npip za i ciklus studija akademske 2013-2014. godine

1

UNIVERZITET U BIHAĆU

PRAVNI FAKULTET BIHAĆ

Nastavni plan i program I ciklusa studija

akademske 2013/14. godine

Bihać, 2013. godine

2

UPRAVA FAKULTETA

DEKANAT

Ulica Mehe Hadţiabdića bb.

Telefon / fax 037 310 990

Email: [email protected]

www.pravnifakultet.ba

Dekan: Prof. dr. Nevzet Veladţić

Prodekani:

Prof. dr. Suad Hamzabegović

(Prodekan za nastavu)

Prof. dr. Genc Trnavci

(Prodekan za nauĉno - istraţivaĉki rad)

Sekretar fakulteta: Emira Delić

Fakultetsko vijeće

Ĉlanovi: dekan kao predsjednik,

profesori i saradnici u stalnom radnom odnosu

i predstavnik Asocijacije studenata

mailto:[email protected]

http://www.pravnifakultet.ba/

3

UVOD

Bosna i Hercegovina je prihvatila principe Bolonjskog procesa

stavljanjem potpisa na relevantne dokumente u Berlinu 16. 09. 2003. godine.

Time je ušla u red 40 zemalja Evrope koje su se obavezale da će do 2010.

godine ispuniti uslove za potpuni prelazak na ovakav naĉin studiranja. Pravni

fakultet Univerziteta u Bihaću na temelju iste odluke ušao je u Bolonjski

proces u cilju ispunjavanja svih potrebnih evropskih standarda koji

osiguravaju transparentnost obrazovne institucije u odnosu na druge

obrazovne sisteme, kvalitet studiranja, mobilnost studenata i profesora na

evropskom podruĉju.

ECTS bodovi predstavljaju numeriĉku vrijednost (izmeĊu 1 i 60) koja

se dodjeljuje predmetima / kursevima kako bi se opisao koeficijent

opterećenja studenta prilikom savladavanja predviĊenog gradiva. Oni

odslikavaju kvantitet rada koji svaki predmet / kurs zahtijeva u odnosu na

ukupnu koliĉinu rada koja je potrebna da se završi cijela godina studija na

Pravnom fakultetu, tj. predavanja, praktiĉni rad, seminari, konsultacije,

samostalno uĉenje u biblioteci ili kod kuće – i ispite.

Prilikom izrade ECTS bodova Komisija je išla po principu «odozgo

prema dolje», tako što ukupan broj studijskih bodova iznosi 240, odnosno

svaka godina je normirana sa 60 bodova, a semestar 30 bodova. To znaĉi da

vremensko trajanje prvog ciklusa studija Pravnog fakulteta je 4 godine, kao i

u susjednim zemljama Hrvatskoj, Sloveniji, MaĊarskoj i nekim drugim.

ECTS je jedinstven sistem studijskih bodova koji se dodjeljuje

pojedinim predmetima / kursevima, a koji omogućava:

Prepoznatljivost i poreĊenje programa i sadrţaja

Akumulaciju i prenos steĉenih bodova

Mobilnost studenata na evropskim univerzitetima.

Na takav naĉin studijski bodovi doprinose:

Transparentnosti planova i programa

Povećanju mogućnosti izbora za studente

4

Proširivanja meĊuuniverzitetske saradnje

Stvaranju evropskog obrazovnog prostora.

Ukoliko student uspješno obavi sve predviĊene obaveze, stiĉe pravo da

mu se nakon njihovog okonĉanja priznaju ili dodijele ECTS studijski bodovi.

Dodijeljeni ECTS bodovi upisuju se u studentov personalni dossier (personal

file) koji omogućavaju nastavak studija kako na matiĉnoj instituciji tako i

izvan nje.

Komisija se prilikom izrade ECTS studijskih bodova vodila slijedećim

principima:

Kritiĉko preispitivanje programa studijskih predmeta koji su prisutni

na Pravnom fakultetu

Insistiranje na individualnim obavezama studenata (npr. pisanim

radovima), te postepeno povećavanje broja sati individualne nastave i

konsultacija izvan nastave umjesto klasiĉnog pristupa ex katedra

Princip dostupnosti svih relevantnih informacija o uslovima i naĉinu

studiranja

Osnovni cilj prelaska na Bolonjski proces je uspostavljanje atraktivno i

efikasnog studijskog obrazovanja prvog ciklusa Pravnog fakulteta,

zasnovanog na dobro uvezanoj unutrašnjoj organizaciji svih dijelova sistema.

Svjesni smo da je to izuzetno teţak i kompleksan zadatak i da se prvi koraci

usmjeravaju ka redefiniranju cijelog sistema studiranja te revidiranju

studijskih programa koji zadovoljavaju standarde evropskog podruĉja. Pravni

fakultet Univerziteta u Bihaću prihvatio je buduće izazove te usmjerio sve

svoje intelektualne i materijalne potencijale u tom pravcu.

5

ISHODI UČENJA – BACHELOR PRAVA

(akademski standardi)

Ovaj dokument postavlja minimum postignuća kojeg student Pravnog

fakulteta u Bihaću treba posjedovati prije nego što mu se dodijeli diploma sa

zvanjem diplomirani pravnik.

Ovaj dokument se odnosi na sve studente koji prema studijskom programu

steknu minimum 240 ECTS bodova.

Svaki student će morati u toku studijskog perioda uspješno demonstrirati

postignuća u svim planiranim nastavnim predmetima kako bi potvrdio svoju

osposobljenost znanjem i vještinama potrebnim za kvalifikaciju diplomiranog

pravnika.

Student završne godine Pravnog fakulteta mora demonstrirati zadovoljavajuće

rezultate u slijedećim oblastima:

a) Sposobnosti vezane za uţu oblast prava

1. Znanje: student treba iskazivati temeljna znanja i razumijevanje u

podruĉju pravnog (pravnih) sistema, a posebno on/ona:

da budu u stanju da iskaţu znanje na solidnoj razini o kljuĉnim

konceptima, vrijednostima, principima i propisima pravnog

(pravnih) sistema;

da su u mogućnosti objasniti kljuĉne pravne institucije te

procedure u tom pravnom sistemu;

da su u stanju demonstrirati steĉeno znanje temeljito i u

kontekstu koji obuhvata šira podruĉja pravnog sistema.

2. Primjena i problemsko rješavanje: da student iskazuje temeljne

sposobnosti u primjeni steĉenog znanja u ograniĉeno kompleksnim

situacijama kao i da izvodi argumentirane zakljuĉke u konkretnim

aktualnim ili hipotetiĉkim problemima.

3. Izvori i istraţivanja: da student iskazuje osnovne sposobnosti u

jasnom prepoznavanju pitanja koja zahtjevaju istraţivanje; da u

korištenju ĉasopisa i elektroniĉkih baza podataka prepoznaje

suvremene pravne informacije; da iskazuje sposobnost u korištenju

primarne i sekundarne literature potrebne za njegov studij.

4. Kreditni sistem:

6

b) Sposobnost u prenošenju intelektualnih vještina:

analiza, sinteza, kritiĉkog rasuĊivanja i procjena

Da student iskazuje osnovnu sposobnost u: 1. Prikupljanju zajedniĉkih informacija i materije iz razliĉitih

izvora;

2. Pravljenju sinteza relevantnih doktrinarnih i politiĉkih

pitanja vezanih za temu koja je predmet istraţivanja;

3. Donošenju kritiĉkih sudova na temelju konkretne i

meritorne argumentacije;

4. Mogućnosti da vrši racionalan odabir izmeĊu alternativnih

solucija;

c) Autonomnost i osposobljenost za uĉenje:

1. da je osposobljen za neovisno planiranje i obavljanje zadataka u

podruĉju prava;

2. da odraţava sposobnost u traţenju povratne informacije u postupku

uĉenja;

d) Posjedovanje vještina

Govorna i pisana komunikacija:

1. da iskazuje osnovne govorne i pisane sposobnosti u

korespondenciji;

2. da prezentira svoja znanja ili argumente na naĉin koji je

pristupaĉan, odnosno prikladan shodno kome je

upućen;

3. da je osposobljen za ĉitanje i diskutiranje kompleksnih

pravnih materijala.

Druge kljuĉne vještine: numeracija, informacijska tehnologija i

timski rad: student treba da iskazuje temeljne sposobnosti za:

1. Korištenje numeriĉkih ili statistiĉkih formi kod procjenjivanja

ĉinjenica i informacija, posebno onda kada su one temelj

njegove/njene argumentacije;

2. IzraĊivanje eseja i drugih vidova tekstualnih radova te

prezentiranje takvih radova u metodološki prihvatljivoj formi;

3. Korištenje elektronskih informacija dobivenih iz pretraţivaĉkih

sistema;

4. Rad u timovima u kojima kao uĉesnik daje doprinos u rješavanju

zadataka.

7

DODATNA UPUTSTVA UZ NASTAVNI PLAN

Studenti koji u srednjoj školi nisu uĉili latinski jezik duţni su odslušati

nastavu iz latinskog jezika za pravnike tokom I semestra na Pravnom

fakultetu, te isti poloţiti prije pristupanja polaganju ispita iz predmeta

Rimsko pravo.

Na osnovu ĉlana 150. Statuta Univerziteta u Bihaću studenti stiĉu

pravo na upis u narednu godinu studija ostvarivanjem ECTS bodova za

predmete iz predhodne godine studija.

- Student moţe prenijeti u narednu godinu studija najviše šest

(6) neostvarenih ECTS bodova, odnosno najviše jedan

nastavni predmet ukoliko je isti vrednovan sa više od šest

(6) ECTS bodova.

- Student koji ne ispuni uslove iz prethodno navedenog,

obnavlja istu godinu studija.

Redovni studenti su obavezni da tokom školske godine izaberu i urade

jedan seminarski rad iz nastavnih predmeta predviĊenih Nastavnim

planom i programom.

8

Nastavni plan I ciklsa studija

9

P V KONTAKT S.OPTER.

1. BP 001 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

2. BP 002 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI

3. BP 003 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

4. BP 004 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI

20 6 300 90 390 870 31,06 30


1. BP 005 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

2. BP 006 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

3. BP 007 4 2 60 30 90 210 7,5 8 OBAVEZNI

4. BP 2 2 30 30 60 150 4,28 4 IZBORNI

18 8 270 120 390 900 31,06 30

I GODINA I semestar

R/br.ŠIFRA

PREDMETANASTAVNI PREDMET V S

SUMARNO SUMARNO OPTEREĆENJE

Metodologija društvenih nauka

ECTS STATUS

Uvod u nauku o drţavi i pravu

Opća historija drţave i prava

Drţavnopravni razvitak BiH

SUMARNO

I GODINA II semestar

R/br.ŠIFRA



SUMARNO

ECTS STATUS

Rimsko pravo

Sociologija sa soc. prava

Uvod u ekonomiju

Strani jezik

10


1. BP 009 4 2 60 30 90 210 7,5 8 OBAVEZNI

2. BP 015 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

3. BP 010 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

4. BP 011 3 1 45 15 60 135 4,28 4 OBAVEZNI

5. BP 2 1 30 15 45 90 3,21 3 IZBORNI

18 7 270 105 375 840 29,45 29


1. BP 012 4 2 60 30 90 210 7,5 8 OBAVEZNI

2. BP 013 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

3. BP 014 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

4. BP 008 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

5. BP 2 2 30 30 60 120 4,29 4 IZBORNI

18 8 270 120 390 870 31,07 31

Statistika

II GODINA III semestar

R/br.ŠIFRA


SUMARNO SUMARNO OPTEREĆENJEECTS STATUS

Uvod u graĊansko pravo

Nasljedno pravo

Kriviĉno pravo

Izborni predmet

SUMARNO

II GODINA IV semesta

R/br.ŠIFRA



Strani jezik

SUMARNO

ECTS STATUS

Ekonomska politika

Porodiĉno pravo

Stvarno pravo

Ustavno pravo

11

P V KONTAKTS.OPTER.

1. BP 016 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

2. BP 029 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI

3. BP 018 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

4. BP 022 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

19 6 285 90 375 840 29,99 29

P V KONTAKTS.OPTER.

1. BP 020 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI

2. BP 021 4 2 60 30 90 210 7,5 8 OBAVEZNI

3. BP 019 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

4. BP 017 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI

5. BP 030 3 2 45 30 75 180 6,43 6 OBAVEZNI

18 7 270 105 375 855 30,53 31

Upravno procesno pravo

SUMARNO

ECTS STATUS

MeĊunarodno javno pravo

Radno i socijalno pravo

Pravo intelektualnog vlasništva

Financije i financijskopravo

SUMARNO

III GODINA VI semestar

R/br.ŠIFRA



ECTS STATUS

Upravno pravo

Kriviĉno procesno pravo

Uporedni pravno politiĉki sistemi

Obligaciono pravo

III GODINA V semestar

R/br.ŠIFRA



12


1. BP 023 4 2 60 30 90 210 7,5 8 OBAVEZNI

2. BP 024 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI

3. BP 025 3 2 45 30 75 180 6,43 6 OBAVEZNI

4. BP 028 3 1 45 15 60 165 4,82 5 OBAVEZNI

5. BP 2 1 30 15 45 90 3,75 3 IZBORNI

6. BP 2 1 30 15 45 90 3,75 3 IZBORNI

17 8 255 120 375 870 31,07 30


1. BP 026 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

2. BP 027 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI

3. BP 031 3 2 45 30 75 180 6,43 6 OBAVEZNI

4. BP 2 1 30 15 45 90 3,75 3 IZBORNI

5. BP 2 1 30 15 45 90 3,75 3 IZBORNI

19 8 285 120 405 900 33,21 30

Izborni predmet

Izborni predmet

SUMARNO

ECTS STATUS

Trgovaĉko pravo

MeĊunarodno privatno pravo

GraĊansko procesno pravo II

Izborni predmet

SUMARNO

IV GODINA VIII semestar

R/br.ŠIFRA


SUMARNOSUMARNO OPTEREĆENJE

ECTS STATUS

MeĊun. odnosi i sigurnosne studije

Pravni i politiĉki sistemi EU

GraĊansko procesno pravo I

Izborni predmet

IV GODINA VII semestar

R/br.ŠIFRA


SUMARNOSUMARNO OPTEREĆENJE

Demokracija i ljudska prava

13

PREGLED I SADRŢAJ PREDMETA / MODULA

KOJI SE IZUĈAVAJU NA PRAVNOM

FAKULTETU U BIHAĆU

14

I godina

15

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina I UVOD U NAUKU O DRŢAVI I PRAVU

Obavezni predmet ECTS: 9

KONTAKT SATI

Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije:

Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta

Doc. dr. Amela Ĉolić

Ciljevi i očekivani rezultati:

Uvod u nauku o drţavi i pravu je uvodna i osnovna disciplina koja se izuĉava

na studiju prava. Cilj je usvajanje osnovnih znanja, vještina i sposobnosti koje

su preduslov za izuĉavanje pozitivno-pravnih disciplina. U okviru predmeta

Uvod u nauku o drţavi i pravu stiĉe se znanje, vještine i sposobnosti vezane za:

shvatanje vaţnosti veze izmeĊu drţave i prava, uvoĊenje u osnovne pojmove

drţave kao organizacije, klasifikaciju savremenih drţava, vrste drţavnih

djelatnosti, rad drţavnih organa i pravo koje stvaraju, te struktura prava.

Sadržaj predmeta:

Uvod

1. Teorija drţave i teorija prava

Društvo, drţava i pravo

2. Pojam i razvoj moderne drţave

3. Drţavna organizacija

4. Oblici drţave

5. Oblici vladavine

6. Naĉelo podjele vlasti i vrste politiĉkih sistema

7. Socijalna drţava

8. Pravna drţava

9. Pad berlinskog zida i pitanje drţavne suverenosti u EU

10. Pojam prava

Pravna norma

1. Pojam, elementi pravne norme

2. Pravna sankcija

3. Pravna naĉela

Subjekti prava

1. Fiziĉka i pravna lica

Normativni pravni akt

Izvori prava

Pravne praznine

16

Razumijevanje normativnih pravnih akata i sistematizacija prava

Pravni pozitivizam

Obaveze studenata:

Studenti redovnog i paralelnog studija obavezni su redovno pohaĊati

predavanja prema utvrĊenom rasporedu. Aktivnosti u obliku uĉestvovanja u

nastavi, pripreme na zadatu temu, individualne pripreme, zatim seminarski

radovi dodatno će se vrjednovati i ocjenjivati, te tako uticati na konaĉnu

ocjenu. Po okonĉanju nastave fakultativno se pristupa pismenom testu, a zatim

i završnom razgovoru na samom ispitu.

Način ispitivanja:

Pismeno putem prvog i drugog kolokvija i završni dio ispita usmeno.

Obavezna literatura:

1. Muhid, Fuad, Teorija države i prava, Magistrat, Sarajevo, 2002. 2. Viskovid, Nikola, Teorija države i prava, Birotehnika Zagreb, 2001. 3. Miliĉić, Vjekoslav, Opća teorija prava i drţave, Zagreb 1999.

Na poĉetku svake akademske godine studenti će biti obaviješteni o

aktuelnoj literaturi iz ove oblasti.

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

17

Godina I OPĆA HISTORIJA DRŢAVE I PRAVA


KONTAKT SATI

Predavanja : 60 Vjeţbe: 15 Konsultacije: 6+6


Prof.dr Dţenana Ĉaušević

Mr. sc. Amna Toromanović, viši asistent


1. Da pruţi studentima temeljna znanja o historijskom razvoju drţave i

prava od najstarijih vremena do modernog doba;

2. da istraţi historijske dimenzije odnosa prava, drţave i društva;

3. da se razvije istovremeno sposobnost studenata za tumaĉenje

historijskog procesa razvoja drţave i prava i

4. da razvije svijest studenata o historijskom porijeklu i uslovljenosti

savremenih drţavnopravnih instituta i politiĉkih ustanova.

Sadržaj predmeta:

1. UVOD

1. 1. Predmet i metodi Opće historije drţave i prava

1. 2. Nastanak i razvoj Opće historije drţave i prava kao nauĉne discipline

1. 3. Periodizacija

1. 4. Historijski izvori

2. PRVOBITNA ZAJEDNICA

2. 1. Društvena podjela rada

2. 2. Vojna demokratija

3. DRŢAVA I PRAVO STAROGA VIJEKA

3. 1. Drţave i prava Starog Istoka. Egipat. Babilon. Starojevrejska drţava.

3. 2. Egejski svijet i stara Grĉka. Sparta. Atina. Helenistiĉke drţave.

4. DRŢAVA I PRAVO SREDNJEGA VIJEKA

4. 1. Politiĉka organizacija feudalnog društva

4. 2. Feudalno pravo

4. 3. Bizant (Vizantija)

4. 4. Franaĉka drţava i pravo

4. 5. Rusija

4. 6. Arapsko-islamska drţava

4. 7. Turska drţava i pravo

4. 8. Gradovi, gradska privreda i pravo

4. 9. Englesko drţava i pravo

4. 10. Reformacija i pravo

18

4. 11. Apsolutizam. Španija (Španjolska). Njemaĉka. Francuska. Holandija

(Nizozemska). Engleska. Klasiĉni apsolutizam – Francuska. Švedska u doba

apsolutizma. Pruska apsolutna monarhija. Carska Rusija. Odlike apsolutizma.

5. DRŢAVA I PRAVO NOVOGA VIJEKA

5. 1. Osnovne odlike Novog vijeka – stvaranje moderne drţave i prava

5. 2. Engleska drţava i pravo

5. 3. SAD – drţava i pravo

5. 4. Francuska drţava i pravo

5. 5. Pariska komuna.

5. 6. Ruska i sovjetska drţava i pravo

5. 7. Ekonomska kriza 1929 – 1933. godine

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Seminarski rad, koji

moţe biti individualan ili grupni u vidu interpretacije izvora – prema tematskim

jedinicama seminara. Pismeni kolokviji u skladu sa tokom izvoĊenja nastave, te

pismeni i usmeni ispit.

Način ispitivanja:

Pismeni i usmeni ispit.


1. Imamović, Mustafa, Predavanja iz Opće povijesti prava i politiĉkih

institucija, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005.

Dopunaska literatura:

1. Festić, Raifa, Opća historija drţave i prava, Studentska štamparija

Univerziteta, Sarajevo, 1998.

2. Karĉić, Fikret, Komparativna pravna historija: predavanja i pravni

tekstovi, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2007.

3. Karĉić, Fikret, Pravni tekstovi: Odabrani tekstovi za Opću historiju

drţave i prava, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2004.

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

19

Godina I DRŢAVNOPRAVNI RAZVITAK BOSNE I

HERCEGOVINE


KONTAKT SATI




Mr.sc. Amna Toromanović, viši asistent


5. Da upozna studente sa drţavnopravnim razvitkom Bosne i Hercegovine

kao nastavnom disciplinom koja je proistekla iz predmeta Historija

drţave i prava Bosne i Hercegovine i koja je formirana u vremenu

nezavisnosti i meĊunarodnog priznanja BiH kao samostalne i suverene

drţave.

6. Da razvije svijest kod studenata o politiĉko-teritorijalnom i

drţavnopravnom razvitku Bosne i Hercegovine koji se moţe u

kontinuitetu pratiti punih hiljadu godina, od ranog evropskog srednjeg

vijeka do danas i koji se moţe rekonstruirati kao historija ustavnosti i

meĊunarodno-pravnog poloţaja Bosne i Hercegovine u svim

razdobljima njenog politiĉkog razvitka i neprekidnog upravno-

teritorijalnog trajanja, kroz srednji vijek, osmansko doba, austro-ugarski

period i u okviru Jugoslavije 1918-1992. godine.

7. Da omogući studentima da se nauĉno upoznaju sa temeljima ustavnog

poretka i meĊunarodno-pravnog poloţaja Bosne i Hercegovine kao

jedne od najstarijih evropskih drţava, ĉije su se ime i teritorija

neprekidno odrţali u svim velikim epohama i prevratnim vremenima

historije.

8. Da upozna studente sa bosanskim pravom kao nastavnom disciplinom,

što omogućava studentima da shvate uporedno-pravni razvitak pravnih

institucija u BiH koji se u kontinuitetu moţe pratiti još od ranog

juţnoslavenskog srednjeg vijeka, pa preko osmanskog i austro-ugarskog

razdoblja do formiranja zajedniĉke jugoslavenske drţave i njenog

razvitka do 1992. godine, te da na taj naĉin shvate meĊuuticaje

dubrovaĉkog i mletaĉkog prava, zatim šerijatskog i kanonskog, odnosno

milletskog prava sa osmanskim drţavnim i tanzimatskim pravom, te

austro-ugarskog, hrvatsko-slavonskog, srbijanskog i crnogorskog prava,

na bosansko pravo.

9. Sa tim u vezi, cilj nastave iz predmeta Drţavnopravni razvitak BiH jeste

da kod studenata razvije i uĉvrsti kritiĉku svijest o trajnosti i politiĉkoj

cjelokupnosti Bosne i Hercegovine te da omogući studentima da se

nauĉno upoznaju sa znaĉenjem i razvitkom pravnih institucija u BiH u

kontekstu općih tokova pravnog razvitka u Evropi i razvije i uĉvrsti

20

kritiĉku svijest o kontinuitetu pravnih institucija i njihovom uporedno-

pravnom proţimanju na tlu Bosne i Hercegovine.

Sadržaj predmeta:

1. SREDNJOVJEKOVNA (FEUDALNA) BOSANSKA DRAŢAVA

1. 1. Osnovne odlike i periodizacija drţavnopravnog razvitka BIH

1. 2. Bosna kao samostalna feudalna drţava

1. 3. Bosanska crkva

1. 4. Drţavno ureĊenje srednjovjekovne Bosne

2. BOSNA POD OSMANSKOM VLAŠĆU

3. OKUPACIJA BOSNE I HERCEGOVINE 1878.

4. BOSNA I HERCEGOVINA ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE

UPRAVE

4. 1. Habsburška carevina i njena upravna struktura

4. 2. Organizacija vlasti u BIH 1878-1918.

4. 3. Nacionalno-politiĉki kurs okupacione uprave

4. 4. Organizacija vjerskih zajednica

4. 5. Politiĉke stranke

4. 6. Aneksija Bosne i Hercegovine

4. 7. Bosanskohercegovaĉki Ustav i Sabor

5. BOSNA I HERCEGOVINA 1914-1918. I STVARANJE

JUGOSLAVENSKE DRŢAVE

5. 1. Drţavnopravne prilike u BIH tokom rata

6. BIH U JUGOSLAVIJI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

6. 1. BIH za vrijeme privremenog drţavnog ureĊenja 1918-1921.

6. 2. Vidovdanski Ustav

6. 3. Šestojanuarska diktatura

6. 4. Oktroirani Ustav i njegova primjena

6. 5. Borba za autonomiju BIH 1937-1941.

7. BOSNA I HERCEGOVINA U VRIJEME RATA 1941-1945.

8. BOSNA I HERCEGOVINA U SOCIJALISTIĈKOJ JUGOSLAVIJI

9. BOSNA I HERCEGOVINA KAO SAMOSTALNA I SUVERENA

DRŢAVA

10. UVOD U KOMPARATIVNO PRAVO

11. SREDNJOVJEKOVNO BOSANSKO PRAVO

12. BOSNA POD OSMANSKOM VLAŠĆU

13. BIH ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE UPRAVE

14. BIH U JUGOSLAVIJI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

15. PRAVO U BIH U SOCIJALISTIĈKOJ JUGOSLAVIJI

16. PRAVO U BIH KAO SAMOSTALNOJ I SUVERENOJ DRŢAVI

Obaveze studenata:

21





Način ispitivanja:



2. Imamović, Mustafa, Osnove upravno-politiĉkog razvitka i

drţavnopravnog poloţaja Bosne i Hercegovine, Magistrat, Sarajevo,

2006.

3. Imamović, Mustafa, Uvod u historiju i izvore bosanskog prava,

Magistrat, Sarajevo, 2006.

4. Ĉaušević, Dţenana, Pravno-politiĉki razvitak Bosne i Hercegovine,

Dokumenti sa komentarima, Magistrat, Sarajevo, 2005.

Dopunska literatura:

4. Hadţijahić, Muhamed, Povijest Bosne u IX i X stoljeću, Bošnjaĉka

zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 2004.

5. Imamović, Mustafa, Historija Bošnjaka, Bošnjaĉka zajednica kulture

Preporod, Sarajevo, 1998.

6. Imamović, Mustafa, Vjerske zajednice u BiH i Jugoslaviji izmeĊu dva

svjetska rata, Pravni fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2008.

7. Malcolm, Noel, Povijest Bosne, Zagreb-Sarajevo, 1995.

8. Ĉaušević, Dţenana, Partizansko pravosuĊe u BiH 1941-1945, izd.

''Glas'', Banja Luka, 1988.

9. Karĉić, Fikret, Šerijtski sudovi u Jugoslaviji 1918-1941, Islamski

teološki fakultet, Sarajevo, 1986.

10. Bosanski ustav (fototip izdanja iz 1910. godine), Muslimanski glas,

Sarajevo, 1991.

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

22

Godina I METODOLOGIJA DRUŠTVENIH NAUKA


KONTAKT SATI


Odgovorni nastavnici i saradnici:

Prof. dr. Nevzet Veladţić, nosilac predmeta/nastavnik


1. Od studenata se oĉekuje da usvoje osnovna znanja o nauci,

nauĉnoistraţivaĉkom radu i općoj metodologiji;

2. Da usvoje osnovna znanja o vrstama nauĉnih i nauĉno-struĉnih djela;

3. Da usvoje osnovna znanja o metodama, tehnici i instrumentima

istraţivanja;

4. Da ovladaju sposobnošću primjene metoda, tehnike i instrumenata

istraţivanja prilikom konkretnog nauĉnoistraţivaĉkog rada.

