KOMPARATIVNA ANALIZA STUPNJA RAZVOJA TURIZMAU REPUBLICI HRVATSKOJ 1980-IH GODINA I DANAS

Oršanić, Ana

Undergraduate thesis / Završni rad

2019

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Economics and Business / Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:731173

Rights / Prava: Attribution-NonCommercial-ShareAlike 3.0 Unported

Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-12

Repository / Repozitorij:

REPEFZG - Digital Repository - Faculty of Economcs & Business Zagreb

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet

Prediplomski sveučilišni studij

KOMPARATIVNA ANALIZA STUPNJA RAZVOJA TURIZMA

U REPUBLICI HRVATSKOJ 1980-IH GODINA I DANAS

Završni rad

Ana Oršanić

JMBAG:0067518290

Mentor: doc.dr.sc. Antonio Vlahov

____________________________

Ime i prezime studenta/ice

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je ____________________________________

(vrsta rada)

isključivo rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na mojim istraživanjima i oslanja se na

objavljenu literaturu, a što pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da nijedan

dio rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da

nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije

iskorišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj

ustanovi.

Student/ica:

U Zagrebu,_____________ ______________________

(potpis)

Sadržaj

1. Uvod ....................................................................................................................................... 1

2. Povijest hrvatskog turizma po razdobljima ............................................................................ 2

2.1. Razdoblje do Prvoga svjetskoga rata .............................................................................. 2

2.2. Razvoj turizma između dva svjetska rata ........................................................................ 3

2.3. Razvoj turizma od drugog svjetskog rata do 1990. godine ............................................. 3

2.4. Razvoj turizma u novijoj hrvatskoj povijesti .................................................................. 7

3. RAZVOJ HRVATSKOG TURIZMA PO REGIJAMA ...................................................... 10

3.1. Kontinentalna hrvatska .................................................................................................. 11

3.1.1. Karakteristike turista .............................................................................................. 12

3.1.2. Ponuda turističkog sadržaja .................................................................................... 12

3.1.3. Smještajni kapaciteti .............................................................................................. 13

3.1.4. Atrakcije ................................................................................................................. 14

3.2. Jadranska Hrvatska ........................................................................................................ 19

3.2.1. Karakteristike turista .............................................................................................. 19

3.2.2. Ponuda turističkog sadržaja ........................................................................................ 20

3.2.3. Smještajni kapaciteti .............................................................................................. 21

3.2.4. Atrakcije ................................................................................................................. 22

4. Današnji turizam - prednosti i nedostaci .............................................................................. 25

4.1. SWOT analiza ............................................................................................................... 25

4.2. Uloga turizma u gospodarskom sustavu danas i 1980-ih godina .............................. 26

4.3. Razlike u razvijenosti određenih područja ................................................................ 30

4.4. Kritički osvrt na provedeno istraživanje analize mogućnosti daljnjeg razvoja turizma

u Republici Hrvatskoj ........................................................................................................... 32

5. Zaključak .............................................................................................................................. 34

Literatura .................................................................................................................................. 35

Popis tablica ............................................................................................................................. 37

Popis slika ................................................................................................................................ 37

Popis grafikona ......................................................................................................................... 37

1

1. Uvod

Hrvatska je već 1980-ih godina bila privlačna zbog prirodnih ljepota i ostalih atraktivnosti a, a

koji su i danas glavni razlog dolaska sve većeg broja turista. Hrvatska obiluje prirodnima

ljepotama, otocnim kulturama, nacionalnim parkovima, parkovima prirode, spomenicima pod

zaštitom UNESCO-a poput Dioklecijanove palače u Splitu, gradova Trogira i Dubrovnika,

Eufrazijeve bazilike u Poreču i Katedrale svetog Jakova u Šibeniku. Blaga Mediteranska

klima u Hrvatskoj, s toplim ljetom i umjereno hladnom zimom, pogoduje hrvatskom turizmu i

njegovom dodatnom razvoju. Turistička ponuda Hrvatske vrlo je raznolika a sastoji se od

nautičkog, izletničkog, ronilačkog, kongresnog, kulturnog, ekološkog, seoskog, vjerskog,

pustolovnog, zdravstvenog, lovnog ili ribolovnog turizma. U turističkoj ponudi su i

višednevna krstarenja na motornim jedrenjacima te vrlo dobro razvijeni naturizam i sve

razvijeniji Robinzonski turizam koji osim na kopnu nudi i boravak na usamljenim

svjetionicima.

Međutim danas, kada turističko tržište postaje sve zahtjevnije i traži raznoliku, sadržajnu i

nadasve aktivnu turističku ponudu, to više nije dovoljan čimbenik atraktivnosti. U ovom radu

prikazat će se razlike u sadržaju i atraktivnosti turizma u Republici Hrvatskoj danas i 1980-ih

godina.

2

2. Povijest hrvatskog turizma po razdobljima

Razvoj turizma u Hrvatskoj kao i u ostalim državama bio je popraćen raznim

političkim događajima koji su imali velik utjecaj na taj razvoj. Razvojne faze turizma na

području današnje Hrvatske obuhvaćaju:

- Prvu fazu – razdoblje preteča turističkog razvoja ili pojava sličnih turizmu,

- Drugu fazu – konac devetnaestog stoljeća, odnosno faza znatiželje,

- Treću fazu – razdoblje od početka dvadesetog stoljeća do konca Prvog svjetskog rata,

odnosno faza „osvješćivanja“,

- Četvrtu fazu – razdoblje između dva svjetska rata, odnosno faza prvih postignuća,

- Petu fazu – razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, odnosno faza intenzivnog turističkog

razvoja,

- Šestu fazu – razdoblje od 1991. godine do početka 21. stoljeća, odnosno faza oporavka i

konsolidacije turističkog života u Hrvatskoj.1

Povijest i tradicija organiziranoga turizma u Hrvatskoj duga je oko 150 godina, iako su i prije

toga, još početkom 19. st., postojale pojave slične turizmu (kao što su odlaska na hodočašća ili

liječenje), pa su se u tu svrhu izgradila prva svratišta, prenoćišta, hoteli i toplice (Daruvarske

toplice, Stubičke toplice, Varaždinske toplice). Prvi pravi objekt turističke namjene koji se

tradicionalno smatra prvim hrvatskim hotelom izgrađen je ipak mnogo kasnije. Radi se o Villi

Angiolini u Opatiji čija je gradnja i rekonstrukcija završena tek 1844. godine.

2.1. Razdoblje do Prvoga svjetskoga rata

Oko 1850. godine dolazi do razvoja znatiželje za pojavom turizma. Građani pomalo dobivaju

svijest o koristima koje gosti donose. Tako nastaju prvi ugostiteljski objekti u lokalnom

vlasništvu. Također, nastaju turistička mjesta – lječilišta na Jadranu.

Prije svega turistički se promet počeo prvotno razvijati u kontinentalnom području, u

mjestima s mineralnim izvorima koja su postepeno postala lječilišta, a zatim kupališta. Tek

krajem XIX. stoljeća primorska mjesta počinju interesirati turiste i to ne za ljetovanje, već za

zimovanje. U Hrvatsku ulazi strani kapital i izgrađuje se željeznička mreža. Razvijaju se

društvene turističke organizacije. Tako neka mjesta određuju da svoj opći razvoj u budućnosti

vide kroz razvoj turizma. Razdoblje od druge polovice 19. st. do Prvoga svjetskog rata

1 Vukonić,B., Povijest hrvatskog turizma, Prometej, Zagreb, 2005. 23-24

3

obilježeno je izgradnjom cestovnih i željezničkih prometnica te uvođenjem parobrodskih

linija na Jadranskom moru, kao preduvjeta za ozbiljno bavljenje turizmom. Tada su se otvorili

prvi hoteli, ponajprije u Opatiji (Villa Angiolina 1844. i Kvarner 1884), Zagrebu, Samoboru,

Zadru, u Crikvenici (1894. otvoren hotel Therapia), Dubrovniku (1896. otvoren prvi

dubrovački hotel Imperial.) i dr., napisani su prvi turistički vodiči (u Poreču i Puli već 1845),

u Zagrebu su se 1892. počela organizirati istraživačka putovanja na Velebit i jadransku obalu,

a primorska su mjesta (poglavito ona na Kvarneru) postala središtima zdravstvenoga turizma.

