Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za OSMI razred devetogodinje osnovne kole

8

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Demaludina auevia 1

SADRAJ

1. Nastavni plan ............................................ 2 2. Maternji jezik i knjievnost ..................... 3 - 15 3. Engleski jezik prvi strani jezik ...........16 - 20 4. Engleski jezik drugi strani jezik .........21 - 24 5. Njemaki jezik prvi strani jezik..............25 - 27 6. Njemaki jezik drugi strani jezik ........28 - 30 7. Francuski jezik prvi strani jezik ..........31 - 33 8. Francuski jezik drugi strani jezik ............34 - 36 9. Arapski jezik prvi strani jezik .............37 - 39 10. Arapski jezik drugi strani jezik ...........39 - 45 11. Matematika ........... 46 - 59 12. Fizika .............................................................................................................60 - 64 13. Hemija/kemija ......... ........ 65 - 71 14. Biologija ... 72 - 82 15. Geografija/zemljopis ........ 83 - 91 16. Historija/povijest 92 - 94 17. Tehnika kultura .... 95 - 98 18. Informatika ... ...... 99 - 108 19. Likovna kultura ...... 109 - 121 20. Muzika/glazbena kultura ..... ....122 - 129 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj .......... .....130 - 134 22. Katoliki vjeronauk .................................................................................... 135 - 153 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 154 - 157

2

NASTAVNI PLAN ZA OSMI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLEREDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMINI BROJ NASTAVNIH SATI GODINJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i knjievnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/kemija Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnika kultura Informatika Likovna kultura Muzika / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE

4 2 2 4 2 2 1 1 1 2 1 1 1 2 26 1 1

140 70 70 140 70 70 35 35 35 70 35 35 35 70 910 35 35

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru uenika)

Odjeljenska zajednica

3

4

MATERNJI JEZIK I KNJIEVNOSTPRIJEDLOG PROGRAMA ZA VIII. RAZRED DEVETOGODINJEG OBRAZOVANJA Knjievni tekstovi Narodna knjievnost 1. Lirska narodna pjesma (Ljubavni rastanak, Nesretna djevojka ili Majka Fatu kroz tri godine vie) Umjetnika poezija 2. Dobria Cesari: Motivi, slike, glazbeni/muziki elementi stiha, stilska obiljeja lirske narodne pjesme Uoavanje obiljeja lirske narodne pjesme Poticati osjeaje i um itanjem i sluanjem narodnih pjesama Uoavanje stilskih sredstava i osnovnog osjeaja u pjesmi Mogunost shvaanja idejne sutine Knjievno teorijski pojmovi Odgojno obrazovni zadaci ISHODI UENJA MINIMALNI MAKSIMALNI

Kompozicija, likovi, idejno tematska svojstva, stilski

Buenje plemenitih osjeaja i potrebe da se prevladavaju 5

Mogunost saetog prepriavanja pjesme Izraavanje doivljaja i dojmova

Uoavanje faza u razvoju radnje Uoavanje ponavljanja,

Oblak 3.Vesna Parun: Kad sunce umiva 4. D. Bajezidagi: Gazel o Starom mostu 5. R.M. Rilke: Na uglu 6. H. Humo, Akvarel 7. Sergej Jesenjin: Pismo majci 8. D. Sekuli: Majka

postupci, jezik Odlike epskog i lirskog

nepravedni ljudski odnosi koji gue slobodu linosti, pravo na samostalno odluivanje i opredjeljenje

sintaksikog ustrojstva stiha Obrazlaganje i dokumentiranje tvrdnji citatima iz teksta

Misaona (refleksivna) pjesma

Uoavanje teme i motiva u misaonim i duhovnim pjesmama Razlikovati tematsku i vrstovnu podjelu pjesama Primijeniti znanja o strofi, stihu, lirskoj pjesmi i stilskim sredstvima u interpretaciji soneta

Otkrivanje povezanosti Uoava i izdvaja gradaciju i hiperbolu jezino-stilistikih Razlikuje pjesme prema obliku elemenata i osjeaja u pjesmi Razumije sadraj misaonog motiva (osjeaj, misao) Objanjava alegoriju

9. S. Kulenovi: Steak Misaoni motivi 10. A. Sidran: San o Baeskiji 11. A. Mato: Noturno 12. A. anti, Vee na kolju 13. Nerkesi, Pjesma peru Forma gazela; pjesnitvo na orijentalnim jezicima Ljubavna pjesma Podjela pjesama prema obliku: oda, himna, elegija, idila Sonet i haiku pjesma Rima i njezina uloga u oblikovanju stiha (obgrljena rima) Pjesnika sredstva: alegorija, gradacija, hiperbola

Prozni tekstovi 14. Slavko Kolar: Breza (odlomak) 15.J.Kozarac: Moj djed 16. Z. Kolari: Suze kojih se stidio

6

(odlomak) 17. Svetozar orovi: pijun (odlomak) 18. M. Kova: Sjeanje na arenu pticu Fabula razvijena u (odlomak) romanu i pripovijetci; saeta u basni i 19. E. Ko: Ujka Filip anegdoti 20. Ivo Andri: Knjiga (uoavanje uz interpretaciju teksta) 21. E. olakovi: Glavni dijelovi Legenda o Ali-pai epskog teksta (odlomak iz romana) (funkcija preokreta) 22. A. Nametak: Tuturza i eh Meco (odlomak iz romana) 23.B. opi: Bata sljezove boje Kompozicija fabule odnos pojedinih dogaaja u fabuli, odnos narativnih i ostalih dijelova prie

Uoavanje kompozicije, pripovjednih tehnika i njihove uloge u proznom djelu

Iznosi redoslijed dogaaja i odreuje naslov svakoj kompozicijskoj jedinici Razumijevanje sadraja i sposobnost saeta formuliranja

Razvrstavanje likova prema mjestu i vanosti u djelu i prema socijalnim kriterijima Zapaanje postupka u karakterizaciji likova

Odreivanje faza u razvoju radnje i uoavanje epizoda koje ulaze u pojedine faze Uoava i izdvaja lirske epizode u proznom djelu, statine i dinamine elemente Mogunost praenja unutranjeg razvoja lika

24. E. Hemingvej: Lik unutranji Starac i more (odlomak monolog kao sredstvo iz romana) slikanja lika Psiholoka analiza lika: posebna funkcija 25. S. O'Dell: Otok opisnih, dijalokih i plavih dupina monolokih mjesta (odlomak) Uloga opisa u pripovijedanju 26. Arthur C. Clarke: Odiseja u svemiru 2001. (odlomak) 27. D. Selinder: Lovac u rai (odlomak) 28. Isidora Sekuli: Humor, ironija i satira u proznom djelu Karakterizacija

Prepoznavanje uloge opisa u pripovijedanju (statian, dinamian opis, zaustavljanje i pokretanje radnje)

7

Oslo pod snijegom (odlomak iz putopisa Pisma iz Norveke) 29. Z. Dumhur: Nekrolog jednoj ariji (odlomak iz putopisa)

glavnog lika (fizika, psiholoka) Nauno fantastini roman Roman odrastanja Obiljeja putopisa: granine knjievne vrste Kompozicija i znaajke drame Protagonist, antagonist Dramatizacija Otkrivanje zanimanja za putopisne Uoavanje motiva u teme putopisnom djelu, Opisivanje jednog svog putovanja objektivnog i subjektivnog stava pisca i naina stvaranja ugoaja Analiziranje bitnih problema dramskog djela itanje i razumijevanje dramskog djela Scensko oblikovanje dramskog djela Uoava ustrojstvo dramske radnje Izdvaja protagoniste i antagoniste i odreuje temeljni sukob Uoava obiljeja putopisa i asocijativnosti kao vaan postupak u nastajanju putopisa

Iznosi osobna zapaanja o dramskom djelu Ocjenjuje postupke likova s etikog, drutvenog ili idejnog stajalita

Lektira1. . Sijari: Zapisi o gradovima 2. N. Bazdulj: Rua I-II 3. H. Bai: Izbor pripovjedaka 4. V. Krmpoti: Pisma iz Indije 5. D. Cesari: Lirika (izbor poezije) 6. S. ui: Pripovijetke (izbor) 7. B. Nui: Sumnjivo lice /(izabrane komedije) 8. P. Koi: Jazavac pred sudom /Izabrane pripovijetke 9. I Andri, Aska i vuk 10. E. Kestner: Letei razred 11. A.P. ehov: ala / Vinjik (izbor pripovjedaka i drama) 12. Dnevnik Ane Frank 13. I Samokovlija, Nosa Samuel