Sadržaj predmeta:

1. Pojam nauke i nauĉnoistraţivaĉkog rada;

2. Odnos nauĉne metode i metodologije;

3. Vrste nauĉnih i nauĉno-struĉnih djela;

4. Organizacija vlastitog nauĉnog i struĉnog rada;

5. Faze izrade nauĉnog i struĉnog djela;

6. Izrada projekta istraţivanja;

7. Prikupljanje i obrada empirijskih podataka;

8. Nauĉno tumaĉenje i interpretacija podataka;

9. Metode nauĉnog istraţivanja;

10. Tehnike i instrumenti istraţivanja.

Predmet omogućava upoznavanje sa osnovama opće metodologije kao naĉina

dolaska do objektivne nauĉne istine, te naĉina formiranja i upotrebe logiĉkih i

23

tehniĉkih metoda u društvenim, time i pravnim naukama, što sve

podrazumijeva upoznavanje sa osnovama metodologije prava kao naĉina

stvaranja, funkcionisanja i evolucije prava.

Obaveze studenata:

Studenti si obavezni prisustvovati predavanjima i vjeţbama, te interaktivno,

kroz razliĉite nastavne aktivnosti, diskusije i prezentacije, uĉestvovati u istima.

Obaveza studenata je i pristupanje kolokvijima nakon završetka obrade

odreĊenih tematskih cjelina.

Način ispitivanja:

Ispitivanje studenata se vrši putem pismene i usmene provjere znanja.

Literatura:

1. Veladţić, Nevzet, Metodologija društvenih nauka (udţbenik), Pravni

fakultet, Bihać, 2010.


1. Demirović, Mujo, Kukić, Slavo, Metodologija društvenih nauka, Pravni

fakultet, Bihać, 2003.

2. Filipović, Muhamed, Metodologija znanosti i znanstvenog rada,

Svjetlost, Sarajevo. 2004.

3. Saltaga, Fuad, Metodologija društvenih i pravnih nauka, Sarajevo, 2005.

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

24

Godina I RIMSKO PRAVO


KONTAKT SATI




Mr. sc. Amna Toromanović, viši asistent


Rimsko pravo u povijesti evropskog univerzitetskog razvoja predstavlja

najstariju nauĉnu disciplinu. Pregledom aktuelnih reformskih procesca na

većini evropskih Univerziteta ova disciplina i dalje zauzima nezaobilaznu

polazišnu odrednicu u osnovama evropskih pravnih studija. Moderni pravni

sistemi u svijetu su baštinili temeljne institute rimskog prava a naroĉito u

najvaţnijim pravnim kodifikacijama. Strukturalna pravna terminologija,

naĉini pravnog rezoniranja, argumentiranja i tumaĉenja, sa pregledom

evolutivnih promjena a naroĉito ekonomskih, filozofskih i politiĉkih uzroka

tih promjena konkretnih pravnih instituta, posebno najrecipiranijih

institucija rimskog prava, stvarnog i obaveznog prava, predstavljaju

nezaobilazne elemente pravne edukacije modernog pravnika.

Sadržaj predmeta:

1. UVOD

Pojam i naziv Rimskog prava sa znaĉenjem i ulogom rimskog prava. Podjela i

sistem rimskog prava. Izvori rimskog prava.

2. PREGLED PRAVNE HISTORIJE

3. DRŢAVNO I DRUŠTVENO UREĐENJE TE RAZVOJ RIMSKOG

PRAVA DO JUSTINIJANA

Pojam i razdoblja pravne povijesti. Civilno pravo. Honorarno pravo.

Postklasiĉno pravo.

4. RIMSKO PRAVO NAKON JUSTINIJANA

5. LIĈNO (STATUSNO) PRAVO

Pojam liĉnog prava. Subjekti prava. Fiziĉke osobe. Pravne osobe.

6. PORODIĈNO PRAVO

Braĉno pravo. Patria potestas. Skrbništvo.

7. STVARNO PRAVO

Stvari. Posjed. Pojedina stvarna prava.

8. POJEDINA STVARNA PRAVA

Vlasništvo. Stjecanje vlasništva – originarni i derivativni naĉin stjecanja

vlasništva. Zaštita i prestanak. Sluţnosti. Emfiteuza. Superficies. Zaloţno

25

pravo.

9. OBLIGACIONO PRAVO – opći dio

Pojam i prestanak obaveze. Subjekti obaveza. Objekt obaveza. Prestanak

obaveze.

10. OBLIGACIONO PRAVO – posebni dio – pojedine obaveze

Verbalni kontrakti. Realni kontrakti. Konsenzualni kontrakti. Pakti. Kvazi-

kontrakti. Delikti i kvazi-delikti.

11. NASLJEDNO PRAVO

Intestatno nasljeĊivanje. Oporuĉno nasljeĊivanje. Sadrţaj i valjanost oporuke.

Nuţno nasljeĊivanje. Legati. Fideikomisi. Darovanje za sluĉaj smrti.

12. RIMSKI CIVILNI POSTUPAK

Legisakcini postupak. Formularni postupak. Ekstraordinarni (kognicioni)

postupak.

Obaveze studenata:





Način ispitivanja:



1. Boras, Mile, Margetić, Lujo, Rimsko pravo, Treće dopunjeno izdanje,

Pravni fakultet Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka, 1998.


1. Horvat, Marijan, Rimsko pravo, Zagreb, 2007.

2. Romac, Ante, Rimsko pravo, Zagreb, 2007.

3. Romac, Ante, Izvori rimskog prava, Zagreb, 1973.

4. Romac, Ante, Rjeĉnik rimskog prava, sva izdanja.

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

26

Godina I SOCIOLOGIJA SA SOCIOLOGIJOM PRAVA


KONTAKT SATI



1. Prof. dr. Mujo Demirović


1. Da se steknu znanja o sociologiji kao nauci ali i formiranje svijesti u

pogledu razumijevanja i uoĉavanja socijalnih i društvenih kretanja u

BiH.

2. Da se steknu vještine koje će studentima koristiti pri izgraĊivanju svoje

liĉnosti kao individue ali i znaĉajnog ĉlana bosanskohercegovaĉkog

društva

Sadržaj predmeta:

I - Historijski razvitak sociologije kao društvene znanosti

II - Sociologija u granicama klasiĉnog graĊanskog društva

III - Sociologija i savremeno graĊansko društvo

IV - Pozicija sociologije kao znanosti i njena uloga danas

V - Sociološki pravci

VI - Društvo i društvene pojave

VII - Društvena struktura

VIII - Društvene grupe

IX - Politika i drţava

X - Kultura i religija

XI - Pravo u BiH, Evropsko pravo i pravo meĊunarodne zajednice-nova

uloga i zadaća

sociologije prava

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi jer ista podrazumijeva prakticiranje

interaktivnog odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i

pristupanje kolokvijalnom ispitivanju. Nastava je koncipirana tako da studenti

u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te izradu seminarskih radova , stiĉu

temeljna znanja o sociologiji kao nauĉnoj disciplini i sociološkim fenomenima

današnjice.

27

Ispitne obaveze

Fakultativni pristup kolokvijima, pismeni test po okonĉanju nastave i završni

razgovor na ispitu.

Literatura:

Obavezna literature:

1. Demirović, Mujo, Veladţić, Nevzet, Sociologija, Pravni fakultet Bihać

2006., Knjiga za internu upotrebu

2. Haralambos, Michael, Sociologija, teme i perspektive, Golden marketing,

Zagreb, 2002.


1. Kukić, Slavo, Sociologija, HKD Napredak, Mostar 1995.

2. Saltaga, Fuad, Sociologija, Pravni fakultet Sarajevo, 1999.

3. Gidens, Entoni, Sociologija, CID, Podgorica, 2001.

28

I – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina I UVOD U EKONOMIJU


KONTAKT SATI

Predavanja : 60 Vjeţbe: 30 Konsultacije:6+6


Prof.dr Azra Bišćević

Mr. Ermina Grozdanić – viši asistent


Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna znanja o ekonomskim pojavama i

problemima izuĉavajući osnovna teorijska pitanja savremenog ekonomskog

sistema na mikro i makro nivou, ali i u svjetskom kontekstu.

Oĉekivani rezultati: savladanim nastavnim programom ovog predmeta, studenti

će se upoznati sa ekonomskom naukom, te savladati osnovne ekonomske

kategorije i ekonomske zakone, te razviti ekonomsku logiku.

Sadržaj predmeta:

1. Pristup ekonomiji: pojam i zadaci ekonomije;

2. Razvoj ekonomske misli: rana ekonomska misao, merkantilizam,

fiziokratizam, klasiĉna ekonomska teorija, utopijski socijalizam,

vulgarna ekonomska teorija, marksizam, neoklasiĉna ekonomska

teorija, teorija intervencionalizma, glavna struja ekonomske nauke;

3. PrivreĊivanje: pojam i klasifikacija sistema privreĊivanja, komponente

procesa proizvodnje

4. Zakonitosti procese privreĊivanja: determinante procesa proizvodnje,

faktori proizvodnje, vrste i organizacija savremenog preduzeća, teorija

proizvodnje i graniĉnog proizvoda, troškovi proizvodnje, investicije

5. Problemi prinosa u ekonomiji: općenito o prinosima, odnosi

proizvodnih faktora i prinosa, karakteristike tehnoloških transformacija

i odnosi u prinosima, vrste i odnosi u prinosima, utjecaj odreĊenih

tehnoloških faktora na veliĉinu prinosa, ekonomiĉnost prinosa i

supstituti proizvodnih faktora;

6. Novac i novĉani opticaj: teorijska shvaćanja novca, nastanak i funkcije

novca, razliĉiti oblici noca u opticaju, ukupna koliĉina novca i njegova

struktura, potraţnja za novcem, banke i bankarski sistem, osnove

bankarskog poslovanja, ponuda novca, inflacija;

29

7. Poduzetništvo i ekonomski faktori: karakteristike poduzetništva, kapital

i profit, radni resursi i nadnice, kapital i kamata, zemljišna renta,

trgovina i trgovaĉki profit, burze;

8. Trţište: pojam, podjela i funkcije trţišta, razliĉiti oblici trţišne

konkurencije, ponuda, potraţnja, ravnoteţa ponude i potraţnje, trţište

potpune konkurencije, usklaĊivanje ponude i potraţnje u uvjetima

nepotpune konkurencije;

9. Ekonomske funkcije drţave u trţišnoj privredi: osnovna obiljeţja

ekonomskih sistema razvijenog svijeta, monopoli, ekonomska funkcija

drţave u savremenoj privredi;

10. MeĊunarodna trgovina i svjetska ekonomija: meĊunarodna razmjena,

razvoj meĊunarodnog trţišta, internacionalizacija proizvodnje i

kapitala, multilateralni trgovinski sporazumi;

11. Privredni razvoj: osnovna obiljeţja privrednog razvoja, politika

privrednog razvoja, faktori privrednog razvoja, osnovna obiljeţja

konjukturnih ciklusa, historija ekonomskih kriza, osnovna obiljeţja

kretanja savremene privrede;

12. Siva ekonomija: pojam sive ekonomije, siva ekonomija u svijetu,

fiskalne obaveze i siva ekonomija,

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vjeţbama (30 h);

Izrada i odbrana seminarskih radova;

Ispit se polaţe pismeno i usmeno;

Osnovna literatura:

1. Bišćević A., Uvod u ekonomiju, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću,

Bihać, 2000.


1. Golić B., Uvod u ekonomiju, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,

Sarajevo, 1987.

2. Samuelson A.P., i Nordhaus W., Ekonomija, prevod Ante B. et al,

Mate d.o.o Zagreb, 1992.

3. Samuelson A.P., Ekonomska ĉitanka, Matica Hrvatska, Zagreb, 1975.

4. Stiglitz, J.E., Economics, Columbia University Third Edition Carl

E.Walsh,University of California, Santa Cruz, 2002.

30

II godina

31

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina II UVOD U GRAĐANSKO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja : 60 sati Vjeţbe: 30 sati Konsultacije: Pon 9-11h


Prof. dr. sc. Enes Hašić, vanredni profesor, nosilac predmeta/nastavnik

Mr. sc. Albin Muslić, viši asistent/saradnik


1. Ciljevi izuĉavanja nastavnog predmeta Uvod u graĊansko pravo na

Pravnom fakultetu u Bihaću se reflektiraju u intenciji da se studentima

predoĉi osnovni zakonodavno-pravni okvir u domenu graĊanskog prava

u Bosni i Hercegovini. Uz razmatranje de lege lata rješenja, u skladu sa

istaknutim doktrinarnim stanovištima u Bosni i Hercegovini, ali i

zemalja u okruţenju, rezultati su usmjereni ka predstavljanju de lege

ferenda pravaca u cilju inoviranja postojećih zakonodavnih rješenja,

koja, gledajući sa nivoa Bosne i Hercegovine, su svojevrsni ius

specifucum.

2. Pored ovog legislativnog okvira, cilj predmeta je da studenti ovladaju

temeljnim pojmovima graĊanskog prava, posebno sa doktrinarnog,

historijskog i komparativno-pravnog okvira. Posebna paţnja se

posvećuje izvorima i naĉelima u kontekstu temeljnih odreĊenja

graĊanskog prava, kao stuba modernog privatnog prava. Naravno,

ukazuje se i na znaĉaj pravnih pravila, te obiĉaja i sudske prakse, koji

nemaju velikog utjecaja na graĊansko pravo u Bosni i Hercegovini.

3. Pojam i nastanak graĊanskopravnog odnosa, te pravnih ĉinjenica,

predmet su izlaganja kao temeljnih pojmova za koje se veţe postanak,

promjena i prestanak, samim tim i postanak, promjena i prestanak subjektivnih

prava pojedinaca. Predmet zasebne rasprave su presumpcije (oborive i

neoborive), te fikcije kao neizostavan dio pravnog poretka, a u cilju

olakšavanja prometa u cjelini.

32

4. Transformacija društvenih odnosa u graĊanskopravne predstavlja

dilemu koja se razmatra, posebno sa aspekta subjekata graĊanskog prava, kao

nosioca transformacije. Odnosi subjekata prava, u kontekstu nastanka

graĊanskopravnih odnosa je znaĉajna što student, kao aktivni uĉesnik

nastavnog procesa, ali i kao subjekt koji će se po završetku dodiplomskog

studija naći u mogućim dilemama vezanim za primjenu pravnih propisa, te niza

drugih razloga, isti mora biti kvalitetno pripremljen za detektiranje problema

oko definiranja sposobnosti koje su na raspolaganju titularima (fiziĉkim i

pravnim licima) kao kljuĉnim segmentima povodom kojeg i dolazi do nastanka

graĊanskopravnih odnosa. Ova problematika je naroĉito prisutna u domenu,

kako stjecanja, tako i gubitka i ograniĉavanja poslovne sposobnosti. Deliktna

sposobnost ima znaĉaj u sluĉaju odgovornosti za štetu, pravnom poloţaju

poslovno nesposobnog, te ograniĉeno poslovno sposobnog lica, kao metoda

imovinskopravne sankcije i njenih raznih podtipova.

5. GraĊansko pravo u subjektivnom smislu je bazirano na rasvjetljivanju

dileme o pojmu subjektivnog prava, te sadrţaju koji iz njega proizilazi, kao što

su pripadanje i ovlaštenje, a isto realizirano u domenu interesa, koji moţe biti

razliĉit u svakodnevnom ţivotu. Pored ovih razmatra se i pitanje, ali i

pojmovno odreĊenje zahtjeva, te vrsta prava kojima mogu disponirati subjekti,

kao što su apsolutna i relativna, prenosiva i neprenosiva, glavna i sporedna, te

preobraţajna prava.

6. Iscrpljivanjem relacija u pogledu statusnih prava, dolazimo do objekta

graĊanskopravnog odnosa. Polazišna taĉka je u razmatranju problematike

definiranja pojma, vrste, te znaĉaja stvari kako u prometu, tako i izvan prometa.

Analizira se i problem kvantificiranja i odreĊenje pojma pokretnih i

nepokretnih stvari. Paţnja je posvećena i kriterijima razlikovanja stvari, kao i

naĉina i metoda diobe stvari. Ĉinidba, kvantifikacija u pogledu njene sadrţine,

kao što je davanje, ĉinjenje, propuštanje i trpljenje sa aspekta prava koja stoje

na raspolaganju titularima, takoĊer je predmet iscrpne rasprave u okvirima

nastavnog predmeta Uvod u graĊansko pravo, zakljuĉno sa uticajem i znaĉajem

imovine u graĊanskom pravu.

7. Analiza pravnih poslova kao iustus titulus-a, stjecanja, usmjerena je na

poticanje studenata ne samo o ovladavanju temeljnim privatnopravnim

institutima, već i ukazivanje na pojedine specifiĉnosti koje ga karakteriziraju,

kako u praksi, tako i u teorijsko-doktrinarnim stanovištima. Pored vrsta, te

sadrţaja pravnih poslova, razmatraju se elementi pravnih poslova i to bitni,

prirodni i sporedni, kao dijela uobiĉajene teorijske klasifikacije istih. Cilj

izuĉavanja je ovladavanje osnovnim tehnikama i naĉinima zakljuĉenja pravnih

poslova, sa posebnim osvrtom na mogućnost poništenja, sa jedne, te apsolutne

ništavosti pravnih poslova. Zakljuĉna razmatranja idu u smjeru krajnjih dometa

pravnih poslova, ništavosti, mogućnosti za njihovo poništenje, te naknadno

osnaţenje u situacijama koje su moguće, pri ĉemu se misli na sluĉajeve

33

konverzije i konvalidacije pravnih poslova.

8. Završni obol je satkan u teorijsko-uporednom, te legislativnom prikazu

gubitka prava putem instituta zastare. Rasprava o zastari podrazumijeva iscrpnu

analizu instituta i neizbjeţna komparativna rješenja koja u pro futuro prizmi

treba razmotriti.

Sadržaj predmeta:

I – UVOD

1.1. Pojam graĊanskog prava

1.2. Naziv graĊanskog prava

1.3. Naĉela graĊanskog prava 1.3.1. Naĉelo dispozitivnosti

1.3.2. Stranaĉka ravnopravnost

1.3.3. Imovinska sankcija

1.3.4. Prometnost prava

1.4. Odnos graĊanskog prava prema drugim granama prava

1.4.1. GraĊansko pravo – trgovaĉko pravo

1.4.2. GraĊansko pravo – porodiĉno pravo

1.4.3. GraĊansko pravo – radno pravo

1.4.4. GraĊansko pravo – upravno pravo

1.4.5. GraĊansko pravo – meĊunarodno privatno pravo

II – IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA

2.1. Pojam i vrste izvora

2.2. Propisi

2.3. Obiĉaji

2.4. Sudska praksa

2.5. Pravna nauka

III – GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS

3.1. Pojam graĊanskopravnog odnosa

3.2. Nastanak graĊanskopravnog odnosa

3.3. Pojam pravnih ĉinjenica

3.4. Vrsta pravnih ĉinjenica sa obzirom na postanak

3.4.1. Prirodni dogaĊaji

3.4.2. Ljudske radnje

3.5. Vrsta pravnih ĉinjenica sa obzirom na funkciju

3.5.1. Pretpostavka

3.5.2. Pravna osnova

3.5.3. Presumpcija

3.5.3.1. Oborive presumpcije

3.5.3.2. Neoborive presumpcije

34

3.5.4. Fikcije

VI – SUBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA

4.1. Pojam subjekta

4.1.1. Pravna sposobnost

4.1.2. Poslovna sposobnost

4.1.3. Deliktna sposobnost

4.2. Fiziĉko lice

4.2.1. Pojam, nastanak i prestanak fiziĉkog lica

4.2.2. Proglašenje nestalog lica umrlim

4.2.3. Poslovna sposobnost fiziĉkog lica

a) Potupna poslovna sposobnost

b) Ograniĉena poslovna sposobnost

c) Potpuna poslovna nesposobnost

4.2.4. Deliktna sposobnost fiziĉkog lica

4.3. Pravno lice

4.3.1. Pojam pravnog lica

4.3.2. Pravna priroda pravnog lica

4.3.3. Nastanak pravnog lica

4.3.4. Pravna sposobnost pravnog lica

4.3.5. Poslovna sposobnost pravnog lica

4.3.6. Deliktna sposobnost pravnog lica

4.3.7. Vrste pravnih lica – osnovne vrste

a) Korporacija

b) Zaklada

4.3.8. Vrste pravnih lica u pravu Bosne i Hercegovine

4.3.9. Prestanak postojanja pravnog lica

a) Steĉaj

b) Likvidacija

V – GRAĐANSKO PRAVO U SUB JEKTIVNOM SMISLU

5.1. Pojam subjektivnog graĊanskog prava

5.2. Sadrţaj subjektivnog graĊanskog prava (pripadanje i ovlaštenje,

te interes)

5.3. Pojam zahtjeva

5.4. Vrste prava u subjektivnom smislu (apsolutna i relativna,

prenosiva i neprenosiva, glavna i sporedna prava, te preobraţajna prava)

VI – OBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA

6.1. Pojam objekta

(A) 6.2. Stvari

6.3. Dioba stvari po kriteriju prometnosti

6.3.1. Prometna sposobnost

6.3.2. Stvari u prometu

6.3.3. Stvari u ograniĉenom prometu

6.3.4. Stvari izvan prometa

35

6.4. Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava

6.4.1. Pokretne i nepokretne stvari

a) Kriterij prirodne kvalitete

b) Kriterij pertinencije

c) Kriterij posebnih ciljeva

d) Pokretne i nepokretne stvari

6.4.2. Zamjenjive i nezamjenjive stvari

a) Zamjenjive stvari

b) Nezamjenjive stvari

c) Vaţnost razlikovanja zamjenjivih i nezamjenjivih stvari

6.4.3. Potrošne i nepotrošne stvari

a) Kriterij razlikovanja

b) vaţnost razlikovanja na potrošne i nepotrošne

6.4.4. Djeljive i nedjeljive stvari

a) Kriterij razlikovanja

b) Naĉin diobe

- fiziĉka dioba

- geometrijska dioba

- civilna dioba

- idealna dioba

c) Vaţnost diobe na djeljive i nedjeljive

6.5. Odnos izmeĊu pojedinih stvari

6.5.1. Jednostavne stvari

6.5.2. Sastavljene stvari

a) Sastavljena stvar sa nesamostalnim dijelovima

b) Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima

6.5.3. Pripadak ili pertinencija

6.5.4. Plodovi

6.5.4.1. Pojam i vrste plodova

a)Prirodni plodovi

b)Iindustrijski plodovi

c) Civilni plodovi

6.5.4.2. Vrste prirodnih i industrijskih plodova

a) Viseći plodovi

b) Odvojeni plodovi

c)Ubrani plodovi

d) Potrošeni, nepotrošeni i zanemarivi plodovi

6.5.4.3. Vrste civilnih plodova

6.5.5. ukupnost stvari (universitas rerum)

6.6. Novac i stvari

6.6.1. Redovna cijena

6.6.2. Vanredna cijena

6.6.3. Afekciona cijena

(B) 6.7. Ĉinidba

6.7.1. Pojam ĉinidbe

36

6.7.2. Karakteristike ĉinidbe

a) Ljudska radnja

b) Imovinski karakter

c) Mogućnost

d) Dopuštenost

e) OdreĊenost (odredivost) ĉinidbe

6.7.3. Sadrţaj ĉinidbe

a) Davanje

b) Ĉinjenje

c) Propuštanje

d) Trpljenje

(C ) 6.8. Imovina

6.8.1. Višeznaĉnost pojma imovine

6.8.2. Imovina kao pravna i privredna kategorija

6.8.3. Funkcija imovine

a) Garantna funkcija

b) Prometna funkcija

6.8.4. Karakteristike imovine

a) Jedinstvenost

b) Identitet

VII – PRAVNI POSLOVI

7.1. Pojam pravnog posla

7.2. Vrste pravnih poslova

7.2.1. Jednostrani i dvostrani pravni poslovi

a) Jednostranoobavezni pravni poslovi

b) Dvostranoobavezni pravni poslovi

7.2.2. Pravni poslovi meĊu ţivim i pravni poslovi za sluĉaj smrti

7.2.3. Naplatni i besplatni pravni poslovi

7.2.4. Komutativni i aleatorni pravni poslovi

7.2.5. Kauzalni i apstraktni pravni poslovi

7.2.6. Formalni i neformalni pravni poslovi

7.3. Sadrţaj pravnih poslova

7.3.1. Bitni elementi

7.3.2. Prirodni elementi

7.3.3. Sporedni elementi

7.4. Uzgredni elementi pravnih poslova

7.4.1. Uvjet

7.4.2. Pojam uvjeta

7.4.3. Vrste uvjeta

a) Odgodni (Suspenzivni) uvjet

b) raskidni (rezolutni) uvjet

c) Afirmativni uvjet

d) Negativni uvjet

e) Potestativni uvjet

37

f) Kauzalni uvjet

g) Mikstni ili mješoviti uvjet

h) Nuţni uvjet

i) Pravni uvjet

j) Nemogući uvjet

k) Nedopušteni uvjet

i) Nemoralni uvjet

7.4.3. Djelovanje uvjeta

a) Vrijeme pendencije

b) Ispunjenje uvjeta

7.4.4. Rok kod pravnih poslova

7.4.5. Namet (modus)

7.5. Oblik oĉitovanja volje

7.5.1. Usmeno oĉitovanje

7.5.2. Pismeno oĉitovanje

7.5.3. Oĉitovanje volje znacima

7.5.4. Oĉitovanje volje konkludentnim radnjama

7.5.5. Šutnja pri zakljuĉenju pravnih poslova

7.6. Oblik pravnih poslova

7.6.1. Usmeni oblik

7.6.2. Pismeni oblik pravnog posla

7.6.3. Pravni posao zakljuĉen pred svjedocima

7.6.4. Pravni posao zakljuĉen uz sudjelovanje javnih tijela

a) Pravni poslovi zakljuĉeni pred nadleţnim tijelom

b) PotvrĊivanje isprava

c) Ovjeravanje potpisa

7.6.5. Usmeni dodaci pisanom ugovoru

7.6.6. Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova

7.7. Valjanost i nevaljanost pravnih poslova

(A) Ništavost pravnih poslova

1) Pojam ništavih pravnih poslova

2) Razlozi ništavosti pravnih poslova

2.1. Poslovna nesposobnost stranaka

2.2. Nevaljanost i nesuglasnost oĉitovanja volje

a) Školski primjer i šala

b) Simulacija

c) Nesporazum

2.3. Nemogućnost, nedopuštenost, neodreĊenost ili neodredivost ĉinidbe

a) Nemogućnost ĉinidbe

b) Nedopuštenost ĉinidbe

- zabranjeni pravni poslovi

- nemoralni pravni poslovi

- zelenaški pravni poslovi

c)NeodreĊenost i nedredivost ĉinidbe

2.4. Nepostojanje i nedopuštenost osnove

2.5. Nedostatak potrebnog oblika

38

3) Djelimiĉna ništavost

4) Posljedice ništavosti

5) Subjekti i rok za poništenje pravnog posla u zabludi

(B) Pobojnost (rušljivost) pravnih poslova

1) Pojam i karakteristike pobojnih pravnih poslova

2) Razlozi pobojnosti

2.1. Ograniĉena poslovna sposobnost

2.2. Mane volje

a) Prijetnja

b) Zabluda

c) Prijevara

2.3. Povreda naĉela jednake vrijednosti davanja

2.4. Pravne radnje duţnika na štetu vjerovnika

3) Posljedice poništenja

4) Subjekti i rok za poništenje pravnog posla

(C) Konvalidacija

(D) Konverzija pravnih poslova

VIII – STJECANJE I GUBITAK PRAVA

8.1. Stjecanje prava

8.1.1 Izvorno stjecanje

8.1.2. Izvedeno stjecanje

a) Translativno

b) Konstitutivno

8.2. Gubitak prava

8.2.1. Pojam gubitka prava

8.2.2. Zastara

a) Pojam zastare

b) Pretpostavke zastare

c) Rok zastare

d) Zastoj zastare

e) Prekid zastare

f) Djelovanje zastare

Obaveze studenata:

Osnovna obaveza studenata je pohaĊanje nastave, i to 60 sati

predavanja, te 30 sati vjeţbi na Pravnom fakultetu.