Na Hvaru je 1868. Godine osnovano higijeničko društvo pa se ta godina smatra početkom

organiziranog turizma na otoku.2

2.2. Razvoj turizma između dva svjetska rata

Nakon Prvog svjetskog rata turizam u Hrvatskoj sve više dobiva na značenju, te ostvaruje do

tada svoj najveći rast. Turizam je u Hrvatskoj dobio snažan zamah s prosječno milijun

turističkih dolazaka godišnje (oko 1930). Uvedene su obvezne boravišne pristojbe, otvarane

su mjenjačnice i izdavane turističke revije te su uspostavljene domaće i međunarodne

zrakoplovne linije.3

Turistički posjetitelji su uglavnom stranci, te se više od 80% inozemnog prometa odnosi na

posjetitelje iz: Austrije, Njemačke, Italije, Engleske, Čehoslovačke i Mađarske. Također,

strani kapital je i dalje prisutan u izgradnji kapaciteta. Sve više turističkih posjeta počinje se

odvijati i u manjim mjestima, zahvaljujući poboljšanjima državne turističke organizacije koja

radi na donošenju zakona i propisa.

2.3. Razvoj turizma od drugog svjetskog rata do 1990. godine

Za vrijeme Drugog svjetskog rata turistički promet se smanjuje, te turizam nije bio prisutan u

pravom smislu. Budući da je došlo do velike devastacije, nakon rata je započeta obnova.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, koji je iza sebe ostavio velike ljudske i materijalne

gubitke, uslijedili su obnova i razvoj, a najveći naglasak je bio na oporavku gospodarstva

2 Vukonić, B.( 2005) Povijest hrvatskog turizma , Prometej, Zagreb str.48

3 Vukonić, B. (2005) Povijest hrvatskog turizma , Prometej, Zagreb str.58

4

putem industrije. Drugi svjetski rat hrvatskom turizmu je donio ipak manje štete za razliku od

stanja u drugim europskim zemljama.4 Hrvatska se polako počela oporavljati, te je u ovom

razdoblju ostvarila svoj vrhunac u turizmu. Zabilježeni su vrlo dobri rezultati u razvoju

turizma, što se tiče broja kapaciteta, noćenja i broja posjetitelja, dok je turistički promet

konstantno bio u porastu. No ova kvantiteta ne jamči nužno i kvalitetu turističke ponude.

Turizam od kraja Drugog svjetskog rata pa do 1990. godine obilježen je mnogim problemima;

rapidan rast smještajnih kapaciteta posebice komplementarnog smještaja

neadekvatna usluga u receptivnim kapacitetima

manjak promidžbe na turističkom tržištu

nepotpuna ponuda koja ne zadovoljava korisnika u odnosu na cijenu

problemi u deviznom poslovanju djelatnika u turizmu

kreiranje imagea jeftine destinacije

čime se jasno vide problemi „zlatnog doba“ turizma koji se nekontrolirano i neodrživo

razvijao.5

Identitet Hrvatske kao turističke zemlje sveden je na minimum. Kapaciteti koji su se gradili su

najčešće bili kampovi koji su privlačili turiste niže platežne moći. To je pridonijelo poimanju

Hrvatske kao jeftine turističke destinacije, koja sve više zaostaje u odnosu na europska

turistička kretanja.

Nakon Drugoga svjetskog rata najprije je došlo do obnavljanja turističke infrastrukture

uništene u ratnim razaranjima i njezine nacionalizacije, a istodobno su se počeli osnivati

nacionalni parkovi i parkovi prirode te dramski, filmski i glazbeni festivali (Dubrovačke ljetne

igre, Splitsko ljeto, Pulski filmski festival i dr.). Tijekom gospodarske ekspanzije 1960-ih

počeli su se graditi mnogobrojni turistički objekti, hoteli, marine, kampovi, pa i cijela

turistička naselja, uglavnom na Jadranu, ali i u kontinentalnoj Hrvatskoj (toplice u Hrvatskom

zagorju i Slavoniji, područja nacionalnih parkova u Lici i Gorskom kotaru). Nadalje, 60-ih

godina turizam je prepoznat kao izvor deviza te koliko on utječe na vanjskotrgovinsku

bilancu, pa počinje daljnje napredovanje inozemnog turizma, kao i poticanje razvoja domaćeg

turizma.6Važna godina za turizam bila je i 1979, kad su na UNESCO-ovu listu svjetske

4 Vukonić, B. (2005.) Povijest hrvatskog turizma, Prometej, Zagreb, str.133.

5 Pirjavec, B. (1998) , Ekonomska obilježja turizma, Golden marketing , str.55.

6 Vukonić, B. (2005.) Povijest hrvatskog turizma, Prometej, Zagreb, str.137.

5

baštine upisana prva tri područja (Dioklecijanova palača u Splitu, stari grad Dubrovnik i

nacionalni park Plitvička jezera).

Ekspanzija izgradnje turističkih kapaciteta traje do 1975. godine i to po stopi rasta za osnovne

kapacitete 11,4 % i komplementarne kapacitete po stopi od 9,7%. U tom razdoblju je

izgrađeno 69% osnovnih i 72% komplementarnih kapaciteta koje je Hrvatska nudila na

turističkom tržištu i 1990. godine.

Broj od 68,2 milijuna noćenja hrvatski turizam je zabilježio 1986. godine, dok je 1987. godine

zabilježen broj od 10,5 milijuna posjetitelja, što predstavlja najveći broj noćenja i posjetitelja

do hrvatske neovisnosti.7 Hrvatska je u tome razdoblju ostvarila oko 75 % inozemnih

turističkih prihoda.

Tablica 1. Godišnje stope rasta turističkog prometa i kapaciteta u razdoblju od 1961. do 1965.

godine u Hrvatskoj8

Turistički promet i kapaciteti Stopa rasta

Ukupni smještajni kapaciteti 14,2

Ukupan broj ostvarenih noćenja 10,4

Inozemna noćenja 24,9

Domaća noćenja 2,9

Izvor: .Pirjevec i O.Kesar: (2002.)Počela turizma,Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, str.

48

7 Vukonić, B. (2005.) Povijest hrvatskog turizma, Prometej, Zagreb, str.156.

8 B.Pirjevec i O.Kesar: (2002.)Počela turizma, Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, str. 48

6

Slika 1. Pag 1968.-2018.god

Izvor: https://ispu.mgipu.hr/

Početkom 20 st. dolazi do prve veće emigracije stanovništva u SAD-e, Kanadu i Australiju,

isto tako u to vrijeme dolazi i do razvoja nove privredne grane koja je do tada bila nepoznata

u gradu- turizma te grad dobiva svoj prvi turistički prospekt. Turizam, kao nova gospodarska

grana, daje zamah općem razvoju, pa se Pag urbano širi izvan okvira stare gradske jezgre.

Nastaju novi dijelovi Paga: Vodice, Blato, Murvica, Varoš, Bašaca, Bošana i Sv.Jelena.

Godine 1968. otvara se tada suvremeni hotel “Bellewue” sa 370 ležajeva, uređuju se plaže,

auto-kampovi, prometnice. Također 1968. otvara se paški most koji je dug 301 metar te spaja

otok Pag s kopnom. Pag postaje privlačno turističko odredište te je put olakšan,praktičniji i

brži.

7

2.4. Razvoj turizma u novijoj hrvatskoj povijesti

Početkom 1990-ih pretvorbom i privatizacijom turističkih poduzeća mijenja se vlasnička

struktura. Tijekom Domovinskoga rata zbog ratne opasnosti i blokade prometnih veza prema

primorskim krajevima turizam gotovo zamire, a u turističkim se objektima smještaju

mnogobrojni prognanici iz svih krajeva Hrvatske i izbjeglice iz susjedne BiH. U razdoblju od

1991. do 1995. godine, Hrvatska se nalazila u Domovinskom ratu, te je turizam bilo

nemoguće razvijati u tom razdoblju. U razdoblju od 1990. do 1995. godine broj turističkih

dolazaka je manji za čak 69,3 %, dok je broj ostvarenih noćenja pao za 75%. Rat je turistički

promet Hrvatske vratio na razinu šezdesetih godina.

Do novoga zamaha došlo je nakon 1995, a poglavito nakon 2000, kad niz hrvatskih turističkih

mjesta bilježi snažan porast broja stranih turista, a sama se Hrvatska pozicionira u vrh svjetske

turističke potražnje Od 1996. započinje ponovno oživljavanje turizma i obnova devastiranih

objekata. 9

Strane investicije su bile rjeđe zbog skeptičnosti prema stranom kapitalu i nesređenog stanja u

državnoj administraciji. No počinje se otvarati emitivno tržište srednje i istočne Europe, što

potpomaže ponovnom oživljavanju masovnog turizma.

