporeivanja. Prostorno organizovanje i orijentisanje. Vizuelno grupisanje. Procjenjivanje. Induktivno miljenje. Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije. Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika. Prostorne organizacije i orijentacije. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti.

    Samopouzdanje, jasan osjeaj vlastitih moi i limita. Samokontrola emocija i impulsa. Istinoljubivost i izgradnja standarda asti i integriteta. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. Uvaavanje razliitosti, tolerancija. Podrka drugima i servilna orijentacija. Osjeanje pozitivne pripadnosti naciji i civilizaciji. Empatija i altruizam. Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. Optimizam, unutranja motivisanost, volja za rad. Kulture rada- pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontrole. Znaaj znanja o brojevima i

    Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Prati izlaganja nastavnika. Sarauje u kreiranju obrazovnih situacija. Pomae nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva, brojevnih linija,.... ) Koristi udbenik i literaturu. Dosljedno izvrava sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno pie sve informacije koje mu daje nastavnik. Ui kod kue i radi domae zadatke.

    Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa, kreira godinjimjesene i dnevne planove rada. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izrauje didaktiki materijal. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima (individualizirano pristupanje uenicima kroz primjenu zadataka na vie nivoe sloenosti). Odvajanjem bitnog od nebitnog, precizira znanja: dovoljnog, srednjeg i visokog nivoa, koja uenik treba usvojiti. Ostvaruje produktivnu, stvaralaku atmosferu i pozitivno ozraje u odjeluVodi evidenciju svojih

  • 44

    KVADRA (SPEC. KOCKE)

    Mjerenje zapremine kvadra. Izraunavanje zapremine kvadra (spec. kocke)

    Evaluacija efikasnosti uenja i rada. Apstrahiranja i konkretizacija vizualnog pamenja, uopavanja. Praenje niza uputa (algoritam) Uopavanja, prepoznavanja i koritenje obrasca. Induktivno analogno zakljuivanje. Praenje niza uputa (algoritam). Praenje niza uputa (algoritam).

    kvantitativnim odnosima. Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope.

    zapaanja o napredovanju uenika. Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti uenika. Redovito ocjenjuje rad uenika i vodi uredne zabiljeke. U evaluaciji i ocjenjivanju koristi razliite oblike i strategije uvaavajui i samoocjenjivanje uenika zasnovano na utvrenim kriterijima.

  • 45

    P R I R O D A

  • 46

    PRIRODA 5. RAZRED

    70 sati godinje

    OEKIVANI REZULTATI

    PODRUJA

    UENJA CILJEVI

    Uenici znaju

    ZN

    AN

    JE

    Uenici e stei znanje o:

    ivotnim zajednicama, biljkama kao proizvoaima hrane i kisika, grai i funkciji biljaka, disanju biljaka, fotosintezi, cvijetu i cvatu, opraivanju i oplodnji biljaka

    Raznovrsnosti i

    rasprostranjenju plodova i sjemenki, znaaju biljaka za ovjeka

    Divljim i samoniklim biljkama,

    gajenim biljkama, uzgoju i zatiti biljaka

    Uzgoju i zatiti ivotinja,

    njihovoj potrebi za hranom i kisikom, razmnoavanju i ponaanju ivotinja

    Ekologiji i ouvanju ivotne

    sredine

    Nabrojati i opisati ivotne zajednice, kako biljke proizvode

    hranu i kisik, grau i funkciju biljaka i nain na koji biljke diu, objasniti proces fotosinteze, praviti razliku izmeu cvijeta i cvata, znati kako se vri oplodnja biljaka opraivanjem

    Da razliite biljke imaju razliita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, znaaju biljaka za ovjeka

    Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a

    one koje uzgaja ovjek gajenim, naine uzgoja i zatie biljaka

    Naine uzgoja ivotinja, vrste uzgajanih ivotinja i

    njihovom ivotu, nainu razmnoavanja i njihovo, ponaanju

    Da je ekologija nauka o ouvanju ivotne sredine, kako uenici mogu dati svoj doprinos ouvanju ivotne sredine

    CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

  • 47

    SPO

    SOBN

    OST

    I I V

    JET

    INE

    Uenici e :

    razvijati kritiko razmiljanje sposobnost planiranja provoenje istraivanja izvoditi mjerenja dobivati i prezentirati dokaze razmatrati dokaze i vriti

    procjene prenositi informacije putem

    individualnog i timskog rada kroz:

    traenje ideja i provoenjem jednostavnih posmatranja i ogleda, te poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima

    sistematiziranje znanja prezentiranje

    postignutih rezultata

    koristiti prethodna iskustva

    koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje

    podataka

    uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja

    pratiti redosljed uputstava pri istraivanju i mjerenju

    uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija

    praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se

    deava i u kojim uslovima, te donositi odgovarajue zakljuke

    koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje

    problema

    koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje ideja, i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i procesa u prirodi i drutvu

    VR

    IJED

    NO

    STI,

    STA

    VO

    VI,

    PON

    AA

    NJE

    Uenik e razviti pozitivne vrijednosti i stavove:

    prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, okolini i uenju kao cjeloivotnom procesu

    pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti potivati razliite stavove

    prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u

    kojem ive i za poboljanje kvaliteta ivota

  • 48

    NASTAVNI SADRAJI / Teme

    1. ivotne zajednice

    2. Biljke proizvoai hrane i kisika

    3. Graa i funkcija biljaka

    - korijen; graa i funkcija

    - izdanak; graa i funkcija

    - stablo; graa i funkcija

    - list; graa i funkcija

    4. Disanje biljaka

    5. Fotosinteza

    6. Cvijet i cvat

    7. Opraivanje biljaka

    8. Oplodnja biljaka

    9. Raznovrsnost plodova i sjemenki

    10. Rasprostranjenje sjemenki i plodova

    11. Znaaj biljaka za ovjeka

    12. Divlje (samonikle) i gajene biljke

    13. Uzgoj i zatita biljaka

    14. Uzgoj i zatita ivotinja

    15. ivotinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnoavanje i ponaanje ivotinja)

    16. Ekologija; ouvanje ivotne sredine

    17. Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca, uzorak

    18. O tijelima

  • 49

    DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE

    Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodinje osnovne kole. Njegove

    specifinosti se ogledaju u mogunostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina

    koje se od