Pored obaveza prisustva nastave u cjelini, slijedeća obaveza je izrada

seminarsko-istraţivaĉkog rada, koji se kvantificira odreĊenim brojem

bodova.

U toku izvoĊenja nastavnog procesa odrţavaju se dva kolokvija, kao

parcijalne provjere znanja.

39

Studentima je u skladu sa naĉelom interaktivnosti omogućeno da putem

stjecanja bodova (predavanja, vjeţbe, seminarsko-istraţivaĉki rad,

kolokviji, završna provjera znanja) ostvari stjecanje bodova kako

slijedi:

1. Prisutstvo predavanjima i vjeţbama 0-5 bodova

2. Seminarski-istraţivaĉki rad 10-15 bodova

3. Aktivnost na predavanjima i vjeţbama -30 bodova

4. Poloţen I kolokvij -15 bodova

5. Poloţen II kolokvij -15 bodova

6. Završni ispit 20 bodova

Konaĉna ocjena se formira nakon stjecanja odgovarajućeg broja

bodova:

- E – dovoljan (6) 60 – 68 bodova

- D – dobar (7) 69 – 76 bodova

- C – vrlo dobar (8) 77 – 84 bodova

- B – odliĉan (9) 85 – 92 bodova

- A – izvrstan (10) 93 – 100 bodova

Završni ispit se ogleda u pismenoj i usmenoj provjeri znanja.


5. Klarić, Petar, Vedriš, Martin, GraĊansko pravo, Narodne novine,

Zagreb, 2009.


9. Popov, Danica, GraĊansko pravo – opšti deo, Sluţbeni glasnik,

Beograd, 2005;

10. Spaić, Vojislav, GraĊansko pravo – opšti dio i stvarno pravo,

Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1971.

Zakonski propisi:

1. Zakon o obligacionim odnosima (Sl.list SFRJ, br.29/78, 39/85, 45/98,

Sl. RBiH, 2/92, 13/93, 13/94. (Opći dio 1 - 154 ĉlana, zastarjevanje

obaveza 360 - 393 ĉlana, obaveze sa više predmeta 394 - 435 ĉlana);

2. Zakon o vlasniĉkopravnim odnosima FBiH (Sl. novine FBiH, br.6/98,

50/03).

40

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina II NASLJEDNO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja :45 sati Vjeţbe: 15 sati Konsultacije: Pon 9-11h





Student se upoznaje sa osnovama materijalnopravnog nasljednog ureĊenja kao

i sa ostavinskim postupkom. Oĉekuje se da student usvoji temeljna znanja i

temeljne institute nasljednog prava i savlada osnovne vještine rješavanja

problema iz nasljednog prava. Studenti treba da budu u stanju da obrade sva

pravna pitanja koja se postavljaju u vezi sa otvaranjem nasljeĊa jednog lica te

da budu u stanju da u stvarnom ili hipotetiĉkom sluĉaju mogu odrediti

nasljednike, veliĉinu njihovih nasljednih dijelova i sastav zaostavštine, kao i

riješiti eventualna procesna pitanja koje se s tim u vezi postavljaju.

Sadržaj predmeta:

Pojam i osnovna naĉela nasljednog prava.

Pretpostavke za nasljeĊivanje - smrt ostavioca,postojanje nasljednika,

zaostavština, prijem i odricanje od nasljeĊa, osnov pozivanja na nasljeĊe.

Zakonsko nasljeĊivanje - ĉinjenice za odreĊivanje zakonskih nasljednika,

raspored

zakonskih nasljednika.

Nuţno nasljeĊivanje - pojam i pravna priroda, vrste nuţnih nasljednika i njihov

raspored, zaštita nuţnog nasljednog dijela.

NasljeĊivanje na osnovu testamenta - pojam i karakteristike testamenta, vrste

testamenta, uvjeti za valjanost.

Nasljedno-pravni ugovori - ugovor o nasljeĊivanju, ugovor o nasljeĊivanju koje

41

nije otvoreno, ugovor o doţivotnom izdrţavanju, ugovor o ustupanju i

raspodjeli imovine za ţivota ostavioca.

Ostavinski postupak - pojam i naĉela, tok postupka.

Obaveze studenata:

Obavezno prisustvovanje i aktivno uĉestvovanje u svim oblicima nastave.

Napredak studenata se prati kontinuirano i provjerava putem testa. Predispitne

aktivnosti uĉestvuju u završnoj ocjeni 50% (20% aktivnost u nastavi, 30% test).

Završni ispit se obavlja pismeno ili usmeno i pismeno u skladu sa utvrĊenim

reţimom polaganja ispita na Fakultetu.


D. Bago, N. Traljić, M. Povlakić, Z. Petrović: Nasljedno pravo, Sarajevo 1991.

Zakon o nasljeĊivanju, Zakon o vanparniĉnom postupku

E. Hašić,A.Muslić,B.Krešić, Priruĉnik za pripremu ispita iz Nasljednog prava,

Bihać,2009.


Borislav Blagojević: Nasljedno pravo u Jugoslaviji, Beograd, 1979. i sva

kasnija izdanja

Nikola Gavella: Nasljedno pravo, Zagreb, 1990.

U toku izvoĊenja nastave studentima moţe biti ponuĊena i druga aktuelna

literatura.

42

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina II KRIVIĈNO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja: 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije:


Prof.dr. Zvonimir Tomić, redovni profesor, nositelj predmeta/nastavik

Ass. Nikola Findrik, asistent/suradnik


Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima kriviĉnog prava kao pravne

nauke i kao grane pozitivnog prava odnosno zakonodavstva koji se odnose na

kriviĉno zakonodavstvo, kriviĉno djelo, kriviĉnu odgovornost, sauĉesništvo u

ostvarenju kriviĉnog djela, na sistem kriviĉnih sankcija i na posebni dio

kriviĉnog zakonodavstva u cilju razvijanja sposobnosti samostalne teorijske i

struĉne analize tih pojmova.

Sadržaj predmeta:

1. Kriviĉno zakonodavstvo

a. Ciljevi kriviĉnog zakonodavstva

b. Izvori kriviĉnog prava

c. Vaţenje kriviĉnog zakonodavstva

2. Kriviĉno djelo

a. Pojam kriviĉnog djela

b. Opći osnovi koji iskljuĉuju postojanje kriviĉnog djela

c. Stadiji u ostvarenju kriviĉnog djela

d. Mjesto, vrijeme i naĉin poĉinjenja kriviĉnog djela

e. Sticaj kriviĉnog djela

3. Kriviĉna odgovornost

a. Pojam kriviĉne odgovornosti

b. Uraĉunljivost

43

c. Krivnja i oblici krivnje

d. Zablude i njihov znaĉaj u kriviĉnom pravu

4. Sauĉesništvo u kriviĉnom djelu

a. Opći pojam sauĉesništva

b. Uslovi za postojanje sauĉesništva

c. Pojedini oblici sauĉesništva

d. Kriviĉna odgovornost sauĉesnika

5. Kriviĉne sankcije

a. Pojam i vrste kriviĉnih sankcija

b. Pojam kazne, opravdanost i svrha kazne

c. Sistem kazni u domaćem kriviĉnom pravu

d. Odmjeravanje kazne

e. Sankcije opominjanja

f. Mjere sigurnosti

g. Sankcije prema maloljetnicima

6. Posebni dio Kriviĉnog prava

a. Kriviĉna djela propisana u KZ BiH

b. Kriviĉna djela propisana u KZ FBiH

c. Analiza nekih najtipiĉnijih kriviĉnih djela

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo izvoĊenju predavanja i vjeţbi, te interaktivno

uĉestvovanje u istim.

Način ispitivanja:

Usmeni ispit.


6. Tomić, Zvonimir, Kriviĉno pravo I, Pravni fakultet Univerziteta u

Sarajevu, Sarajevo, 2008;

7. Tomić, Zvonimir, Kriviĉno pravo II, Pravni fakultet Univerziteta u

Sarajevu, Sarajevo, 2007;

8. Srzentić, Nikola, Stajić, Aleksandar, Lazarević, Ljubiša, Kriviĉno

pravo, Opšti deo, Savremena administracija, Beograd 1998., str. 287-

328 (poglavlje: Sauĉesništvo) ili novije izdanje;

44

9. Kriviĉni zakon BiH („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 3/03, 32/03, 37/03,

54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10);

10. Kriviĉni zakon FBiH („Sluţbene novine FBiH“, broj 36/03, 37/03,

21/04, 69/04, 18/05, 42/10).


11. Baĉić, Franjo, Kriviĉno pravo, Opći dio, Informator, Zagreb, 1995. (ili

novije izdanje);

12. Baĉić, Franjo, Šeparović, Zvonimir, Kazneno pravo, Posebni dio,

Informator, Zagreb, 2001;

13. Novoselec, Petar, Opći dio kaznenog prava, Sveuĉilište u Zagrebu,

Zagreb 2005. (ili novije izdanje);

14. Novoselec, Petar, Posebni dio kaznenog prava, Sveuĉilište u Zagrebu,

Zagreb, 2007;

15. Horović, Sabrina, Kazneno pravo, Posebni dio, Mostar, 2000;

16. Grupa autora: Komentari kriviĉnih/kaznenih zakona u Bosni i

Hercegovini, Knjiga I i II, Savjet/Vijeće Europe i Europska komisija,

Sarajevo 2005.

45

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina II STATISTIKA


KONTAKT SATI



Prof.dr Azra Bišćević

Mr. Ermina Grozdanić – viši asistent


Cilj predmeta: upoznavanje studenata sa osnovnim znanjima statistiĉke

metodologije i statistiĉke analize, te mogućnostima njihove upotrebe,

prvenstveno na podruĉju na kojem rade pravnici.

Oĉekivani rezultati: savladanim nastavnim programom ovog predmeta, studenti

će steći osnovna znanja relevantna za praćenje struĉne i nauĉne literature,

obrade rezultata prikupljenih istraţivanjem ili eksperimentom, a u svrhu

deskripcije i analize istih rezultata, zakljuĉivanje iz konkretnog sluĉaja ka

općem zakonu, te planiranje istraţivanja i eksperimenata.

Sadržaj predmeta:

1. Historijski osvrt; pojam i zadatak statistike; statistiĉko istraţivanje;

obrada i analiza podataka;

2. Prikazivanje statistiĉkih podataka: tablica frekvencija, grafikon

frekvencija, prikazivanje podataka nenumeriĉkog statistiĉkog obiljeţja,

kontinuirano statistiĉko obiljeţje, grupiranje podataka u razrede,

histogram i poligon frekvencija, funkcija kumulativnih frekvencija;

3. Srednje vrijednosti: artimetiĉka sredina, geometrijska sredina, odnosi

meĊu srednjim vrijednostima, varijanca, standardna devijacija,

harmonijska sredina, mod, medijan, kvantili, pokazatelji oblika

distribucije frekvencija;

4. Vremenski nizovi: grafiĉko prikazivanje vremenskih nizova, intervalni

vremenski nizovi, trenutaĉni vremenski nizovi, relativni brojevi,

indeksi;

5. Analiza vremenskih nizova: metoda pokretnih sredina, metoda

najmanjih kvadrata, linearni trend, linearni logaritamski trend,

eksponencijalni trend, sloţene funkcije trenda;

6. Sezonske oscilacije pojava: metoda izraĉunavanja sezonskih indeksa,

metoda postupka s linearnim trendom, metoda veriţnih indeksa;

46

7. Korelacija: linearna korelacija, linearna korelacija za grupirane podatke,

izraĉunavanje korelacije ranga;

8. Kombinatorika: osnovni pojmovi kombinatorike, permutacije bez

ponavljanja, permutacije s ponavljanjem, varijacije bez ponavljanja,

varijacije s ponavljanjem, kombinacije bez ponavljanja, binomni

pouĉak;

9. Vjerovatnoća: protivna vjerovatnoća, sabiranje vjerovatnoće, mnoţenje

vjerovatnoće, vjerovatnoća sloţenog dogaĊaja, uvjetna vjerovatnoća,

zakon velikih brojeva;

10. Teorijske distribucije: diskontinuirana ili diskretna sluĉajna varijabla,

binomna distribucija, poissonova distribucija, normalna distribucija,

studenova distribucija, Fisherova (F) distribucija

11. Metoda uzoraka: izbor uzorka, odabiranje elemenata uzorka, veliĉina

uzorka, intervalne procjene;

12. Testiranje hipoteze: testiranje hipoteze o artimetiĉkoj sredini osnovnog

skupa, testiranje hipoteze o razlici izmeĊu sredina dvaju osnovnih

skupova, testiranje hipoteze o pretpostavljenoj vrijednosti varijance,

testiranje hipoteze o nepoznatoj proporciji osnovnog skupa.

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi (45 h) i vjeţbama (15 h);

Ispit se polaţe pismeno i usmeno;

Osnovna literatura:

1. Bišćević A., Osnove statistike, Bihać, Pravni fakultet Univerziteta u

Bihaću, Bihać, 2002.

2. Bišćević A, Zbirka zadataka iz osnova statistike, Bihać, Pravni fakultet

Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2008.

Dopunska literatura

1. Branica ing. M., Osnove statistike za studente prava, izbor riješenih

primjera, Zagreb, 1981.

2. Blagoev B., Statistika za studente pravnih fakulteta, Beograd, Nauĉna

knjiga Beograd, 1969.

3. Dacić R.., Osnovi statistike, Štamparija Fojinca, Sarajevo, 2001.

4. Kero K., B. Bojanić-Glavica, Statistiĉki modeli i metode (odabrana

47

poglavlja), Fakultet organizacije i informatike, Varaţdin, 2003.

5. Luĉić B., Statistika, Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1996.

6. Šošic I , Primijenjena statistika., Školska knjiga, Zagreb, 2004.

7. Šošic I., V. Serdar, Uvod u statistiku, XII. Izdanje, Školska knjiga,

Zagreb, 2002.

8. Šošić. I. , Zbirka zadataka iz statistike,Ekonomski fakultet, Zagreb,

1998.

9. Ţuţul J. i Branica M.., Statistika, Informator Zagreb, Zagreb, 2003.

48

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina II EKONOMSKA POLITIKA


KONTAKT SATI

Predavanja: 60 Vjeţbe: 30 Konsultacije:6 + 6


Prof. dr Mehmed Alijagić

Mr. Ermina Grozdanić, viši asistent


Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim elementima ekonomske

politike, kao što su: ciljevi i zadaci ekonomske politike, nosioci ekonomske

politike, instrumenti ekonomske politike (monetarna, fiskalna i ostale politike u

sastavu ekonomske politike), meĊuodnos pravnog, politiĉkog i ekonomskog

sistema, i ekonomska politika Bosne i Hercegovine.

Oĉekivani rezultati su osposobiti studente da razumiju bitne segmente

ekonomske politike drţave i funkcioniranje ekonomske politike kroz njene

pojedine parcijalne politike (monetarnu, fiskalnu, vanjskotrgovinsku i sl.) i

aplikaciju za pravnike u drţavnim organima.

Sadržaj predmeta:

Pojam ekonomske politike. Metode i doktrine ekonomske politike. Ekonomska

politika kao ekonomska disciplina. Odnos ekonomske politike i prava. Ciljevi

ekonomske politike – kratkoroĉni, dugoroĉni. Vrste ciljeva ekonomske

politike. Odlike ciljeva ekonomske politike. Subjekti ekonomske politike –

vlada, centralna banka, sindikati, monopoli, berze, banke. Faktori ekonomske

politike - Ljudski faktor, rad i kapital, tehniĉki napredak i transfer tehnologije,

narodno bogatstvo. Ekonomski sistem i ekonomska politika. Pravni sistem i

ekonomska politika. Politiĉki sistem i ekonomska politika. Ustavni ustroj

drţave i ekonomska politika. Instrumenti ekonomske politike. Monetarna

politika – pojam i zadaci (ciljevi) monetarne politike, vrste monetarne politike

(ekspanzivna, restriktivna i neutralna), instrumenti i mjere monetarne politike –

politika otvorenog trţišta, politika obaveznih rezervi, eskontna politika.

Monetarno-bankarski sistem – uloga i zadaci. Kreiranje i emisija novca –

primarna i sekundarna emisija novca, monetarni multiplikastor, kreditno-

49

depozitna multiplikacija, ponuda i traţnja novca, inflacija i deflacija, mjere

monetarne korekture. Monetarna politika BiH – Centralna banka BiH

(Currency Board), bankarski sistem BiH. Fiskalna politika – pojam i zadaci

(ciljevi) fiskalne politike, vrste fiskalne politike (ekspanzivna i restriktivna),

kooperacija monetarne i fiskalne politike, automastski stabilizatori, poreski i

budţetski multiplikator, poreska politika, politika doprinosa, carinska politika,

budţet i budţetska politika. Politika cijena - Reguliranje trţišta i cijena. Pojam,

uloga i funkcije trţišta, ponašanje trţišnih subjekata, cjenova elastiĉnost,

trţišne strukture (stanja) – potpuna konkurencija, monopol, monopson,

oligopol, ureĊenje trţišta te uloga i metode ekonomske politike u odrţavanju

stabilnosti cijena. Devizna politika – pojam valute i devize, devizni sistem,

pojam, notiranje i vrste deviznih kurseva (fiksni i fluktuirajući, realni i

nominalni, paritetni i disparitetni), formiranje deviznog kursa, devalvacija,

revalvacija, deprecijacija i aprecijacija, devizno trţište – pojam, funkcije,

organizacija, uĉesnici i vrste poslova na deviznom trţištu (devizne špekulacije,

devizna arbitraţa, devizni rizici). Vanjskotrgovinska politika – pojam i

struktura platnog bilansa, neravnoteţa i mjere uravnoteţenja platnog bilansa,

presijecanje platnog bilansa, kretanje meĊunarodnog kapitala, pokazatelji

zaduţenosti. Politika privrednog rasta i razvoja – pojam privrednog rasta i

razvoja, mjerenje razvijenosti, problem razvoja manje razvijenih podruĉja i

regionalni razvoj, faktori privrednog rasta, modeli rasta, strategije privrednog

razvoja. Ekonomska politika grana - u ovom dijelu izlaţu se osnovna obiljeţja

proizvodnih i usluţnih grana djelatnosti: industrije, graĊevinarstva, trgovine,

poljoprivrede, obrtništva i male privrede, te uloge ekonomske politike u

reguliranju tih aktivnosti.

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vjeţbama (30 h). Student je u obavezi

pripremiti i prezentirati seminarski rad. Polaganje 2 kolokvija u skladu sa

tokom izvoĊenja nastave, te pismeni ispit.

Način ispitivanja:

Ispit se polaţe pismeno. Mogućnosti polaganja ispita: parcijalno (2 kolokvija) i

integralno (završni ispit).

Literatura:


1. Alijagić, Mehmed, Osnove makroekonomije, Pravni fakultet Bihać,

Bihać, 2008.


50

1. Acocella, N., Poĉela ekonomske politike: vrijednosti i tehnike, MATE,

Zagreb, 2005.

2. Babić, M.., Makroekonomija, XIV. izdanje, MATE, Zagreb, 2004.

3. Barković, I., Teorija rasta, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 2006.

4. Benić, Đ., Devizni teĉaj: utvrĊivanje, znaĉaj i odrednice u Ekonomska

misao i praksa, br. 1/2004, str. 49. – 71.

5. Begić, Kasim, Ekonomska politika, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo,

2000.

6. Benić, Đ., Fiskalna i monetarna politika u IS-LM modelu otvorenog

gospodarstva“,

Ekonomska misao i praksa, br. 2/2004, str. 165. - 195.

7. Benić, Đ., Osnove ekonomije, IV. izdanje, Školska knjiga, Zagreb,

2004.

8. Benić, Đ., Poslovni ciklusi, Ekonomska misao i praksa, br. 1/2002, str.

11-67.

9. Blanchard, O., Makroekonomija, MATE, Zagreb, 2005.

10. Borozan, Đ., Makroekonomija, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek,

2001.

11. Burda, M.. – Wyplosz, C., Macroeconomics: A European Text, Oxford

University Press, Oxford, 1993.

12. Crkvenac, M., Ekonomska politika, Informator, Zagreb, 1997.

13. Diulio, E., Macroecomomics – Theory and Problems, Third Edition,

McGraw-Hill,

New York, 1998.

14. Gylfason, T., Principles of Economic Growth, Oxford University Press,

New York,

2003.

15. Mankiw, N. G., Macroeconomics, Fifth Edition, Worth Publishers, New

York, 2003

16. Meade, J. E., Inteligentna ekonomska politika, CEKADE, Zagreb, 1990.

17. Minford, P. – Peel, D., Advanced Macroeconomics: A Primer, Edward

Elgar,

Cheltenham, UK, 2002.

18. Modigliani, F., Rasprava o stabilizacijskoj politici, CEKADE, Zagreb,

1991.

19. Romer, D., Advanced Macroeconomics, McGraw-Hill, New York,

1996.

20. Samuelson, P.A. – Nordhaus, W.D., Ekonomija, 18. izdanje, MATE,

Zagreb, 2007

21. Snowdon, B. – Vane, H. R., Modern Macroeconomics, Edward Elgar,

Cheltenham, UK, 2005.

22. Snowdon, B. – Vane, H. – Wynarczyk, P., A Modern Guide to

Macroeconomics, Edward Elgar, Cheltenham, UK, 2002.

51

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina II PORODIĈNO PRAVO


KONTAKT SATI



Prof. Dr. Suzana Bubić


Izuĉavanjem Porodiĉnog prava studenti treba da usvoje znanja iz ove discipline

i da ovladaju vještinama, da shvate suštinu pojedinih ustanova i razloge za

njihovo ureĊenje na naĉin na koji je to uraĊeno u našem pravu. PoreĊenjem sa

njihovim ureĊenjem u uporednom i evropskom pravu, te analiziranjem sudske

prakse (domaće i evropske), biće u stanju ocijeniti uspješnost naših zakonskih

propisa i u praksi postupati u skladu sa zahtjevima postavljenim u domaćem i

evropskom braĉnom pravu, ali i u skladu sa zahtjevima iz meĊunarodnih

dokumenata o ljudskim pravima. Steĉena znanja, kombinovana sa onim

dobijenim izuĉavanjem ostalih predmeta, naroĉito onih sa katedre graĊanskog

prava, omogućit će im da uspješno rade u pravosudnim organima, organima

starateljstva i drugim organima, odnosno ustanovama u ĉijoj su nadleţnosti

pitanja iz oblasti Porodiĉnog prava

Sadržaj predmeta:

1. Braĉno pravo

a. Pojam, obiljeţja, izvori i naĉela porodiĉnog prava;

b. Pojam, predmet i naĉela braĉnog prava. Izvori braĉnog prava;

c. Pojam braka. Pravna priroda braka. Teorijske i zakonske definicije

braka;

d. Porodica i brak u meĊunarodnim dokumentima o ljudskim pravima;

e. Sklapanje braka. Uslovi za postojanje i punovaţnost braka. Postupak

sklapanja braka;

f. Liĉna prava i duţnosti braĉnih partnera;

g. Imovinski odnosi braĉnih partnera;

h. Prestanak braka: Smrt braĉnog partnera; Proglašenje nestalog braĉnog

partnera umrlim; Poništenje braka; Razvod braka (pojam, sistemi,

brakorazvodni uzrok). Posredovanje; Posljedice razvoda na braĉne

partnere i maloljetnu djecu;

i. Izdrţavanje braĉnih partnera;

1.10. Pojam, pravno ureĊenje i dejstva vanbraĉne zajednice;

52

1.11. Nasilje u braku i vanbraĉnoj zajednici.

2.Roditeljsko pravo

2.1. Pojam, predmet, naĉela i izvori Roditeljskog prava;

2.2. O odnosima roditelja i djece uopšte. Porodiĉni status djeteta;

2.3. Vansudsko i sudsko utvrĊivanje porijekla djeteta (materinstva i

oĉinstva);

2.4. UtvrĊivanje porijekla djece zaĉete medicinski pomognutom

oplodnjom;

2.5. Postupak u maternitetskim i paternitetskim sporovima;

2.6. Usvojenje. Pojam, cilj, znaĉaj i razvoj usvojenja. Vrste usvojenja.

Uslovi za zasnivanje potpunog i nepotpunog usvojenja. Dejstva usvojenja.

Prestanak usvojenja i dejstva prestanka;

2.7. Roditeljsko staranje. Pojam, sadrţaj i ostvarivanje;

2.8. Prava djeteta u Porodiĉnom zakonu. Prava djeteta po Konvenciji UN o

pravima djeteta;

3. 2.9. Zaštita prava i interesa djeteta (upozorenje na propuste i pruţanje pomoći,

nadzor, oduzimanje roditelju prava da ţivi sa djetetom, oduzimanje

roditeljskog staranja, mjere radi zaštite imovinskih prava djeteta). Prestanak

roditeljskog staranja. Roditeljsko staranja nakon punoljetstva.

3. Starateljsko pravo

3.1. Pojam, izvori i svrha starateljstva;

3.2. Organ starateljstva (nadleţnost, zadaci i ovlaštenja; naĉin vršenja

starateljstva);

3.3. Staralac (pojam, uslovi za izbor, vrste, duţnosti i prava, odgovornost,

prestanak duţnosti);

3.4. Starateljstvo nad maloljetnim licima;

3.5. Starateljstvo nad licima kojima je oduzeta poslovna sposobnost;

3.6. Starateljstvo za posebne sluĉajeve.

Obaveze studenata:

Student je u toku cijelog semestra obavezan dolaziti redovno na predavanja (P)

i vjeţbe (V). Nastavnik će tokom ĉitavog semestra pratiti prisutnost studenta. U

toku semestra student moţe maksimalno izostati sa: tri (4) P i pet (5) V. Na

navedenim oblicima nastave studenti treba da aktivno uĉestvuju u diskusiji, da

iznose svoje stavove o pojedinim pitanjima.