Uništeni smještajni kapaciteti za vrijeme rata se polako počinju vraćati na prijeratno stanje, no

njihova je iskorištenost slaba. Postupno se vraćaju inozemni turisti, najviše iz

istočnoeuropskih zemalja, ali sezona traje svega 2 mjeseca. Povratkom turista polako raste i

zanimanje stranih ulagača, a ulaskom stranog kapitala jača uloga destinacijskog menadžmenta

te marketinški napori promoviranja Hrvatske kao cjelovite i jedinstvene destinacije. Porastom

turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja rastu i prihodi od turizma, ali i udio prihoda u

ukupnom bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske, pa se taj udio s 7,2 % iz 1995.

godine penje na 17 % 2002. godine.10

Na europskom emitivnom tržištu se provodi promotivna kampanja s ciljem stvaranja

kvalitetnog imidža Hrvatske kao turističke destinacije, rezultat čega je proglašenje Hrvatske

najpoželjnijom turističkom destinacijom 2005. godine od strane Lonely Planeta.

9 Vukonić,B. (2005.) Povijest hrvatskog turizma , Prometej, Zagreb str.155

10 http://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1

8

Tablica 2. Pregled statističkih podataka hrvatskog turizma od 1990. do 1995. godine11

Izvor: Turizam u 2000; Dokumentacija br.1134, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2001.;

str. 13. i 14

Rekordna turistička sezona sa najboljim rezultatima u povijesti Hrvatske je zabilježena 2014.

godine kada je Hrvatsku posjetilo i u njoj boravilo 13 100 000 turista koji su ostvarili 73 600

000 noćenja. Te iste godine Hrvatska je od turizma zaradila 7 500 000 000 eura.

Tijekom 2011. godine u prvih deset mjeseci u Hrvatskoj se bilježi ukupno oko 11,1 milijun

dolazaka turista što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja rast od 8,2%. Broj domaćih

turista u tome razdoblju iznosi oko 1,4 milijuna što znači rast od 2,3%. Stranih turista je u

istom razdoblju bilo oko 9,7 milijuna što je rast od 9% u odnosu na 2010. godinu.

Navedeni strani i domaći turisti su ostvarili ukupno oko 59,5 milijuna noćenja što u odnosu na

2010. godinu predstavlja rast od 7%. Od toga su domaći turisti ostvarili 5,3 milijuna noćenja

(rast 3,1%), a strani 54,3 milijuna noćenja što je porast za 7,4%. Prosječni broj dana boravka

po turistu je iznosio 5,4 dana.12

11

Turizam u 2000; Dokumentacija br.1134, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2001.; str. 13. i 14 12

Ministarstvo turizma - Statistika 2011

9

Slika 2. Vodice 1968.-2018

Izvor: https://ispu.mgipu.hr/

Izgradnjom marine došlo je do osjetnijeg poboljšanja strukture gostiju po platežnoj moći, što

je izazvalo pravi procvat privatnog ugostiteljstva, posebno specijaliziranih ugostiteljskih

lokala. Jadranska magistrala izgrađena 1962.godine značila je početak razvoja

infrastrukture.13

13

Latin J.,(2005), Vodička turistička kronika , Vodice str.56

10

3. RAZVOJ HRVATSKOG TURIZMA PO REGIJAMA

Strategija hrvatskog turizma prepoznaje Hrvatsku kao tradicionalno turistički orijentiranu

zemlju, te kao takva mora pratiti trendove čime će konstantno povećavati svoju

konkurentnost.

Za opis temeljnih značajki turističke potražnje u Hrvatskoj, prvenstveno se koristiti TOMAS

istraživanje turističke potražnje u Hrvatskoj, koje se kontinuirano provodi od 1987. godine.

Riječ je o promjenama kretanja turističkog prometa od 1987. do 2007. godine. Prikazan je

opisan sociodemografski profil turista koji dolazi u Hrvatsku, koji su njegovi motivi, koja

obilježja sadrži njegovo putovanje, čime se bavi za vrijeme boravka u destinaciji, koliko je

zadovoljan ponudom, te koliko i kako troši.14

Svaka hrvatska turistička regija posebno razvija svoju ponudu koja karakterizira njeno

okružje. Najznačajnije hrvatske turističke regije su Istra, Kvarner, Dalmacija, Dubrovnik

zajedno s otocima južnog Jadrana, Konavlima, Župom dubrovačkom, Dubrovačkim

primorjem, Pelješcom te Zagreb i kontinentalna Hrvatska.

14

Vukonić B, i Keča K. Turizam i razvoj : pojam, načela, postupci, Mikrograd,Zagreb str.67

11

Graf:1 Dolasci turista 1980.-2015.godine

Izvor: https://www.htz.hr/sites/default/files/2018-

08/HTZ%20TUB%20HR_%202017%20FINAL.pdf

3.1. Kontinentalna hrvatska

Kao što je bilo vidljivo, u novijoj hrvatskoj povijesti dolazi do intenzivnog razvoja hrvatskog

turizma. No, treba istaknuti kako razvoj kontinentalnog turizma nije pratio intenzivan razvoj

jadranskog turizma. Posljednjih nekoliko desetljeća u turističkom razvitku Hrvatske apsolutnu

prednost imao je jadranski turizam. Potvrdu tome moguće je naći u nizu pokazatelja, među

kojima dominiraju fizički: smještajne jedinice, broj ostvarivanih noćenja domaćih i stranih

turista, dužina boravka i prosječna dnevna potrošnja, stupanj preobrazbe krajolika i financijski

učinci na jadranskim i kontinentalnim prostorima Hrvatske15

.

Istaknuti problem je i nepostojanje funkcionalne i programske povezanosti jadranskog i

kontinentalnog turizma. Ipak, bez obzira na to, i kontinentalni turizam kao takav značajno je

napredovao kroz godine. Takav turizam posjeduje svoje specifičnosti, a potrošači, odnosno

turisti, imaju određene karakteristike.

15

Vizjak, A. (1995). Jadranski i kontinentalni turizam u Hrvatskoj. Tourism and hospitality management 1 (1), str. 216

12

3.1.1. Karakteristike turista

Tzv. kontinentalni turisti na putovanje su obično motivirani kulturno-povijesnom baštinom,

gastronomskom ponudom, wellness te zdravstvenom ponudom. No, tu su i drugi motivi kao

što su lov, ribolov, planinarenje, biciklizam, plivanje, i sl.

Selektivni oblici kontinentalnog turizma su: seoski, športsko-rekreacijski, zdravstveni,

kulturni, lovni, ribolovni, vinski, gastronomski, eko, i dr.16

Nažalost, kontinentalnim turizmom u Hrvatskoj ne bavi se strateški, što je veliki propust i

neiskorišten potencijal jer takav turizam može privući milijune turista. Kontinentalni turizam

zauzima tek oko 2% ukupnog turističkog prometa. Prosječna dnevna potrošnja turista na

kontinentu je 123 eura, prema istraživanju tržišta TOMAS. Od 123 eura, pola otpad na

smještaj, a 61,5 eura ostaje za drugu potrošnju.17

Nažalost, podatci o turizmu prema regijama, a pogotovo o karakteristikama kontinentalnih

turista vrlo su šturi. Primjerice, temeljno istraživanje turizma u Hrvatskoj, TOMAS - stavovi i

potrošnja turista u Hrvatskoj bazira se isključivo na uzorku ispitanika koji je prikupljen iz

sedam primorskih županija. Iz tog razloga, jasno je kako postoji potreba za istraživanjem

učinaka kontinentalnog turizma, pa tako i karakteristika takvih turista.

3.1.2. Ponuda turističkog sadržaja

Kontinentalni turizam, je takav vid turizma koji se ne veže toliko za prostor/destinaciju,

koliko za aktivnosti, kvalitetu i vrstu usluge. Selektivni oblici kontinentalnog turizma su:

seoski, športsko-rekreacijski, zdravstveni, kulturni, lovni, ribolovni, vinski, gastronomski,

eko, i dr. Kontinentalni turizam uz sunce nudi pregršt drugih prirodnih atrakcija. Ta oaza mira

i tišine, netaknute prirode, autohtonih delicija, bogate kulturno-povijesne baštine, je idealna za

bijeg iz užurbane svakodnevne sredine. Razvoj kontinentalnog turizma značajan je za

razvijanje ruralnih područja. Njegova važnost se očituje i u očuvanju lokalnog identiteta,

običaja i tradicije te jačanje autohtone ponude i proizvodnje.

Dakle, turistički sadržaj koji se nudi putem kontinentalnog turizma vrlo je raznolik i uključuje

različite selektivne oblike turizma. Ponude ne nedostaje, no, kao što je rečeno, nedostatak

strateškog planiranja i pozicioniranja kontinentalnog turizma dovodi do nekorištenja ni

16

https://www.kurija-jankovic.com/blog-archive/vaznost-razvoja-kontinentalnog-turizma/ 17

https://hrturizam.hr/wp-content/uploads/2018/07/Tomas-Ljeto-2017-Stavovi-i-potrosnja-turista-u-Hrvatskoj.pdf

13

približno postojećeg ili mogućeg potencijala. Osim raznolikog sadržaja i ponude,

kontinentalni turizam raspolaže sa različitim smještajnim kapacitetima.