8

RJENIK, GRAMATIKA Programski zahtjevi Znaenje rijei Sinonimi; istoznanice, slinoznanice Homonimi / istozvunice Polisemija i homonimija Antonimi rijei suprotna znaenja Arhaizmi zastarjelice Vrste rijei Zamjenice i njihova uloga u reenici (upitne, odnosne i neodreene zamjenice) Pravilno rabiti/upotrebljavati padene oblike upitnih, odnosnih i neodreenih zamjenica u govorenju i pisanju Razumjeti uloge povratne i povratno posvojne zamjenice u reenici Prepoznati priloge, prijedloge, veznike i estice u reenici Pravilno rabiti veznike, estice, usklike u govorenju i pisanju Prepoznaje i pravilno pie neodreenu zamjenicu s prijedlogom Pravilno pie sloene zamjenice s esticom god (nekoliko najeih primjera) Razumijeti tvorbu neodreenih zamjenica Razumije kad se estica god pie sastavljeno, a kada rastavljeno uz zamjenicu Mogunost razlikovanja priloga i prijedloga te priloga i pridjeva u primjerima istooblinih rijei Znaenje i prepoznavanje sinonima, antonima, homonima i arhaizama Svojim rijeima zna objasniti pojmove: sinonim, antonim, homonim, arhaizam Stvaranje razrednog rjenika sinonima, homonima, antonima i arhaizma Rad u skupinama i svaka skupina zapisuje abecednim redom ono to je dobila za zadatak Antonime zapisivati u parovima Odgojno obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UENJA MAKSIMALNI

Pisanje i izgovor prijedloga, priloga, veznika i estica Pravilan uporaba prijedloga uz pojedine padee Jednostavni i sloeni prijedlozi Prilozi i prijedlozi pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) Odnosne zamjenice i nepromjenjive rijei u veznikoj slubi u reenici

Mogunost prepoznavanja i imenovanja nepromjenjivih vrsta rijei

9

Glagolski prilozi Prepoznati i razlikovati glagolski prilog proli Razumjeti njihovo znaenje i slubu u reenici REENICA Jednostavna neproirena, jednostavna proirena, besubjektna i neoglagoljena reenica lanovi reenice: samostalni (glavni) i nesamostalni (sporedni) Samostalni lanovi: predikat, subjekt, objekt i prilone oznake Sintagma pojam i znaenje Gramatika svojstva predikata i subjekta Slaganje predikata i subjekta Objekt (besprijedloni i prijedloni) Prilone oznake (namjera, pogodba, doputenje, posljedica) Nesamostalni reenini lanovi: atribut i apozicija Upoznati strukturu neproirene i proirene reenice Prepoznati i imenovati besubjektnu i neoglagoljenu reenicu Utvrditi znanje o glagolskom i imenskom predikatu Imenica, pridjev, zamjenica, broj i prilog kao dio imenskog predikata Izricanje subjekta svim vrstama rijei Sronost predikata i subjekta Ponavljanje i produbljivanje znanja o objektu i prilonim oznakama Prepoznaje subjekt i rijei koje ga dopunjuju Prepoznaje predikat i rijei koje ga dopunjuju Mogunost uoavanja gramatikih svojstava subjekta i predikata Prikladno slae subjekt i predikat Pravilno rabi glagolske priloge Mogunost preoblike zavisne reenice glagolskim prilozima i obratno Uoava popridjevljene glagolske priloge

Uoava neoglagoljenu i besubjektnu reenicu

Uoava dijelove imenskog predikata: spona ili kopula (pomoni glagol biti u bilo kojem obliku) i imenska rije

Uoava vrste objekta i prilonih oznaka Prepoznavanje atributa i apozicije i njihovih gramatikih svojstava Atribut i apozicija kao lanovi subjektnog, objektnog ili prilonog skupa Uoava vrste rijei kojima izriemo objekt i prilone oznake

Mogunost izricanja prijedlonog objekta Otkrivanje prilonih oznaka upitnim prilozima

10

Razlikuje imeniki i pridjevski atribut Razumjeti naine sklapanja jednostavnih reenica u sloenu Udruivati jednostavne reenice u sloenu nizanjem i povezivanjem Prepoznaje apoziciju i prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i pisanju

Sloena reenica nezavisna i zavisna Stvaranje sloene reenice nizanjem, Razumjeti znaenje razliitih vrsta povezivanjem i uvrtavanjem nezavisno sloenih reenica Nezavisno sloena reenica: veznike i neveznike reenice (reenini niz) Prepoznati zavisno sloenu reenicu Vrste nezavisno sloenih reenica: sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i Prepoznati glavnu i zavisnu reenicu u zavisno sloenoj zakljuna reenici Zavisno sloena reenica Razumjeti znaenje predikatne, subjektne, objektne i atributne reenice

Uoava prijedloni atribut; atributni i apozicijski skup Zakljuuje u kojem je skupu atribut i apozicija u reenici / objaktnom, subjektnom ili prilonom

Uoava kako udruivanjem jednostavnih reenica nastaje sloena

Prepoznaje veznika sredstva: veznike, veznike skupove, priloge i zamjenice kao veznike rijei

Prepoznaje vrste nezavisno sloenih reenica i zna tipine veznike Uoava da je nezavisno sloena reenica sloena od reenica koje ne ovise jedna o drugoj Razlikuje vrste veznika u nezavisno sloenim reenicama i pravilno pie zarez

Izricanje predikata, subjekta, objekta i atributa reenicom

Prepoznavati prilone reenice i razumjeti njihovo znaenje Uvrtava jednostavne 11

Vrste prilonih reenica: mjesna, vremenska, nainska, namjerna, uzrona, posljedina, dopusna reenica Izricanje pogodbe, mogunosti i elje sloenim reenicama

Prepoznati i razumjeti pogodbu, mogunost i elju izreene kondicionalima Izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom reenicom

reenice u sloenu Uoava veznika sredstva Prepoznaje glavnu i zavisnu sureenicu u zavisno sloenoj reenici Razumije da se subjekt, predikat, objekt i atribut moe izrei reenicom

Uoava zavisne umetnute reenice Uporaba sloene reenice u govorenoj i pisanoj komunikaciji

Prepoznaje prilone reenice i razumije njihovo znaenje Mogunost preoblike zavisne reenice glagolskim prilozima

U jednostavnijim primjerima zamjenjuje imenski predikat predikatnom reenicom, subjekt subjektnom reenicom, objekt objektnom reenicom i atribut atributnom reenicom Zamjenjivanje prilonih oznaka zavisnim sureenicama Pisanje zareza u zavisno sloenoj reenici s obzirom na razliita mjesta zavisne sureenice Uoavanje razlika izmeu reenica s veznicima da i kako

12

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga i ustanova, drutvenih i stilski pokreta, povijesnih dogaaja i javnih skupova Pisanje neodreenih zamjenica i prijedloga, zamjenica i estice god Pisanje rijei s glasovima , , d, , ije, je

Odgojno obrazovni ciljevi i zadatci Pravilno pisati veliko slovo u najeim primjerima

ISHODI UENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Veliko slovo u jednostavnijim Primjena pravopisne norme i ee rabljenim primjerima u svakodnevnom pisanju i itanju

Pravilno pisati neodreene zamjenice s prijedlogom i esticom god Uvjebati pisanje i izgovor rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , d, , ije, je

Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici (suprotnost, naknadno dodani dio, modalne rijei, isticanje i nabrojanje) Pisanje zareza u nezavisno sloenim reenicama Pisanje zareza u zavisno sloenim reenicama Upravni i neupravni govor u pisanju

Produbljivanje znanja o uporabi zareza u jednostavnoj i sloenoj reenici Pisati upravni govor u reenicama srazliitim odnosima reenice objanjenja i reenice upravnog govora

Pravilno pisanje i govorenje u skladu s pravopisnom Razvijena sposobnost pravogovornom i primjene steenih znanja u gramatikom normom novonastalim situacijama (sluanje, govorenje, razgovaranje, itanje i pisanje) Pravilo pie zarez u jednostavnoj reenici Zarezom odvaja vokativ, apoziciju i apozicijski skup Zarezom odvaja zavisnu iza imenice, naknadno sureenicu umetnutu meu dodane i istaknute rijei i dijelove glavne sureenice skupove rijei Pravilna uporaba zareza Zarezom odvaja reenice u kada je zavisna sureenica u nizu inverziji Pisanje upravnog govora u skladu s pravopisom Mogunost preoblike upravnog u neupravni govor i obratno

13

Oblici izraavanja

NARACIJA

KULTURA USMENOGA I PISMENOGA IZRAAVANJA Oekivana postignua u usmenom i pismenom Odgojno obrazovni ciljevi i Programski sadraji izraavanju zadatci MINIMALNA MAKSIMALNA Stvaranje zamiljene Poticati matu i objediniti Sposobnost stvaranja Sposobnost uvoenja u prie znanje iz teorije knjievnosti prie koja ima naslov, priu stvarnik Odabrati zanimljivu, temu, kompoziciju personificiranih likova neobinu i orginalnu temu Prianje u 1. ili 3. licu (dijelove fabule), likove U oblikovanju prie iz fantastinog, Likovi imaju imena upotrebljava raunalnog, ivotinjskog i (obina i neobina), pripovijedanje, opisivanje, biljnog svijeta ili iz djeje vlastite osobine, jezik i dijalog i monolog svakodnevnice meusobno su povezani. U portretiranju i karakterizaciji likova koristi se humorom Opis zatvorenog prostora (interijera) Uoavanje pojedinosti i ostvarivanje prostornih i drugih veza meu njima Njegovanje slikovitosti u izraavanju Uoavanje obiljeja putopisa i mogunost opisa osobnog putovanja Kompozicija sastava ostvarena, pazi na redoslijed pojedinosti u interijeru Opisuje stvarno, nepristrano, objektivno Mogunost pisanja putopisa o vlastitom zaviaju Putopis ima elemente slikovitosti ostvarene epitetom i usporedbom Sposobnost stvaranja kompozicije problemskog lanka: najava problema (tvrdnja), traganje za rjeenjima problema, predlaganje najboljeg rjeenja i zakljuak Subjektivno, pristrano, na temelju vlastitih dojmova opisuje doivljaj zatvorenog prostora

DESKRIPCIJA

Pisanje putopisa

Izraena matovitost, slikovitost i subjektivnost u putopisu Pie putopis o udaljenim krajevima Mogunost samostalnog izbora teme i pisanja problemskog lanka prema shemi: NASLOV TVRDNJA DOKAZI I PRIJEDLOZI ZAKLJUAK

RASPRAVLJANJE

Problemski lanak Odabrati temu koja predstavlja neki problem iz oblasti sporta, znanosti, stanovanja, zabave, uvanja okolia itd.