1. Traljić-Bubić, Braĉno pravo; Sarajevo 2007. ili 2009.

2. Bubić-Traljić, Roditeljsko i starateljsko pravo, Sarajevo 2007.

3. Porodiĉni zakon FBiH, Sluţbene novine FBiH 35/2005.

53

Dopunska literatura

Udžbenici Porodičnog prava - izdanja u državama sa područja ex-Jugoslavije

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina II STVARNO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja : 45 sati Vjeţbe: 15 sati Konsultacije: Pon 9-11h





1. Ciljevi izuĉavanja su postavljeni sa obzirom na kompleksnost materije koja

se izuĉava u okviru nastavnog predmeta Stvarno pravo na Pravnom fakultetu

Univerziteta u Bihaću, u skladu sa nastavnim planom i programom Pravnog

fakulteta. Posebno valja vladati ĉiinjenicom da su u Bosni i Hercegovini još

uvijek prisutni tranzicijski procesi u imovinsko-pravnom sektoru. Problem je

posebno aktuelan u okvirima pozitivnog zakonodavstava u Bosni i

Hercegovini. Naime, nepostojanje jedinstvene ili pribliţno ujednaĉene

zakonske strukture u sektoru imovinskog prava, za sobom povlaĉi problem

pravne sigurnosti, što svakako treba izbjegavati.U tom kontekstu, izlaganje je

tako koncipirano, da studentima pruţi odgovarajuće spoznaje poglavito kada je

u pitanju prijelaz sa ranijeg (socijalistiĉkog) na novi kapitalistiĉki reţim u

imovinskom pravu. Pored toga, praksa je pokazala da su studenti, vrlo ĉesto,

nisu u mogućnosti da u potpunosti shvate znaĉaj pojedinih stvarnopravnih

instituta, posebno onih koji su izgraĊivani u ranijem društveno - ekonomskom

sistemu, te se stoga taj segment posebno naglašava u okvirima ovog nastavnog

predmeta, konkretnije - uvodnih napomena.

2. Posjed, iako ne ulazi u nomenklaturu stvarnih prava, se tradicionalno

izuĉava u sastavu nastavnih predmeta koji su tretirali Stvarno pravo, u skladu

sa specifiĉnostima u materijalnom i procesnom smislu. Potonje se oĉituje

prvenstveno sa aspekta prijelaza sa klasiĉne rimske (subjektivistiĉke), na novu

54

- modernu (objektivistiĉku) koncepciju posjeda u kome se posjed drugaĉije

tretira. Kroz analizu zakonskih rješenja, ali i komentiranjem i ukazivanjem na

specifiĉnosti u komparativnoj dimenziji, dolazi se do zakljuĉaka o posebnoj

ulozi i vaţnosti instituta. Upravo je detektiranje i uoĉavanje problema koji se

vrlo ĉesto pojavljuju u praksi bilo oduzimanja ili ograniĉenju posjeda, naredni

od ciljeva koji se ţeli postići izuĉavanjem materije u okvirima Stvarnog prava,

a sve protkano teţnjom za pruţanjem kvalitetnije posjedovne zaštite titularu.

3. Vlasništvo kao najzaštićenije stvarno pravo u posebnom je fokusu

nastavnog predmeta Stvarno pravo. Tradicionalna indoktrinacija već

generacijama uĉi da je vlasništvo neprikosnoveno. MeĊutim posebna dilema se

ogleda u ĉinjenici relativnosti apsolutnosti vlasništva, dakle koliko je vlasništvo

doista i apsolutno, posebno u sluĉaju prijege potrebe za ograniĉenjima? Istina,

ograniĉenja su takoĊer druga (nagativna) dimenzija vlasništva i dozvoljena su

samo uz zakonom utvrĊene principe i nastojanje da se ranijem vlasniku priĉini

što manji obim uskraćenja prava koja izvršava na svojoj imovini. Pored ove

teorijsko - zakonodavne dileme, paţnja se priklanja i pitanju temeljnih pojmova

i naĉela koja su prisutna u vaţećem zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini, sa

posebnim osvrtom na pojedine de lege ferenda pravce, koja bi uskoro i u FBiH

trebala postati dijelom de lege lata koncepta. Stjecanje prava vlasništva ima

posebnu ulogu, posebno u kontekstu uvoĊenja notarijata u Bosni i Hercegovini,

ali i samim implikacijama forme prilikom zakljuĉenja pravnih poslova koji

imaju za predmet promet nekretninama. Zaštita prava vlasništva i prestanak

prava vlasništva su završne cjeline koje se razmatraju u dijelu stvarnog prava, a

odnose se na pravo vlasništva.

4. Zemljišnoknjiţno pravo je predmet rasprave uz konsultiranje novog

zakonskog okvira iz 2002.godine, ali isto tako i u funkciji potreba za

inoviranjem istog. Postojeća rješenja su u mnogim segmentima u disbalansu sa

realnim potrebama ţivota, ali i funkcionalnosti pravnog poretka. Pored ovih

doktrinarnih dilema i stanovišta, paţnja se poklanja klasiĉnim pitanjima, kako

naĉinima upisa, voĊenja evidencija zemljišnih knjiga, do praktiĉnih problema,

danas prisutnih u dobrom dijelu zemljišnoknjiţnih uloţaka, gdje imamo ĉitav

niz upisa koji su bili odraz ranijeg zakonodavstva, kao što su prava upravljanja,

korištenja i raspolaganja, premda nikad nisu zamjenjena u skladu sa

tranzicijskim procesima, koji su na ovi prostorima vrlo dinamiĉni i uĉestali.

Naravno, neizostavan je problem, neusklaĊenosti faktiĉkog stanja na terenu, sa

potkrijepom u zemljišnim knjigama, što treba urgentnije u narednom periodu

ispitati, te iznaći model za unapreĊenje istog.

5. Sluţnosti zajedno sa zaloţnim pravom, tvore dio stvarnog prava kao

nastavne cjeline. U domenu sluţnosti, pored osnovnih teorijskih odrednica,

analiza je usmjerena na postojeći zakonski okvir. U tom smislu imamo i još

uvijek primjenu, u svojstvu pravnih pravila, odredbi o liĉnim sluţnostima, koje

svoje uporište crpe ĉak u Austrijskom graĊanskom zakoniku, koje postojeći

Zakon o vlasniĉkopravnim odnosima FBiH ne tretira nikako. Pored ovoga,

55

analizira se naĉin stjecanja i zaštite titulara kako povlasnog, tako i posluţnog

dobra.

U zaloţnom pravu se pored klasiĉnih oblika zaloţnog prava na pokrenim i

nepokretnim stvarima (pignus i hypoteca), razmatra i dilema oko inoviranja

postojećeg stvarnog prava, posebno kroz nastojanja za proširivanjem numerus

clausus stvarnih prava, upravo onih koja još uvijek nisu poznata na teritoriji

Bosne i Hercegovine. Naime, radi se o zemljišnom dugu. Razlog za obradu i

ovog specifiĉnog, u evropskim okvirima prihvatljivog, ali i ĉesto primjenjivog

instituta leţi i ĉinjenici, da moderno poimanje hipoteke se sve teţe prilagoĊava

kako brzini kretanja i promjena na trţištu, tako i zbog same specifiĉnosti

hipoteke, naroĉito njene akcesornosti. Na ovaj naĉin se studentima pruţa viši

spektar spoznaja ne samo u širinskom, već i u dubinkom promatranju

zaloţnopravne problematike u pravu Bosne i Hercegovine.

6. Notarijat u Bosni i Hercegovini je uveden 2002.godine, taĉnije donošenjem

Zakona o notarima u Federaciji Bosne i Hercegvine. U Republici Srpskoj isti

institut je uveden dvije godine kasnije (2004) godine. Valja pomenuti da je sa

uvoĊenjem notarijata u pravnom prometu došlo do nastupanja cijelog niza

pravnih posljedica. Jedna od najvaţnijih je pospješivanje pravne sigurnosti

graĊana, kroz uĉešće organa notarijata pri sklapanju pravnih poslova koji imaju

za predmet prijenos ili stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na

nekretninama, te imovinskih odnosa izmeĊu braĉnih drugova, kao subjekata u

sklopu porodiĉnog prava. Naravno, predmet stvarnog prava je samo reguliranje

odnosa koji nastupaju u imovinskopravnom segmentu prava.

Sadržaj predmeta:

I – UVOD

1.1. Pojam stvarnog prava

1.2. Pojam i karakteristike stvarnog prava

1.3. Stavrno pravo u objektivnom i subjektivnom smislu

1.4. Karakteristike – naĉela stvarnog prava

1.4.1. Stvarnopravnost

1.4.2. Apsolutnost

1.4.3. Numerus clausus

1.5. Oblici stvarnih prava

1.6. Zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini – reformski procesi

II – POSJED

j. Pojam posjeda

k. Rimska koncepcija posjeda

l. Germanska koncepcija posjeda

m. Razlike na relaciji detencija – posjed

n. Subjekti posjeda

o. Objekti posjeda

56

p. Vrste posjeda

i. Neposredan i posredan, samostalan i nesamostalan posjed

ii. Individualni posjed i suposjed

iii. Vrste posjeda sa obzirom na objekt posjeda

a) Posjed stvari

b) Posjed prava

iv. Vrste posjeda sa obzirom na kvalitet

a) Zakonit posjed

b) Istinit i neistinit posjed

c) Pošten i nepošten posjed

q. Stjecanje i prestanak posjeda

i. Posjed stvari

a) Izvorno stjecanje posjeda stvari

b) Izvedeno stjecanje posjeda stvari

- Fiziĉka predaja ili predaja iz ruke u ruku

- Predaja znacima ili simboliĉka tradicija

- Tradicija oĉitovanjem

aa) Tradicija brevi manu

bb) Constitutum possessorium

- Tradicija transportom

ii. Posjed prava

iii. Prestanak posjeda

a) Posjed stvari

b) Posjed prava

iv. Pravni uĉinci posjeda

a) Općenito o uĉincima

b) Zaštita posjeda

- Sudska zaštita

- Dopuštena samopomoć

III – PRAVO VLASNIŠTVA

3.1. Pojam prava vlasništva

3.2. Teorijske doktrine o pravu vlasništva

3.3. Rimsko pravo o vlasništvu

3.4. Karakteristike-naĉela prava vlasništva

3.4.1. Jedinstvenost

3.4.2. Maksimalna dispozitivnost

3.4.3. Iskljuĉivost

3.4.4. Jednovrsnost

3.4.5. Rekadentnost ili elastiĉnost

3.5. Sadrţaj prava vlasništva

3.6. Ograniĉenja prava vlasništva

3.7. Ograniĉenja na temelju zakona

3.7.1. Opća ograniĉenja

a) Zabrana zloupotrebe prava vlasništva

b) Trpljenje zahvata radi otklanjanja neposredno prijeteće

57

štete

c) Trpljenje zahvata koji ne ugroţavaju interes vlasnika

3.7.2. Posebna ograniĉenja

a) Ograniĉenja radi zaštite interesa i sigurnosti drţave

b) Ograniĉenja prava vlasništva – postupak izvlaštenja

c) Susjedska prava

3.7.3. Imisije

3.8. Ograniĉenje na temelju pravnog posla

3.9. Subjekti i objekti prava vlasništva

3.10. Oblici vlasništva

3.10.1. Individualno vlasništvo

3.10.2. Suvlasništvo

3.10.2.1. Pojam suvlasništva

3.10.2.2. Pravni poloţaj suvlasnika u suvlasniĉkoj zajednici

a) Poloţaj suvlasnika u pogledu cijele stvari

- Pravo na posjed

- Pravo na upravljanje

- Ostala prava i obaveze

b) Pravni poloţaj suvlasnika u pogledu njegovog

suvlasniĉkog dijela

3.10.2.3. Razvrgnuće suvlasniĉke zajednice (pravo na diobu)

3.10.3. Zajedniĉko vlasništvo

a) Pojam zajedniĉkog vlasništva

b) Osnovne karakteristike zajedniĉkog vlasništva

c) Upravlajnje zajedniĉkom stvari

d) Dioba zajedniĉkog vlasništva

e) Oblici zajedniĉkog vllasništva

3.10.4. Etaţno vlasništvo

a) Pojam etaţnog vlasništva

b) Objekti etaţnog vlasništva

c) Uspostava etaţnog vlasništva

- osnove uspostave

aa) Uspostava na osnovu zahtjeva suvlasnika sa

odgovarajućim suvlasniĉkim dijelom

bb) Uspostava na osnovu saglasne odluke svih

suvlasnika

cc) Uspostava na osnovu oĉitovanja volje

vlasnika nekretnine

- naĉin uspostave

d)Izvršavanje vlasniĉkih ovlaštenja (Upravljanje)

- Upravljanje posebnim dijelom

- Upravljanje cijelom nekretninom

e) Prestanak Etaţnog vlasništva

3.11. Stjecanje prava vlasništva

3.11.1. Izvorno stjecanje

3.11.1.1. Pojam izvornog stjecanja

58

3.11.1.2. Dosjelost

a) Pojam, vrste i zastoj dosjelosti

b) Sposobnost stjecatelja

c) Sposobnost stvari

d) Kvaliteta posjeda

e) Vrijeme dosjelosti

3.11.1.3. Stjecanje vlasništva od nevlasnika

3.11.1.4. Prisvojenje – okupacija

3.11.1.5. Nalaz stvari

3.11.1.6. Stjecanje priraštaja

a) Odvajanje plodova

b) Priraštaj zemljišta

c) Prerada, sjedinjenje, mješanje i graĊenje tuĊim

materijalom

d) GraĊenje na tuĊem zemljištu

e) Sijanje i saĊenje

3.11.2. Izvedeno stjecanje prava vlasništva

3.11.2.1. Pojam i pretpostavke

3.11.2.2. Vlasništvo prednika

3.11.2.3. Titulus – naslov stjecanja

3.11.2.3. Modus – naĉin stjecanja

a) Stjecanje pokretnina

b) Stjecanje nekretnina

-isprava

-prijedlog za upis

-rješenje o upisu

-provedba upisa

-višestruko ugovaranje nekretnina

-zaštita povjerenja u zemljišne knjige

3.12. Zaštita prava vlasništva

3.12.1. Reividnikacija

3.12.2.Negatorska tuţba

3.12.3. Publicijanska tuţba

3.13. Prestanak prava vlasništva

VI – ZEMLJIŠNE KNJIGE

4.1. Pojam zemljišnih knjiga

4.2. Ranije zemljišnoknjiţno pravo

4.3. Katastar nekretnina

4.4. Zemljišnoknjiţni uredi

4.5. Sastav zemljišne knjige

4.5.1.Glavna knjiga

a) Posjedovnica

b) Vlastovnica

c) Teretovnica

4.5.2. Zbirka isprava

59

4.5.3. Zbirka katastarskih planova

4.5.4 .Pomoćni popisi

4.6. Vrste upisa

a) Uknjiţba

b) Predbiljeţba

c) Zabiljeţba

4.7. Naĉela zemljišnoknjiţnog prava

V – STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI

5.1. Pravo sluţnosti

5.1.1. Pojam i naĉela

5.1.2. Zakonski okvir u Bosni i Hercegovini

5.1.3. Stvarne sluţnosti

5.1.4. Liĉne sluţnosti

5.1.5. Stjecanje sluţnosti

5.1.6. Zaštita sluţnosti

5.1.7. Prestanak sluţnosti

5.2. Zaloţno pravo

5.2.2. Pojam i funkcija zaloţnog prava

5.2.3. Naĉela zaloţnog prava

5.2.4. Subjekti u zaloţnopravnom odnosu

5.2.5. Objekti zaloţnog prava

5.2.6. Oblici zaloţnog prava

5.2.7. Stjecanje zaloţnog prava

5.2.6.1. Dobrovoljno zaloţno pravo

5.2.6.2. Sudsko zaloţno pravo

5.2.6.3.Zakonsko zaloţno pravo

5.2.7. Ovlaštenja povjerioca do namirenja

5.2.8. Ostvarivanje zaloţnog prava

5.2.8.1.Sudsko namirenje

5.2.8.2.Vansudsko namirenje

5.2.9. Zaštita zaloţnog prava

5.2.10. Prestanak zaloţnog prava

5.3. Pravo stvarnog tereta

5.4. Pravo graĊenja

5.5. Zemljišni dug

5.5.1. Pojam zemljišnog duga

5.5.2. Vrste zemljišnog duga

5.5.3. Zemljišni dug u uporednom pravu

5.5.4. Prednosti i primjenjivost zemljišnog duga u odnosu na hipoteku

5.5.5. Prestanak zemljišnog duga

VI – NOTARSKO PRAVO U BOSNI I HERCEGOVINI

6.1. Pojam i vrste notarijata

6.2. Notarijat u Bosni i Hercegovini

6.3. Pojam i vrste notarskih isprava

60

Obaveze studenata:





bodova.






slijedi:

Bodovni saldo:

Prisutstvo predavanjima i vjeţbama 0- 5 bodova

Seminarski-istraţivaĉki rad 10-15 bodova

Aktivnost na predavanjima i vjeţbama -30 bodova

Poloţen I kolokvij -15 bodova

Poloţen II kolokvij -15 bodova

Završni ispit 20 bodova


bodova:








1. Klarić, Petar, Vedriš, Martin, GraĊansko pravo, Narodne novine,

61

Zagreb, 2009.godine;

2. Spaić, Vojislav, GraĊansko pravo – opšti dio i stvarno pravo,

Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1971.godine.


1. Gavella, Nikola, Josipović, Tatjana, Gliha, Igor, Belaj, Vlado,

Stipković, Zlatan, Stvarno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.godine

– svezak 1;

2. Gavella, Nikola, Josipović, Tatjana, Gliha, Igor, Belaj, Vlado,

Stipković, Zlatan, Stvarno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.godine

– svezak 2;

3. Babić, Ilija, Osnovi imovinskog prava, Sluţbeni glasnik, Beograd,

2006.godine;

4. Rašović, Zoran, Stvarno pravo, Pravni fakultet Podgorica, Podrgorica,

2002.godine;

5. Gams, Andrija, Osnovi stvarnog prava, Nauĉna knjiga, Beograd,

1986.godine;

6. Stanković, Obren, Orlić, Miodrag, Stvarno pravo, Nauĉna knjiga,

1986.godine;

7. Povlakić, Meliha, Transformacija stvarnog prava u Bosni i Hercegovini,

Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2009.godine;

8. Krneta, Slavica, Odabrane teme privatnog prava, Pravni fakultet

Sarajevo, Sarajevo, 2007.godine;

9. Simonetti, Petar, Rasprave iz stvarnog prava, Pravni fakultet Rijeka,

Rijeka, 2001.godine;

10. Weike, Jörg, Tajić Larisa, Komentar Zakona o zemljišnim knjigama u

Bosni i Hercegovini, Privredna štampa, Sarajevo, 2005.godine.

Zakonski propisi:

1. Zakon o vlasniĉkopravnim odnosima FBiH (Sl. novine FBiH, br.6/98,

29/03);

2. Zakon o stvarnim pravima RS (Sl.glasnik RS, broj 124/08, 58/09);

3. Zakon o obligacionim odnosima (Sl.list SFRJ, br.29/78, 39/85, 45/98,

Sl. RBiH, 2/92, 13/93, 13/94);

4. Zakon o notarima FBiH(Sl.novine FBiH, br. 45/02);

5. Zakon o notarima RS (Sl.glasnik RS, br.86/04);

6. Zakon o zemljišnim knjigama FBiH (Sl.novine FBiH, br. 19/03);

7. Zakon o zemljišnim knjigama RS (Sl.glasnik RS, br. 67/03, 46/04).

62

II – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina II USTAVNO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije:6 + 6

sedmiĉno


2. Doc.dr. Nedim Ademović, predmetni nastavnik

3. mr.sc. Elvedin Sedić, viši asistent


Izuĉavanjem predmeta Ustavno pravo studenti stiĉu osnovna i neophodna

teorijska i praktiĉna znanja o naĉelima politiĉkog i pravnog sistema, o

organizaciji vlasti, temeljnim pravima i slobodama ĉovjeka, elementima i

sadrţajima ustavnih normi, te specifiĉnostima ustavnih ureĊenja pojedinih

drţava sa akcentom na ustavno ureĊenje Bosne i Hercegovine

Sadržaj predmeta:

1. Uvodna teorijska pitanja ustavnog prava (Pojam, predmet i naziv.

Metod ustavnog prava. Znaĉaj ustavnog prava i odnos prema drugim

granama prava. Izvori ustavnog prava. Nauka ustavnog prava.)

2. Ustav (Pojam ustava. Vrste, odnosno klasifikacija ustava. Donošenje i

promjena ustava (revizioni sistemi). Postupak promjene Ustava BiH.

Sadrţaj i forma ustava. Sadrţaj i sistematika Ustava BiH, entitetskih i

kantonalnih ustava.)

3. Ustavni sistemi koji su snaţnije uticali na razvoj ustavnosti u svijetu

(Nastanak i razvoj ideje ustavne vladavine. Ustavni sistem Sjedinjenih

Ameriĉkih Drţava. Ustavni sistem Ujedinjenog kraljevstva Velike

Britanije i Sjeverne Irske. Ustavni sistem Francuske. Ustavni sistem

Švajcarske.)

4. Razvoj ustavnosti u Bosni i Hercegovini (Obnova drţavnosti Bosne i

Hercegovine. Ustavni razvoj Bosne i Hercegovine od 1946. do 1990.

godine. Uspostavljanje sistema graĊanske demokratije. Uspostavljanje

63

nezavisnosti i drţavne samostalnosti Bosne i Hercegovine. Agresija na

Bosnu i Hercegovinu i mirovni proces.)

5. Ljudske slobode i prava (Pojam i znaĉaj. Najznaĉajniji dokumenti o

ljudskim slobodama i pravima. Dokumenti kojima je utemeljena

koncepcija ljudskih sloboda i prava. Savremeni meĊunarodno-pravni

dokumenti o ljudskim slobodama i pravima. Pravni izvori o ljudskim

slobodama i pravima u Bosni i Hercegovini. Teorijska klasifikacija i

ustavna sistematika ljudskih sloboda i prava. Katalog ljudskih sloboda i

prava u ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine. Temeljna prava kao

pretpostavka ostvarivanja svih drugih sloboda i prava. Jednakost u

pravima i zabrana diskriminacija. Pravo na ţivot. Liĉne slobode i prava.

Pravo na liĉnu slobodu, sigurnost i dostojanstvo. Sloboda kretanja i

nastanjivanja. Pravo na privatnost. Sloboda misli i savjesti. Sloboda

vjeroispovijesti. Politiĉke slobode i prava. Biraĉko pravo.

Drţavljanstvo. Sloboda štampe. Sloboda udruţivanja i pravo plitiĉkog

organizovanja. Pravo na javno okupljanje. Ekonomska i socijalna prava.

Pravo vlasništva. Pravo na rad i pravo na osnovu rada. Zaštita porodice.

Zaštita zdravlja i drugi vidovi socijalnog osiguranja. Pravo na

obrazovanje. Ostale slobode i prava. Pravo izbjeglica i raseljenih lica.

Pravo na zdravu ţivotnu sredinu. Prava manjina. Prava stranaca.

Ograniĉenja sloboda i prava i duţnosti ĉovjeka i graĊanina. Zaštita

sloboda i prava. Zaštita ljudskih sloboda i prava u Bosni i Hercegovini.

Ombudsmen za ljudska prava. Dom za ljudska prava. Sud za ljudska

prava Federacije BiH. Ostale institucije za zaštitu ljudskih prava.)

6. Narodni suverenitet – temelj i opravdanje drţavne vlasti (Pojam

suvereniteta. Ustavno odreĊenje nosioca suverenosti. Princip narodne

suverenosti i konstitutivnosti naroda prema Ustavu BiH iz 1995.

godine. Ostvarivanje principa narodnog suvereniteta i konstitutivnosti

naroda. Oblici neposredne demokratije. Predstavniĉka demokratija.)

7. Izborni sistem (Pojam i znaĉaj izbornog sistema. Naĉela izbornog

sistema. Opšte biraĉko pravo. Jednako biraĉko pravo. Neposredni i

posredni izbori. Sloboda i tajnost glasanja. Aktivno i pasivno biraĉko

pravo. Izborni postupak. Biraĉki spisak. Izborne jedinice.

Kandidovanje. Organi za provoĊenje izbora. Glasanje. UtvrĊivanje

izbornih rezultata i raspodjela mandata. Kontrola izbora i zaštita

izbornih prava. Izborni sistem u Bosni i Hercegovini. Mirovni

sporazum za Bosnu i Hercegovinu. Privremeni izborni sistem u Bosni i

Hercegovini. Stalni izborni sistem u Bosni i Hercegovini. Izbor

poslanika Predstavniĉkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i

Hercegovine. Izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine

Bosne i Hercegovine. Izbor ĉlanova Predsjedništva Bosne i

Hercegovine. Izbor entitetskih organa. Izbor kantonalnih, gradskih i

općinskih organa.)

64

8. Organizacija drţavne vlasti (Pojam organizacije drţavne vlasti. Teorija

o podjeli vlasti. Teorija o jedinstvu vlasti. Predsjedniĉki sistem vlasti.

Parlamentarni sistem vlasti. Polupredsjedniĉki (mješoviti) sistem vlasti.

Poremećaj u korist izvršne vlasti.)

9. Ustavno ureĊenje sloţenih drţava (Oblici drţavnog ureĊenja.

Federalizam i federacija.)

10. Organizacija drţavne vlasti u Bosni i Hercegovini (Osnovna obiljeţja

ustavnog ureĊenja Bosne i Hercegovine. Oĉuvanje suvereniteta,

teritorijalnog integriteta i politiĉke neovisnosti Bosne i Hercegovine.

MeĊunarodnopravni kontinuitet Bosne i Hercegovine. Unutrašnji pravni

kontinuitet Bosne i Hercegovine. Suprematija Ustava BiH i jedinstvo

pravnog sistema BiH. Obaveza primjene demokratskih naĉela.

Federativno ureĊenje. Primjena principa podjele vlasti. Podjela

nadleţnosti izmeĊu institucija BiH i entiteta. Postojanje sistema

institucija na nivou drţave i entiteta. Jedinstven ekonomski sistem.

Drţavljanstvo. Mogući pravci usavršavanja ustavnog ureĊenja BiH.

Ustavni status i osnovna obiljeţja ureĊenja entiteta. Ustavni status

entiteta. Osnovna obiljeţja ustavnog ureĊenja Federacije BiH. Osnovna

obiljeţja ustavnog ureĊenja kantona. Osnovna obiljeţja ustavnog

ureĊenja Republike Srpske. Odnos institucija BiH i entiteta. Raspodjela

nadleţnosti. Podjela nadleţnosti izmeĊu institucija BiH i entiteta.

Podjela nadleţnosti izmeĊu vlasti Federacije BiH i kantona.)

11. Predstavniĉka tijela (Pojam predstavniĉkog tijela. Struktura

predstavniĉkih tijela. Ustavni poloţaj i osnovna ovlaštenja

predstavniĉkih tijela. Imunitet i inkopatibilnost. Predstavniĉka tijela u

ustavnom sistemu BiH. Parlamentarna skupština BiH. Parlament

Federacije BiH. Narodna skupština Republike Srpske. Zakonodavna

tijela kantona.)

12. Tijela izvršne vlasti (Osnovna obiljeţja izvršne vlasti. Šef drţave.

Pojam i oblici šefa drţave. Predsjedništvo BiH. Predsjednik i

podpredsjednici Federacije BiH. Predsjednik i podpredsjednici

Republike Srpske. Vlada. Pojam, ustavni poloţaj i osnovne funkcije.

Vijeće ministara BiH. Vlada Federacije BiH. Vlada Republike Srpske.

Vlada kantona. Organi drţavne uprave. Pojam i ustavni poloţaj drţavne

uprave. Sistem drţavne uprave u BiH. Oruţane snage i sistem

demokratske kontrole nad njima.)

13. Pravosudni sistem (Pojam. Sudstvo. Funkcija i ustavni poloţaj sudstva.

Demokratska ustavna naĉela o sudovima. PravosuĊe u BiH. Pravosudne

institucije na nivou drţave BiH. Pravosudni sistem Federacije BiH.

Pravosudni sistem Republike Srpske.)