3.1.3. Smještajni kapaciteti

U narednoj su tablici prikazani smještajni kapaciteti za županije u kontinentalnom dijelu

Hrvatske. Prikazani su zadnji dostupni podatci, a to su podatci za 2017. godinu.

Tablica 3. Smještajni kapaciteti u kontinentalnom dijelu Hrvatske

ŽUPANIJA BROJ POSTELJA INDEKS

17./16.

BROJ POSTELJA U

HOTELIMA INDEKS

17./16. 2016. 2017. 2016. 2017.

Zagrebačka 1.726 1.908 110,54 356 403 113,2

Krapinsko-

zagorska

2.633 2.735 103,87 1.294 1.371 106,0

Sisačko-

moslavačka

1.073 1.141 106,34 247 217 87,9

Karlovačka 7.457 8.288 111,14 753 746 99,1

Varaždinska 2.309 2.428 105,15 794 773 97,4

Koprivničko-

križevačka

730 676 92,60 357 357 100,0

Bjelovarsko-

bilogorska

730 843 115,48 193 218 113,0

Virovitičko-

podravska

609 705 115,76 141 141 100,0

Požeško-

slavonska

479 596 124,43 0 0 -

Brodsko-

posavska

995 1.093 109,85 339 299 88,2

Osječko-

baranjska

2.661 2.511 94,36 1.185 951 80,3

Vukovarsko-

srijemska

1.463 1.872 127,96 486 698 143,6

Međimurska 1.359 1.538 113,17 576 606 105,2

Grad Zagreb 15.109 16.059 106,29 7.087 7.253 102,3

Izvor: Hrvatska turistička zajednica, (2018) , str. 17

14

Kao što je vidljivo iz tablice, grad Zagreb raspolaže najvećim smještajnim kapacitetima. U

2018. godini ukupno je bilo 16.059 postelja u gradu Zagrebu. Slijedi Karlovačka županija sa

8.288 postelja. Sve ostale županije raspolažu sa daleko manjim brojem smještajnih kapaciteta.

Međutim, pozitivno je što sve županije izuzev Osječko-baranjske i Koprivničko križevačke

bilježe povećanje smještajnih kapaciteta, odnosno postelja u odnosu na 2017. godinu.

Daleko najviše postelja u hotelima je u gradu Zagrebu, no zanimljivo je da drugo mjesto

zauzima Krapinsko-zagorska županija, a ne Karlovačka kao što je to slučaj sa ukupnim

brojem postelja. U gradu Zagrebu u 2017. godini bilo je 7.253 postelja u hotelima, dok je u

Krapinsko-zagorskoj bilo 1.371 postelja u hotelima. Šest županija bilježi porast broja postelja

u hotelima u odnosu na 2016. godinu, jedna jednak broj, a ostalih sedam pad.

Naravno, jasno je, smještajni kapaciteti kontinentalnog turizma daleko su manji od kapaciteta

tzv. jadranskog turizma. Primjerice, samo Primorsko-goranska županija raspolaže sa više od

četiri puta smještajnih kapaciteta nego sve županije kontinentalne Hrvatske zajedno.

3.1.4. Atrakcije

Brojna su atraktivna odredišta i atrakcije kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Među

najatraktivnijim destinacijama mogu se izdvojiti:18

1. Baranja

2. Plešivica

3. Lika

4. Ilok

5. Hrvatsko zagorje

Baranja spada među najfascinantnije hrvatske krajeve. Ona je autentično divlja a opet

pristupačna i bezopasna. Ona je puna vinograda koji mogu davati vrhunska vina, s podrumom

koji spada među starije u ovom dijelu Europe. Ona ima ponešto malih obiteljskih pansiona

koji zaista stvaraju ugođaj života na idiličnom selu. Kopački rit, sa svojim orlovima,

kormoranima, jelenima i vodenim zmijama mogao bi postati popularan kao Plitvice. Jedina

loša strana Baranje jest nepostojanje ijednog bar malo većeg pristojnog hotela. .

18

https://plavakamenica.hr

15

Slika 3. Park prirode Kopački rit

Izvor: https://www.kurija-jankovic.com/blog-archive/vaznost-razvoja-kontinentalnog-

turizma/

Plešivica je vinogradarska-vinarska podregija koja je podijeljena na pet vinogorja. S obzirom

na blizinu Zagreba, Plešivica ima potencijal postati turistički najeksploatiranije hrvatsko

vinogorje. U ovom kraju vinogradarstvo i vinarstvo višestoljetna su tradicija, međutim, i dalje

nedostaju profesionalno organizirane kušaonice vina te kvalitetni restorani.

Slika 4.Prikazuje plešivičku podregiju

Izvor: Plava kamenica, (2018), URL: https://plavakamenica.hr/2018/02/12/turizam-

destinacije-kontinentalna-hrvatska/

16

Sljedeća atraktivna destinacija je Lika. Lika je prirodni djevičanski teritorij potencijalno

novog hrvatskog turizma, koji bi se bazirao na održivom iskorištavanju neodoljive

atraktivnosti čiste prirode. No, da bi se Lika pretvorila u turističku zonu, potrebna je opsežna i

precizna državna operacija strateške naravi, koja bi se dosljedno provela.

Liku karakterizira najkvalitetniji i najčišći zrak u Hrvatskoj.

Lički je krajobraz prikazan na narodnoj slici.

Slika 5. Lika

Izvor: Plava kamenica, (2018) https://plavakamenica.hr/2018/02/12/turizam-destinacije-

kontinentalna-hrvatska/

Posebno atraktivan grad i lokacija je i grad Ilok, koji je vezan i uz vučedolsku kulturu. Ilok je

danas najistočnije naselje Republike Hrvatske, no to je i mali grad koji posjeduje dugačku i

bogatu povijest te kao takav i brojne kulturne znamenitosti i vrednote. Ilok je danas i

najpoznatije središte srijemskog vinogradarstva, a svjetski poznato vino je iločki traminac

koje je čak postalo i službenim vinom britanske kraljevske kuće. Godine 2016./2017.

destinacija Vukovar-Vučedol-Ilok proglašena je za "Europsku destinaciju izvrsnosti" na temu

"Kulturni turizam" od strane Hrvatske turističke zajednice. Naredna slika prikazuje Ilok i

poznati iločki dvorac.

17

Slika 6. Ilok

Izvor: Plava kamenica, (2018) https://plavakamenica.hr/2018/02/12/turizam-destinacije-

kontinentalna-hrvatska/

Zagorje je, zbog blizine Zagreba kao i zbog svog blagog ali dinamičnog krajolika, idealna

destinacija za jednodnevne izlete po vinarijama, ali i za višednevni boravak turista koji seosku

idilu preferiraju gradu. Zagorje je, nadalje, vrlo podesno za proizvodnju prirodne hrane, što je

uvijek turistički atraktivno. Muzej krapinskih neandertalaca jedan je od modernijih hrvatskih

izložbenih prostora, a zagorski bi dvorci, uz ozbiljna ulaganja, uistinu mogli postati masovna

turistička atrakcija. Osim toga, Zagorje posjeduje i pretpostavke za politički turizam, jer se na

tako malom prostoru može ispričati veći dio novije hrvatske političke povijesti. No, Zagorje

se zasad uglavnom bavi tek osrednjim zdravstvenim i masovnim vjerskim turizmom,

namijenjenim domaćim potrošačima 19

19

www.visitzagorje.hr

18

Naredna slika prikazuje zagorski krajobraz.