Uoiti da je problemski lanak vrsta raspravljanja i da se zasniva na miljenju i prosuivanju pojava, stvari, bia i dogaaja

14

Pisanje scenarija (uoavanje obiljeja scenarija)

Usporeivanje literarnog djela i scenarija

Provoenje artikulacijskih akcenatskih i intonacijskih govornih vjebi ITANJE

Prepisati sve glasove s kojima uenici imaju problema pri izgovoru - napraviti kolsku razlikovnu gramatiku Razvijati vjetinu interpretativnog itanja Preoblikovati pripovjedni tekst u dramski

Mogunost preoblike nekog kraeg knjievnog teksta iz itanke u scenarij Scenarij ima dva tekstovna dijela: video i audio Pravilno ita naglasnu ili akcenatsku cjelinu Pravilno ita prozne, lirske i dramske tekstove Zamjeuje ulogu reeninih znakova i njihovu vezu s govornim vrijednotama Vri dramatizaciju na kratkim primjerima

Pokuaj stvaranja vlastitog scenarija

Interpretativno itanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova

Dramatizacija neke prie iz itanke Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa sprjeavanjem greaka, izborni diktat Pisanje dviju kolskih zadaa tijekom kolske godine.

Dramatizira opirniji tekst

PISANJE

MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno obrazovni ciljevi i zadatci 15 MINIMALNI ISHODI UENJA MAKSIMALNI

Igrani film Vrste igranog filma Literarni elementi filma ( scenarij )

Prepoznati i objasniti obiljeja igranoga filma i filmske prie Razumjeti nastanak filma od prie do snimanja

Prepoznaje i imenuje obiljeja igranoga filma: postojanje glumaca i izmiljene filmske prie Pokuaj stvaranja scenarija prema knjievnom djelu (pria iz itanke) Uoava obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija

Uoava ideju te odnose meu likovima i izraajna sredstva Razlikuje vrste igranoga filma; usporeuje film i knjievno djelo Pokuaj stvaranja vlastitog scenarija Razvijena kultura sluanja, razmiljanja, govorenja i prosuivanja

Radio Zvuk radijsko izraajno sredstvo Vrste radijskih emisija: obavijesne, obrazovne, zabavne Televizijske emisije (informativne, obrazovne, dokumentarne, zabavne)

Prepoznati radijska izraajna sredstva Razlikovati vrste radijskih emisija

Razlikovati vrste televizijskih emisija s obzirom na njihovu namjenu Mogunost iznoenja doivljaja jedne obavijesne i jedne zabavne televizijske emisije Samostalno se sluiti rjenikom, enciklopedijom i pravopisom

Uoava ulogu televizijskoga programa u ivotu suvremenoga ovjeka Razvijen selektivni pristup televizijskom programu Enciklopedija na raunalu nain nalaenja podataka

Knjinica / biblioteke knjina graa

Mogunost pronalaenja pojma u rjeniku i enciklopediji

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski,hrvatski,srpski jezik i knjievnost u VIII razredu devetogodinje osnovne kole strukturiran je od slijedeih nastavnih podruja: 16

1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rjenik, razvoj standardnog jezika); 2. Knjievnost (interpretacija knjievnih tekstova, itanakih i lektirskih); 3. Kultura izraavanja (oblici izraavanja u nastavi i vjebe usmenog i pismenog izraavanja, te dvije kolske pismene zadae); 4. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti); 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova); 6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa ukljuuje jezike, umjetnike,stvaralake i medijske sadraje zasnovane na meusobnom proimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih podruja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzikom kulturom i dr.) Takoer,prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetnikih i znanstvenih sadraja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd.; b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadraja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda,kao i principima integracije i korelacije. Osnovni ciljevi, zadaci, sloenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim podrujima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije knjievnosti, vjebi usmenog i pismenog izraavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti,te medijske kulture. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz knjievnosti vodilo se rauna o estetskim,etikim i nacionalnim kriterijima u izboru knjievnih djela i pisaca,to je uzrokovalo relativno vei broj obaveznih tekstova za itanku. Zato je vano naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vriti odreenu selekciju obaveznih knjievnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u itankama. Vrlo je vano naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraen adekvatnom udbenikom i prirunikom literaturom (itanka, Na jezik, Kultura izraavanja, prirunici za nastavnike, prirunici za uenike(radne sveske), Vodi kroz lektiru,Videoitanka, Medijska itanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritiko-metodikom aparaturom (predgovor,biografija i bibliografija,metodika studija) koju trebaju uraditi struno kvalificirana lica (kritiari, pisci, metodiari).

17

STRANI JEZIKENGLESKI FRANCUSKI NJEMAKI ARAPSKIENGLESKI JEZIKESTA GODINA UENJA, 8. RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinje) 18

CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 i djeliminom dostizanju nivoa A2.2 Zajednikog evropskog okvira za jezike CEFR. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne vanosti. moe razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. moe razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular (privatna pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva). moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. moe locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili vie odreenih informacija u neto irem tekstu. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica. jo uvijek sporo ita. Uenik moe dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lino vezan. moe razumjeti kratke informacije drutvenog tipa, te obavljati dosta transakcija (kupiti potanske marke na poti, pitati za cijenu, u restoranu traiti pomo konobara i sl.). moe nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. izgovara bez potekoa neke poznate nizove, ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i greaka kod zapoinjanja. Izgovor uenika je openito dovoljno jasan i razumije se, iako sagovornici mogu zahtijevati da im poneto ponovi. vlada osnovnim vokabularom, fondom jednostavnih nauenih fraza i osnovnim gramatikim strukturama u proirenoj usmenoj produkciji, ali jo uvijek pravi osnovne greke. Uenik moe pismeno opisati nekolicinu svakodnevnih situacija. zna napisati kratke jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. zna popuniti jednostavne formulare linim podacima. 19

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

Zna pisati jednostavne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi i planovi lanova porodice). zna koristiti neke izvedene oblike osnovnih rijei i osnovna glagolska vremna, prostorairene reenice i reenice spojene jednostavnim veznicima (i, ali). zna dosta tano pisati najee rijei ali esto pravi osnovne greke (vremena, afiksi) i daje nespretne formulacije. Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja.PROGRAMSKI SADRAJI

Nivo

Teme kola

Funkcije i vjetine Uenici e moi da: - opiu neto opirnije: osobe, predmete, mjesta dogaaje u prolosti neki izum, proces osjeanja - postavljaju i daju odgovore na lina pitanja, kao i pitanja u vezi sa miljenjima drugih - trae, daju i slijede uputsva (npr. kako da koriste neku napravu)

Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGIRANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirat e:

Gramatika Uenici e obnavljati i uiti: Imenice: - brojive i nebrojive, u vezi sa rijeima koje izraavaju neodreenu koliinu ili broj: some, any, i konstrukcijom There is /There are - Sloenice u mnoini (npr. grandmothers, grandfathers) Zamjenice: - Line - Pokazne - Upitne - Prisvojne - Neodreene - odnosne zamenice: who, which, that Pridjeve: - Determinatore:

Vokabular Uenici e obnavljati ili uiti vokabular koji se odnosi na date teme:

8. razred Osnovna kola 6. godina uenja engleskog jezika Prvi nivo osnovnog znanja Prijateljstvo -