14. Kontrola ustavnosti i zakonitosti (Pojam ustavnosti. Pojam zakonitosti.

65

Sistemi kontrole ustavnosti i zakonitosti. Ustavno sudstvo. Pojam i

znaĉaj. Nadleţnosti ustavnih sudova. Postupak pred ustavnim

sudovima. Dejstvo odluka ustavnih sudova. Ustavno sudstvo u BiH.

Ustavni sud BiH. Ustavni sud Federacije BiH. Ustavni sud Republike

Srpske.)

15. Lokalna smouprava (Pojam i znaĉaj. Lokalna samouprava u Bosni i

Hercegovini. Lokalna samouprava u Federaciji BiH. Lokalna

samouprava u Republici Srpskoj.)

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom studentu

omogućeno je da piše seminarski rad i isti na predavanjima ili vjeţbama izloţi.

Parcijalna provjera znanja vrši se putem tri eseja koji obuhvataju tri nastavne

cjeline prema udţbenicima Ustavno pravo, autora prof. dr. Kasim Trnka i

Ustavno pravo, autora prof.dr. Nurko Pobrić.

Literatura:


1. Trnka Kasim, Ustavno pravo, Univerzitetska knjiga, Sarajevo, 2000.

2. Pobrić Nurko, Ustavno pravo, Mostar, 2000.

3. Opći Mirovni sporazum za BiH

4. Ustav BiH i ustavi entiteta


1. Baĉić Arsen, Ustavno pravo, Split, 1997.

2. ĐorĊević Jovan, Ustavno pravo, Beograd, 1989.

3. Hartley C. Thomas, Osnovi prava Evropske zajednice – Uvod u

ustavno i upravno pravo Evropske zajednice, Sarajevo, 1998.

4. Kuzmanović Rajko, Ustavno pravo I. i II., Banja Luka, 1997.

5. Marković Ratko, Ustavno pravo i politiĉke institucije, Beograd,

1998.

6. Nikolić Pavle, Ustavno pravo, Beograd 1997.

7. Pajvanĉić M., Ustavno pravo I, Novi Sad, 1998.

8. Sokol Smiljko, Smerdel Branko, Ustavno pravo, Zagreb, 1998.

9. Šarĉević Edin, Ustav i politika, Sarajevo, 1997.

10. Trnka, Miliĉević, Simović, Dmiĉić, Ustav Federacije BiH, Ustav

Republike Srpske, Komentar (sa nesluţbeno preĉišćenim tekstom i

izvornim ustavnim tekstovima), Sarajevo, 2004. itd.

66

III godina

67

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO


KONTAKT SATI


Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta:


Mr. Ermina Grozdanić, viši asistent


Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim elementima finansijske

nauke (relevantnim aspektima i pravnim osnovama javnih i monetarnih

finansija) i izvorima finansijskog prava.

Oĉekivani rezultati su da savladanim nastavnim programom ovog predmeta,

studenti će steći adekvatne kompetencije i osposobljenost aplikacije steĉenih

znanja u pravnoj praksi u podruĉju finansijske nauke.

Sadržaj predmeta:

1. Javne finansije (Javna dobra. Javni rashodi. Javni prihodi: porezi,

carine, doprinosi, takse, naknade, parafiskaliteti, prirezi, darovi. Javni

zajam. Budţet i trezor. Fiskalni federalizam. Fiskalna politika.)

2. Monetarne finansije (Novac i novĉani sistemi. Kreiranje i emisija

novca. Teorije o odnosu novca i cijena (monetarne teorije). Monetarna

neravnoteţa. Monetarna politika. Finansijsko trţište. Banke i bankarski

sistem.. MeĊunarodni aspekti novca. MeĊunarodni monetarni i

finansijski sistem.)

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vjeţbama (15 h). Student je u obavezi

pripremiti i prezentirati seminarski rad. Polaganje 2 kolokvija u skladu sa

tokom izvoĊenja nastave, te pismeni ispit.

Način ispitivanja


integralno (završni ispit);

68

Literatura:


1. Alijagić, Mehmed – Bašanović, Aida, Financije i financijsko pravo,

Pravni fakultet u Bihaću, Bihać, 2008.


2. Alijagić, Mehmed, Monetarne finansije, Ekonomski fakultet

Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2003.

3. Alijagić, Mehmed, Poreski menadţment i poreski konzalting, Fakultet

za poslovne studije u Banja Luci, Banja Luka, 2006

4. Alijagić, Mehmed – Kumalić, Jusuf, Javne financije i fiskalna politika,

Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2003.

5. Dautbašić, I., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Sarajevo,

Sarajevo 2001.

6. Filipović, H., Nauka o financijama, V. Masleša, Sarajevo, 1960.

7. Raković, M., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Banja Luka,

Banja Luka, 2005.

8. Jahić, M., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Sarajevo,

Sarajevo,2004.

9. Jelĉić, B., Javne financije,Informator Zagreb, Zagreb, 1997.

10. Konjhodţić, Halid, Fiskalna znanost, Logos Split, Split, 2000.

11. Zakon o porezu na dohodak, Sluţbene novine FBiH, br. 10/08

12. Zakon o porezu na dobit preduzeća, Sluţbene novine FBiH, br. 97/07 i

14/08

13. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Sluţbeni glasnik BiH, br. 09/05

14. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu

vrijednost, Sluţbeni glasnik BiH, br. 35/05 od 06.06.2005.

15. Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Sluţbeni

glasnik BiH, br. 93/05, 21/06, 60/06, 06/07, 100/07 i 35/08

16. Zakon o akcizama u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 62/04

17. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, Sluţbeni

glasnik BiH, br. 48/05

18. Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, Sluţbeni glasnik BiH,

br. 57/04, 51/06 i 76/06

19. Zakon o izmjeni Zakona o carinskoj tarifi BiH, Sluţbeni glasnik BIH,

br. 48/05

20. Zakon o doprinosima, Sluţbene novine FBiH, br. 35/98, 54/00, 16/01,

37/01, 1/02 i 17/06

21. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Sluţbene

novine FBIH, br. 19/08

69

22. Zakon o administrativnim taksama, Sluţbeni glasnik BiH, br. 16/02,

19/02, i 43/04

23. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama,

Sluţbeni glasnik BiH, br. 08/06

24. Zakon o bankama, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 32/00, 48/01,

27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03

25. Zakon o Centralnoj banci, Sluţbene novine FBiH, br. 9/96, 27/98,

20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06

26. Zakon o agenciji za bankarstvo Federacije BiH, Sluţbene novine FBiH,

br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06

27. Zakon o vrijednosnim papirima, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98 i

36/99

28. Zakon o Komisiji za vrijednosne papire, Sluţbene novine FBiH, br.

39/98, 36/99, 33/04

29. Zakon o registru vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98,

36/99, 33/04

70

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina III KRIVIĈNO PROCESNO PRAVO


KONTAKT SATI



Prof.dr. Miodrag Simović, redovni profesor, nositelj predmeta/nastavnik

Ass. Nikola Findrik, sasistent/suradnik


Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima kriviĉnog procesnog prava kao

pravne nauke i kao grane pozitivnog prava odnosno zakonodavstva koji se

odnose na subjekte kriviĉnog postupka, predmet kriviĉnog postupka, procesne

radnje, prethodni postupak, glavni postupak, postupak po pravnim lijekovima,

te posebne kriviĉne i nekriviĉne postupke u cilju razvijanja sposobnosti

samostalne teorijske i struĉne analize tih pojmova.

Sadržaj predmeta:

OPĆI DIO

UVOD

I - Pojam i predmet kriviĉnog postupka i kriviĉnog procesnog prava (pojam

kriviĉnog postupka, ciljevi i opravdanje kriviĉnog postupka, pojam, predmet i

dioba kriviĉnog procesnog prava);

II - Izvori kriviĉnog procesnog prava (izvori kriviĉnog procesnog prava uopće i

konkretni izvori kriviĉnog procesnog prava Bosne i Hercegovine);

III - Istorija kriviĉnog procesnog prava Bosne i Hercegovine;

IV - Vaţenje kriviĉnog procesnog prava (vremensko, prostorno, u pogledu lica

i u pogledu predmeta);

V - Odnos kriviĉnog procesnog prava prema ostalim granama prava;

VI - Tumaĉenje kriviĉnog procesnog prava.

71

SUBJEKTI KRIVIĈNOG POSTUPKA

I - Opća izlaganja o procesnim subjektima ;

II - Sud (pojam i vrste kriviĉnih sudova, nezavisnost suda i sudija, unutrašnje

ureĊenje sudova i spoljašnje ureĊenje sudova);

III - Stranke u kriviĉnom postupku ;

IV - Sporedni procesni subjekti;

V - Ostali uĉesnici u postupku.

PREDMET KRIVIČNOG POSTUPKA

I - Pojam i vrste predmeta kriviĉnog postupka;

II - Koneksitet predmeta kriviĉnog postupka.

PROCESNE RADNJE

I - O procesnim radnjama uopće;

II - Osnovna naĉela kriviĉnog postupka koja se odnose na formu procesnih

radnji;

III - Forma, vrijeme i sadrţina procesnih radnji;

IV - Nepravilne procesne radnje;

V - Vrste procesnih radnji (procesne radnje dokazivanja, radnje procesne

prinude i radnje odluĉivanja).

POSEBNI DIO

PRETHODNI POSTUPAK

I - Pojam, zadatak i obiljeţja prethodnog postupka;

II - Istraga;

III - Postupak stavljanja pod optuţbu.

GLAVNI POSTUPAK

I - Glavni pretres;

II - Donošenje i objavljivanje presude. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA

I - O pravnim lijekovima uopće;

II - Redovni pravni lijekovi (ţalba na presudu prvostepenog suda, ţalba na

presudu drugostepenog suda i ţalba na rješenje);

III - Vanredni pravni lijekovi (zahtjev za ponavljanje kriviĉnog postupka,

zahtjev za zaštitu zakonitosti);

IV - Pravnosnaţnost i izvršnost sudskih odluka. POSEBNI KRIVIČNI POSTUPCI

I - O posebnim kriviĉnim postupcima uopće;

II - Postupak za izdavanje kaznenog naloga;

III - Izricanje sudske opomene;

72

IV - Kriviĉni postupak prema maloljetnicima;

V - Postupak protiv pravnih lica.

POSEBNI POSTUPCI

I - O posebnim postupcima uopšte ;

II - Postupak za primjenu mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog

lijeĉenja i ĉuvanja;

III - Postupak za primjenu mjere bezbjednosti obaveznog lijeĉenja od

zavisnosti ;

IV - Izricanje mjere bezbjednosti oduzimanja predmeta ;

V - Izricanje mjere oduzimanja imovinske koristi ;

VI - Postupak opozivanja uslovne osude zbog neispunjavanja obaveza

odreĊenih u uslovnoj osudi;

VII - Postupak za brisanje osude;

VIII - Postupak za rehabilitaciju, odnosno prestanak odreĊenih mjera

bezbjednosti i pravnih posljedica osude;

IX - Postupci za pruţanje meĊunarodne kriviĉnopravne pomoći ;

X - Postupak za naknadu štete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava lica

neopravdano osuĊenih i neosnovano lišenih slobode;

XI - Postupak za izdavanje potjernice i objave.

Obaveze studenata:

Redovni studenti su obavezni pohaĊati i uĉestvovati u predviĊenim oblicima

rada predavanja, vjeţbe, konsultacije), a prema utvrĊenom broju nastavnih sati.

TakoĊer su obavezni uĉestvovati u izradi odgovarajućih zadataka, a koji se

odnose na konkretne kriviĉnoprocesne institute i praktiĉne zadatke.

Način ispitivanja:

Usmeni ispit.


3. Simović, Miodrag, Kriviĉno procesno pravo, opći dio, Pravni

fakultet u Bihaću, Bihać, 2009;

4. Simović, Miodrag, Kriviĉno procesno pravo, posebni dio, Pravni

fakultet Univerziteta u Banja Luci, Banja Luka, 2006;

5. Simović, Miodrag, Praktikum za kriviĉno procesno pravo, Pravni

fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Banja Luka 2007;

6. Zakon o kriviĉnom postupku BiH („Sluţbeni glasnik BiH“, broj

3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07,

73

32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09);

7. Zakon o kriviĉnom postupku FBiH („Sluţbene novine FBiH“, broj

35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10).


13. Grupa autora, Komentar zakona o kriviĉnom postupku u BiH, Savjet

Evrope, Sarajevo, 2005;

14. Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine – preĉišćeni tekst („Sluţbeni

glasnik BiH“, broj 49/09, ispravka 74/09);

15. Zakon o Tuţilaštvu Bosne i Hercegovine – preĉišćeni tekst („Sluţbeni

glasnik BiH“, broj 49/09);

16. Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroţenih svjedoka

(„Sluţbeni glasnik BiH“, broj 3/03, 21/03, 61/04, 55/05);

17. Zakon o programu zaštite svjedoka u Bosni i Hercegovini („Sluţbeni

glasnik BiH“, broj 29/04);

18. Zakon o Visokom sudskom i tuţilaĉkom vijeću BiH („Sluţbeni glasnik

BiH“, broj 25/04, 93/05, 48/07, 15/08);

19. Zakon Bosne i Hercegovine o izvršenju kriviĉnih sankcija, pritvora i

drugih mjera - preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 12/10);

20. Zakon o ustupanju predmeta od strane MeĊunarodnog tribunala za

bivšu Jugoslaviju Tuţilaštvu Bosne i Hercegovine i korištenju dokaza

pribavljenih od strane MeĊunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju

pred sudovima u Bosni i Hercegovini („Sluţbeni glasnik BiH“, broj

61/04, 46/06, 53/06, 76/06);

21. Zakon o meĊunarodnoj pravnoj pomoći u kriviĉnim stvarima

(„Sluţbeni glasnik BiH“, broj 53/09);

22. Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Sluţbene novine

FBiH“, broj 38/05, 22/06);

23. Zakon o Federalnom tuţilaštvu (Sluţbene novine FBiH“, broj 19/03).

74

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III OBLIGACIONO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije: 30


Prof.dr Genc Trnavci

Ass. Belma Bajrić


1. Sticanje znanja o temeljnim pravnim institutima iz oblasti pravne

regulacije duţniĉko povjerilaĉkih odnosa.

2. Razumijevanje obligacionopravnih instituta u kompleksnoj i

reverzibilnoj interakciji pravnog sistema i trţišta.

3. Razvijanje kritiĉke svijesti prema pravnom sistemu BiH i normativnoj

regulativi u EU i zemalja u okruţenju.

Sadržaj predmeta:

1. Opći dio (izvori obligacionog prava, osnovna naĉela, izvori obligacija,

uĉinci obligacija, prestanak obligacija, vrste obligacija i promjena

subjekata obligacionog odnosa)

2. Posebni dio (ugovori: prodaja, razmjena, prodajni nalog, zajam, najam,

zakup, darovanje, ugovor o djelu, ugovor o graĊenju, prijevoz, ugovor o

licenci, ostava, nalog, komision, ugovor o trgovinskom zastupanju,

posredovanje, otpremanje (špedicija), ugovor o kontroli robe i usluga,

ugovor o organiziranju putovanja, posredniĉki ugovor o putovanju,

ugovor o alotmanu, osiguranje, zalog, jamstvo, upućivanje (asignacija),

bankarski novĉani depozit, deponiranje vrijednosnih papira, ugovor o

sefu, ugovor o kreditu, akreditivi i drugi ugovori koji odgovaraju

modernim tokovima trţišne ekonomije u BiH.

Obaveze studenata:



parcijalnom ispitivanju putem kolokvija. Nastava je koncipirana tako da

studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te izradu seminarskih radova,

stiĉu pravniĉka znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time osposobljavaju

se kako za rad u pravnoj praksi, tako i za nauĉno-istraţivaĉki rad.

Način ispitivanja:

75

Studenti imaju mogućnost polaganja prvog dijela materije putem kolokvija u

toku odrţavanja nastave, a preostali dio na zvaniĉnom ispitnom roku. Ispit se

odvija u pisanoj formi u obliku testa kroz 12 pitanja, od kojih se za postizanje

pozitivne ocjene traţi 6 potpunih odgovora sukladno nastavnoj materiji (pri

formiranju konaĉne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje studenti postiţu

svojim prisustvom na nastavi, izradom i prezentacijom seminarskih radova i

kroz uĉešće u diskusijama).

Literatura:


1. Trnavci, Genc, Obligaciono pravo, knjiga prva, Pravni fakultet

Univerziteta u Bihaću, 2004.

2. Trnavci, Genc, Obligaciono pravo, knjiga druga, Pravni fakultet


3. Vedriš, Martin – Klarić, Petar, GraĊansko pravo-opći dio, stvarno

pravo, obvezno pravo i nasljedno pravo, Narodne novine, Zagreb,

2002., (str. 473-541.)


1. Bikić, Abedin, Obligaciono pravo-opći dio, Pravni fakultet Univerziteta

u Sarajevu, 2007.

2. Bikić, Abedin, Obligaciono pravo-posebni dio, Pravni fakultet

Univerziteta u Sarajevu, 2005.

3. Bikić, Abedin – Bikić, Enes – Šabić, Almedina, Kako riješiti

obligacionopravni sluĉaj – Praktikum za obligaciono pravo, Pravni

fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2006.

4. Komentar zakona o obligacionim odnosima (svaki komentar objavljen

od strane eminentnih nauĉnika)

5. Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u

Beogradu, 2003.

6. Zakon o obligacionim odnosima, Sluţbeni list RBiH, br. 2/92, Sluţbene

novine FBiH br. 13/93 i 13/94, 29/03

7. Zakon o ĉeku, Sluţbene novine FBiH, br. 32/2000

8. Zakon o elektronskom potpisu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 91/06

9. Zakon o lizingu, Sluţbeni glasnik RS, br. 70/07

10. Zakon o mjenici, Sluţbene novine FBIH, br. 32/2000

11. Zakon o vrijednosnim papirima, Sluţbene novine FBIH, br. 27/97,

39/98, 36/99

12. Zakon o zaštiti potrošaĉa u BIH, Sluţbeni glasnik BIH, br. 25/06

III – GODINA

76

OBAVEZNI PREDMET

Godina III RADNO I SOCIJALNO PRAVO

Obavezni predmet ECTS:8

KONTAKT SATI



Doc. dr. Mario Vinković, docent, nosilac predmeta/nastavnik

Mr. sc. Jasmina Bešlagić, viši asistent/suradnik


1. Oĉekuje se da studentice i studenti redovitim praćenjem nastave, vjeţbi i

savladavanjem gradiva budu sposobni identificirati probleme radno-pravne i

socijalne tematike te ponuditi njihova moguća rješenja. Predmet je usmjeren

kako na ovladavanje radno-pravnom dogmatikom, tako i na praktiĉnu analizu

instituta radnog i socijalnog prava.

2. Pomoću predavanja i vjeţbi, potom i usvajanjem znanja, studentice i

studenti moraju ovladati vještinama nuţnim za uspješno obavljanje pravnih

poslova u sudskim i drugim drţavnim, kantonalnim i gradskim organima,

advokatskim kancelarijama, privredi, nevladinom sektoru i meĊunarodnim

organizacijama koje se bave radno-pravnim i socijalnim problemima.

3. Usvojeni koncept radnog prava koji poĉiva na graĊansko-pravnim, odnosno

civilistiĉkim osnovama, zahtijeva permanentnu nadgradnju znanja i meĊusobnu

interakciju vještina koje studentice i studenti usvajaju iz drugih pravnih

disciplina – posebice graĊanskog, trgovaĉkog, upravnog i ustavnog prava, kako

bi se pred njih postavljeni problemi mogli primjereno riješiti. U tom kontekstu

specifiĉna znanja i vještine koje se stjeĉu sadrţajem predmeta Radno i

socijalno pravo, ali i drugim kolegijima nastavnog programa, nuţna su za

buduće obavljanje poslova pravnika u najširem smislu rijeĉi.

Sadržaj predmeta:

1. Uvod u radno pravo: Pojam (rad, radno pravo, slobodan i neslobodan rad -

prisilni i/ili obvezni, ropski rad, rad štrajkaša i zatvorenika), Povijesni razvoj

radnog prava, Današnji poloţaj radnog prava u meĊunarodnom (MeĊunarodna

organizacija rada) i europskom (europsko/komunitarno/ pravo) kontekstu.

2. Individualno radno pravo: Zasnivanje radnog odnosa, Bitni elementi radnog

odnosa, Opći i posebni uvjeti, Oblik i sadrţaj ugovora o radu, Rad pripravnika,

77

Zabrana diskriminacije pri radu i zapošljavanju, Rad na odreĊeno i neodreĊeno

vrijeme, Radno vrijeme, Odmori i dopusti, Zaštita materinstva, Zaštita

posebnih kategorija radnika, Zabrana trţišne utakmice radnika s poslodavcem,

Plaća i naknade plaće, Šteta i naknada štete u radnom odnosu, Otkaz, Zaštita

prava radnika (procesno radno pravo unutar poslodavca i pred redovnim

sudom) i Disciplinsko pravo.

3. Kolektivno radno pravo: Pojam kolektivnog radnog prava, Subjekti

kolektivnog radnog prava, Sindikat i njegovo djelovanje, Radniĉka vijeća,

Kolektivni ugovori, Mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova, Štrajk i pravo

na štrajk.

4. Socijalno pravo: Osnovni pojmovi socijalnog prava (socijalno pravo,

socijalno-pravni odnos, socijalne prestacije, socijalna zaštita, socijalna

sigurnost, socijalni sluĉaj), Razvoj socijalnog prava, Penzijsko-invalidsko

osiguranje, Zdravstvena zaštita, Zdravstveno osiguranje.

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi i vjeţbama predmeta, priprema za nastavne

cjeline koje prethodno odredi predmetni nastavnik i aktivno sudjelovanje u

raspravama vezanim uz pojedine teme. Studenti su obavezni pristupiti

kolokvijima koji se organiziraju u toku trajanja nastave.

Način ispitivanja:

Provjera znanja se vrši putem pismenog i usmenog ispita.


1. Dedić, Sead, Gradašĉević-Sijerĉić, Jasminka, Radno pravo, Sarajevo

2005.g.

2. Dedić, Sead, Socijalno pravo, Treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje,

Sarajevo 2005.g.


1. Tajić, Haso, Radno pravo u Bosni i Hercegovini, Zbirka propisa sa sudskom

praksom i primjena ugovora, Sarajevo, 2004.

2. Buklijaš, Boris, Bilić, Andrijana, MeĊunarodno radno pravo, Split, 2006.

3. Ravnić, Anton, Osnove radnog prava: domaćeg, uporednog i

meĊunarodnog, Zagreb, 2004.g.

78

4. Lubarda, Branko, Evropsko radno pravo, Podgorica, 2004.

Osnovni zakonski i drugi propisi:

1. Ustav BiH, Ustav F BiH, Ustav RS i Statut BD BiH;

2. Zakon o radu („Sl. novine F BiH“ br. 43/99, 32/00 i 29/03)

3. Zakon o štrajku („Sl. novine F BiH“ br. 14/00)

4. Zakon o zapošljavanju stranaca („Sl. novine F BiH“ br. 8/99)

5. Zakon o vijeću zaposlenika („Sl. novine F BiH“ br. 38/04)

6. Zakon o zaštiti na radu („Sl. list SR BiH“ br. 22/90)

7. Opći kolektivni ugovor za teritorij F BiH („Sl. novine F BiH“ br. 54/05)

8. Konvencije MOR-a

9. Ustav BiH, Ustav F BiH, Ustav RS i Statut BD BiH;

10. Zakon o zdravstvenom osiguranju („Sl. novine F BiH“ br. 30/97, 32/00,

7/02 i 70/08)

11. Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Sl. novine F BiH“ br. 29/97)

12. Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u

oblasti zdravstva na teritoriji F BiH („Sl. novine F BiH“ br. 61/07)

13. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. novine F BiH“ br.

29/98, 49/00, 32/01, 73/05 i 59/06)

14. Zakon o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja F BiH („Sl.

novine F BiH“ br. 32/01 i 18/05)

15. Evropska socijalna povelja

III – GODINA

79

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA


KONTAKT SATI

Predavanja: 45 Vjeţbe: 15 Konsultacije: 2



Ass. Belma Bajrić


1. Sticanje znanja o temeljnim pravnim institutima oblasti pravne zaštite

materijaliziranih duhovnih tvorevina.

2. Temeljno razumijevanje znaĉaja pravne zaštite invencija u oblasti

industrije i poljoprivrede, dizajna i autorskih djela, te njihovog uticanja

na sveopći društveni razvoj.

3. Razvijanje kritiĉke svijesti prema pravnom sistemu BiH,

meĊunarodnim izvorima prava i, posebno, normativnoj regulativi

Europske Unije.

Sadržaj predmeta:

1. Osnovi prava intelektualnog vlasništva

2. Pravo industrijskog vlasništva

3. Autorsko pravo

Obaveze studenata:



parcijalnom ispitivanju putem kolokvija. Nastava je koncipirana tako da

studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te izradu seminarskih radova,

stiĉu pravniĉka znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time osposobljavaju

se kako za rad u pravnoj praksi, tako i za nauĉno-istraţivaĉki rad.

Način ispitivanja:




pozitivne ocjene traţi 4 potpuna odgovora sukladno materiji (pri formiranju

konaĉne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje studenti postiţu svojim

80

prisustvom na nastavi, izradom i prezentacijom seminarskih radova i kroz

uĉešće u diskusijama).

Literatura:


4. Trnavci, Genc, Pravo intelektualnog vlasništva, Pravni fakultet



1. Besarović, Vesna, Intelektualna svojina-industrijsko vlasništvo i

autorsko pravo, Beograd, 2000.

2. Besarović, Vesna - Ţarković, Blagota, Intelektualna svojina, Dosije,

Beograd, 1998.

3. Marković, Slobodan, Pravo intelektualne svojine, Magistrat i Pravni

fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2007.

4. Zakon o autorskom i srodnim pravima, Sluţbeni glasnik BiH, br. 63/10

5. Zakon o kolekivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, Sluţbeni


6. Zakon o industrijskom vlasništvu u BiH (stavljeni su van snage: Glava

II-Vrste prava industrijskog vlasništva (Patent-Odjeljak 1.: ĉl. 19.-68.;

Ţig-Odjeljak 2.: ĉl. 69.-96.; Industrijski dizajn-Odjeljak 3.: ĉl. 97.-115.

i Geografska oznaka-Odjeljak 4.: ĉl. 116.-126.)), Sluţbeni glasnik BiH,

br. 03/02, 29/02

7. Zakon o patentu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10

8. Zakon o ţigu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10

9. Zakon o industrijskom dizajnu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10

10. Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla, Sluţbeni glasnik BiH, br.

53/10

11. Zakon o zaštiti topografije integriranog kola, Sluţbeni glasnik BiH, br.

53/10

12. Zakon o zaštiti novih sorti biljaka u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br.

46/04

13. Zakon o osnivanju Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Sluţbeni


14. Bernska konvencija o zaštiti knjiţevnih i umjetniĉkih djela, 1886.

15. Univerzalna (Svjetska) konvencija o autorskom pravu, 1952.

16. Konvencija o zaštiti umjetnika izvoĊaĉa, proizvoĊaĉa fonograma i

organizacija za radiodifuziju (Rimska konvencija), 1961.

17. Konvencija o zaštiti proizvoĊaĉa fonograma od nedozvoljenog

81

umnoţavanja njihovih fonograma (Ţenevska konvencija), 1971.

18. Pariska konvencija za zaštitu industrijske svojine, 1883.

19. Madridski aranţman o meĊunarodnoj registraciji ţigova, 1891.

20. Lisabonski aranţman o zaštiti oznaka porijekla i njihovom

meĊunarodnom registrovanju, 1958.