Slika 7. Hrvatsko zagorje

Izvor: Plava kamenica (2018) https://plavakamenica.hr/2018/02/12/turizam-destinacije-

kontinentalna-hrvatska/

Naravno, i druge destinacije imaju puno toga za ponuditi. Tako je u 2017. godini Osijek

proglašen najboljom kontinentalnom destinacijom. Od pojedinačnih atrakcija, valja izdvojiti

brojne parkove prirode. Veliki broj nacionalnih parkova i parkova prirode na kontinentalnom

području, poput Risnjaka, Plitvičkih jezera, Žumberka, Lonjskog polja, Kopačkog rita,

predstavljaju izniman potencijal na turistički nerazvijenim područjima. Nadalje, kulturno-

povijesna baština, o kojoj svjedoči veliki broj kulturnih dobara te nematerijalne baštine pod

zaštitom UNESCO-a, također je iznimni potencijal za turistički razvoj kontinentalnog dijela

zemlje. Više od tisuću dvoraca, kurija i utvrda, među kojima su turistima posebno zanimljivi

Trakošćan i Veliki Tabor, te dobro očuvane povijesne jezgre gradova zajedno s prirodnom

raznovrsnošću, izvrsna su podloga za razvoj destinacijskog turizma. Tu su i drugi sadržaji

poput Muzeja krapinskih neandertalaca te Arheološkog parka Vučedol.20

U kontinentalnom dijelu Hrvatske održavaju se i brojne poznate manifestacije koje privlače

mnogobrojne turiste. Neke od najpoznatijih su Advent u Zagrebu, Đakovački vezovi,

Špancirfest u Varaždinu, Vukovar film festival, Osječko ljeto kulture, itd. Dakle, postoji

20

https://www.mirakul.hr/teme/turizam/turiste-sve-vise-privlace-posebni-oblici-turizma/ (3.7.2019)

19

pregršt sadržaja i motiva za posjet kontinentalnoj Hrvatskoj, no to je područje turizma pod

hitno potrebno strateški urediti.

3.2. Jadranska Hrvatska

Jadranska je Hrvatska najposjećenije i najjače turističko odredište u Hrvatskoj te naspram

kontinentalne Hrvatske prednjači po svim pokazateljima. Mnogi turisti u Hrvatsku dolaze

isključivo zbog mora i plaža. Iz tog razloga se i istraživanja fokusiraju na tzv. ljetni turizam te

na 7 primorskih županija.

3.2.1. Karakteristike turista

Prosječna starost turista iznosi 41,5 godina. 54% turista je u dobi od 30 do 49 godina, 19%

mlađe je od 30, a 27% starije je od 50 godina. Nadalje, 38% gostiju je fakultetski obrazovano,

dok 40% gostiju ima mjesečna primanja na razini kućanstva viša od 3.000 eura. Što se tiče

motivacije, 55% gostiju motivirano je odmorom (pasivnim) na moru; slijede nova iskustva

doživljaji (31%), gastronomija (29%), upoznavanje prirodnih ljepota (26%), zabava (24%) i

bavljenje sportom i rekreacijom (20%) te niz drugih motiva.21

Što se tiče aktivnosti turista, razumljivo, najomiljenija aktivnost je plivanje. Potom slijedi

odlazak u ugostiteljske objekte, posjet lokalnim zabavama, razgledavanje znamenitosti, izleti,

kupnja te ostale sportske, rekreativne, zabavne i kulturne aktivnosti. Gosti su najviše

zadovoljni ljepotom prirode i krajolika, ljubaznošću osoblja, osobnom sigurnošću te

atmosferom. Visoko zadovoljstvo izraženo je i ukupnim boravkom. S druge strane, gosti su

najmanje zadovoljni sadržajima i programima za lošeg vremena, prometom, biciklističkim

stazama, mogućnostima za kupnju, raznolikošću kulturnih događanja te ponudom sportskih

sadržaja.

Prosječna dnevna potrošnja u jadranskoj Hrvatskoj iznosi 79 eura po osobi. Od 79 eura, 49%

tog iznosa se odnosi na uslugu smještaja, 17% na uslugu hrane i pića izvan usluge smještaja, a

34% na sve ostale usluge 22

. Ako je vjerovati iznesenim podatcima, prosječna dnevna

21

TOMAS, 2017:3. http://hrturizam.hr/wp-content/uploads/2018/07/Tomas-Ljeto-2017-Stavovi-i-potrosnja-turista-u-Hrvatskoj.pdf 22

TOMAS, 2017:4 http://hrturizam.hr/wp-content/uploads/2018/07/Tomas-Ljeto-2017-Stavovi-i-potrosnja-turista-u-Hrvatskoj.pdf

20

potrošnja turista na Jadranu manje je od turista u kontinentalnoj Hrvatskoj, što je iznenađujući

podatak.

3.2.2. Ponuda turističkog sadržaja

Ponuda turističkog sadržaja može se uvidjeti kroz stupanj zadovoljstva elementima turističke

ponude mjesta. To je prikazano na narednoj slici.

Slika 8. Ponuda turističkog sadržaja

Izvor: TOMAS, 2017: str 46

21

Kao što je vidljivo, turistička ponuda dvaju različitih regija Hrvatske u mnogočemu se

preklapa. Međutim, ponuda jadranske Hrvatske daleko je raznovrsnija i veća nego ponuda

kontinentalne Hrvatske. Glavni adut jadranske Hrvatske, jasno je, more su i plaže te

mnogobrojni otoci.

3.2.3. Smještajni kapaciteti

Smještajni kapaciteti jadranske Hrvatske prikazani su u tablici 4. Kao i u slučaju

kontinentalne Hrvatske, promatraju se 2017. i 2016. godina.

Tablica 4. Smještajni kapaciteti jadranske Hrvatske

ŽUPANIJA BROJ POSTELJA INDEKS

17./16.

BROJ POSTELJA U

HOTELIMA INDEKS

17./16. 2016. 2017. 2016. 2017.

Primorsko-

goranska

194.126 202.586 104,36 24.583 24.285 98,8

Ličko-

senjska

41.057 44.222 107,71 2.409 2.424 100,6

Zadarska 147.102 160.501 109,11 8.546 7.908 92,5

Šibensko-

kninska

92.480 97.237 105,14 8.361 8.260 98,8

Splitsko-

dalmatinska

239.329 263.597 110,14 24.478 24.183 98,8

Istarska 294.339 306.040 103,98 31.533 29.815 94,6

Dubrovačko-

neretvanska

85.985 90.851 105,66 21.518 20.244 94,1

Izvor: Hrvatska turistička zajednica, 2018:17

Smještajni kapaciteti jadranske Hrvatske daleko su veći do kontinentalne, kao što je već bilo i

rečeno. Najviše je postelja u Istarskoj županiji, čak 306.040. Slijede Splitsko-dalmatinska sa

263.597 te Primorsko-goranska sa 202.586. Zanimljivo je da u odnosu na 2017. godinu sve

županije bilježe porast broja postelja, no, kada je riječ o broju postelja u hotelima, samo

Ličko-senjska županija bilježi blagi rast. Najviše je postelja u hotelima u Istarskoj županiji,

22

njih 29.815. Slijede Primorsko-goranska sa 24.285 te Splitsko-dalmatinska sa 24.183. Dakle,

može se zaključiti kako je u jadranskoj Hrvatskoj što se tiče smještajnih kapaciteta prisutan

trend rasta broja postelja u svim smještajnim jedinicama, no i trend pada broja postelja u

hotelima.

3.2.4. Atrakcije

Jadranska Hrvatska može se pohvaliti zaista velikim brojem atraktivnih lokacija i atrakcija, od

koje su neke i svjetski poznate. Jedna od takvih je i pulski amfiteatar, jedan od najstarijih

spomenika u Hrvatskoj koji je građen u 1. stoljeću. Riječ je o areni koja je prvotno služila za

borbe gladijatora, a potom se koristila za održavanje viteških igara i različitih sajmova. U

današnje se vrijeme koristi za različite kulturne manifestacije. Prikazana je na slici 7.

Slika 9. Pulski amfiteatar

Izvor: https://plavakamenica.hr/2018/02/12/turizam-destinacije-kontinentalna-hrvatska/

Jedna od svjetski poznatih atrakcija su i Morske orgulje te instalacija Pozdrav suncu u Zadru.

Morske orgulje posebno su dizajnirane stepenice, odnosno stepenište, koje stvara zvukove od

udara valova. U neposrednoj blizini nalazi se instalacija Pozdrav suncu koja prikuplja solarnu

energiju te istu koristi za pokretanje instalacije, odnosno, prikaz svjetala različitih boja.

23

Ta je instalacija prikazana na slici 10.

Slika 10. Pozdrav suncu

Izvor: https://plavakamenica.hr/2018/02/12/turizam-destinacije-kontinentalna-hrvatska/

Još jedna svjetski poznata atrakcija su i Dubrovačke zidine . Njihova gradnja datira iz 8 st. te

ju krase prekrasne kule i tvrđave. Služile su za obranu grada od njihovih napadača, ponajviše

s morske strane, a danas su posjećene od strane milijuna turista kako bi samo na trenutak

"nadgledali" grad na način na koji su nekada vojnici to radili. Na zidine se može ući na tri

ulaza: na Stradunu kod vrata od Pila, kod Tvrđave sv. Ivana i kod Tvrđave sv. Luke. Otvorene

su za posjetu tijekom cijele godine.