-

Nauka i tehologija

Zdravlje i dobra kondicija Praznici i tradicija -

- izraze u usmenom ili pisanom obliku:svoje stavove u vezi sa datim temama, pri emu e iznositi razloge za i protiv - koriste javne usluge (npr. banka,

davanjem kratkih i neto duih odgovora uoavanjem opte i posebne informacije spajanjem pitanja i odgovarajuih odgovora, te spajanjem stubaca predvianjem osnovnog sadraja teksta popunjavanjem praznina i tabela biljeenjem kljunih rijei i izraza rjeavanjem zadataka: - tano/netano - viestrukog izbora

b) ITANJE I REAGIRANJE: Uenici e itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat e: - uoavanjem opte ili posebne informacije - predvianjem sadraja ili sutine teksta

kolski predmeti i prostorije u koli, neto proiren rjenik, npr. crafts room, assembly hall, computer room, gymnasium, laboratory, library, itd. Prijeteljstvo, neto proiren rjenik, npr. good friend, best friend, close friend, old friend Nauka i tehnologija i njihov uticaj na na svakodnevni ivot, uglavnom osnovni rjenik, npr. home appliances, camara, telephone, computers, itd. Zdravlje i dobra kondicija, osnovni

20

eljeznika /autobuska stanica/aerodrom, telefon) - porede ljude i predmete

- rjeavanjem zadataka - tano/netano - viestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Uenici e:

- uestvovati u jednostavnim: - govore/piu o dobrim i razgovorima i diskusijama iz loim stranama, na datu svakodnevnog ivota (npr. izraavajui temu slaganje i neslaganje uz obrazloenje) aktivnostima u kojima se igra po - piu ili izlau u obliku ulogama usmene prezentacije - raditi zajedniki na projektu, rjeavajui (npr. uticaj nauke i problem kako bi podnijeli izvjetaj o tehnologije na rezultatima svakodnevni ivot) - igrati po ulogama - izraziti miljenje u vezi sa datom temom, pri emu e navesti prednosti i loe strane onoga to obrazlau - prepriavati priu, dogaaj ili davati uzroke/posljedice - intervjuiu svog para, - odrati usmenu prezentaciju koja se susjeda, poznatu linost zasniva na prethodnom itanju, sluanju, itd. sprovedenom istraivanju ili intervjuiranju nekolicine ljudi (integrated skills) - rade zajedniki na rjeavanju nekog problema b) PISANJE: Uenici e: - pisati: kratke poruke krau priu, radove u kojima se iznosi miljenje razliite opise - lina pisma, razglednice, (aktivnosti koje vodi nastavnik, ili koje se zasnivaju na prethodnom -

lanove: a/an, the, zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodreenu koliinu i broj, npr. some, any, much, many, all, (a) few, (a) little, itd. Upitne pridjeve: what, which, whose - Opisne pridjeve, koji se odnose na date teme - Nepravilnu komparaciju Glagole: - Present Simple i Past Simple - Past Continuous vs. Past Simple - Present Perfect (sa for, since, just, yet, already) - Present Perfect vs. Past Simple - Modalni glagoli: must, have to, may, might, can, could, should - Pasiv, najbitnije Priloge, raznih oblika i znaenja, u vezi sa datim temama - Komparaciju priloga Prijedloge u konstrukcijama:

rjenik, npr. smoking, drinking, fast food, itd. Kultura i umjetnost, osnovni rjenik, npr. music, drama, literature, musician, guitarist, orchestra, painter, actor, itd. Nacionalni praznici i proslave u razliitim zemljama, npr. weddings, birthday parties, marriages, births, funerals, carnivals, itd. Pored stalnog izgraivanja vokabulara, uenici e uiti da koriste: Afikse, koji se odnose na date teme i gramatiku, npr. friendship, discussion, itd. Antonime, koji se odnose na date teme , npr. popular, unpopular; obedient, disobedient; sensitive, insensitive; considerate, inconsiderate itd. Sloenice, koje se odnose na date teme, npr. schoolday, power station, petrol pump, portrait painter, landscape painter itd.

21

itanju, sluanju ili koritenju biljeaka) - kljune rijei i izraze - svoje biljleke - diktate - ispravljati greke - popunjavati i pisati upitnike - praviti postere, raspored asova itd.

pridjev + prijedlog (npr. afraid of, ready for, itd.) Reenice: - If - reenice (prvi tip i drugi tip) - Vremenske (koje zapoinju sa when) Direktni i indirektni govor (izjave, zapovijesti, molbe) -

Homofone, koji se odnose na date teme, npr. sun, son; here, hear; new, knew; no, know itd. Kolokacije, koje se odnose na date teme, npr. take up an activity, do a sport, go for a walk, go on a diet Prijevodne ekvivalente kljunih rijei i izraza, pri emu se vri odabrano poreenje sa maternjim jezikom uenika, kao i nekim drugim stranim jezicima Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograniavajua.

22

ENGLESKI JEZIKTREA GODINA UENJA, 8. RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinje) CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i djeliminom postizanju nivoa A2.1 Zajednikog evropskog okvira za jezike - CEFR. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti jednostavne i esto koritene reenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi, porodici, poslu, blioj okolini na poznate teme i situacije). razumije glavnu poentu u kratkim jednostavnim uputstvima, objavama i prati promjenu teme na TV vijestima. moe dati informacije o kratkim tekstovima koje je sluao. moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. moe pronai odreene informacije u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (npr. razglednice/kratka pisma, vremenska prognoza, oglasi, prospekti, jelovnici, red vonje). na javnim mjestima razumije natpise koji se esto pojavljuju. Uenik zna opisati sebe - vlastito porijeklo, obrazovanje, obitelj i druge ljude. moe razgovarati na zadanu temu. Komunikacija moe biti oteana i moe doi do nesporazuma. razgovor o svakodnevnim temama jo je ogranien zbog malog fonda rijei te se slui uglavnom jednostavnim strukturama. ima jo potekoa kod izgovora, to moe povremeno oteati komunikaciju. Jo uvijek se primjeuje strani naglasak. vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama. Pravi esto greke i kod veoma jednostavnog neto produenog razgovora. 23

Govor

Pisanje

Uenik zna dosta tano pisati najee rijei ali esto pravi osnovne greke i daje nespretne formulacije (iz konteksta moemo zakljuiti ta je uenik htio rei). moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja. Vokabular Uenici e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr. Dom i porodica neto proireniji vokabular npr. family members and their occupations Zabava i slobodne aktivnosti neto proireniji rjenik npr. favourite sports, games unusual hobbies, going out to the cinema, theatre, party, amusement park Kultura rjenik vezan uz tipine karakteristike britanskog i bosankohercegovakog domainstva, uvenih Britanaca i mjesta engleskog govornog podruja

Znanje o jeziku

Stupanj

8. razred

Osnovna kola

3. godina uenja engleskog jezika

PROGRAMSKI SADRAJI Gramatika Teme Aktivnosti Uenici e: Uenici e uiti ili ponavljati: Dom i RECEPCIJA: porodica Imenice: - upuivati a) SLUANJE I REAGIRANJE: - brojive, nebrojive odgovarajue pozdrave i - pravilnu/nepravilnu mnoinu Zabava i Uenici e sluati izgovoreni tekst i odgovarati na Zamjenice: slobodne reagirati: njih - Line (pade subjekta i aktivnosti objekta) 1) neverbalno, npr. spajanjem - Pokazne (this, that, these, slika i tekstova, tanih i netanih those) Kultura - predstaviti sebe izraza, prezentiranjem odreenih - Upitne (who, which, what, i druge dijelova odsluenog teksta mimikom whose) itd. - Prisvojne (mine, yours) Svijet - Neodreene (somebody, sutranjic - obraati se 2) verbalno, npr. odgovaranjem na anybody, nobody, e pitanja, prepoznavanjem drugima something) netanih/tanih tvrdnji, Pridjeve: dopunjavanjem nedovrenih reenica - Determinatore, - lanove: a/an, the,zero - upoznavati Proli - prisvojne pridjeve, druge dogaaji b) ITANJE I REAGIRANJE: - pokazne pridjeve, this (girl), that (boy), these (girls), those Uenici e itati kratke tekstove, u (boys) - koristiti rjenik i sebi ili naglas, i reagirati - pridjeve neodreene London 24 Funkcije i vjetine

/Sarajevo Film i TV Problemi

nauiti voditi svoj vlastiti - uiti i vjebati fonetski izgovor - opisivati budue planove - prihvatiti ili odbiti ponude - izraavati zahtjeve i prijedloge - traiti i davati savjete

1) neverbalno, npr. traenjem odreenih informacija, spajanjem slika i tekstova, traenjem pogreaka i njihovim ispravljanjem u tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji, prezentiranjem odreenih dijelova teksta mimikom itd.