21. Niĉanski sporazum o meĊunarodnoj klasifikaciji robe i usluga za

potrebe registracije ţiga, 1957.

22. Sporazum o trgovinskim aspektima prva intelektualne svojine

(TRIPS), 1994.

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

82

Godina III UPOREDNI PRAVNO POLITIĈKI SISTEMI


KONTAKT SATI



Prof. dr. Mujo Demirović


Osnovna karakteristika ustavno-pravnih sistema, posebno onih u zemljama

tranzicije, jeste da se brzo mijenjaju, da su nestabilni i da je u njima postojalo, a

i danas postoji dosta nedoreĉenih rješenja, koja traţe temeljitu reformu,

komparativnu analizu i obradu pojedinih sistema. Pored obrade historijskih,

kulturnih, vjerskih, politiĉkih i ekonomskih aspekata sistema naglasak je

stavljen na ustrojstvo sistema sudova i pravosuĊa u cjelini.

Sadržaj predmeta:

Uvod

Pojam i elementi politiĉkog sistema

Odnos politiĉkog i drugih sistema

Odnos izbornog i politiĉkog sistema

Politiĉki i informativni sistem

Politiĉki sistemi

Velike Britanije

Kanade

Australije

Holandije

SAD-a

Rusije

Indije

Njemaĉke

Švicarske

Francuske

Republike Srbije

Hrvatske

Kine

Turske

Obaveze studenata:

83


predavanja prema utvrĊenom rasporedu. Aktivnosti u obliku uĉešća u nastavi,

pripreme na zadatu temu, individualne pripreme, zatim seminarski radovi

dodatno će se vrednovati i ocjenjivati, te tako uticati na konaĉnu ocjenu. Po

okonĉanju nastave fakultativno se pristupa pismenom testu, a zatim i završnom

razgovoru na samom ispitu.

Ispitne obaveze

Fakultativni pristup kolokvijima, pismeni test po okonĉanju nastave i završni

razgovor na ispitu.

Literatura:

Durakovid, Nijaz, Uporedni politički sistemi, Pravni fakultet Sarajevo, 2007.

Sadiković, Ćazim, Politiĉki sistem, Pravni fakultet Sarajevo, 2000.

Na poĉetku svake akademske godine studenti će biti obaviješteni o

aktuelnoj literaturi iz ove oblasti.

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

84

Godina III UPRAVNO PRAVO


KONTAKT SATI




Sticanje temeljnih znanja o upravnom pravu kao nauci i grani pozitivnog prava,

sistemu za društvenu regulaciju, osnovnim principima organizacije i sadrţaja

upravnog djelovanja.

Formalno i materijalno shavatanje uprave, drţavna i nedrţavna uprava,

unutrašnja organizacija organa uprave, vrste drţavnih organa uprave uz

uvoĊenje pojma upravnih poslova, općih i pojedinaĉnih akata organa uprave

materijalna je osnova za shvatanje upravnog postupka i spora.

Autoritativno djelovanje upravne funkcije ispoljava se i u materijalnim aktima

uprave, pitanjima vezanim za liĉni status graĊana i ograniĉenje prava vlasništva

nad nekretninama u javnom interesu-eksproprijaciji.

Sadržaj predmeta:

1. Pojmovno odreĊenje upravnog prava

2. Pozitivno-pravni pojam uprave

3. Upravno pravo kao grana prava i kao sistem za društvenu regulaciju

4. Predmet upravnog prava

5. Osnovni metodi izuĉavanja upravnog prava;

6. Organizacija drţavne uprave

7. Izvori upravnog prava

8. Drţavna i javna uprava

9. Upravno pravni odnos

10. Osnovne funkcije sistema društvene regulacije

11. Upravni akt

12. Opći akti uprave

13. Pojedinaĉni upravni akti

14. Znaĉaj upravnih akata za sigurnost pravnog poretka

15. Upravno-pravni oblici ograniĉavanja privatne svojine i nastanka drţavne

svojine.

Obaveze studenata:

85

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom student


Parcijalna provjera znanja vrši se putem tri testa koji obuhvataju tri nastavne

cjeline prema udţbenicima Upravno pravo i Evropsko upravno pravo, te

Upravno procesno pravo autora prof. dr. Zenaid Đelmo.

Literatura:

1. Kamarić-Festić,Upravno pravo, Magistrat 2005

2. Zenaid Đelmo, Upravno pravo i evropsko upravno pravo, Fakultet za javnu

upravu Sarajevo, 2007.

3. Zenaid Đelmo, Sistemi društvene regulacije, Fakultet kriminalistiĉkih nauka

u Sarajevu 2005.


. Upravno pravo Bosne i Hercegovine, Magistar i pravni fakultet u Bihaću,

Sarajevo-Bihać, 2001.

. Dr. Stevan Lilić, Posebno upravno pravo, Pravni fakultet Beograd, 1998.

. Stevan Lilić, Predrag Dimitrijević, Milan I. Marković, Upravno pravo,

Savremena administracija, Beograd, 2006.

. Zoran Tomić, Upravno pravo - sistem, Sluţbeni list SRJ, Beograd, 2002.

. Uporedi: Đuro Gatarić, Upravno pravo - posebni deo, Zagreb, 1977.

. Ţ. Obrenović, i S. Trkulja Upravno pravo - oblast unutrašnjih poslova,

Beograd, 1988

Lexikoni:

1. Z. Đelmo et altri, Leksikon upravnog prava, JP NIO Sluţbeni list BiH,

Sarajevo 2009.

Zakoni:

1. Ustav BiH (Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH)

2. Ustav FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH, broj 1/94)

3. Ustav RS (Sluţbeni glasnik Republike Srpske, broj 3/920 6/92, 8/92,

15/92 i 19/92)

4. Zakon o upravi BiH (Sluţbeni glasnik BiH, 32/02)

5. Zakon o upravnom postupku BiH (Sluţbeni glasnik Bosne i

Hercegovine, broj 29/02)

6. Zakon o upravi FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH , broj 28/97)

7. Zakon o upravnom postupku FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH,

broj 2/98)

III – GODINA

86

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III UPRAVNO PROCESNO PRAVO


KONTAKT SATI




Osnovni cilj je da studenti steknu osnovno teorijsko znanje o upravnom

postupanju i njegovoj ulozi preko osnovnih instituta upravnog procesnog prava

do zakonske regulative u ovoj oblasti u našoj zemlji. Na ovaj naĉin, studenti će

biti u stanju da jasno prepoznaju kada i kako se opći principi upravnog

djelovanja primjenjuju u specifiĉnim upravnim oblastima. Sticanje osnovnog

znanja iz razliĉitih upravnih oblasti i njihova primjena prema pojedinim

konkretnim zakonskim rješenjima, u okvirima kojih su predviĊeni razliĉiti

pravni mehanizmi ostvarivanja i zaštite prava u upravnoj proceduri, poloţaj

stranke i ovlašćenja nadleţnih organa.

Sadržaj predmeta:

1. Upravni postupak kao oblik upravne kontrole;

2. Osnovna i dopunska naĉela upravnog postupka;

3. Nadleţnost;

4. Uĉesnici upravnog postupka;

5. Komunikacija izmeĊu organa i stranke u upravnom postupku;

6. Rokovi u upravnom postupku;

7. Troškovi upravnog postupka;

8. Faze upravnog postupka;

9. Prvostepeni upravni postupak;

10. Drugostepeni upravni postupak;

11. Izvršni upravni postupak;

13. Upravni spor

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom student


Parcijalna provjera znanja vrši se putem tri testa koji obuhvataju tri nastavne

cjeline prema udţbenicima Upravno pravo i Evropsko upravno pravo, te

Upravno procesno pravo autora prof. dr. Zenaid Đelmo.

Literatura:

87

1. Dr. Zenaid Đelmo, Upravno procesno pravo, Fakultet za javnu upravu

Sarajevo, 2007.

2. Dr. Zenaid Đelmo, Sistemi društvene regulacije, Fakultet

kriminalistiĉkih nauka, 2005 god.

3. Dr. Sead Dedić, Upravno procesno pravo, Magistrat i Pravni fakultet

u Bihaću, Bihać_ Sarajevo, 2001.


1. Prof. Dr. Slavoljub Popović, Prof. Dr. Branislav Marković i Prof. Dr.

Milan Petrović, Upravno pravo – opšti deo- Savremena

administracija Beograd, 1998..

2. Doc. Dr. Mirjana RaĊenović, Pravo opšteg upravnog postupka, Pravni

fakultet Univerziteta u Banja Luci, Banja Luka, 2004.

3. Dr. Pero Krijan, Komentar zakona o upravnom postupku Federacije

BIH sa sudskom praksom, Sarajevo, 2002 god.

4. Dr. Pero Krijan, Komentar zakona o upravnom sporu Federacije BIH

sa sudskom praksom, Sarajevo, 2001 god.

Lexikoni:

2. Z. Đelmo et altri, Leksikon upravnog prava, JP NIO Sluţbeni list BiH,

Sarajevo 2009.

Zakoni:

8. Ustav BiH (Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH)

9. Ustav FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH, broj 1/94)

10. Ustav RS (Sluţbeni glasnik Republike Srpske, broj 3/920 6/92, 8/92,

15/92 i 19/92)

11. Zakon o upravnom postupku BiH (Sluţbeni glasnik Bosne i

Hercegovine, broj 29/02)

12. Zakon o upravnom postupku FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH,

broj 2/98)

88

III – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina III MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO


KONTAKT SATI



doc.dr Hamdija Lipovaĉa, predmetni nastavnik


Izuĉavanjem predmeta MeĊunarodno javno pravo stiĉu se osnovna i neophodna

teorijska i praktiĉna znanja o naĉelima MeĊunarodnog javnog prava, izvorima,

subjektima i objektima MeĊunarodnog javnog prava. Stiĉu se osnovna znanja

relevantna za praćenje struĉne i nauĉne literature iz konkretne oblasti prava.

Sadržaj predmeta:

1. Osnovna pitanja

- Definicija i pojam.

- Teorijsko pravna pitanja prirode i odnosa prema unutrašnjem pravu.

2. Izvori meĊunarodnog prava i kodifikacija

- Kodifikacija pravnih izvora meĊunarodnog prava.

- Ugovori.

- Obiĉajno pravo.

3. Subjekti meĊunarodnog prava

- Drţava.

- MeĊunarodne organizacije.

- Specijalizirane i nevladine organizacije.

- Sukcesija drţava.

- MeĊunarodna odgovornost drţave.

4. Ĉovjek pojedinac u meĊunarodnom pravu

- MeĊunarodnopravni subjektivitet pojedinca.

- Drţavljanstvo.

89

- MeĊunarodna zaštita ĉovjeka.

- Kriviĉna odgovornost.

5. Objekti meĊunarodnog prava

- Drţavno podruĉje i granice.

- MeĊunarodne rijeke.

- More.

- Zraĉni prostor.

- Razvoj pojma zajedniĉka baština ĉovjeĉanstva u teoriji i praksi.

6. Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira

- Opće karakteristike.

- Mjesto i uloga Ujedinjenih Nacija i drugih meĊunarodnih organizacija.

- Proces ograniĉenja naoruţanja.

- Pravo na samopomoć.

7. Pravo oruţanih sukoba – meĊunarodno humanitarno pravo

- Rat – oruţani sukob.

- Pravno reguliranje meĊunarodnog i ne meĊunarodnog oruţanog sukoba.

- Ograniĉenja ratovanja.

- Ratna okupacija.

- Prava i duţnosti neutralaca.

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom studentu


Literatura:

Obavezna literatura

Vladimir Đ. Degan, MeĊunarodno pravo, Pravni fakultet Sveuĉilišta u

Rijeci, Rijeka 2000.

Dopunska literatura

- Povelja UN od 26. juna 1945.

- Statut MeĊunarodnog suda

- V. Ibler, Rjeĉnik meĊunarodnog javnog prava, Zagreb, 1987.

90

IV godina

91

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV MEĐUNARODNI ODNOSI I SIGURNOSNE

STUDIJE


KONTAKT SATI



Prof. dr. Nedţad Bašić, redovni profesor, nosilac predmeta/nastavnik


Osnovni cilj ovog nastavnog predmeta je instruirati studente o temeljnim

procesima u savremanim meĊunarodnim ekonomskim, politiĉkim i socijalnim

procesima, te informirati studente o zakonitostima daljeg razvoja meĊunarodne

zajednice sa fokusom na suvremene teoretske koncepcije meĊunarodne

sigurnosti koje se pojavljuju kao moguća osnovica razumijevanja daljih

procesa razvoja meĊunarodne zajednice.

Sadržaj predmeta:

1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je detaljno razmatranje procesa koji

se danas odvijaju u meĊunarodnoj zajednici u eri globalizacije. Ovo procesi

promatraju se kroz koncept promjena u suvremenim teorijama meĊunarodnih

odnosa, prije svega u realistiĉkoj (neo-realistiĉkoj), liberalnoj (neo-liberalnoj),

marksistiĉkoj i u teoriji socijalnog kostrukivizma.

2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka analizi

globalnih strukturnih promjena koje dovode do promjena globalne sigurnosne

paradigme i do promjene spektruma konflikta sa pojavom novih aktera i novih

prijetnjih globalnoj sigurnosti.

3. Treći dio nastavnog predmeta fokusira novi koncept globalne sigurnosne

politike, sa specifikacijom sigurnosnog pitanja, i sa elaboracijom socijalne i

kulturne strukture regionalnog sigurnosnog kompleksa.

Obaveze studenata:

Participacija u interaktivnoj debati uz aktivno ucešće predmetnog nastavnika i

studenata, razredna multimedijalna prezentacija nastavne materije, pisanje i

92

odbrana eseja, kolektiranje i prezentacija dodatnih izvora koji su direktno

linkirani sa nastavnom materijom.

Literatura:

8. Bašić, Nedţad, Sigurnosno pitanje u suvremenim meĊunarodnim

odnosima, 2010, (forthcoming);

9. Brooks, Stephen, Producing Security, Princeton University Press,

Princeton and Oxford, 2007.


4. Baylis, John, Smith, Steve, The Globalization of World Politics, Oxford

University Press, 2005;

5. Duffild, Mark, Global Governance and the New Wars, London & New

York, 2001;

6. Baldwin, David, Neorealism and Neoliberalism: The Contemporary

Debate, Columbia University Press, New York, 1993.

93

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV PRAVNI I POLITIĈKI SISTEM EVROPSKE

UNIJE


KONTAKT SATI






odnosima izmeĊu strukturalnih promjena i evropskih integracija, obezbijediti

ih sa informacijama o glavnim institucijama Evropske unije, o procesima

donošenja odluka u tim institucijama, te o kreiranju politiĉkog sistema u okviru

EU i povezivanja evropskih integracionih procesa sa meĊunarodnim globalnim

integracijama.

Sadržaj predmeta:

1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je na odreĊenje evropskih

integracionih procesa, što obuhvata institucije evropskih integracija (Vijeće

ministara EU, Komisija EU, Parlament EU, Evropski sud pravde i Vijeće

Evrope), analizu organizacije, donošenja odluka i meĊusobnog interakcijskog

djelovanja i povezanosti institucija EU, kao i povezanost nacionalnih institucija

drţava ĉlanica EU i institucija EU.

2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka

supranacionalnom programu integracija zajedniĉkog trţišta EU, zajedniĉke

poljoprivredne politike EU, programu monetarne i budţetske integracije EU, te

programu socijalne integracije i politike zapošljavanja u EU.

3. Treći dio nastavnog predmeta fokusiran je na opće odreĊenje procesa

globalizacije i kreiranje politiĉkog sistema EU kao specifiĉnog procesa koji se,

zahvaljujući specifiĉnostima pravnog sistema EU i procesu globalizacije,

znatno razlikuje od klasiĉnog koncepta politiĉkog sistema.

94

Obaveze studenata:

Participacija u interaktivnoj debati uz aktivno ucešće predmetnog nastavnika i

studenata, razredna multimedijalna prezentacija nastavne materije, pisanje i

odbrana eseja, kolektiranje i prezentacija dodatnih izvora koji su direktno

linkirani sa nastavnom materijom.

Literatura:

10. Bašić, Nedţad, Savremena Evropa i tranziciji, Univerzitet u Bihaću,

Bihać, 2008;

11. Bomberg, Elizabeth, Stubb, Aleksander, The European Union: How

Does it Works?, Oxford University Press, 2003;

12. Hix, Simon, The Political System of EU, London, Palgrave

Macmillan, 2005.

13. Dopunaska literatura:

7. Goetz, Klaus, Hix, Simon, European Integrationa and National Political

Systems, West European Politics, vol. 3. no. 4, October 2000;

8. Wallace, Helen, Wallace, William, Pollak, Mark, Policy Making in the

European Union, Oxford Press University, 2005;

9. Vajler, Dţozef, Ustav Evrope, Filip Višnjić, Beograd, 2001.

95

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina IV GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO I


KONTAKT SATI

Predavanja : 45 Vježbe: 30 Konsultacije:


Prof.dr Suad Hamzabegović

Ass.Asmira Bećiraj


1. Teorijskim, doktrinarnim i normativnim izuĉavanjem, odnosno izvoĊenjem

nastave iz GPP-a, studenti stiĉu praktiĉna znanja i iskustva iz oblasti parniĉnog

postupka na osnovu kojih sudovi raspravljaju i odluĉuju u graĊanskopravnim

sporovima.

2. Pored izuĉavanja redovne metode pruţanja zaštite povrijeĊenih ili ugroţenih

subjektivnih prava fiziĉkih i pravnih osoba, GPP obraĊuje i temeljne pojmove

alternativnog naĉina rješavanja sporova-arbitraţa, mirenje.

3. IzvoĊenjem nastave iz GPP-a oĉekuje se da studenti razviju sposobnost

tumaĉenja i primjene pravila GPP-a u konkretnim ĉinjeniĉnim sluĉajevima, kao

i razmišljanja o relevantnim društvenim i nauĉnim pitanjima, kritiĉke analize

stavova i rješavanja problema, prije svega njihovim definisanjem, a zatim i

odbranom argumenata.

Sadržaj predmeta:

PARNIĈNI POSTUPAK

1. Metodi ostvarivanja graĊanskog pravosuĊa

2. Mjesto GPP-a u sistemu prava

3. Pojam, predmet i funkcija parniĉnog postupka

4. Procesne pretpostavke, norme i naĉela parniĉnog postupka

5. Pravosudna funkcija

6. Pravosudni principi o organizaciji i djelatnosti sudova

7. Ostali organi od znaĉaja za pravosuĊe

8. Nadleţnost sudova

9. Stranke u parnici

10. Zastupanje u parnici

11. Uĉešće trećih lica u parnici

96

12. Suparniĉarstvo

13. Aktivnosti procesnih subjekata u parnici-procesne radnje

14. Rokovi i roĉišta

15. Propuštanje i povraćaj u preĊašnje stanje

16. Tuţbe

17. Tok parniĉnog postupka pred prvostepenim sudom

18. Dokazivanje

19. Dispozitivne radnje kojima se okonĉava postupak

20. Odbrambene radnje tuţenog

21. Sudske odluke

22. Pravni lijekovi

POSEBNI PARNIĈNI POSTUPCI

1. Postupak u parnicama iz radnih odnosa

2. Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda

3. Postupak u sporovima male vrijednosti

4. Postupak pred arbitraţom

ALTERNATIVNI NAĈINI RJEŠAVANJA SPOROVA

1. Arbitraţa

2. Mirenje

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi koja omogućuje primjenu

interaktivnog odnosa kroz rasprave, rješavanje praktiĉnih zadataka, simulirano

suĊenje, te pristupanje kolokvijalnom ispitivanju.


1. Ĉalija, Branko; Omanović, Sanjin: GraĊansko procesno pravo,

Sarajevo,2000.

2. Zakon o parniĉnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.53/03; 73/05;

19/06.

3. Zakon o vanparniĉnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.2/98; 39/04;

73/05.

4. Zakon o izvršnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.32/03; 33/06.

97


1. Komentari Zakona o parniĉnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i

Republici Srpskoj, Zajedniĉki projekat Vijeća Evrope i Evropske Komisije,

Sarajevo,2005.

2. Triva, Siniša; Dika, Mihajlo; GraĊansko parniĉno procesno pravo, Zagreb,

2004.

3. Zakon o postupku medijacije, Sluţbeni Glasnik BiH, 37/04.

98

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMETI

Godina IV TRGOVAĈKO PRAVO


KONTAKT SATI



Doc.dr Arif Nanić

Ass. Belma Bajrić


1. Da se stekne znanje o temeljnim pravnim institutima iz ove oblasti.

2. Da se razumije okruţenje na relaciji de iure i de facto, kao i uloga

drţave u navedenom kontekstu.

3. Da se razvije kritiĉki odnos prema navedenim sastavnicama.

Sadržaj predmeta:

1. Trgovaĉko statusno pravo

2. Pravo konkurencije

3. Mjeniĉno i ĉekovno pravo

4. Trgovaĉko ugovorno pravo

Obaveze studenata:



pristupanje kolokvijalnom ispitivanju. Nastava je koncipirana tako da studenti

u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te izradu seminarskih radova , stiĉu

znanja iz gore navedenih oblasti i osposobljavaju se za budući rad.

99

Način ispitivanja:




pozitivne ocjene traţi 60 procenata taĉnih odgovora kako bi student stekao

pravo izlaska na usmeni dio ispita (pri formiranju konaĉne ocjene uzimaju se u

obzir zalaganja pri izradi i prezentaciji seminarskih radova i uĉešće u

diskusijama).

Literatura:


1. Ĉović, Šefkija, Poslovno pravo, Pravnifakultet Univerziteta u Sarajevu,

2003.

2. Šemić, Hilmija, Trgovaĉko ugovorno pravo, Pravni fakultet


3. Zakon o konkurenciji BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 48/05 i 80/09

4. Zakon o mjenici, Sluţbene novine FBiH, br. 32/2000

5. Zakon o ĉeku, Sluţbene novine FBiH, br. 32/2000

6. Zakon o sudovima (samo ĉl. 24.), Sluţbene novine FBiH, br. 38/05


1. Trifković, Miloš – Simić, Milić - Sultanović, Aziz, Poslovno pravo-

ugovori, vrijednosni papiri, pravo konkurencije, Sarajevo, 2001.

2. Trifković, Miloš – Simić, Milić - Trivun, Veljko, Poslovno pravo-

ugovori, vrijednosni papiri, pravo konkurencije, Sarajevo, 2001.

3. Zakon o javnim nabavkama, Sluţbeni glasnik BiH, br. 49/04

4. Zakon o trgovini, Sluţbene novine FBiH, br. 64/04,12/05

5. Zakon o zaštiti potrošaĉa u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 25/06

6. Zakon o standardnoj klasifikaciji djelatnosti u BiH, Sluţbeni glasnik

BiH, br. 76/06

7. Zakon o vrijednosnim papirima, Sluţbene novine FBiH, br. 27/97,

39/98, 36/99

8. Zakon o Agenciji za bankarstvo FBiH, Sluţbene novine FBiH, br. 9/96,

27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06


27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03

10. Zakon o Registru vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br.

100

39/98, 36/99, 33/04


39/98, 36/99, 33/04

12. Zakon o trţištu vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br. 85/08

itd.

101

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO


KONTAKT SATI



Prof. dr. Vilim Bouĉek

Ass. Asmira Bećiraj


1. Da se izuĉavanjem predmeta MeĊunarodno privatno pravo steknu teorijska i

praktiĉna znanja i time omogući svestrano i bolje razumijevanje

privatnopravnih situacija sa meĊunarodnim elementom, a naroĉito imajući u

vidu intenziviranje odnosa, odnosno povećan broj protoka osoba, roba i usluga,

općenito sa svijetom, a posebno sa EU.

2. Izuĉavanjem evropskog MPP-a, stiĉu se opća i posebna znanja, koja će

posluţiti za bolje razumijevanje privatnopravnih odnosa u EU i procesa

harmonizacije domaćeg MPP-a sa evropskim.

3. IzvoĊenjem nastave iz MPP-a oĉekuje se da studenti steknu znanja o

osnovnim rješenjima u domaćem zakonodavstvu i uporednom pravu, a koja će

im omogućiti sposobnost tumaĉenja i primjene pravila MPP-a u konkretnim

ĉinjeniĉnim sluĉajevima, kao i razmišljanja o relevantnim društvenim i

nauĉnim pitanjima, kritiĉke analize stavova, i rješavanja problema definisanjem

i odbranom argumenata.

Sadržaj predmeta

1. MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO

2. PROCESNO MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO

MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO

1. UVODNI DIO

1.1. Pojam i svrha MPP-a

1.2. Predmet reguliranja MPP-a

102

1.3. Izvori prava

2.OPŠTI DIO - SUKOB ZAKONA

2.1. Pravno reguluranje ĉinjeniĉnih stanja sa meĊunarodnim elementom

2.2. Mogućnost izbjegavanja problema

2.3. Izbor mjerodavnog prava

2.4. Kolizione norme

2.5. Teţišni kontakt

2.6. Kvalifikacija

2.7. Problemi vezani sa primjenom mjerodavnog prava

2.8. Razlozi za odstupanje od primjene mjerodavnog prava

2.9. Haška konferencija i konvencije

3. POSEBNI DIO - ODREĐIVANJE MJERODAVNOG PRAVA

3.1. Osobni status fiziĉkih i pravnih osoba

3.2. Porodiĉno-pravni odnosi

3.3. Nasljedno-pravni odnosi

3.4. Stvarno-pravni odnosi

3.5. Obligacioni odnosi

PROCESNO MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO

1-UVODNI DIO

1.1. Pojam i izvori procesnog MPP-a

2. MEĐUNARODNA NADLEŢNOST

2.1. Pojam,karakter i principi reguliranja meĊunarodne nadleţnosti

2.2. Vrste meĊunarodne nadleţnosti

2.3. MeĊunarodne trgovinske arbitraţe

2.4. Elektronska trgovina

3. PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH SUDSKIH ODLUKA

3.1. Sistemi priznanja i izvršenja

3.2 Priznanje i izvršenje u BiH

4. PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH ARBITRAŢNIH ODLUKA

4.1. Pojam i pretpostavke

4.2. Konvencija UN, New York, 1958.

103

4.3. Priznanje i izvršenje u BiH

5. EVROPSKO MEĐUNARODNO PRIVATNO I PROCESNO PRAVO

5.1.Regulativa EC No.593/2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obaveze

(Rim I)- polje primjene, primarno i supsidijarno mjerodavno pravo.

5.2. Regulativa EC No.864/2007. o mjerodavnom pravu za vanugovornu

odgovornost za štetu (Rim II) - polje primjene, opći teţišni kontakt, pravo

mjerodavno za vanugovornu odgovornost za štetu.

5.3. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.2201/2003 od 27.novembra 2003. o

nadleţnosti i priznanju i izvršenju presuda u braĉnim stvarima i stvarima

roditeljske odgovornosti – nadleţnost, priznanje i izvršenje.

5.4. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.44/2001 o nadleţnosti, priznanju i

izvršenju presuda u graĊanskoj i trgovaĉkoj materiji- nadleţnost, priznanje i

izvršenje.