Slika 11. Dubrovačke zidine

Izvor: https://plavakamenica.hr/2018/02/12/turizam-destinacije-kontinentalna-hrvatska/

24

Osim kulturno-povijesnih spomenika i građevina, kao što je npr. i Dioklecijanova palača u

Splitu, postoje i atrakcije druge vrste. Posebna vrsta atrakcija su plaže, a jedna od

najatraktivnijih je i plaža Zlatni rat na otoku Braču (slika 10). Nastala taloženjem zlatnog

šljunka i oblikovana vjetrom, valovima i morskim strujama, dobila je jedinstven oblik kakav

se ne može naći u svijetu. Dan danas mijenja svoj oblik ovisno o prirodnim utjecajima te je

primamljiva čak i surferima iz cijelog svijeta. Odmah iza nje se nalazi šuma koja pruža hlad u

vrućim danima i stvara poseban ambijent cjelokupne plaže.

Slika 12. Plaža Zlatni rat na otoku Braču

Izvor: www.klikcup.com

Atrakcije su i brojna događanja i manifestacije kao što su Pulski festival filma, Dubrovačke

ljetne igre, Splitsko ljeto i Dani Dioklecijana u Splitu, glazbeni festival Graffiti na Gradele na

Bolu na Braču, itd. U svakom slučaju, ponuda atrakcija jadranske Hrvatske raznolikija je i

veća od ponude kontinentalne Hrvatske, no, obje regije posjeduju svoje specifičnosti i

turistički potencijal.

25

4. Današnji turizam - prednosti i nedostaci

U ovom poglavlju naglasak se stavlja na današnje stanje u turizmu u Hrvatskoj.

Prvo će se iznijeti SWOT analiza hrvatskog turizma.

4.1. SWOT analiza

Radi sagledavanja postojeće tržišne pozicije Hrvatskog turizma, formirana je SWOT matrica

u kojoj su jasno iskazane prednosti i nedostaci, te mogućnosti i ograničenja, bitna za tržišni

nastup i budući turistički razvoj Hrvatske.

Tablica 5. Swot analiza strategije razvoja turizma

Izvor: http://iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Izvjestaj-07-Strategija-razvoja-turizma-RH.pdf

26

SWOT analiza ima zadatak detektirati osnovne snage i slabosti na kojima se temelji hrvatski

turizam te ukazati na glavne prilike i prijetnje za njegov budući razvoj koje proizlaze iz šireg i

užeg prostornog, socio-kulturnog, politčkog i gospodarskog okruženja.23

4.2. Uloga turizma u gospodarskom sustavu danas i 1980-ih

godina

U današnje vrijeme turizam ima izrazito veliki značaj za hrvatski gospodarski sustav. To

pokazuju i statistički podatci vezani uz prihode od turizma i bruto domaći proizvod (BDP),

koji je jedan od osnovnih makroekonomskih i gospodarskih pokazatelja.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), tijekom 2017. godine, prihodi u turizmu od

stranih gostiju, iznosili su 9 milijardi i 493 milijuna eura, što u odnosu na 2016. godinu (8

milijardi i 635 milijuna eura), predstavlja rast od 10 posto, odnosno 858 milijuna eura.

Također, udio prihoda od putovanja – turizma u ukupnom BDP-u u 2017. godine iznosio je

19,6 posto što predstavlja rast od 0,7 postotnih poena u odnosu na 2016. Godinu.24

.

23

http://iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Izvjestaj-07-Strategija-razvoja-turizma-RH.pdf 24

Rihelj, G. (2018) https://hrturizam.hr/prosle-godine-ostvaren-rast-prihoda-od-turizma-od-10-posto-sto-cini-196-posto-bdp/

27

Naredni grafikon prikazuje podatke vezane uz prihode od turizma i BDP.

Grafikon 2. BDP i prihodi od turizma 2017. (2016.) godine

Izvor: Hrvatska turistička zajednica, 2017.g.,str.43,

https://www.htz.hr/sites/default/files/2018-08/HTZ%20TUB%20HR%202017%20FINAL.pdf

Prihodi od turizma rastu iz godine u godinu, a također raste i udio prihoda u BDP-u. To

također znači da raste značaj turizma za gospodarski sustav, međutim, to u praksi i nije toliko

dobro jer se gospodarski razvoj Hrvatske uvelike temelji na turističkoj djelatnosti. Naravno,

rast prihoda od turizma sam po sebi vrlo je dobar, no zabrinjavajuće je to što gotovo petina

prihoda države ovisi o jednom sektoru, odnosno o turizmu koji je sklon utjecaju različitih

vanjskih faktora koji se ne mogu kontrolirati.

Optimalno bi bilo da je udio turizma do maksimalnih 5 posto, no glavni problem nije turizam

nego što svi drugi sektori nisu na puno boljoj razni. Pogotovo proizvodnja i izvoz koji bi uz

turizma ( cjelogodišnji ) trebali biti naše glavne gospodarske grane. Udio turizma u Hrvatskoj

je 18,1 posto i daleko je najviši u Europi. Recimo, jedna Njemačka ima udio od 1,1 posto u

odnosu na BDP, Italija 2,2 posto, Francuska 1,9, UK 1,6 Španjolska 4,7, dok s druge strane

Malta, Cipar i Hrvatska imaju daleko najviši udio turizma u BDP-u. Tako udio turizma u

28

odnosu na BDP na Ciparu iznosi 12,8 posto, Malti 14 posto te na začelju je Hrvatska s 18,1

posto.

Naravno, s godinama rasla je važnost i značaj turizma za gospodarstvo, stoga 1980-ih godina

turizam nije imao toliki gospodarski značaj kao što ga ima danas.

Primjerice, u drugoj polovici 1980-ih broj turističkih dolazaka nastavio se kretati

ujednačenim trendom povećanja te je prešao 10 milijuna dolazaka.

Usprkos golemim koracima naprijed koji su postignuti tijekom proteklih desetak godina, stoji

činjenica da Hrvatska i dalje nije dostigla razine broja turista u rekordnim sezonama sredinom

80-tih godina prošlog stoljeća. Cijeli niz značajnih turističkih kapaciteta i dalje je neiskorišten

ili u neprihvatljivom stanju, trajanja turističke sezone i dalje je koncentrirano u relativno

kratkom vremenskom periodu ljetnih mjeseci, a razvoj turističke infrastrukture na mnogim

mjestima nije bio praćen adekvatnim razvojem ljudskih potencijala i popratnih usluga koji bi

hrvatski turizam iz nekadašnjeg koncepta 'prodaje kapaciteta noćenja' transferirali u moderni

oblik industrije gostoprimstva sa svim granama, oblicima i turističkim proizvodima koje takav

model može ponuditi.

Potom je slijedila etapa Domovinskoga rata, u kojoj je, posve razumljivo, broj turističkih

dolazaka strelovito pao (1995. zabilježeno je manje od 2,5 milijuna turističkih dolazaka). U

poslijeratnom razdoblju taj broj opet raste, pa se u posljednjih nekoliko godina registrira više

od 10 milijuna dolazaka, odnosno oko 60 milijuna turističkih noćenja.25

Velik dio prihoda od turizma, pa tako i gospodarskog doprinosa odnosi se na noćenja. U

narednoj tablici prikazana su noćenja turista u tisućama u razdoblju 1980-2015. Podatci su

potom prikazani i grafički.26

25

www.croatia.eu 26

www.mint.hr

29

Tablica 6. Noćenja turista 1980. - 2015. (u 000)

GODINA UKUPNO DOMAĆI STRANI

1980. 53.600 23.475 30.125

1985. 67.665 26.619 41.046

1990. 52.523 18.474 31.049

1995. 12.885 4.370 8.515

2000. 39.183 5.138 34.045

2005. 51.421 5.434 45.987

2010. 56.416 5.424 50.992

2015. 71.605 5.743 65.863

Izvor: Hrvatska turistička zajednica, 2017: str. 18

Grafikon 3. Noćenja turista 1980. - 2015. (u 000)

Izvor: Hrvatska turistička zajednica, 2017: str. 18 https://www.htz.hr/sites/default/files/2018-

08/HTZ%20TUB%20HR_%202017%20FINAL.pdf

U odnosu na 1980. godinu, godine 2015. bilo je čak 18.005 noćenja više.

Vrhunac je tih godina u broju noćenja zabilježen 1986., kada ih je registrirano nešto više od

68,2 milijuna, dok je najviše turista bilo 1987. Te je godine na hrvatskom Jadranu ugošćeno

nekoliko stotina tisuća turista više nego sezonu prije, ukupno oko 10,5 milijuna.

30

Rekord iz 1987. godine od 59 730 000 noćenja stranih turista prijeđen je tek 2014. godine,

dok je rekord iz 1986. godine od 68 216 000 ukupnog broja noćenja domaćih i stranih turista

prijeđen tek 2015. godine. U 2016. godini broj noćenja stranih turista bio je za 12 430 000

veći nego rekordne 1987. godine, dok je broj noćenja stranih i domaćih turista bio za 9 834

000 veći nego rekordne 1986. godine.27

Također se može primijetiti drastično povećanje udjela stranih gostiju u ukupnoj strukturi

noćenja. Od 71.605 noćenja u 2015. godini čak 65.863 noćenja otpada na strane turiste. Istina

je da su strani turisti u cijelom promatranom razdoblju ostvarivali više noćenja, no ta se

razlika s godinama drastično povećala.

U 2016. godini u odnosu na 1986. godinu broj noćenja turista iz Njemačke i Slovenije je ostao

gotovo nepromijenjen. Najveći gubitak u broju noćenja u odnosu na 1986. dogodio se kod

broja noćenja turista iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, te Ujedinjenog

Kraljevstva. Gubitak u broju noćenja iz navedenih zemalja nadoknađen je ponajprije turistima

iz područja istočne i središnje Europe.28

Sve to skupa upućuje na zaključak da je gospodarski značaj turizma u današnje vrijeme

znatno veći nego što je to bio u 80-im godinama prošlog stoljeća te da veliku većinu tog

gospodarskog značaja ostvaruju strani turisti. 29

4.3. Razlike u razvijenosti određenih područja

U Hrvatskoj su prisutne velike razlike u razvijenosti određenih područja. U makro-

prostornom smislu, koncentracija gospodarskih i društvenih djelatnosti (pa i dijelom

stanovništva) odvija se uglavnom na dva osnovna geografska smjera ili na području dvije

osnovne razvojne osovine. Ekonomska i društvena moć prvenstveno se koncentrira na

zapadnoj hrvatskoj transverzalnoj razvojnoj osovini. To su zapadni krajevi Hrvatske - od

27

Izvor podataka: Za 2016. i 2015. godinu: Statističko priopćenje 4.3.2, Tablica 1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA,

Državni zavod za statistiku; Za 1977. – 2014. godinu: Statističko izvješće 28

zvor podataka: Za 2016. godinu: Statističko priopćenje 4.3.2, Tablica 2. DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA

PREMA ZEMLJI PREBIVALIŠTA, Državni zavod za statistiku; Za 1986. godinu: DOKUMENTACIJA 670: TURIZAM U 1986, 29

www.hrturizam.hr

31

Međimurja i varaždinsko-koprivničke regije na sjeveru, preko zagrebačkog prstena, grada

Zagreba, Karlovca, pa do Rijeke, Istre i Pule na jugu. Druga, izdužena ali ekonomski nešto

slabija razvojna osovina je obalna jadranska crta. Od Umaga do Cavtata još se odvija

razmjerno jak proces litoralizacije, koji je bio naročito intenzivan od šezdesetih do

osamdesetih godina 20. stoljeća 30

Koncentracija ljudi i djelatnosti na obali u velikoj mjeri događa se i poradi razvoja turizma te

značaja pomorstva. Jadranska orijentacija ujedno je i jedan od najvažnijih smjerova hrvatske

razvojne politike. Velika većina drugih hrvatskih krajeva koji se nalaze izvan navedenih

osovina uglavnom gospodarski, pa i demografski, nazaduje ili barem stagnira. Najugroženija

su područja bliže istočnim granicama Hrvatske.

Neravnomjernim će regionalnim razvojem stanovništvo još intenzivnije početi odlaziti u veće

gradove, te će ta iseljena područja ostaviti praznima, tj. ta će područja postati neiskorišteni

potencijal. Ovako nešto već se događa na razini cijele Hrvatske, odnosno stanovništvo se

iseljava iz Hrvatske (kao jedne manje regije EU) u veće regije EU. To je iseljavanje iz

Hrvatske počelo stvarati probleme i za tržište rada, gdje sada nedostaje radnika. Ipak,

povlačenje financijskih sredstava iz fondova EU pozitivno utječe na regionalni razvoj, a samo

povlačenje u budućnosti moglo bi biti još efikasnije i veće 31

Razlike u razvijenosti određenih područja vidljive su i u turističkoj djelatnosti, po pitanju

cjelokupne turističke ponude, pa shodno tomu i po turističkom prometu, odnosno prihodima

od turizma, a u konačnici i gospodarskog značaja turizma. Sve je to potrebno uzeti u obzir

kada se razmatraju mogućnosti daljnjeg razvoja turizma u Republici Hrvatskoj.

30

Feletar, D. (2005). Razlike u razvijenosti regija u Hrvatskoj - s posebnim osvrtom na Koprivničko-križevačku županiju. Podravina 4 (8), str. 168 31

Hrvatska gospodarska komora, (2019): str.11

32

4.4. Kritički osvrt na provedeno istraživanje analize mogućnosti

daljnjeg razvoja turizma u Republici Hrvatskoj

U proteklih dvadesetak godina Hrvatska je svoje napore, kad se radi o turizmu, usmjerila na

dostizanje predratnih rezultata, privatizaciju i prilagodbu novom gospodarskom sustavu. Taj

zahtjevanproces odvijao se dijelom u teškim uvjetima rata i poraća, pa je ostalo malo prostora

za promišljanje o znatnijim iskoracima kojima se ne bi samo hvatao korak s konkurencijom,

nego bi se smišljenom i dobro vođenom turistčkom razvojnom politkom upravljalo svim

relevantnim procesima u cilju zauzimanja što boljeg položaja na međunarodnom turističkom

tržištu.

Hrvatski turizam gotovo iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate, međutim, i dalje

postoje brojne mogućnosti za daljnji razvoj i poboljšanje konkurentnosti. Provedeno

istraživanje ukazalo je na nekoliko takvih mogućnosti koje bi trebalo iskoristiti u planiranju

daljnjeg razvoja.

Grafikon 4: Broj noćenja stranih turista od 1977.do 2015. U Italiji, Hrvatskoj i Grčkoj

Izvor: http://datathrills.com/main_str/viz7/1.html

33

Usporedba broja noćenja stranih turista u Hrvatskoj s istim podacima za Italiju i Grčku

pokazuje kako su ove dvije zemlje u 2015. godini svoje rezultate postignute krajem 80-ih

udvostručile, dok je Hrvatska svoj rezultat iz kraja 80-ih dostigla tek nedavno.

Istraživanje TOMAS pokazalo je koje elemente turističke ponude turisti najviše cijene, a što

im najviše smeta. Sukladno tom istraživanju, moguće je strateški odrediti razvojne prioritete.

To se prije svega odnosi na čimbenike vezane uz promet, kulturna događanja, bogatstvo

sadržaja i sl. No, i pojedinačni subjekti također mogu doprinijeti poboljšanjima, npr. po

pitanju obogaćivanja ponude za vrijeme kiša.

SWOT analiza također je pokazala u kojem se smjeru treba i može kretati hrvatski turizam u

narednom razdoblju. Naglasak treba biti stavljen na daljnji razvoj potražnje, repozicioniranje

hrvatskog turizma, povećanje kvalitete usluga, okretanju odgovornijim oblicima turizma,

razvoju telekomunikacijskih tehnologija koje se koriste u turizmu, itd. Naravno, pažnju je

potrebno usmjeriti i na povećanje konkurentnosti hrvatskih turističkih proizvoda s obzirom da

konkurencija postaje sve jača.

Ipak, posebno je problematična neravnomjerna razvijenost turističke ponude na teritoriju

Hrvatske. Iz ovog rada vidljivo je bilo kako kontinentalna Hrvatska itekako ima toga za

ponuditi, no, takvom se turizmu u strateškom smislu pridodaje vrlo mala pažnja. To je velika

šteta jer potencijal je golem, a Hrvatska se ne može zauvijek oslanjati gotovo isključivo na

sezonski, odnosno jadranski turizam. Jačanje kontinentalnog turizma produljilo bi tzv.

turističku sezonu i potaklo turističke aktivnosti tokom cijele godine. Prvi preduvjet je upravo

komunikacija i stavljanje u fokus ciljnoj skupini. Jer ako kroz promociju ne zovemo turiste da

nas posjete, oni neće niti doći. Naravno, kako kontinentalne destinacije nemaju niti blizu

resurse, kako financijske tako i ljudske, kao morske destinacije, no prostora za razvoj i

promociju barem jednog turističkog proizvoda svakako ima. 32

Turisti koji su zadovoljni

ponudom u sezoni na obali vrlo bi se rado vratili i u drugo doba godine ukoliko su upućeni i

turističku ponudu kontinentalne Hrvatske i ukoliko je takva ponuda na visokoj razini. Stoga

Vlada Republike Hrvatske u što kraćem roku treba repozicionirati hrvatski turizam te

pridodati veći strateški značaj kontinentalnom turizmu. Potrebno je i smanjiti ovisnost

32

Rihelj G. (2018.) https://hrturizam.hr/kontinentalni-turizam-se-budi-tri-turisticke-price-kao-pozitivni-primjeri/

34

hrvatskog gospodarstva o turizmu, što ne znači da treba smanjiti prihode od turizma, već

pojačati prihode u drugim djelatnostima.