- opisivati: - ljude i predmete - neka raspoloenja i stanja - aktivnostI

- postavljati

koliine i broja (some, any, much, many, all) - upitne pridjeve (what, which, whose) Opisne pridjeve (najee): u okviru datih tema Nepravilno poreenje pridjeva Brojeve: 100, 1000 2) verbalno, npr. postavljanjem Glagole: pitanja i odgovaranjem na pitanja, Present Simple (potvrdna, prepriavanjem dijelova ili cijelih odrina, upitna forma) kratkih tekstova jednostavnim Present Continuous reenicama, upotrebom novog (potvrdna, odrina, upitna vokabulara u konkretnim forma) primjerima/reenicama, Past Simple pravilnih i prepoznavanjem netanih tvrdnji, nepravilnih glagola dopunjavanjem nepoznatih reenica Future Simple: shall/will itd. (potvrdna, odrina, upitna forma) Present Continuous za izraavanje budunosti Going to oblik PRODUKCIJA: Glagole: be, have/have got (potvrdna, odrina, upitna a) GOVOR: forma) Modalne glagole: can, may, Uenici e: have to, must, should Imperativ (sva lica jednine i - Praviti kratke jednostavne mnoine) dijaloge koji se temelje na Present Perfect temama o kojima se raspravljalo Priloge (najee): - Prepriavati kratke prie i ale - mjesto - Sudjelovati u razgovoru o - pravac, smjer (left, right, zadanim temama east, west) - Pjevati pjesme - vrijeme (last week, last year) - Igrati po ulogama, jezine igre - nain (slowly, quickly) 25

Svijet sutranjice rjenik vezan uz transport, vrijeme, mjesta i budue dogaaje Proli dogaaji Priloke odredbe za vrijeme, rijei koje idu zajedno London/Sarajevo rjenik vezan uz upute i lokacije pri razgledanju grada Film i TV rjenik vezan za vrste filmova i serija Problemi rjenik vezan uz kolska pravila, probleme uenika u svakodnevnom ivotu Osim to e stalno proirivati vokabular, uenici e ponavljati ili uiti da koriste: - Skraenice, najee (a.m., p.m., UK, USA, skraenice za dane u sedmici i mjesece - Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s, -ing) - Antonime u vezi sa datim temama (fast slow, up down, hot cold - Sloenice u vezi sa

pitanja i odgovarati na njih

-

itd. Recitirati, dramatizirati

b) PISANJE: - traiti i davati informacije Uenici e: Pisati diktate Prepriavati/prepisivati kratke tekstove Pisati sastave na odreene teme Dopunjavati nedovrene reenice, tabele krialjke, pjesme itd. Redati ispremetane rijei

Prijedloge: neto proirenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Reenice: Red rijei (uz upotrebu priloga uestalosti npr. always , never, sometimes) - There is a/There are some Is there a? Are there any?

datim temama ( football, basketball, swimming-pool, penfriend) - Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports, to do homework, make a phone call) Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograniavajua.

- sluati oekujui da uju odreenu informaciju

-

- sluati pjesme i prepoznavati stihove - vjebati pisanje razliitih tekstova

26

NJEMAKI JEZIKESTA GODINA UENJA, VIII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 i djeliminom dostizanju nivoa A2.2 Evropskog okvira za strane jezike (prvi stupanj osnovnog znanja). Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne vanosti. Moe razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. Moe razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular (privatna pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva). Moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Moe locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili vie odreenih informacija u neto irem tekstu. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica. Sporo ita i tee razumije ak i relativno kratke odlomke teksta. Govor Uenik moe dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lino vezan. Moe razumjeti kratke informacije drutvenog tipa, te obavljati dosta transakcija (kupiti potanske marke na poti, pitati za cijenu, u restoranu traiti pomo konobara i sl.). Moe nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. Izgovara bez potekoa neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primijetnih pauza i greaka kod zapoinjanja. Izgovor uenika je openito dovoljno jasan i razumije se ak i u sluaju kada sagovornici zahtijevaju da im poneto ponovi. Vlada najosnovnijim gramatikim strukturama, ali jo uvijek pravi mnogo osnovnih greaka. Pisanje Uenik je u stanju da pismeno opie nekolicinu svakodnevnih situacija. Zna napisati kratke jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. Zna popuniti jednostavne formulare linim podacima. Zna pisati jednostavne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi i planovi lanova porodice). Zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke (vremena, afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija.. 27

Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. PROGRAMSKI SADRAJI

kola Svakodnevni ivot Prijateljstvo ivot u gradu Nauka i tehnologija Zdravlje i dobra kondicija Praznici i tradicija Sredstva informiranja Zemlje njemakog govornog podruja znamenitosti, poznate linostiVjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu, - popunjavanjem tabela, - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: pridruivanja slike tekstu, pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, odgovaranja na postavljena pitanja, dopunjavanja teksta, popunjavanja tabela i sl. Gramatika Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice: -Dativ mnoine - Sloenice Zamjenice: - Line zamjenice u u dativu - Pokazne zamjenice dieser, diese, dieses - Neodreene zamjenice viele, nichts, etwas, man Pridjevi: - Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) - glagol werden + pridjev Glagoli: - prezent glagola werden, - prezent za izraavanje aktuelnog, prolog, navika, budunosti - prezent modalnih glagola drfen, sollen, - futur I, kola: Schulrume. Schulalltag, Schulpartnerschaft, Sprachkenntnisse verbessern, Kontakt aufnehmen, Schulen vergleichen, Schleraustausch... Prijateljstvo: jemanden gut verstehen, gemeinsame Interessen haben, jemandem vertrauen, jemandem zuhren, lgen, verzeihen, loben, Toleranz, Freundschaften schlieen, Missverstndnis... Svakodnevni ivot: Tagesablauf, der Alltag, Termine vereinbaren, Verabredungen, Wochenplan, Freizeitaktivitten ivot u gradu: Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. :

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: -razumjeti tekst oglasa, prospekta i slino -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom -diskutirati pro i kontra -ispriati o neem u prolosti -predstaviti najboljeg prijatelja -imenovati zgrade u gradu -opisati put - neto obrazloiti -opisati mjesto stanovanja -izraziti osjeanja -govoriti o svom hobiju -nabrojati vrste sportova -objasniti statistiku, grafiki prikaz i sl. -iskazati miljenje o neem -neto uporediti -razgovarati sa ljekarom -opisati medije i njihovu funkciju -diskutirati o TV-programu -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazloiti izbor

28

-iskazati sklonosti -opisati omiljene zvijezde, predstaviti neku muziku grupu i sl. -opisati proslave -estitati praznike -opisati ivot u porodici -nabrojati zemlje njemakog govornog podruja i neke poznate znamenitosti u pojedinim gradovima

GOVOR: Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze, - postavljati jednostavna pitanja, - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju, - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda - igrati uloge, - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici, PISANJE Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei i reenice, - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice, - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje)

- preterit pomonih i modalnih glagola, - ich htte za izraavanje elje - perfekt slabih glagola Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Reenica: Red rijei u zavisnosloenoj reenici Zavisnosloena reenica sa veznicima weil i dass Indirektni govor u indikativu bez veznika dass (Er hat gesagt, er kommt morgen.) Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme

der Bahnhof, das Rathuas, die Kirche, das Schwimmbad, die Brcke, der Markt, die Ampel, geradeaus, die zweite Strae links, durch den Park, an der Post vorbei, bis zur nchsten Kreuzung, sich orientieren, vom Markt zum Rathaus, einen Weg beschreiben... Nauka i tehnologija Handy, Computer, im Internet surfen, der Bildschirm, die Tastatur, Wettbewerb, sich fr etwas interessieren, Erfindungen... Zdravlje i dobra kondicija: (un)gesund leben, nicht rauchen drfen, bergewicht, gesundes Essen, Medikamente nehmen, die Apotheke, sich bewegen, Fitness, Sportarten, Sport treiben, einen Rekord aufstellen.... Sredstva informiranja: Fernsehprogramm, Nachrichtensendung, Werbung, Jugendsendung, Sportreportage, Zeitung, Zeitschrift, Rundfunk, Medien frher und heute, berichten ... Praznici i tradicija:Weihnachten, Weihnachtslieder, Ostern, Bajram, Familienfeste, Karneval, Valentinstag, feierlich, gemtlich, ein Fest vorbereiten, Glckwnsche, sich bedanken, ... Zemlje njemakog govornog podruja: Sehenswrdigkeiten, Wo spricht man Deutsch?, Reisen und Ausflge... Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog mogue leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksiki minimum.