6. PRAVNI POLOŢAJ STRANACA

6.1. Restrikcije procesnopravne prirode

6.2. Restrikcije materijalnopravne prirode

6.3. MeĊunarodna regulacija

7. MEĐUNARODNA PRAVNA POMOĆ

7.1. Pojam, osnovi reguliranja

7.2. Naĉin komuniciranja domaćih i stranih organa

7.3. Zamolnica

7.4. Dostavljanje

7.5. Haške konvencije

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi, a koja omogućuje sticanje općih i

novih znanja iz MPP-a, sticanje praktiĉnih znanja i razvijanje samostalnosti i

kritiĉkog

razmišljanja kroz interaktivan naĉin izvoĊenja nastave.

104

Način ispitivanja:

Kolokvij, pisani dio ispita.


1. Muminović, Edin; MeĊunarodno privatno pravo,Sarajevo, 2006.

2. Muminović, Edin; Procesno meĊunarodno privatno pravo, Sarajevo,

2006.

3. Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u

odreĊenim odnosima, Sl.list BiH, br.2/92.

Dodatna literatura:

1. Regulativa EC No.593/2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obaveze

(Rim I)- polje primjene, primarno i supsidijarno mjerodavno pravo.

2. Regulativa EC No.864/2007. o mjerodavnom pravu za vanugovornu

odgovornost za štetu (Rim II) - polje primjene, opći teţišni kontakt, pravo

mjerodavno za vanugovornu odgovornost za štetu.

3. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.2201/2003 od 27.novembra 2003. o

nadleţnosti i priznanju i izvršenju presuda u braĉnim stvarima i stvarima

roditeljske odgovornosti – nadleţnost, priznanje i izvršenje.

4. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.44/2001 o nadleţnosti, priznanju i

izvršenju presuda u graĊanskoj i trgovaĉkoj materiji- nadleţnost, priznanje i

izvršenje.

105

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

Godina IV DEMOKRACIJA I LJUDSKA PRAVA


KONTAKT SATI



Prof. dr. Mujo Demirović, nosilac predmeta/nastavnik

Mr. sc.. Jasmina Bešlagić, viši asistent/suradnik


1. Od studenata se oĉekuje da usvoje osnove znanja o filozofskoj,

politiĉkoj, ideološkoj i pedagoškoj dimenziji ljudskih prava;

2. Da usvoje osnove znanja o globalnim mehanizmima zaštite ljudskih

prava, kao i znanja o regionalnim posebnostima i regionalnim

mehanizmima za zaštitu ljudskih prava;

3. Da se upoznaju sa izvorima i naĉinom zaštite ljudskih prava u Bosni i

Hercegovini;

4. Da ovladaju sposobnošću razumijevanja kulture ljudskih prava i

nuţnosti njihove dalje izgradnje.

Sadržaj predmeta:

1. Pojam i znaĉaj ljudskih prava;

2. Najznaĉajniji historijski dokumenti o ljudskim pravima;

3. Pravni izvori o ljudskim pravima;

4. Teorijska klasifikacija ljudski prava;

5. Generacije ljudskih prava i širenje kataloga ljudskih prava;

6. Univerzalizam ljudskih prava;

7. Globalni mehanizmi zaštite ljudskih prava;

8. Regionalni mehanizmi zaštite ljudskih prava;

106

9. Ljudska prava u Bosni i Hercegovini;

10. Filozofska, politiĉka, ideološka i pedagoška dimenzija ljudskih prava;

11. Izgradnja kulture ljudskih prava.

Obaveze studenata:

1. U okviru predviĊenog broja sati predavanja i vjeţbi na predmetu

Ljudska prava i njihova zaštita, studenti su obavezni napisati seminarski

rad na odreĊenu temu, u skladu sa dogovorom sa predmetnim

nastavnikom i asistentom, te istu prezentirati u obliku kratkog elaborata.

2. Obaveza studenata je i pristupanje kolokvijima nakon završetka obrade

odreĊenih tematskih cjelina.

3. Studenti si obavezni prisustvovati predavanjima i vjeţbama, te

interaktivno uĉestvovati u istima.

Način ispitivanja:

Provjera znanja studenata se vrši putem pismenog i usmenog ispita.

Literatura:

1. Demirović, Mujo, Demokracija i ljudska prava, Pravni fakultet Bihać,

Bihać, 2005.

2. Bakšić-Muftić, Jasna, Sistem ljudskih prava, Magistrat, Sarajevo, 2002;

3. Sadiković, Ćazim, Evropsko pravo ljudskih prava, Magistrat, Sarajevo,

2003.


1. Matulović, Miomir, Ljudska prava, Hrvatsko filozofsko društvo,

Zagreb, 1996;

2. Buergenthal, Thomas, MeĊunarodna ljudska prava u saţetom obliku,

Magistrat, Sarajevo, 1998;

3. Van Dijk, P, Van Hoof, G. J. H, Teorija i praksa Evropske konvencije o

ljudskim pravima, Muller, Sarajevo, 2001.

IV – GODINA

OBAVEZNI PREDMET

107

Godina IV GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO II


KONTAKT SATI

Predavanja : 45 Vježbe: 30 Konsultacije:


Prof.dr Suad Hamzabegović

Ass.Asmira Bećiraj


1. Teorijskim, doktrinarnim i normativnim izuĉavanjem, odnosno izvoĊenjem

nastave iz GPP-a II, studenti stiĉu praktiĉna znanja i iskustva iz oblasti

vanparniĉnog i izvršnog postupka.

2. IzvoĊenjem nastave iz GPP-a II oĉekuje se da studenti razviju sposobnost

tumaĉenja i primjene pravila vanparniĉnog i izvršnog postupka u konkretnim

ĉinjeniĉnim sluĉajevima, kao i razmišljanja o relevantnim društvenim i

nauĉnim pitanjima, kritiĉke analize stavova i rješavanja problema, prije svega

njihovim definisanjem, a zatim i odbranom argumenata.

Sadržaj predmeta:

VANPARNIĈNI POSTUPAK

IZVRŠNI POSTUPAK

VANPARNIĈNI POSTUPAK

1. Opšta uĉenja

2. Subjekti vanparniĉnog postupka

3. Naĉela vanparniĉnog postupka

4. Razvoj prvostepenog postupka

5. Sudske odluke

6. Pravni lijekovi

POSEBNI VANPARNIĈNI POSTUPCI

1. UreĊenje osobnih stanja

2. UreĊenje porodiĉnih odnosa

108

3. UreĊenje imovinskih odnosa

4. UreĊenje drugih vanparniĉnih stvari

IZVRŠNI POSTUPAK

1. Opšta uĉenja

2. Naĉela i pravna priroda izvršnog postupka

3. Subjekti izvršnog postupka

4. Pretpostavke za izvršenje

5. Odluke u izvršnom postupku

6. Pravni lijekovi

7. Obustava i odlaganje izvršenja

8. Protivizvršenje

POSEBNI DIO IZVRŠNOG POSTUPKA

1. SprovoĊenje izvršenja

2. Izvršenje na pokretnim stvarima

3. Izvršenje na nekretninama

4. Izvršenje na novĉanom potraţivanju

POSTUPAK OBEZBJEĐENJA

1. Sredstva obezbjeĊenja

2. Zaloţno pravo na nepokretnosti

3. Prethodne mjere

4. Privremene mjere

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi koja omogućuje primjenu

interaktivnog odnosa kroz rasprave, rješavanje praktiĉnih zadataka, simulirano

suĊenje.

Način ispitivanja:

Kolokvij, pisani dio ispita, usmeni.

109


1.Ĉalija, Branko; Omanović, Sanjin: GraĊansko procesno pravo,

Sarajevo,2000.

2. Zakon o vanparniĉnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.2/98; 39/04;

73/05.

3. Zakon o izvršnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.32/03; 33/06.


1.Omanović, Sanjin; Glossarium uz Novi zakon o izvršnom postupku FBiH,

Sarajevo, 2005.

2. Stanković, Gordana; GraĊansko procesno pravo, Druga sveska,

Vanparniĉno i Izvršno pravo, Niš, 2007.

110

IZBORNI PREDMETI

111

I – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina I ENGLESKI JEZIK I

Izborni predmet ECTS: 4

KONTAKT SATI



Prof. Dr. Enisa Kadunić


Usvajanje znanja i vještina vezanih za engleski jezik u funkciji pravnih nauka i

samostalno korišćenje struĉne literature na engleskom jeziku uz sticanje

komunikativnih kompetencija na engleskom jeziku.

Sadržaj predmeta:

1. Britanska i ameriĉka jurisdikcija

2. Drţavno-politiĉki sistem Bosne i Hercegovine

3. Teme po izboru studenata

Obaveze studenata:

Obavezno prisustvo na nastavi uz aktivno uĉešće studenata u nastavnom

procesu

Literatura:


1. Vićan, D. - Pavić, Z. - Smerdel, B., Engleski za pravnike, Narodne

novine, Zagreb, 2008.

2. A Commentary to the European Convention on Human Rights as

applied in Bosnia and Herzegovina and at Strasbourg


1. Grgić, Brihta, English grammar for everybody, Školska knjiga, Zagreb

2. Englesko-hrvatski rijeĉnik, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

3. Misita, Nevenko, Osnove prava Evropske unije, Magistrat, Sarajevo,

112

2002.

I – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina I NJEMAĈKI JEZIK I


KONTAKT SATI



Doc. dr. Zrinka Ćoralić, docent, nosilac predmeta/nastavnik


Usvajanje osnovne struĉne terminologije i što ispravnija primjena gramatiĉkih

struktura njemaĉkog pravnog jezika. Studenti se ţele osposobiti za samostalno

ĉitanje i razumijevanje struĉne literature te razgovor o osnovnim pravnim

temama.

Sadržaj predmeta:

1. Liĉne zamjenice;

2. Prisvojne zamjenice;

3. Povratne zamjenice;

4. Pokazne zamjenice;

5. Present i preteritum glagola;

6. Perfekt pravilnih i nepravilnih glagola;

7. Komparacija pridjeva;

8. Prijedlozi s dativom;

9. Prijedlozi s akuzativom;

10. Prijedlozi s akuzativom i dativom;

11. Zavisne reĉenice s veznicima dass, ob, weil.

Obaveze studenata:

Studenti su obavezni slušati predviĊeno nastavno gradivo prema programu, kao

113

i aktivno uĉestvovati na predavanjima. Rad studenata pratit će se kroz

pohaĊanje nastave, a njihova će se aktivnost za vrijeme predavanja evidentirati,

što će se na pismenom i usmenom ispitu uzeti u obzir.


1. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Topolnik, Vladimira, Njemaĉki za pravnik 1e,

Narodne novine, Zagreb, 2002;

2. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Njemaĉki za pravnike, Narodne novine,

Zagreb, 1988;

3. Marĉetić, Tamara, Pregled gramatike njemaĉkog jezika, Školska knjiga,

Zagreb, 1995.

114

II – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina II ENGLESKI JEZIK II


KONTAKT SATI



Prof. Dr. Enisa Kadunić


Usvajanje znanja i vještina vezanih za engleski jezik u funkciji pravnih nauka i

samostalno korišćenje struĉne literature na engleskom jeziku uz sticanje

komunikativnih kompetencija na engleskom jeziku.

Sadržaj predmeta:

1. Britanska i ameriĉka jurisdikcija

2. Drţavno politiĉki sistem Bosne i Hercegovine

3. Teme po izboru studenata

Obaveze studenata:

Obavezno prisustvo na nastavi uz aktivno uĉešće studenata u nastavnom

procesu

Literatura:


1. Vićan, D. - Pavić, Z. - Smerdel, B., Engleski za pravnike, Narodne

novine, Zagreb, 2008.

2. A Commentary to the European Convention on Human Rights as

applied in Bosnia and Herzegovina and at Strasbourg

Dopunska litertura:

1. Grgić, Brihta, English grammar for everybody, Školska knjiga, Zagreb

115

2. Englesko-hrvatski rijeĉnik, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

3. Misita, Nevenko, Osnove prava Evropske unije, Magistrat, Sarajevo,

2002.

II – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina II NJEMAĈKI JEZIK II


KONTAKT SATI



Doc. dr. Zrinka Ćoralić, docent, nosilac predmeta/nastavnik


Usvajanje osnovne struĉne terminologije i što ispravnija primjena gramatiĉkih

struktura njemaĉkog pravnog jezika. Studenti se ţele osposobiti za samostalno

ĉitanje i razumijevanje struĉne literature te razgovor o osnovnim pravnim

temama.

Sadržaj predmeta:

12. Pridjevi/Komparacija/Komparativne reĉenice;

13. Futur;

14. Pluskvamperfekt;

15. Pasiv;

16. Konjunktiv;

17. Relativne zamjenive/Relativne reĉenice;

18. Kondicionalne reĉenice;

19. Koncesivne reĉenice;

20. Konsekutivne reĉenice.

Obaveze studenata:

Studenti su obavezni slušati predviĊeno nastavno gradivo prema programu, kao

116

i aktivno uĉestvovati na predavanjima. Studentima. Rad studenata pratit će se

kroz pohaĊanje nastave, a njihova će se aktivnost za vrijeme predavanja

evidentirati, što će se na pismenom i usmenom ispitu uzeti u obzir.


1. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Topolnik, Vladimira, Njemaĉki za pravnike 1,

Narodne novine. Zagreb, 2002;

2. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Njemaĉki za pravnike, Narodne novine,

Zagreb, 1988;

3. Marčetid, Tamara, Pregled gramatike njemačkog jezika, Školska knjiga, Zagreb,1995.

117

II – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina II KRIMINOLOGIJA


KONTAKT SATI

Predavanja: 30 Vjeţbe:15 Konsultacije:


Prof. dr. Borislav Petrović, vanredni profesor, nositelj

predmeta/nastavnik



Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima kriminologije koji se odnose na

sticanje osnovnih znanja o kriminalitetu, njegovim izvršiocima i ţrtvama,

faktorima koji utiĉu na njegovo javljanje, te naĉin na koji se savremena društva

suprotstavljaju kriminalitetu u cilju vladanja osnovnim kriminološkim

pojmovima, sticanju znanja o kriminologiji kao nauci, o kriminološkom

istraţivanju i o teorijskim objašnjenjima kriminaliteta, te općim obiljeţjima,

naĉinu evidentiranja i uzrocima kriminaliteta, kao i sticanju osnovnih znanja o

pojedinim vrstama kriminaliteta, njihovim karakteristikama, uzrocima,

izvršiocima i ţrtvama, uz poseban naglasak na savremene oblike kriminaliteta.

Sadržaj predmeta:

1. Osnovni pojmovi u vezi sa kriminalitetom i kriminologijom;

2. Razvoj kriminologije kao nauĉne discipline;

3. Mjerenje kriminaliteta i strah od kriminaliteta;

4. Klasiĉna kriminologija i rani pozitivizam;

5. Biološke teorije;

6. Psihološke teorije;

118

7. Sociološke teorije;

8. Upotreba informacijskih sistema pri analizi kriminialiteta;

9. Društvo zatvorenih;

10. Kriminalni povrat;

11. Ţrtve kriminaliteta;

12. Neposredni društveni faktori kriminaliteta;

13. Pojavni oblici kriminaliteta:

- Kriviĉna djela sa znacima nasilja;

- Kriviĉna djela protiv imovine;

- Kriminalitet bijele kragne.

Obaveze studenata:

Obavezno je interaktivno uĉestvovanje u izvoĊenju nastave i izrada

seminarskog rada uz konsultacije sa predmetnim profesorom i asistentom. U

toku izvoĊenja nastave organiziraju se dva kolokvija.

Način ispitivanja:



14. Petrović, Borislav, Meško, Gorazd, Kriminologija, Pravni fakultet u

Sarajevu, Sarajevo, 2008.


1. MlaĊenović-Kupĉević, Rajka, Kriminologija, Fakultet kriminalistiĉkih

nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2001;

2. Marković, Ivanka, Osnovi kriminologije, Pravni fakultet u Banja Luci,

Banja Luka, 2007;

3. Singer, Mladen, Kovĉo Vukadin, Irma, Cajner Mraović, Irena,

Kriminologija, Sveuĉilište u Zagrebu, Zagreb, 2002;

4. Ignjatović, ĐorĊe, Kriminologija, Dosije, Beograd, 2007.

119

II – GODINA

IZBORNI PREDMET

Godina II LOKALNA SAMOUPRAVA

Izborni

predmet

ECTS: 3

KONTAKT SATI

Predavanja: 45 Vjeţbe:15 Konsultacije: 6


1. Prof. dr. Mujo Demirović, redovni profesor/nositelj predmeta


U toku nastave studenti će izuĉavati teorijske osnove lokalne zajednice i

lokalne samouprave, zatim spoznati savremeni teorijski koncept i osnovne

modele funkcioniranja lokalne samouprave u razvijenim zemljama EU, kao i

tranzicijskim zemljama.

Poseban segment nastave odnosit će se na historijski kontinuitet i

funkcioniranje lokalne samouprave u BiH, te perspektive u kontekstu

eurointegracija (euroregije).

Sadržaj predmeta:

1. Pojam lokalne zajednice i lokalne samouprave

Definiranje pojma lokalne zajednice i lokalne samouprave. Ustavna

jamstva jedinica lokalne samouprave.

2. Definicija lokalne samouprave kao antipod drţave uprave

Drţava i lokalna samouprava. Decentralizacija. Regionalizacija.

3. Struktura i organizacija lokalne samouprave

Uţe i šire lokalne zajednice. Organi lokalnih zajednica i njihovo

formiranje.

4. Funkcije lokalnih zajednica i financiranje lokalnih zajednica

Izvorne i prenesene nadleţnosti lokalnih zajednica. Lokalne javne sluţbe.

Mehanizmi financiranja lokalnih zajednica.

5. Historijski kontinuitet i funkcioniranje lokalne samouprave

u BiH, te perspektive euroregija.

120

6. Ukljuĉivanje lokalne samouprave u upravne sisteme

Teritorijalni i funkcionalni upravni sistemi na lokalnom nivou te njihova

ukljuĉenost u teritorijalne i funkcionalne uprave sisteme drţave.

7. Lokalna samouprava u visokorazvijenim zemljama

Francuska, Velika Britanija, Švedska i Njemaĉka

8. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi

9. Odbor/Komitet regija

Obaveze studenata:

Interaktivna predavanja (vjeţbe), interaktivno uĉenje – prezentacije,

seminarski radovi, saopćenja.

Literatura:

1. Janez Šmidovnik, Lokalna samouprava, Univerzitetska

štamparija, Sarajrvo, 1999.

2. Mirko Pejanović, Emir Sadiković, Lokalna i regionalna

samouprava u Bosni i Hercegovini, TDK Šahinpašić, Sarajevo/Zagreb, 2010.

3. Mirko Pejanović, Politiĉki razvitak BiH u postdejtonskom

periodu, TDK Šahinpašić, Sarajevo, 2005.

4. Nijaz Duraković, Uporedni politiĉki sistemi, fakultet politiĉkih

nauka, Sarajevo, 2007.

5. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi


1. Omer Ibrahimagić, Drţavnopravni i politiĉki razvitak BIH,

Sarajevo, 2009.

2. Mustafa Imamović, Osnove upravno-politiĉkog razvitka i

drţavnopravnog poloţaja bih, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2006.

3. Fuad Muhić, Teorija drţave i prava, Magistrat, Sarajevo 2002.

4. Eugen Pusić, Upravni sistemi, Grafiĉki zavod Hrvatske, Pravni

fakultet u Zagrebu, Centar za struĉno usavršavanje i suradnju s udruţenim

radom, Zagreb, 1985.

5. Kasim Trnka, Ustavno pravo, Fakultet za javnu upravu, 2006.

Način ispitivanja:

Kolokvij, seminarski rad, završni ispit.

121

IV – GODINA

IZBORNI PREDMETI

Godina IV KOMPARATIVNO MJENIĈNO PRAVO


KONTAKT SATI





5. Sticanje znanja o mjenici kao vrijednosnom papiru i njenoj ulozi na

trţištu kao sredstvu plaćanja, osiguranja i kreditiranja.

6. Razumijevanje mjeniĉnopravnih odnosa, naĉina izdavanja mjenice i

poduzimanja mjeniĉnih radnji, kao i naĉina njezine naplate.

7. Uoĉavanje sliĉnosti i razliĉitosti primjenom komparativne metode

prilikom istraţivanja tehnika normiranja mjenice prema ţenevskom

(kojem pripada i naš mjeniĉni sistem) i angloameriĉkom sistemu, te

razvijanje kritiĉke svijesti o nedostacima mjenice kao

ekonomskopravnog fenomena.

Sadržaj predmeta:

1. Opći pojam mjenice

2. Nastanak mjenice u poslovnoj praksi i razvoj njene nauĉne eksplikacije

3. Nastanak moderne mjenice

4. Historijski razvitak ekonomskih funkcija mjenice

5. Nastanak i razvoj mjeniĉnopravnih sistema (romanski, ţenevski i

angloameriĉki)

6. Teorije o pravnoj prirodi mjenice

7. Unifikacija mjeniĉnog prava

8. Razvoj mjeniĉnog prava u našoj zemlji

9. Naĉela i bitni elementi mjenice u ţenevskom i angloameriĉkom sistemu

10. Konvencija UN (proces donošenja, oblast primjene, osnovne znaĉajke, i

naĉela)

11. MeĊunarodna mjenica (pojam i bitni elementi)

12. Komparativni osvrt na svaki od navedenih mjeniĉnih sistema

Obaveze studenata:

122

Obavezno je prisustvo studenata na nastavi, koja podrazumijeva prakticiranje

interaktivnog odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, izradu

seminarskih radova, analizu sudskih sluĉajeva, uĉešće u simuliranom suĊenju,

kao i parcijalnom ispitivanju putem kolokvija. Nastava je koncipirana tako da

studenti u kontinuitetu, kroz predavanja, izradu i prezentaciju seminarskih

radova, saĉinjavanjem modela mjenica, i drugim praktiĉnim aktivnostima stiĉu

pravniĉka znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time osposobljavaju se

kako za rad u pravnoj praksi, tako i za nauĉno-istraţivaĉki rad.

Način ispitivanja:

Studenti imaju mogućnost polaganja

prvog dijela materije putem kolokvija u toku odrţavanja nastave, a preostali dio

na zvaniĉnom ispitnom roku. Ispit se odvija na naĉin da student usmeno izlaţe

odgovore na 3 prethodno postavljena pitanja nakon napisanog koncepta (pri

formiranju konaĉne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje studenti postiţu

svojim prisustvom na nastavi, izradom i prezentacijom seminarskih radova i

kroz uĉešće u diskusijama). Izradom seminarskih radova, uĉešćem u

simulacijama suĊenja i savladavanjem tehnike saĉinjavanja mjenice, kandidati

mogu ostvariti dovoljno bodova za pozitivnu ocjenu.

Literatura:


1. Trnavci, Genc, Komparativno mjeniĉno pravo sa osvrtom na

meĊunarodnu mjenicu, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, 2007.


1. Rastovĉanin Pavao, Vrijednostni papiri - mjenica, ĉek, Školska knjiga,

Zagreb, 1955. godine.

2. Straţnicky Miodrag, Udţbenik mjeniĉnog prava, Zagreb, 1932. godine.

3. Prica Radoje, Sopstvena mjenica anglo-saksonskog prava, Ekonomika

preduzeća, Beograd, 1960. godine.

4. Radojković Milan, Konvencija UN o meĊunarodnim trasiranim i

meĊunarodnim vlastitim mjenicama, Udruţenje banaka Jugoslavije,

Beograd, 1990. godine.

5. Konjar Anton, Zakon o menici in zakon o ĉeku, Ljubljana, 1949. godine.

123

IV – GODINA

IZBORNI PREDMETI

Godina IV BANKARSKO I BURZOVNO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja : 30 Vjeţbe: 15 Konsultacije:6




Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim elementima bankarskog i

burzovnog poslovanja - bankarskog sistema i burzi, pravne regulative u

osnivanju i radu poslovnih banaka, centralne banke, burzi i finansijskog trţišta.

Oĉekivani rezultati su osposobiti studente da ovladaju teorijskim i praktiĉno-

pravnim elementima funkcioniranja bankarskih, burzovnih i ostalih institucija

finansijskog trţišta.

Sadržaj predmeta:

1. Bankarsko pravo (Pojam, nastanak i razvitak bankarskog prava. Odnos

prema drugim pravnim podruĉjima. Izvori bankarskog prava -

nacionalni, meĊunarodni izvori bankarskog prava - znaĉaj

meĊunarodne regulative. Istorija razvoja banaka. Bankarski sistem BiH.

Pojam banke u našem pravu. Pojam banke u pravu EU. Vrste banaka.

Centralna banka. Centralna banka BiH. Evropska centralna banka.

Klasifikacija bankarskih poslova. Principi bankarskog poslovanja.

Bankarski agregati. Depozitni i kreditni potencijal banke. Vrste

bankarskih kredita (plasmana). Kapital banke. Likvidnost banke.

Bankarski rizici. Osnivaĉi banke i osnivaĉki kapital. Osnivaĉki akt i

statut banke. Postupak osnivanja banke karakter i tok postupka.

Postupak za preliminarno odobrenje za osnivanje banke. Postupak za

dobijanje dozvole za rad. Osnivaĉka skupština banke. Upis u registar.

Razvoj odnosa banka -.klijent. Pojam klijenta. Karakteristike odnosa

banka - klijent. Odnos klijenta i banke kao zakonska obaveza - zaštita

klijenta. Odnos klijenta i banke kao zakonska obaveza - obaveza

objavljivanja opštih uslova poslovanja, obavještavanje klijenta i

prigovor klijenta. OdreĊenje pojma bankarska tajna. Razgraniĉenje

124

bankarske, poslovne i sluţbene tajne. Bankarska tajna i njeno

meĊunarodno odreĊenje. Bankarska tajna i osloboĊenje od obaveze

njenog ĉuvanja. Bankarska revizija. Agencija za bankarstvo FBiH.

Agencija za osiguranje depozita FBiH. Upravljanje bankom od strane

dioniĉara. Organi banke. Upravljanje bankom u regulativi EU. Kontrola

rada banke – unutrašnja kontrola. Kontrola uĉešća (sticanje vlasništva).

Kontrola boniteta i zakonitosti poslovanja banke. Mjere za otklanjanje

nepravilnosti i nezakonitosti. Organizacioni dijelovi banke. Bankarska

grupa. Bankarski holding. Pojam i vrste statusnih promjena. Spajanje i

pripajanje banaka. Prestanak banke – oduzimanje dozvole za rad.

Ugovor o novĉanom depozitu. Ugovor o ulogu na štednju. Štedna

knjiţica. Ugovor o deponovanju vrijednosnih papira. Ugovor o sefu.

Ugovor o tekućem raĉunu. Ugovor o kreditu. Ugovor o kreditu na

osnovu zaloge papira od vrijednosti. Kreditno-debitne kartice. Eskontni

posao. Ugovor o forfetiranju. Ugovor o faktoringu. Bankarski emisioni

posao. Bankarska doznaka. Dokumentarni inkaso. Akreditiv. Bankarske

garancije.)

2. Burzovno pravo (Subjekti i poslovi u burzovnom pravu. Finansijsko

trţište – pojam, funkcije i podjela (primarno i sekundarno), trţište

novca i trţište kapitala. Instrumenti trţišta novca. Instrumenti trţišta

kapitala. Finansijsko trţište u BiH. Institucije i pravna regulativa u

FBiH. Komisija za vrijednosne papire. Registar vrijednosnih papira.

Zakon o vrijednosnim papirima. Investicijski fondovi – pojam,

osnivanje i vrste. Institucionalni investitori. Zakonska regulativa u

FbiH. Vrijednosni papiri – pravni i ekonomski aspekti. Dionice.