5. Zaključak

Povijest i tradicija organiziranoga turizma u Hrvatskoj duga je oko 150 godina. Nakon Prvog

svjetskog rata turizam u Hrvatskoj sve više dobiva na značenju te ostvaruje do tada svoj

najveći rast. Za vrijeme Drugog svjetskog rata turistički promet se smanjuje te turizam nije

bio prisutan u pravom smislu. Nakon Drugoga svjetskog rata najprije je došlo do obnavljanja

turističke infrastrukture uništene u ratnim razaranjima i njezine nacionalizacije, a istodobno su

se počeli osnivati nacionalni parkovi i parkovi prirode te dramski, filmski i glazbeni festivali.

Tijekom gospodarske ekspanzije 1960-ih počeli su se graditi mnogobrojni turistički objekti,

hoteli, marine, kampovi, pa i cijela turistička naselja, uglavnom na Jadranu, ali i u

kontinentalnoj Hrvatskoj. Važna godina za turizam bila je i 1979, kad su na UNESCO-ovu

listu svjetske baštine upisana prva tri područja (Dioklecijanova palača u Splitu, stari grad

Dubrovnik i nacionalni park Plitvička jezera).

U narednim godinama turizam se nastavlja razvijati, da bi u novijoj hrvatskoj povijesti dobio

najveći gospodarski značaj. Stupanj razvoja turizma danas i 80-ih godina prošlog stoljeća

uvelike je različit. U današnje vrijeme turistička ponuda puno je veća, raznolikija (kulturno-

povijesna baština, manifestacije i događanja, razvijenost destinacija, moderne tehnologije u

turizmu, itd.), a samim time veći su i prihodi od turizma, turistička potrošnja, pa u konačnici i

gospodarski značaj turizma kao djelatnosti.

Prihodi od turizma rastu iz godine u godinu, a također raste i udio prihoda u BDP-u. To

također znači da raste značaj turizma za gospodarski sustav, međutim, to u praksi i nije toliko

dobro jer se gospodarski razvoj Hrvatske uvelike temelji na turističkoj djelatnosti. Naravno,

rast prihoda od turizma sam po sebi vrlo je dobar, no zabrinjavajuće je to što gotovo petina

prihoda države ovisi o jednom sektoru, odnosno o turizmu koji je sklon utjecaju različitih

vanjskih faktora koji se ne mogu kontrolirati. Stoga je potrebno smanjiti ovisnost hrvatskog

35

gospodarstva o turizmu, što ne znači da treba smanjiti prihode od turizma, već pojačati

prihode u drugim djelatnostima. Također je potrebno ujednačiti turističku ponudu i kvalitetu

usluge kontinentalnog i jadranskog turizma.

Literatura

1. Blatančić, A. (2018). Važnost razvoja kontinentalnog turizma. URL:

http://www.kurija-jankovic.com/blog-archive/vaznost-razvoja-kontinentalnog-

turizma/ (3. srpnja 2019.)

2. Državni zavod za statistiku (2001). Turizam u 2000. Zagreb: Državni zavod za

statistiku.

3. Feletar, D. (2005). Razlike u razvijenosti regija u Hrvatskoj - s posebnim osvrtom na

Koprivničko-križevačku županiju. Podravina 4 (8), str. 167-168.

4. Glojnarić, V. (2016). Turiste sve više privlače posebni oblici turizma. URL:

https://www.mirakul.hr/teme/turizam/turiste-sve-vise-privlace-posebni-oblici-turizma/

(3. srpnja 2019.)

5. Hrvatska gospodarska komora (2019). Razvijenost statističkih regija NUTS 3 razine u

Europskoj uniji. Zagreb: Hrvatska gospodarska komora.

6. Hrvatska turistička zajednica (2018). Turizam u brojkama. Zagreb: Ministarstvo

turizma Republike Hrvatske.

7. KlikCup. OTKRIJTE HRVATSKU – 20 najboljih turističkih atrakcija u Hrvatskoj

koje morate vidjeti jednom u životu! URL: https://www.klikcup.com/hr/blog-

hr/otkrijte-hrvatsku-20-najboljih-turistickih-atrakcija-u-hrvatskoj-koje-morate-vidjeti-

jednom-u-zivotu (5. srpnja 2019.)

8. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Turizam. URL:

http://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1 (6. srpnja 2019.)

9. Pirjevec, B.; Kesar, O. (2002). Počela turizma. Zagreb: Mikrorad i Ekonomski fakultet

Zagreb

10. Plava kamenica (2018). 5 najatraktivnijih turističkih destinacija u kontinentalnoj

Hrvatskoj. URL: https://plavakamenica.hr/2018/02/12/turizam-destinacije-

kontinentalna-hrvatska/ (3. srpnja 2017.)

36

11. Rihelj, G. (2018). Hrvatska ima najveći udio turizma u BDP-u u Europi - čak 18 posto.

URL: https://hrturizam.hr/hrvatska-ima-najveci-udio-turizma-u-bdp-u-u-europi-cak-

1801-posto/ (6. srpnja 2019.)

12. Rihelj, G. (2018). Prošle godine ostvaren rast prihoda od turizma od 10 posto, što čini

19,6 posto BDP-a. URL: https://hrturizam.hr/prosle-godine-ostvaren-rast-prihoda-od-

turizma-od-10-posto-sto-cini-196-posto-bdp/ (6. srpnja 2019.)

13. Rihelj, G.(2018) https://hrturizam.hr/kontinentalni-turizam-se-budi-tri-turisticke-price-kao-

pozitivni-primjeri/

14. http://datathrills.com/main_str/viz7/1.html

15. TOMAS (2017). Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za turizam.

16. Vizjak, A. (1995). Jadranski i kontinentalni turizam u Hrvatskoj. Tourism and

hospitality management 1 (1), str. 215-227.

17. Boris Vukonić, 2005 Povijest hrvatskog turizma , Prometej, Zagreb

18. B.Pirjevec i O.Kesar: Počela turizma, Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, 2002,

19. Latin Jerko , Vodička turistička kronika , Vodice 2005

37

Popis tablica

Tablica 1. Godišnje stope rasta turističkog prometa i kapaciteta u razdoblju od 1961. do 1965.

godine u Hrvatskoj ..................................................................................................................... 5

Tablica 2. Pregled statističkih podataka hrvatskog turizma od 1990. do 1995. godine ............. 8

Tablica 3. Smještajni kapaciteti u kontinentalnom dijelu Hrvatske ......................................... 13

Tablica 4. Smještajni kapaciteti jadranske Hrvatske ................................................................ 21

Tablica 5. Swot analiza strategije hrvatskog turizma ............................................................... 25

Tablica 6. Noćenja turista 1980. - 2015. (u 000) ...................................................................... 29

Popis slika

Slika 1. Pag 1968.-2018. ............................................................................................................ 6

Slika 2. Vodice 1968.-2018 ........................................................................................................ 9

Slika 3. Park prirode Kopački rit .............................................................................................. 15

Slika 4. Plešivica ...................................................................................................................... 15

Slika 5. Lika..............................................................................................................................16

Slika 6. Ilok .............................................................................................................................. 17

Slika 7. Hrvatsko zagorje ......................................................................................................... 18

Slika 8. Ponuda turističkog sadržaja ........................................................................................ 20

Slika 9. Pulski amfiteatar ......................................................................................................... 22

Slika 10. Pozdrav suncu ........................................................................................................... 23

Slika 11. Dubrovačke zidine .................................................................................................... 23

Slika 12. Plaža Zlatni rat na otoku Braču ................................................................................. 24

Popis grafikona

Grafikon 1. Dolasci turista 1980.-2015. ...................................................................................11

Grafikon 2. BDP i prihodi od turizma 2017. (2016.) godine ................................................... 27

Grafikon 3. Noćenja turista 1980. - 2015. (u 000) ................................................................... 29

Grafikon 4. Broj noćenja stranih turista od 1977.do 2015.U Italiji,Hrvatskoj i Grčkoj...........32

38