29

NJEMAKI JEZIKTREA GODINA UENJA, VIII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i djeliminom postizanju nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti jednostavne i esto koritene reenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi, obitelji, poslu, blioj okolini). Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i pria. Moe dati informacije o kratkim tekstovima koje je sluao. Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. U svakodnevnim tekstovima (npr. oglasi, prospekti, jelovnici, red vonje) zna pronai konkretne informacije i moe razumjeti kratka jednostavna pisma. Na javnim mjestima razumije natpise koji se esto pojavljuju. Govor Uenik zna opisati obitelj, druge ljude, ime se bavi, vlastito porijeklo, izobrazbu. Moe razgovarati na zadanu temu. Komunikacija moe biti oteana i moe doi do nesporazuma. Razgovor o svakodnevnim temama jo je ogranien zbog malog fonda rijei te se slui uglavnom jednostavnim strukturama. Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju. Jo uvijek se primjeuje strani naglasak. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama. Pravi esto greke i kod veoma jednostavnog neto produenog razgovora. Pisanje Uenik zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta moemo zakljuiti ta je uenik htio rei). Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. 30

Znanje o jeziku

Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. PROGRAMSKI SADRAJI

Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: -govoriti o svojoj porodici i odnosu sa roditeljima , podjeli poslova u porodici -imenovati predmete u domainstvu - opisati vlastitu sobu -govoriti o interesovanjima - voditi intervju - opisati jedan dan - navesti datum - naruiti neto u restoranu - itati jelovnik -govoriti o vlastitim navikama kada je jelo u pitanju -davati prijedloge -prihvatiti ili odbiti neiji poziv -opisati neki predio -neto porediti - popuniti formular

ivot u porodici/obitelji Slobodno vrijeme (odlazak u kino, na koncert, u muzej, posjeta prijatelju...) Nastavne i vannastavne aktivnosti i kolske proslave ivot u gradu Bavljenje sportom Jelo i pie, odlazak u restoran Zemlje njemakog govornog podruja Moja domovinaVjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu, - popunjavanjem tabela, - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: pridruivanja slike tekstu, pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, odgovaranja na postavljena pitanja, dopunjavanja teksta, popunjavanja tabela i sl. Gramatika Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice: Dativ mnoine Zamjenice: - Line zamjenice u u dativu - Pokazne zamjenice dieser, diese, dieses - Neodreene zamjenice viele, nichts, etwas, man - Upitna zamjenica welcher, welche, welches Pridjevi: - Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) - glagol werden + pridjev Glagoli: - prezent glagola werden, - prezent modalnih glagola drfen, sollen, - prezent glagola sa razdvojivim prefiksom - futur I, - preterit pomonih glagola, - ich htte za izraavanje elje ivot u porodici / obitelji: im Haushalt helfen, das Zimmer aufrumen, auf die Geschwister aufpassen, den Mll wegbringen Slobodno vrijeme: ins Konzert gehen, gute Musik genieen, der Zirkus, das Publikum, die Artistenummer, der Clown, auftreten, ein Museum besichtigen Nastavne i vanna stavne aktivnosti i kolske proslave: die Projektarbeit, an einem Projekt teilnehmen, ein Thema bearbeiten, sich mit einem Thema beschftigen, eine Schulfeier organisieren, ein Theaterstck auffhren, ... ivot u gradu Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. :

31

- napisati razglednicu - davati savjete - imenovati zgrade u gradu - opisati put - opisati mjesto stanovanja - imenovati vrste sportova - iskazati miljenje o neem - opisati omiljenu muziku grupu, sportaa i sl. - osnovne informacije o Njemakoj i Austriji -znati govoriti o znamenitostima u zemljama njemakog govornog podruja i svojoj domovini

GOVOR: Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze, - postavljati jednostavna pitanja, - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju, - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda - igrati uloge, - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici, PISANJE Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei i reenice, - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice, - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje)

- perfekt slabih glagola Brojevi: -redni brojevi za iskazivanje datuma Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Reenica: Red rijei u zavisnosloenoj reenici Zavisnosloena reenica sa veznikom weil Indirektni govor u indikativu bez veznika dass

der Bahnhof, die Kirche, die Brcke, die Post, das Schwimmbad, Wie komme ich zum Schwimmbad?, die erste Strae links, geradeaus, an der Ampel.... Bavljenje sportom Sportarten, Sport treiben, trainieren, die Sporthalle, das Stadion, der Leistungssportler, ... Jelo, pie, odlazak u restoran Hunger haben, Durst haben, Speisekarte, der Nachtisch, Lieblingsspeise... bestellen, zahlen, die die

Zemlje njemakog govornog podruja: Wo liegt...? grenzen an, die Einwohnerzahl, die Hauptstadt, der Fluss, das Gebirge... Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog mogue leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksiki minimum.

Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme

32

FRANCUSKI JEZIKESTA GODINA UENJA VIII razred osnovne kole (2 asa sedmino/tjedno-70 asova godinje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti u potpunosti dostizanju nivoa A2.1. i djelimino nivoa A2.2. Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog ivota (line informacije, kupovina, praznici, sport, kola, zdravlje) razumije krae dijaloge / diskusije u situacijama iz svakodnevnog ivota (u restoranu, na ulici, u koli, na utakmici) razumije jednostavne upute, savjete, zadatke, razumije osjeanja i stavove govornika itanje i razumijevanje ita i razumije krae tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog ivota ita i pronalazi traene informacije u katalozima, oglasima, brourama, jelovnicima, kuhinjskim receptima ita i razumije kratke novinske lanke, kratka pisma, poruke, estitke, pozivnice, uputstva o upotrebi Govor uestvuje u razgovoru na poznatu temu, postavlja pitanja i daje odgovore izraava lini stav i osjeanja govori o svojim svakodnevnim aktivnostima opisuje i govori o osobama iz blieg okruenja (porodica, prijatelji,...) opisuje i uporeuje predmete i osobe u govoru vodi rauna o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji reenice pie kratki opis dogaaja, linog iskustva, kratko pismo pie line napomene, podsjetnike, biljeke pie line poruke, estitke, pozivnice, plakate pie kratke, upute o upotrebi, recepte... Na ovom nivou uenja uenik prepoznaj, ponavlja, ui i upotrebljava steena znanja o jeziku Uenik stie znanje o najznaajnijim strategijama uenja stranog jezika

Pisanje

Znanje o jeziku

33

Nivo 8.razred Osnovna kola 6. godina uenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja

teme - Prijateljstvo -kola -Svakodnevni ivot u gradu -Praznici, tradicije - ovjek dijelovi tjela -Zdravlje i sport -Sredstva informisanja - Nove tehnologije (mobitel, kompjuter i dr.)

funkcije i sposobnosti Uenici e znati -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine ovjeka -tijelo ovjeka -kretanje u gradu -sportsku aktivnost -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju kolu, aktivnosti u koli, - priati, postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa nainom obiljeavanja praznika u Francuskoj i kod nas, -davati, traiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i nainom upotrebe kompjutera, mobitela, telefona... -govoriti o svom linom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete, naredbe, pozivati i odgovarati na pozive, -opisati situaciju u prolosti -opisati situaciju u budunosti

aktivnosti RECEPCIJA a)SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vjebi sa prazninama -podvlaenjem tanog odgovora -zaokruivanjem viestrukog izbora -biljeenjem kljunih rijei ili traenih informacija b)ITANJE I REAGOVANJE Uenici e znati itati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : -rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih i netanih tvrdnji -podvlaenjem traenih informacija -ispravljanjem pogreaka -dopunjavanjem reenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepriavanjem teksta

gramatika Uenici e ponavljati i utvrivati steena znanja, te uiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija reenice -vezivanje rijei -specifini fonemi vokali, nazali Imenice - rod - prirodni i gramatiki - mnoina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom lan -ponavljanje odreenog i neodreenog lana -partitivni lan Zamjenice -line zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj, odrinoj i upitnoj reenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui, que, (de qui, qui) - neodreene zamjenice : on, tout, personne, chaque -odnosne zamjenice qui, que, o Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni -opisni pravilna i nepravilna komparacija Glagoli

vokabularUenici e ponavljati i proirivati vokabular u vezi sa sljedeim temama:

-Prijateljstvo: -le/la meilleur/e ami/e, avoir de la confiance , se confier , sortir ensemble, samuser bien, organiser une fte ; une surprise-partie. -la description du caractre : bon, confiant, gai, timide, sociable, renferm, rleur, discret/indiscret. -kola: proirivanje vokabulara - le journal dcole ; rapporter des activits lcole, les nouvelles de la vie scolaire -crer les affiches reprsentant la France et la langue franaise -changes scolaires ; inviter / accueillir quelquun, prsenter sa ville, son cole -Svakodnevni ivot u gradu proirivanje vokabulara -se dplacer dans la ville - les moyens de transport commun, prendre lautobus, le tram, le mtro, le taxi monter/descendre acheter le ticket de mtro, lhoraire du mtro, quelle heure part . ? le dpart / larrive -les institutions de culture dans la ville (muse, bibliothque, expositions, cinma, mdiathque) -Praznici i tradicije u Francuskoj i kod nas -le calendrier, les jours fris, -les ftes religieuses et les ftes nationales en France et en BosnieHerzgovine -la fte de Nol, le Jour de lAn, Pques, la fte de Bajram

34

-uporeivati ljude i predmete -pisati kratke lanke i intervjue za kolske novine Napomena: sve ove funkcije i vjetine e biti svedene na uenikove jezike kompetencije

PRODUKCIJA a)GOVOR Uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama -govoriti na zadanu temu -prepriavati dogaaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati krae dijaloge -davati i traiti obavijesti -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE Uenici e znati pisati: -kratke poruke, SMS, mail, pozivnice, pisma -kratku priu, dogaaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke lanke o kolskom ivotu -popunjavati tabele i jednostavne krialjke -praviti postere,