Obveznice. Ĉek. Mjenica. Izvedeni vrijednosni papiri – fjuĉers ugovori,

opcijski ugovori, forvard ugovori, Hedţing. Burze – pojam i nastanak

burzi. Istorijski razvoj burzi. Funkcije i zadaci burze. Vrste i podjela

burzi. Klasifikacija burzovnih poslova (promptni i terminski). Burzovni

posrednici (brokeri i dileri). Obaveze burzovnih posrednika. Sistemi

burzovnog posredovanja. Izbor brokera – pravila i postupci. Poslovanje

burze. Ĉlanovi i organizacija burze. Burzovna kotacija. Metode

kotiranja – slobodno trţište, kotacije fondova. Burzovni izvještaji.

Ĉitanje burzovnih izvještaja. UvoĊenje efekata na burzu. UtvrĊivanje

burzovnog kursa. Burzovni indeksi. Poznate svjetske burze.

Izvanburzovno trgovanje. Sarajevska berza - SASE – osnivanje,

indeksi, kotacije, ĉlanovi, naĉin trgovine na SASE, Clearing ili

Settlement, Pravila SASE. Statut burze.)

125

Obaveze studenata:

Obavezno je prisustvo na nastavi (45 h). Student je u obavezi pripremiti i

prezentirati seminarski rad. Polaganje 2 kolokvija u skladu sa tokom izvoĊenja

nastave, te pismeni ispit.

Način ispitivanja


integralno (završni ispit).

Literatura:


1. Alijagić, Mehmed, Bankarstvo, Ekonomski fakultet Bihać, Bihać, 2002.

2. Alijagić, Mehmed, Burze i burzovno poslovanje, Suton, Široki Brijeg,

2007.


1. Alijagić Mehmed, Bankarski menadţment, Fakultet za poslovne studije

u Banja Luci, Banja Luka, 2006.

2. Andrijanić, M., Poslovanje na robnim berzama, Microrad, Zagreb,

1997.

3. Cvjetiĉanin, M., Kako ĉitati burzovna izvješća, Infoinvest i Poslovna

knjiga, Zagreb, 1994.

4. Ćosić, B. – Jorgić, B. – Pujić, D., Berza hartija od vrijednosti i

berzansko poslovanje, Jugoslovensko trţište kapitala, Beograd, 1991.

5. Dugalić, V., Cijene akcija, Stubovi kulture, Beograd, 2001.

6. Foley, B., Trţište kapitala, MATE, Zagreb, 1998.

7. Komazec, S. – Ţivković, A. – Ristić, Ţ., Poslovna politika banaka,

Ekonomski fakultet Beograd, Beograd, 2000.

8. Malić, M., Hartija od vrijednosti– mogućnosti ulaganja i rizici, Central

profit banka Sarajevo, Sarajevo, 1998.

9. Miović, M., Berzanski poslovi i hartije od vrijednosti, Pravni fakultet

Kragujevac, Kragujevac, 2003.

10. Orsag, S., Financiranje vrijednosnim papirima, RIFIN, Zagreb, 1997.

11. Prohaska, Z., Upravljanje vrijednosnim papirima, Infoinvest, Zagreb,

1994.

12. Šoškić, B. D., Hartije od vrijednosti: Upravljanje portfolijom i

investicioni fondovi, Ekonomski fakultet Beograd, Beograd, 2000.

13. Zakon o Agenciji za bankarstvo FBiH, Sluţbene novine FBiH, br. 9/96,

27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06

126


27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03,

15. Zakon o mikrokreditnim organizacijama, Sluţbene novine FBiH, br.

59/06

16. Zakon o vrijednosnim papirima, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98 i

36/99)

17. Zakon o Registru vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br.

39/98, 36/99, 33/04


39/98, 36/99, 33/04.

19. Zakon o trţištu vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br. 85/08

IV – GODINA

127

IZBORNI PREDMET

Godina IV EVROPSKE INTEGRACIJE I

STANDARDIZACIJA







procesima globalnih strukturalnih tehnoloških promjena i evropskih integracija,

obezbijediti ih sa informacijama o glavnim institucijama Evropske Unije, o

procesima donošenja odluka u tim institucijama, te o kreiranju sistema

standardizacije u okviru EU i povezivanja evropskih standarda sa

meĊunarodnim globalnim standardima. Temeljna beneficija za studente koji

odslušaju ovaj kurs proistiĉe iz njihovog poznavanja perspektiva na trţištu rada

u EU i u meĊunarodnoj zajednici, u sticanju konkretnog empirijskog znanja iz

oblasti evropskih integracija i standardizacije što im daje stanovite prednosti

prilikom njihovog zapošljavanja, te ih ĉini kvalificiranim za upis na evropske

poslijediplomske specijalisticke studije iz oblasti standardizacije.

Sadržaj predmeta:

Nastavni predmet Evropske integracije i standardizacija obezbjeĊuje temeljne

informacije studentima Pravnog fakulteta o razvoju instiutcija Evropske unije,

principima donošenja odluka u institucijama EU, te informacije o interesnim

kompleksima evropskih integracija i evropskog sistema standardizacije. Ovaj

nastavni predmet podijeljen je u tri nastavne cijeline:

1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je odreĊenje evropskih integracionih

procesa što obuhvata institucije evropskih integracija (Vijeće ministara EU,

Komisija EU, Parlament EU, Evropski sud pravde i Vijeće Evrope), analizu

organizacije, donošenja odluka i meĊusobnog interakcijskog djelovanja i

povezanosti institucija EU, kao i povezanost nacionalnih institucija drţava

ĉlanica EU i institucija EU.

2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka

supranacionalnom programu integracija zajedniĉkog trţišta EU, zajedniĉke

poljoprivredne politike EU, programu monetarne i budţetske integracije EU, te

programu socijalne integracije i politike zapošljavanja u EU.

3. Treći dio nastavnog predmeta fokusiran je na opće odreĊenje metoda

standardizacije i regulacije, na koncept novog pristupa procesu razvoja i

dinamici stvaranja i primjene standarda na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj

razini. Ovaj segment nastavnog predmeta takodjer elaborira institucije i

funkcioniranje institucija standardizacije u EU, proces stvaranja standarda u

EU i ulogu institucija EU u procese standardizacije, kao i ulogu standardizacije

128

u daljem procesu evropskih integracija.

Obaveze studenata:

Metodologija predavanja i podrazumijeva efektnu interaktivnu nastavu sa

aktivnom i odreĊujućom ulogom studenata u kreiranju sistema razredne debate,

multimedijalne prezentacije i pisanja orginalnog eseja iz oblasti nastavnog

predmeta..

1. Razredna debata i kreiranje kritiĉkog mišljenja:

Od studenata se oĉekuje da prije svakog ĉasa proĉitaju zadanu materiju da bi

mogli efektno da uĉestvuju u razrednoj debati. Predmetni nastavnik će kreirati

pitanja sa ciljem da se motiviraju studenti da uzmu aktivno ucešće u razrednoj

debati i u razvijanju sopstvenog kritiĉkog mišljenja.

2. Multimedijalna razredna prezentacija:

Svaki student ima obavezu da napravi tri prezentacije, iz svakog dijela

nastavnog predmeta po jednu temu, odreĊenu od strane predmetnog nastavnika.

Prezentacija predstavlja kratak i jasan pogled studenta po pitanju koje

prezentira, centralni fokus u literaturi pod datom pitanju i kritiĉki stav studenta

po pitanju koje se prezentira. Prezentacija mora biti uraĊena u Power Point

programu i ne moţe trajati više od 10 minuta. Predmetni nastavnik ocjenjuje

jasnoću, kreativnost i korektnost prezentacije studenta. Nakon svake

prezentacije otvara se razredna debata u kojoj se kristaliziraju stavovi studenata

po datim pitanjima.

3. Pisanje orginalnog eseja:

Svaki student ima obavezu napisati jedan orginalni esej koji je listiran na listi

tema koje odredi predmetni nastavnik. Esej mora demonstrirati orginalnost

pisanja studenta, njegovu analizu razliĉitih pristupa datoj tematici u literaturi, te

kritiĉki stav studenta prema zadanoj temi.

Način ispitivanja:

Naĉin ocjenjivanja podrazumijeva efektnu interaktivnu ulogu studenta u

formiranju konaĉne ocjene putem njegove aktivnom i odreĊujuće uloge u

kreiranju konaĉne ocjene, shodno iskazanim aktivnostima i zalaganju u

kreiranju sistema razredne debate (30 % od ocjene), multimedijalne razredne

prezentacije (30 % od ocjene) i pisanja orginalnog eseja iz oblasti nastavnog

predmeta (40 % od ocjene).

Literatura:

1. Bašić, Nedţad, Savremena Evropa u Tranziciji, Univerzitet u Bihaću, Bihać,

2008;

2. Bašić, Nedţad, Materijal pripremljen za predavanja: PP slajdovi, skripta:

Strukturalne tehnološke promjene i Standardi;

3. Bijela knjiga.

129

IV – GODINA

IZBORNO PREDMET

Godina IV MEĐUNARODNO KRIVIĈNO PRAVO


KONTAKT SATI



Prof. dr. Miodrag Simović, redovni profesor, nositelj

predmeta/nastavnik



Student se upoznaje sa osnovnim pojmovima meĊunarodnog kriviĉnog prava

kao segmenta meĊunarodnog javnog prava koji se odnose na njegov nastanak i

razvoj, osnovna naĉela na kojima je to pravo izgraĊeno, njegovim izvorima,

vremensko i prostorno vaţenju, općim pojmom meĊunarodnog kriviĉnog dijela

i kriviĉne sankcije te o meĊunarodnom kriviĉnom pravosuĊu i pravnoj pomoći

u kriviĉno pravnim stvarima u cilju razvijanja sposobnosti samostalne teorijske

i struĉne analize tih pojmova.

Sadržaj predmeta:

14. Opća pitanja meĊunarodnog materijalnog kriviĉnog prava:

i. Pojam meĊunarodnog materijalnog kriviĉnog prava;

ii. Razvoj meĊunarodnog materijalnog kriviĉnog prava;

iii. Izvori meĊunarodnog materijalnog kriviĉnog prava;

iv. Prostorno vaţenje kriviĉnog prava.

15. Opći instituti meĊunarodnog materijalnog kriviĉnog prava:

i. Opći pojam meĊunarodnog kriviĉnog djela;

ii. Osnovni elementi općeg pojma meĊunarodnog kriviĉnog djela;

iii. Biće meĊunarodnog kriviĉnog djela;

iv. Objekt meĊunarodnog kriviĉnog djela;

v. Subjekt meĊunarodnog kriviĉnog djela;

vi. Stadiji ostvarenja meĊunarodnog kriviĉnog djela;

vii. Sticaj meĊunarodnih kriviĉnih djela;

viii. Sauĉesništvo u meĊunarodnom kriviĉnom djelu;

ix. Kriviĉna odgovornost i osnovi njenog iskljuĉenja;

130

x. Komandna odgovornost;

xi. Kriviĉne sankcije;

xii. Nezastarivost meĊunarodnih kriviĉnih djela.

16. MeĊunarodna kriviĉna djela:

i. Genocid;

ii. Zloĉin protiv ĉovjeĉnosti;

iii. Ratni zloĉini;

iv. Agresija.

17. MeĊunarodno kriviĉno procesno pravo:

i. Opća pitanja meĊunaronog kriviĉnog procesnog prava;

ii. MeĊunarodni kriviĉni sudovi;

- Dva meĊunarodna kriviĉna suda poslije II svjetskog rata;

- MeĊunarodni kriviĉni sudovi u posljednjoj deceniji XX vijeka;

- MeĊunarodni kriviĉni tribunal za bivšu Jugoslaviju;

- MeĊunarodni kriviĉni sud (ICC).

18. MeĊunarodna pravna pomoć u kriviĉnim stvarima.

Obaveze studenata:

Obavezno je interaktivno uĉestvovanje u izvoĊenju nastave i izrada

seminarskog rada uz konsultacije sa predmetnim profesorom i asistentom.

Način ispitivanja:

Usmeni ispit.


15. Simović, Miodrag, Blagojević, Milan, MeĊunarodno kriviĉno

pravo, Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka 2007.


8. Kaseze, Antonio, MeĊunarodno kriviĉno pravo, Beograd 2005;

9. Degan, Vladimir- Đuro, Pavišić, Berislav, MeĊunarodno kazneno

pravo, Pravni fakultet u Rijeci, Rijeka 2005.

IV – GODINA

131

IZBORNI PREDMET

Godina IV UPRAVLJANJE ORGANIZACIONIM

PONAŠANJEM


KONTAKT SATI

Predavanja : 30 Vjeţbe:15 Konsultacije:


Prof. dr. Nevzet Veladţić, nosilac predmeta/nastavnik


10. Od studenata se oĉekuje da usvoje temeljna znanja o organizacijama i

organizacijskim ponašanjima;

11. Da usvoje osnovna znanja o bitnim elementima individualnog i

kolektivnog ponašanja u organizacijskim sistemima;

12. Da usvoje temeljna znanja o razliĉitim dizajniranjima organizacijskih

sistema;

13. Da usvoje znanja o ulozi organizacijske kulture u organizacijskim

sitemima.

Sadržaj predmeta:

1. Uvod u organizacijsko ponašanje;

2. Organizacijsko ponašanje u svjetskom kontekstu;

3. Temelji individualnog ponašanja;

4. Razumijevanje motivacije;

5. Oblikovanje poslova koji motiviraju;

6. Individualno odluĉivanje;

7. Temelji ponašanja skupine;

8. Komunikacija i odluĉivanje skupine;

9. VoĊenje;

10. Moć i politika;

11. Sukob;

12. Temelji organizacijske strukture;

13. Dizajn organizacije;

14. Vrednovanje radnog uĉinka i sistemi nagraĊivanja;

15. Organizacijska kultura;

16. Organizacijske promjene i razvitak.

132

Predmet Upravljanje organizacijskim ponašanjem omogućava upoznavanje sa

bitnim osnovnim elementima ponašanja pojedinaca i društvenih grupa u

suvremenim organizacijama. Nastavne teme, gore navedene, ĉine jezgro

organizacijskog ponašanja, te smatramo da će se studenti ovladavanjem

teorijskog dijela vrlo lako suoĉavati se sa stvarnošću i praksom u

organizacijama u kojima budu radili.

Obaveze studenata:

Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima, te interaktivno, kroz razliĉite

nastavne aktivnosti, diskusije i prezentacije, uĉestvovati u istima. Obaveza

studenata je i pristupanje kolokvijima nakon završetka obrade odreĊenih

tematskih cjelina.

Način ispitivanja:

Ispitivanje studenata se vrši putem pismene i usmene provjere znanja.

Literatura:

1. Robbins, Stephen„Bitni elementi organizacijskog ponašanja“, Treće

izdanje, MATE Zagreb, 1995.


1. Frank, Harrison, The Menagerijal Decision-Making Process (2.izd.),

Boston: Houghton Mifflin, 1981;

2. Irving, Janis, Mann, Leon, Decision Making: A Psyhological Analysis of

Conflict, Choice and Commitment, New York: The Free Press, 1977;

3. Kaufman, Bruce, „A New Theory of Satisficing“, The Journal of

Behavioral Economics, 1990.

IV – GODINA

133

IZBORNI PREDMET

Godina II ZEMLJIŠNOKNJIŢNO PRAVO


KONTAKT SATI

Predavanja :30 sati Vjeţbe: 15 Konsultacije: Pon 9-11h


1. Prof. dr. sc. Enes Hašić, vanredni profesor

2. Mr. sc. Albin Muslić, viši asistent


1. Kako je zemljišnoknjiţno pravo znaĉajno posebno sa aspekta stjecanja ili

gubitka stvarnih prava, nameće se potreba da studenti ovladaju osnovnim

principima i naĉelima zemljišnoknjiţnog prava kao zasebne nauĉne

discipline;

2. Sa obzirom da se na prostoru Bosne i Hercegovine mogu isĉitati razliĉiti

upisi, sa obzirom na transformaciju vlasništva natrag nekoliko decenija,

nameće se i potrebe da studenti pravilno, ne samo istumaĉe upise u

zemljišnim knjigama, već i da ovladaju osnovnim, na zakonu

utemeljnenim, tehnikama upisa kroz rješenja Zakona o zemljišnim

knjigama kao de lege lata propisa.;

3. Po polaganju materije iz domena zemljišnoknjiţnog prava, studenti će

ovladati ne samo osnovnim teorijskim postavkama, već i biti sposobni da

ovladaju, razumiju te nauĉe rješavati aplikativne probleme iz domena

zemljišnoknjiţnog prava.

Sadržaj predmeta:

1. Uvod u zemljišnoknjiţno pravo;

2. Naĉela i metodi zemljišnoknjiţnog prava;

3. Zemljišnoknjiţno pravo: pojam, historijski razvoj, mjesto u pravnom

sistemu,

pravna priroda;

4. Izvori zemljišnoknjiţnog prava;

5. Tipovi evidencije nekretnina u komparativnom pravu, sa posebnim

naglaskom na evidencije zemalja u okruţenju;

6. Historijski razvoj zemljišnoknjiţne evidencije u BiH uz naglasak na

komparaciju pravnih pravila zemljišnoknjiţnog prava i novog ureĊenja

zemljišnih knjiga u BiH.

7. Oblici evidencija nekretnina u BiH, posebno u kontekstu razliĉitih

rješenja kao što su zemljišne knjige, knjiga poloţenih ugovora, te

134

katastra nekretnina.

8. Aktuelni problemi u praksi evidencije nekretnina naroĉito u općinama u

kojima su uništeni registri u proteklom ratu ili nekom drugom dogaĊaju;

9. Organizacija voĊenja zemljišnih knjiga;

10. Vrste zemljišnoknjiţnih upisa;

11. Pravni uĉinci upisa u zemljišnu knjigu;

12. Zemljišnoknjiţni postupak;

13. Zaštita knjiţnih prava;

14. Osnivanje, dopunjavanje, obnavljanje i preoblikovanje zemljišnih

knjiga.

15. Elektronsko voĊenje zemljišnih knjiga.

Obaveze studenata:





bodova.






slijedi:

Bodovni saldo:

Prisustvo predavanjima i vjeţbama 0- 5 bodova

Seminarski-istraţivaĉki rad 10-15 bodova

Aktivnost na predavanjima i vjeţbama -30 bodova

Poloţen I kolokvij -15 bodova

Poloţen II kolokvij -15 bodova

Završni ispit 20 bodova


bodova:



135





Literatura:

o Nikola Gavella – Tatjana Josipović – Igor Gliha – Vlado Belaj –

Zlatan Stipković, Stvarno pravo (Svezak 1.);

o Obren Stanković – Miodrag Orlić, Stvarno pravo, Beograd

1989;

o Jeorg. Weike – Larisa Tajić, Komentar Zakona o zemljišnim

knjigama, Privredna štampa, Sarajevo, 2005.


Meliha Povlakić, Uloga savjesnosti kod višestrukog otuĊenja

iste nepokretnosti i

predstojeća reforma zemljišno-knjiţnog prava, Godišnjak

Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLII/99;

Meliha Povlakić, Reforma zemljišnoknjiţnog prava kao dio

ukupne reforme

graĊanskog prava, Zbornik radova sa MeĊunarodnog

savjetovanja Aktulenosti

graĊanskog i trgovaĉkog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar

2003;

3. Meliha Povlakić, Transformacija stvarnog prava, Sarajevo,

2009.

Zakonski propisi:

- Zakon o zemljišnim knjigama FBiH (“Sl. nov. Federacije BiH“,

br. 19/03),

- Zakon o zemljišnim knjigama RS (“Sl. gl. RS“, br. 67/03),

- Zakon o registru zemljišta i prava na zemljištim BD BiH

(“Sluţbeni glasnik Distrikta Brĉko“, br. 11/2001).

IV – GODINA

IZBORNI PREDMET

136

Godina IV PRAVO EVROPSKE UNIJE


KONTAKT SATI



3. doc. dr. Amela Ĉolić


Cilj predmeta je upoznati studente sa pravnom prirodom EZ/EU, sa znaĉajem

integrativnih procesa, te prirodom i sadrţajem komunitarnog prava u odnosu na

domaće i meĊunarodno pravo. Analiza naĉela komunitarnog prava, te odnosa

izmeĊu nacionalnog i supranacionalnog/nadrţavnog. Upoznavanje sa pravnom

steĉevinom acquis communautaire i sa najznaĉajnijim pravcima pro futuro

djelovanja u okviru EU.

Sadržaj predmeta:

- U uvodu o nastanku i razvoju EZ

- Institucionalna struktura - Sadrţaj Osnivaĉkih ugovora - Sadrţaj Revizionih ugovora - Supranacionalna i meĊuvladina logika - Pravna priroda EZ/EU

- Iskljuĉive nadleţnosti Zajednice - Zajedniĉke nadleţnosti EU i drţava ĉlanica - Osnovni elementi pravnog okvira - Pojam i priroda Komunitarnog prava - «Konstitucionalizacija» Komunitarnog prava

- Znaĉaj Odluke u predmetu Costa vs. ENEL 1964. - Znaĉaj Odluke u predmetu Van Gend en Loos 1963. - Izvori komunitarnog prava - Primarno i sekundarno komunitarno pravo - Pravni akti komunitarnog prava - Nadzor nad pravilnom primjenom komunitarnog prava i sudska zaštita

- Odgovornost drţave ĉlanice za povredu prava EZ - Postupak izmjene Osnivaĉkih ugovora - Reformski ugovor iz Lisabona - Uslovi za ĉlanstvo u EU - Postupak od podnošenja zahtjeva do stjecanja statusa kandidata

- Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju

Obaveze studenata:

137


predavanja prema utvrĊenom rasporedu. Aktivnosti u obliku uĉešća u nastavi,

pripreme na zadatu temu, individualne pripreme i analize sluĉajeva iz prakse

Evropskog suda pravde, zatim pristupni radovi dodatno će se vrjednovati i

ocjenjivati, te tako uticati na konaĉnu ocjenu. Po okonĉanju nastave

fakultativno se pristupa pismenom testu, a zatim i završnom razgovoru na

samom ispitu.

Način ispitivanja:

Pismeno putem prvog i drugog kolokvija i završni dio ispita usmeno.

Literatura:

Obavezna

Misita, Nevenko, Osnovi prava Evropske unije, Magistrat Sarjevo 2008.

Hartley, T. C.., Osnovi prava Europske zajednice, Otvoreno društvo Sarajevo

1998.

Herdegen, Matthias, Europsko pravo, Pravni fakultet Sveuĉilišta u Rijeci,

Rijeka 2002.

Dopunska

Omejec, Jasna, Vijeće Europe i Europska unija, 2008.

Vajler, Dţosef, Ustav Evrope, F. Višnjić, Beograd, 2002.

Rodin, Siniša, Pravni sustav i institucije Evropske zajednice, Zagrebaĉka

poslovna škola, 1990. U prilogu:

- Ispitna pitanja

- Teme za pristupne radove

IV – GODINA

IZBORNI PREDMET

138

Godina IV

Semestar VIII

PRAVNA KLINIKA IZ GRAĐANSKOG

PROCESNOG PRAVA


KONTAKT SATI

Predavanja :30 Vježbe:15

Nositelj predmeta / Saradnik

Prof. dr. sc. Suad Hamzabegović/ Mr. sc. Asmira Bećiraj

Ishodi uĉenja

S ciljem unapreĊenja pravnog obrazovanja, studenti ukljuĉeni u radu pravne

klinike stiĉu neposredno iskustvo o funkcioniranju pravnih instituta,

produbljuju i problematiziraju znanja o primjeni pravnih propisa u pravnoj

praksi te stiĉu i pojedine praktiĉne vještine potrebne za prepoznavanje

problema, izbor i obradu sluĉaja. Na ovaj naĉin student se osposobljava za

rješavanje pitanja koja se javljaju u praktiĉnom radu. Nadalje, unapreĊuje se

pravno obrazovanje kroz sticanje praktiĉnih vještina poput rada u timu,

poticanje osobne inicijative, zajedniĉkog donošenja odluka te rada sa

strankama. I naposlijetku, navedenom oblašću kao tradicionalnom jezgrom

pravniĉke profesije, studenti upoznaju kako pravni sistem stvarno funkcionira,

te stiĉu znanja o naĉinu ostvarivanja i zaštite prava pred sudom.

Naĉin rada

Analiza hipotetiĉkih sluĉajeva, poĉev od odreĊivanja nadleţnosti, izrade tuţbe,

odgovora na tuţbu, pripremnog roĉišta i roĉišta za glavnu raspravu, donošenja

sudskih odluka i ulaganja pravnih lijekova. Nadalje, posjeta i rad u Pravnoj

klinici Pravnog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Općinskom i Kantonalnom

sudu u Bihaću, te advokatskim kancelarijama.

Naĉin praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa

sliĉnim programima koji se izvode na drugim fakultetima. Nakon izvedbe

nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita i

anketom. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i

vještine koje se stiĉu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se

139

anketira o kvaliteti izvoĊenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri

izmjenama nastavnog programa i metoda izvoĊenja nastave.

Sadrţaj predmeta:

PARNIČNI POSTUPAK

NADLEŢNOST

POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM

TUŢBA I NJEN SADRŢAJ

PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

Prethodno ispitivanje i dostava tuţbe

Odgovor na tuţbu

Protivtuţba i odgovor na protivtuţbu

PRIPREMNO ROĈIŠTE

DOKAZI I IZVOĐENJE DOKAZA

SUDSKE ODLUKE

PRAVNI LIJEKOVI

Navedene oblasti podrazumijevaju analizu hipotetiĉkih sluĉajeva kroz sve

institute parniĉnog postupka, poĉev od podnošenja tuţbe sve do donošenja

sudskih odluka, prije svega kroz zajedniĉku, a zatim i samostalnu izradu

podnesaka, i na kraju simulirana suĊenja.

Obaveze studenata

Obavezno je prisustvo studenata, s obzirom na primjenu interaktivnog odnosa

kroz rasprave, rješavanje praktiĉnih zadataka, kao i simulirano suĊenje.

Naĉin ispitivanja

Pisani dio ispita.

140

Literatura


1. Zakon o parniĉnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.53/03; 73/05.


1. Ĉalija, Branko; Omanović, Sanjin: GraĊansko procesno pravo, Pravni

fakultet Sarajevo, Sarajevo 2000.

Broj: 02 - 1252/2013.

Bihać, 26.09.2013.godine

U skladu sa Statutom Univerziteta u Bihaću i Nastavnim planom i

programom I ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću, Nastavno-

nauĉno vijeće Pravnog fakulteta, na sjednici odrţanoj 26.09.2013. godine, donosi

ODLUKU

o utvrĊivanju izbornih predmeta za akademsku 2013/2014 godinu

Ĉlan 1.

UtvrĊuju se izborni predmeti za akademsku 2013/2014 godinu kako slijedi:

I godina (ljetni semestar)

1. Strani jezik I (njemaĉki/engleski)

II godina (zimski semestar):

1. Pravo lokalne i regionalne samouprave

141

2. Nomotehnika

3. Kriminologija

II godina (ljetni semestar)

1. Strani jezik II (njemaĉki/engleski)

IV godina (zimski semestar):

1. Evropske integracije i standardizacija

2. Upravljanje organizacionim ponašanjem

3. Notarsko pravo

IV godina (ljetni semestar):

1. Pravna klinika iz graĊanskog procesnog prava

2. Komparativno mjeniĉno pravo

3. Pravo Evropske unije

Ĉlan 2.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se za

akademsku 2013/2014 godinu.

Predsjedavajući NNV

Prof. dr. Nevzet Veladţić, dekan

npip za i ciklus studija akademske 2013-2014. godine

Documents