Potvrdni, odrini i upitni oblik : -prezent ponavljanje pravilnih glagola i uenje osobenosti glagola sa infinitivom na ir, re, oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na er -perfekt pomonih glagola i nekih nepravilnih glagola estih u upotrebi -imperfekt -sibonktiv prezenta glagola ne er i glagola avoir, tre i faire Prilozi -tvorba priloga na ment -komparacija priloga -komparacija priloga bien, mal - ponavljanje priloga : -za mjesto: ici, l, o, dedans, dehors... -za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za koliina: peu, assez, beaucoup, trop, trs, encore -za nain : bien, mal, vite, volontiers, souvent -priloki izrazi za vrijeme : dabord, la fin.... - priloke odredbe za mjesto: loin de, prs de, ct de, au milieu de... Prijedlozi , dans, de, chez, en, pour, avec, entre, contre.... (ponavljanje) -Brojevi do 1000 Ponavljanje glavnih brojeva -Veznici : et, ou, mais, car, -Reenica -red rijei u potvrdnoj, upitnoj i odrinoj reenici

-le Premier Mai -le dfil du 14 juillet -la Fte de la musique -le menu de fte -les chansons de fte -ovjek dijelovi tijela -les parties du corps, (le pied, la jambe, lamain, le bras,la gorge, le ventre, le cur, ) souffrir, avoir mal , lever le bras, plier les genoux, baisser les paules, marcher, sarrter, se retourner -lhygine du corps prendre la douche, se laver, se brosser les dents... -le savon, le shampoing, la serviette, le dentifrice

Zdravlje i sport -entretenir le corps et la sant -tre en pleine forme, tre sportif/ive... -les sports collectifs, jouer -les sports individuels (faire de la musculation, de la natation, du ski...) -lesprit sportif, savoir gagner/perdre un match -tre fort/e, persistant/e, patient/e, courageux/euse, audacieux/euse, -supporter une quipe -Sredstva informisanja -les journaux, les magazines, les quotidiens, les hebdomadaires -la radio, la tl : les missions en direct, les infos, les films, les reportages -les chanes, les pubs -les zappeurs, lanimateur/trice, l/la prsentateur/trice les vedettes de tl -Nove tehnologije -acheter le nouveau tlphone portable, lenouvel ordinateur Comment a marche ? -allumer/teindre, appuyer le bouton/la touche, envoyer/recevoir un SMS, un

35

-sloena reenica : uzrona (parce que), vremenska (lorsque, pendant que)

message, taper sur le clavier, enregistrer, imprimer,

FRANCUSKI JEZIK TREA GODINA UENJA VIII razred osnovne kole (2 asa sedmino 70 asova godinje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne kole je omoguiti razvoj jezine kompetencije uenika, to predstavlja sredinji, nezamjenjiv vid uenja jezika, a naroito je potrebno razviti komunikacijske sposobnosti. Uenike treba bolje upoznati sa elementima civilizacije i kulture zemlje iji jezik ue, kao i sa njihovom vlastitom kulturom te, kad god je to mogue i u okviru njihovih sposobnosti, vriti usporedbe izmeu kulture zemlje iji jezik ue i kulture njihove zemlje. Na taj nain bi bilo, izmeu ostaloga, mogue kod uenika razviti pozitivnu radoznalost, samostalnost i kreativnost. Takoer, uenjem francuskog jezika u ovom uzrastu, trebalo bi usaditi uenicima ljubav prema prirodi i svijest o potrebi ekoloke zatite. Izuavanje jo jednog stranog jezika treba da pospjei kontinuitet i povezanost uenja kao cjeloivotnog procesa. U nastavi francuskog jezika, kao drugog stranog jezika, u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A 1.3 i djeliminog A 2.1 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenici razumiju, uz znatan napor, jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njih od neposredne vanosti. Mogu da razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i mogu da prate promjenu teme na TV vijestima Mogu da razumiju iskaz ukoliko je jasno artikulisan standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. esto zahtijevaju da im se neto ponovi. itanje i razumijevanje U stanju su da razumiju kratke, jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular Mogu da razumiju glavne ideje i neke detalje u kraem tekstu. Mogu locirati i komparirati jednu iili vie odredjenih informacija u neto irem tekstu. Ponekad su u stanju da pogode iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica Sporije ita i tee razumije due odlomke teksta Govor Uenici mogu dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme. Mogu razmjenjivati kratke informacije drutvenog tipa (npr. pri kupovini ili obavljanju nekih usluga). Mogu nakratko povesti razgovor, ali su rijetko u situaciji da ga nastave jer ne razumiju dovoljno Izgovaraju bez potekoa neke poznate nizove ali prave dosta primjetnih pauza Izgovor im je openito dovoljno jasan Vladaju osnovnim gramatikim strukturama u proirenijem usmenom izlaganju, ali jo uvijek prave mnogo osnovnih greaka Pisanje Uenici su u stanju da pismeno opiu nekolicinu svakodnevnih situacija Znaju napisati jednostavne, linearne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi, planovi lanova porodice) 36

Znanje o jeziku

Uenici piu kratke tekstove koristei osnovne rijei i osnovna glagolska vremena Izrauju projekte Na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, upotrebljavaju i stjeu nova znanja o jeziku

37

Nivo8. razred Osnovna kola 3. godina uenja francuskog jezika Prvi stepen osnovnog znanja

Teme

Funkcije i sposobnostiUenici e znati: - predstaviti sebe i lanove svoje porodice - opisati sebe i lanove porodice, svoju okolinu, trenutnu aktivnost - obraati se ljudima - postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obraene teme - traiti i davati informacije (postavljati pitanja i odgovarati na pitanja, davati i potvrivati informacije) - izraziti - slaganje i neslaganje - zahvalnost - interesovanje - bol - govoriti o - sebi i porodici - slobodnom vremenu - Francuskoj /BiH - zdravlju - prirodi koristei sadanje i prolo vrijeme, kao i blisku budunost. Sve ove funkcije e biti u okviru uenikove jezine sposobnosti.

AktivnostiRECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr: obiljeavanjem odreenih rijei i fraza, zaokruivanjem tanog odgovora, popunjavanjem praznina novim usvojenim rijeima i izrazima itd 2) verbalno, npr: davanjem kratkih odgovora na pitanja koje je postavio nastavnik ili osoba sa zvunog snimka, prepriavanjem kraih tekstova, biranjem tanog odgovora, postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim uenicima b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e itati kratke tekstove, usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno, npr: traenjem odreenih informacija, rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih i netanih tvrdnji , dopunjavanjem i dovravanjem reenica 2) verbalno, npr: odgovaranjem na postavljena pitanja, prepriavanjem dijelova teksta, recitovanjem recitacija PRODUKCIJA a) GOVOR Uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama:

GramatikaUenici e uiti o tome, ponavljati i koristiti: Reenica Red rijei u potvrdnoj odrinoj i upitnoj reenici Fonetika Intonacija reenice i vezivanje rijei u izgovorne cjeline Imenice - rod: prirodni i gramatiki na -e i neki oblici na eur, -euse i -eur, -trice - jednina i mnoina - pravilna mnoina na s - neki primjeri nepravilne mnoine na x: eau-eaux, al-aux .. lan - ponavljanje odreenog i neodreenog lana - partitivni lan Zamjenice - line nenaglaene - line naglaene (subjekatski i objekatski pade) - upitne: Qui?, De/ qui?, Que?, De/ quoi - proste odnosne zamjenice: qui, que, o - neodredjene: on, tout, personne Pridjeve - opisne - prisvojne -pokazne - komparacija pridjeva Glagole

VokabularUenici e ponavljati i proirivati vokabular koji se odnosi na date teme, npr: - Porodica: dogaaji unutar porodice (les ftes en famille: Le Jour de l'An, Nol, Paques, ftes en famille bosniaque, les cartes de voeux, les cadeaux ...spcificits des ftes - Kua/dom (proirivanje vokabulara): les diffrents types de logement: la maison, l'appartement, le studio, la grande villa, etc; les diffrentes pices et les lieux de la maison; les meubles, les accessoires, les lments de dcoration - U kupovini (proirivanje vokabulara): situations propres aux actes d'achat: acheter et payer, l'argent, demander le prix (Combien a fait?, Combien cote...? C'est combien?) Comment payer: en espces (avec des billets, avec des pices), par carte bancaire, par chque -kola: (proirivanje vokabulara): le systme ducatif (osnovne odlike), les activits l'cole, entrer l'cole .../sortir de ...; suivre des cours de ..., une formation de ..., faire des tudes, passer un examen, chouer ... - Francuska / BiH, osnovni vokabular: le pays / la ville natale, la capitale, les rgions, les paysages, le climat, les habitudes des gens, exprimer les ressemblances et les diffrences - Slobodno vrijeme, proireniji vokabular npr. les activits de loisirs, expressions des gots et des

Moja porodica i ja Kua/dom (stanovanje i blia okolina) U kupovini kola Francuska/BiH Slobodno vrijeme Zdravlje i ishrana Priroda

38

- uestvovati u razgovoru s drugima - govoriti na zadanu temu - davati upute i informacije - traiti obavijesti - uz nastavnikovu pomo izvoditi dramatizirani tekst b) PISANJE Uenici e: - pisati krae diktate - popunjavati tabele i jednostavne krialjke - prepriavati tekstove - pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale, lettre) - slati SMS ili e-mail

(potvrdni i odrini oblik) - Prezent (ponavljanje) - Prezent gl. na ir, re, oir - Prezent povratnih glagola - Imperativ (ponavljanje) - Bliski futur (ponavljanje) -Futur I - Perfekat glagola na er Priloge za - mjesto: ici, l, o, - vrijeme: aujourd'hui, hier, demain, tt, tard - koliinu: peu, assez, beaucoup, trop, trs - za nain: bien, mal, vite, volontiers, souvent Prijedloge , dans, de, chez, avec etc. Brojeve (glavne) do 1000

prfrences en matires de loisirs, les spectacles (le cinma, le thtre, la musique, la danse), les sports (le football, le ski, le vlo, la natation), les loisirs la maison (la tlvision, la radio), voir une exposition, visiter un muse, lire (la lecture), voyager (le voyage), etc - Zdravlje i ishrana: - tre de bonne/mauvaise sant; aller voir le docteur, prendre des mdicaments, avoir mal ... - la nourriture et les repas, situation propres la nourriture et au restaurant, avoir faim manger; avoir soif boire; la table: une assiette, un verre, une forchette, une cuillre, un couteau, une tasse; apprcier: c'est bon, excellent, dlicieux, a a bon/mauvais got; etc - Priroda: les paysages: le lac, la rivire, la mer, la montagne; les animaux: domestiques et sauvages; etc

39

ARAPSKI

JEZIK

ESTA GODINA UENJA, VIII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino 70 sati godinje) Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje leksikom i gramatikom predvienom za ovaj nivo upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava; razumijevanje i potivanje drugih kultura; razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

-

NIVO: ESTA GODINA UENJA - VIII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/ 70 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja uenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika - voenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti - razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logikog pamenja - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika - itanje i pisanje jednostavnih sintagmi, reenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru - kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude - dopunjavanje reenica i kraih tekstova zabavno itanje i pisanje jednostavnih reenica i tekstova 40

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze; line i pokazne zamjenice; komparaciju pridjeva; prijedloge; izraavanje posjedovanja; dual i plural imena; brojeve; enski rod; potpunu i nepotpunu deklinaciju; ime relacije; modalne glagole (elim, volim, mogu); izraavanje vremena putem rednih brojeva.Nivo VIII razred Osnovna kola 6. godina uenja arapskog jezika Teme - Aktivnosti u koli - Kupovina (voe, povre; brojevi) - Kratki dijalozi vezani za putovanje (autobuska stanica, aerodrom, restoran) - Sportske i druge aktivnosti -Moja domovina, glavni grad - Arapske zemlje i glavni gradovi i druge karakteristike - Hidretski mjeseci - Izraavanje datuma - Arapski Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim i glagolskim) i ogranienim brojem rijei kolske aktivnosti - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Prilikom kupovine traiti odreenu koliinu voa, povra i drugih prehrambenih artikala - upotrebljavati brojeve preko 1000 - Koristiti redne brojeve za izraavanje sati - Nabrojati dane u sedmici, hidretske mjesece i godinja doba i koristiti u govoru i pisanju - Koristiti jusiv u funkciji negacije perfekta (lam yaktub) - upotrebljavati futur - jednostavnim izrazima izraziti ta ele, vole, mogu - razumjeti ukoliko se od njih neto zahtijeva - razumjeti jednostavne Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei i konstrukcije koje su uenici uli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona, 2) verbalno, npr.: - ponavljanjem odreenih sintagmi i reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, - popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama ITANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih sintagmi ili reenica i reagirati: 1) neverbalno, npr: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajuih ilustracija, 2) verbalno, npr: - kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR: Uenici e: - ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskazekoje uju sa CD-a; - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom; - pjevati; - recitirati krae pjesmice; - glumiti..itd. Gramatika - Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj reenici - Atributivna sintagma - Glagoli kana i laysa i izraavanje njihovog predikata - Pronominalni sufikski iza prijedloga i imenica - Negativni oblici prezenta i futura - Masdari I glagolske vrste - Izraavanje priloga za vrijeme - Razlomljeni plural - Brojevi preko 1000 - Kongruencija broja i imenice Vokabular -Uenici proiruju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske reenice -Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular. -Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju.

41

jezik na WWW

pisane upute, posebno ako su ilustrirane

- postavljati jednostavna pitanja; - povezivati rijei i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Uenici prepisuju rijei, reenice i krae tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. - rekonstruiu sintagme i reenice - dopunjavaju izostavljene rijei, dijelove reenice i cijele reenice - piu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu

-Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila veina uenika

ARAPSKI

JEZIK

DRUGI STRANI JEZIKTREA GODINA UENJA, VIII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino 70 sati godinje) Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura; razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

42

TREA GODINA UENJA - VIII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino / 70 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja uenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika - razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logikog pamenja - itanje rijei, vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru - itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika - prepisivanje rijei i kratkih sadraja bude zabavno - kratki usmeni i pismeni odgovori itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica - dopunjavanje rijei i reenica

-

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova; varijante pisanja slova; kratki i dugi vokali; sukun; tadid; tanwin; pisanje odreenog lana; vezivanje slova u rijei, sintagme i krae reenice.Nivo VIII razred Osnovna kola 3. godina uenja - Opisati porodicu, sebe i druge Teme -Pozdravljanje i upoznavanje Funkcije i vjetine Uenici e znati: - Pozdravljanje na formalan i neformalan nain - Predstaviti sebe i Aktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - bojenjem navedenih predmeta / osoba Gramatika - Odreeni i neodreeni lan - Elementarna imenska reenica - Upitna Vokabular Uenici e: uiti samo osnovni vokabular, koji e biti osnova za

43

arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja

druge - Kua - Svakodnevni ivot - kola (sportske i kulturne aktivnosti) - Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme - Koristiti brojeve do 20 (bez objanjavanja inkongruencije ) - Iskazivanje starosti - Proslava roendana, praznika - Imenovati lanove svoje ue porodice - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Brojati od 1 do 10 - Rei koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ogranien broj odjevnih predmeta

- lijepljenjem odn. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne

iz teksta koji su uli, - pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei koje su uenici uli odn. povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - podvlaenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na rijei koje su uenici uli, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona, 2) verbalno, npr.: - ponavljanjem odreenih rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, ITANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei, sintagmi ili reenica i reagirati: 1) neverbalno, npr: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, 2) verbalno, npr: kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, - dopunjavanjem izostavljenih rijei ili sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR: Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona; - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom; - pjevati; - recitirati krae pjesmice; - glumiti..itd. PISANJE Uenici najprije prepisuju rijei koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja sintagmi i reenica (npr: Gdje su nestale rijei? - nastavnik ispisuje sintagme/reenice na tablu, izostavljajui odreene rijei koje uenici treba da popune) - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd.

reenica - Gramatiki enski rod (nastavci za .r.) - Osnovne boje (muki i enski rod) - Pokazne zamjenice (za blie i dalje objekte) - Line zamjenice (jednina i 1. lice mnoine) - Pridjevi (najee upotrebljavani) - Prijedlozi (fi, min, 'ila, `ala) - Particip aktivni - Upitni izraz (min ayna) - Brojevi (do 20)

tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) reenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular. Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju.

44

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE (1. strani jezik) ZA VII, VIII I IX RAZREDSavremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII, VIII i IX razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie slobodu i kreativnost ideja, te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (esta godina uenja) treba istai poseban znaaj motivacije, kao i paljivog izbora nastavnih sadraja usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative uenika obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata upotreba savremenih tehnikih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje analiziranje tekoa u procesu uenja upoznavanje uenika sa kriterijima uenja itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici svjesno stiu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnoteu. Po pitanju sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga, a prije njihovih sluanja nastavnik odgovarajuim aktivnostima priprema uenike za uspjeno prihvatanje sadraja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke.

45

Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika, da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji nastavnih sadraja, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti kontrolirano (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati) ili slobodno (kreativno), kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije historije i umjetnosti, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meuljudskih odnosa.Odreeni nastavni sadraji koji se obrauju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina, ivotna sredina), fizikom i hemijom. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom rada u parovima, individualnog izlaganja, tumaenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu.Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, upitnika, diktata (10-15 min) nakon svake obraene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo, produbljuje, proiruje ili mijenja pedagoki pristup. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim stranama uenja, predstavlja pomo i ueniku i nastavniku. Tokom kolske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugoditu po jedan. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od kljunih faktora za formuliranje konane ocjene. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu. 46

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII, VIII I IX RAZRED (2. strani jezik)Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII, VIII i IX razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie slobodu i kreativnost ideja, te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (trea godina uenja) treba istai poseban znaaj motivacije, kao i paljivog izbora nastavnih sadraja usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative uenika obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata upotreba savremenih tehnikih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje analiziranje tekoa u procesu uenja upoznavanje uenika sa kriterijima uenja itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici svjesno stiu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnoteu. Po pitanju sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga, a prije njihovih sluanja nastavnik odgovarajuim aktivnostima priprema uenike za uspjeno prihvatanje sadraja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se 47

rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmen