komparativna analiza programske potpore

Sveuilite u Zagrebu Fakultet Elektrotehnike i raunarstva

Zavod za primijenjenu matematiku Grupa Raunarska znanost

KOMPARATIVNA ANALIZA PROGRAMSKE POTPORE INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA U HRVATSKOJ

Projekt primjene IT proveden uz potporu Ministarstva znanosti i tehnolgije

Verzija 1.1.a

Doc.dr.sc. Kreimir Fertalj Prof.dr.sc. Vedran Mornar Prof.dr.sc. Dragan Kova Doc.dr.sc. Nikola Haina

Mr.sc. Predrag Pale Mr.sc. Boris itnik

Zagreb, sijeanj 2002.

Sadraj 1. Saetak ..................................................................................................................................3 2. Metoda vrednovanja ERP sustava.........................................................................................5

2.1. Analiza trita i primjene ERP sustava ..........................................................................6 2.2. Definiranje podruja analize i postupka provedbe.........................................................6 2.3. Provedba evaluacije........................................................................................................6 2.4. Analiza rezultata.............................................................................................................7 2.5. Vrednovanje svojstava ...................................................................................................7 2.6. Skraeni postupak evaluacije .........................................................................................8 2.7. Poeljna svojstva ERP sustava.......................................................................................8

3. Rezultati komparativne analize ...........................................................................................10 3.1. Nedostatak interesa domaih organizacija ...................................................................10 3.2. Analizirani sustavi i komponente .................................................................................10 3.3. Zbirne ocjene podsustava .............................................................................................12 3.4. Relativne ocjene podsustava ........................................................................................13

4. Saetak analize vodeih stranih ERP paketa.......................................................................14 5. Pozicija hrvatskih rjeenja u odnosu na vodee svjetske ERP pakete ................................17 6. Mogunosti poboljanja informacijskih sustava u Hrvatskoj .........................................18

6.1. Stanje u Hrvatskoj ........................................................................................................18 6.2. Prijedlog mjera razvojne politike .................................................................................19 6.3. Ocjena kakvoe informacijskog sustava ......................................................................21 6.4. Kritini imbenici uspjeha ...........................................................................................24

7. Zakljuak .............................................................................................................................28 Prilozi ......................................................................................................................................30

Kontaktirani dobavljai i proizvoai te korisnici i vlasnici ERP sustava .........................30 Usporedna analiza ...............................................................................................................31

Literatura .................................................................................................................................45

Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima u Hrvatskoj

FER-GRZ

3

1. Saetak

U studenom 2000. godine pokrenut je projekt primjene informacijske tehnologije Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima u Hrvatskoj. Istraivanje je obavljeno uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije.

Komparativnom analizom domae i strane Enterprise Resource Planning (ERP) programske podrke prisutne u Hrvatskoj eljelo se utvrditi:

stvarni sadraj koji se nudi u pojedinim rjeenjima, potrebna i dovoljna ulaganja, tekoe i probleme povezane s ugradnjom ERP rjeenja, mogue uinke primjene ugraenih rjeenja, poziciju domaih u odnosu na inozemna rjeenja, mogunosti Hrvatske u ovom podruju.

Rezultatima istraivanja nastoji se potencijalnim i postojeim korisnicima ERP sustava pruiti informaciju o stanju na tritu i moguim trokovima nabave i uvoenja, odnosno daljnjeg razvoja i odravanja ERP sustava. Dobavljaima sustava i organizacijama koje se bave izgradnjom ERP sustava nastoji se pruiti informaciju o poeljnim svojstvima ovih sustava, gledano sa stanovita korisnika. Krajnji cilj je gospodarstvu i dravnim institucijama osigurati odgovore na pitanja to se moe stvarno dobiti od rjeenja na tritu i na koje trokove treba raunati te na temelju toga napraviti prijedlog mjera razvojne politike u ovom podruju.

Istraivanje je obavljeno sa stanovita uporabne vrijednosti ERP programskih rjeenja, bez obzira na metode razvoja i koritene informacijske tehnologije. Drugim rijeima, vrednovanje je obavljeno prvenstveno sa stanovita korisnika, a ne projektanata, programera i drugih osoba koje mogu biti angairane u izgradnji sustava. Istraivanje je obavljeno u nekoliko faza i vie koraka.

Napravljen je openiti popis relevantnih svojstava ERP sustava. Auriranje inicijalne liste svojstava obavljeno je u suradnji s isporuiteljima i korisnicima ERP sustava, koji su nadopunili listu sa za njih znaajnim svojstvima te naglasili mogunosti svojih rjeenja koje prvotno nisu bile predviene.

Vrednovanje sustava obavljeno je kod korisnika, uvidom u stvarne aplikacije. Da bi se poveala objektivnost i tonost, procjenu su obavljale ocjenjivake ekipe sastavljene od osoba razliitih profila (nezavisni strunjaci za pojedino problemsko podruje, primjerice strunjak za financijsko poslovanje, strunjak za informacijske tehnologije, krajnji korisnik).

Unato tome to nisu ocjenjivane konkretne tehnologije s pomou kojih su izgraeni analizirani sustavi, procijenjena su neka svojstva arhitekture i funkcionalnosti koja jesu tehnolokog karaktera, ali su takoer relevantna za procjenu uporabne vrijednosti.

Istraivaka ekipa ovom prilikom zahvaljuje tvrtkama i organizacijama koje su se odazvale na poziv na suradnju, a posebno onima koje su omoguile uvid u svoje informacijske sustave: PLIVA d.d. Zagreb Informatika, ENEL - Split d.o.o., ENTER-ING d.o.o. - Informatiki inenjering i konzalting, LURA d.d. - Informatika i telekomunikacije te SUPER-KING d.o.o.


FER-GRZ

4

Tijekom provedbe projekta ostvarena je operativno vrlo sadrajna suradnja s lanicama udruge Hrvatski raunovoa, gom. Vesnom Sajko iz Knjigovodstveno Informatikog Servisa Sajko - KISS, gom. Vesnom Boinovi-Grubi iz tvrtke Konar Elektrine lokomotive d.d. Uz njihovu pomo nadopunjen je popis svojstava podsustava financija, a takoer su sudjelovale u vrednovanju instaliranih sustava kod razliitih korisnika. Ovom im prilikom najljepe zahvaljujem.

Na kraju, ali nita manje vano, zahvaljujem suradnicima na projektu bez kojih ocjenjivanje i vrednovanje ERP sustava uvidom u stvarne aplikacije ne bi bilo mogue.

Zagreb, 15.12.2001.

Kreimir Fertalj

Izvorna verzija 1.1. aurirana je navodom nove Web adrese projekta.

Zagreb, 05.05.2006.

Kreimir Fertalj


FER-GRZ

5

2. Metoda vrednovanja ERP sustava

ERP sustav je integrirani informacijski sustav za podrku poslovanju, koji se koristi u razliitim dijelovima organizacije nekog poduzea. Openito, ERP podrava razliite poslovne funkcije, primjerice proizvodnju, materijalnu evidenciju, financijsku evidenciju (ulazne i izlazne raune), glavnu knjigu, upravljanje ljudskim resursima. Donedavno je glavnina ponude bila koncentrirana na nekoliko vodeih svjetskih dobavljaa (SAP, ORACLE, BAAN, PeopleSoft i J.D. Edwards).

Pojam ERP prvenstveno podrazumijeva prilagodbu i uporabu "gotovog" softverskog paketa (u nastavku se koristi pojam ERP paket), a tek onda programsku podrku napisanu po mjeri odreenog korisnika. ERP paketi zamiljeni su tako da se mogu prilagoditi potrebama konkretne organizacije i postojeem softveru ili informacijskom sustavu te organizacije.

Openito, za ERP paket vrijedi sljedee: sastoji se od vie podsustava i velikog broja predefiniranih opcija, podrava stotine razliitih poslovnih funkcija i procesa rada, realiziran je s vie milijuna linija programskog koda, u razvoj je utroeno vie stotina ili tisua ovjek-godina visoko kvalificiranog rada.

Prilagodba ERP modula konkretnom korisniku obavlja se posebnim alatima te posebnim ili standardnim programskim jezicima. Zbog prethodno navednih opih svojstava, posao prilagodbe i uvoenja u primjenu u pravilu zahtijeva posebna znanja i dosta vremena. Praksa i svjetske reference pokazuju da je upravo ovaj dio kljuan za uspjenu instalaciju i primjenu ERP sustava.

Zbog sloenosti i veliine ERP sustava, njihova procjena je vrlo sloen zadatak. Osim toga, ne postoje opeprihvaene metodologije vrednovanja. Neke iroko prihvaene metode [SEI, 1996a; SEI, 1996b] odnose se na ocjenu procesa izrade programske podrke u nekoj organizaciji ili se svode na postupak odabira pruatelja usluga. Druga istraivanja provedena u razliitim zemljama uglavnom su usmjerena na analizu trita [Ernst & Young, 1999; IDC, 1998; IDC, 1999; IDC, 2000].

Zato je, za potrebe ovog istraivanja, definirana i razraena vlastita metoda vrednovanja i usporedbe ERP sustava. Sutinske razlike u odnosu na poznate postupke sastoje se u sljedeem:

Poeljna svojstva sustava auriraju se u suradnji s isporuiteljima i korisnicima sustava. Ocjenjivanje se obavlja uvidom u stvarni sustav a ne anketiranjem.

Vrednovanje obavljaju nezavisni ocjenjivai u suradnji s osobljem koje dobro poznaje programsku podrku koja se vrednuje. Na ovaj nain postie se vea objektvnost nego u sluaju anketiranja u kojem dobavljai ili korisnici ocjenjuju "sami sebe".

Potekou u provedbi predloenog pristupa predstavlja organizacija ocjenjivanja i vrijeme potrebno za ocjenjivanje veeg broja sustava uvidom u instaliranu programsku podrku. Praktino iskustvo pokazuje da je za ocjenjivanje jednog komponente ili podsustava potrebno 2-3 sata, a procjena itavog sustava moe potrajati priblino jedan radni tjedan (4-5 radnih dana).


FER-GRZ

6

2.1. Analiza trita i primjene ERP sustava

U fazi pripreme: Analizira se stanje na svjetskom tritu ERP proizvoda, Utvruju se dobavljai ERP paketa, Utvruju se domai proizvoai ERP programske podrke, Utvruju se korisnici postojeih ERP sustava, Uspostavljaju se kontakti s organizacijama koje isporuuju ili koriste ERP rjeenja. Izrauje se inicijalni plan evaluacije.

2.2. Definiranje podruja analize i postupka provedbe

Usporedno s analizom trita i primjene ERP sustava definiraju se: Poeljni podsustavi i poslovne funkcije (idealni ERP sustav), Komponente sustava koje e se ocjenjivati, Poeljna svojstva na temelju kojih se vrednuju pojedine komponente ERP rjeenja, Postupak provedbe vrednovanja i analize rezultata.

Poeljna svojstva i postupak provedbe prezentiraju se isporuiteljima i vlasnicima ERP rjeenja koja e se vrednovati. Ohrabruje se njihov kritiki stav te ih se poziva da iznesu svoje miljenje i prijedloge za nadopunu inicijalnih materijala. Osim toga, ako se tijekom istraivanja u analiziranim sustavima uoe svojstva koja nisu bila inicijalno predviena, moe ih se naknadno dodati i ocijeniti.

Drugim rijeima, metoda se moe dinamiki prilagoavati sa ciljem da konani ishod bude rezultat ukupnog znanja i iskustva svih uesnika. Da bi se izbjegli mogui proturjeni zahtjevi za promjenama postavljeni od strane razliitih dobavljaa i vlasnika ERP sustava, istraivaka ekipa zadrava diskrecijsko pravo na odluku o prihvaanju ili usvajanju prijedloga.

2.3. Provedba evaluacije

U fazi provedbe evaluacije: Formiraju se ocjenjivake ekipe za pojedina podruja poslovanja, Razrauje se i aurira plan evaluacije po ERP sustavima i podrujima koji se analiziraju, Obavlja se analiza svojstava postojeih ERP instalacija,

Ocjenjivake ekipe sastoje se od po nekoliko strunjaka za svako analizirano podruje poslovanja. Poeljno je da imaju iskustva u koritenju softvera za podrku poslovanja u podruju koje se analizira, ali ne moraju posjedovati posebna znanja iz raunarstva jer se ocjenjuje iskljuivo korisniki aspekt analiziranog programskog rjeenja. Vano je da lanovi ocjenjivake ekipe dobro poznaju poslovno podruje, a poeljno je da dolaze iz razliitih sredina kako bi se poveala objektivnost procjene.

Procjena se obavlja u organizaciji koja ima instaliran ERP sustav. Ukoliko za neko ERP rjeenje takva procjena nije mogua, ocjenjivanje se moe obaviti uvidom u evaluacijsku kopiju programskog rjeenja.

Dobavlja ili vlasnik ocjenjivanog sustava odreuje "najboljeg korisnika", to jest osobu koja dobro poznaje mogunosti sustava. Korisnik kratko prezentira mogunosti sustava pri emu


FER-GRZ

7

naglaava njegove prednosti i posebne mogunosti. Ocjenjivai postavljaju pitanja prema pripremljenoj listi poeljnih svojstava i registriraju odgovore. Ocjenjivai pozitivno ocjenjuju ona svojstva za koja se na raunalu moe pokazati da su podrana. Ako uslijed nekog razloga nije mogue demonstrirati pojedinu funkciju na raunalu, ocjenjivanje se obavlja na temelju dostupne korisnike i/ili programske dokumentacije. Zapisnik s rezultatima ocjenjivanja i moebitnim dodatnim biljekama se verificira, a zatim dostavlja istraivakoj ekipi na analizu.

2.4. Analiza rezultata

U posljednjoj fazi: Provodi se komparativna analiza prikupljenih rezultata, Izrauje se rang lista rjeenja, Sintetiziraju se prikupljene informacije i izvode zakljuci.

2.5. Vrednovanje svojstava

Vrednovanje se obavlja tako da se svakom svojstvu pridijeli raspon moguih ocjena. Najmanja ocjena je 0 (nula), kojom se oznaava da odreeno svojstvo u nekom konkretnom sustavu nije zastupljeno. Najvea ocjena za neko svojstvo postavlja se ovisno o razini granulacije rezultata koju se eli postii. Za svako svojstvo definira se vanost, izraena teinskim faktorom tog svojstva, pri emu je najmanji faktor jednak 1 (jedan), a gornja granica vanosti takoer se postavlja ovisno o eljenoj granulaciji rezultata analize.

Ocjena za neki sustav izraunava se po formuli O = si / mi * fi

i

gdje su: si ocjena i-tog svojstva za neki sustav, mi maksimalna ocjena i-tog svojstva te fi teinski faktor i-tog svojstva.

U sluaju kada je najvea ocjena za svako svojstvo jednaka 1 i kada su teinski faktori svih svojstava jednaki 1, ocjena sustava jednaka je broju zastupljnih svojstava.

Relativna ocjena za sustav X u odnosu na idealni sustav 0 izraunava se kao RX = OX / O0 * 100

Mogue vrijednosti ocjena za pojedino svojstvo su: 0 svojstvo nije zastupljeno, 1 djelomino zastupljeno, mogue je koritenje opcionalnih modula, 2 svojstvo je zastupljeno, 3 ugraene su dodatne mogunosti, 4 posebno korisna mogunost ili znaajna inovacija.

Teinske faktore tee je definirati, s obzirom na to da za razliite korisnike pojedino svojstvo nema istu vanost. U tom sluaju trebalo bi svakom isporuitelju i vlasniku prepustiti da nezavisno pridijeli teinske faktore te u analizi koristiti tako dobivenu prosjenu vrijednost. Alternativno, teinski faktor za pojedino svojstvo moe se pridijeliti proporcionalno sloenosti kojom je to svojstvo ugraeno. U tom sluaju treba pripaziti da se zadri naelo vrednovanja za korisnika vanih svojstava.


FER-GRZ

8

Smatramo da je dovoljno pridijeliti do 3 teine, primjerice: 1 osnovna funkcionalnost, 2 napredna funkcionalnost, 3 softisticirana funkcionalnost.

Bez obzira na primijenjene raspone vrijednosti i teine svojstava, analiza i rangiranje rezultata moe se u opem sluaju obaviti na razini pojedinih komponenti (podsustava) i na razini sustava, jer su svojstva grupirana po razliitim podrujima.

U okviru ovog istraivanja vrednovanje je obavljeno tako da je ocjenjivano samo postojanje nekog svojstva ocjenama 0 (svojstvo nije zastupljeno) i 1 (svojstvo je ugraeno), a svim svojstvima pridijeljen je teinski faktor 1. S obzirom na dobro definirane liste svojstava, ve je na ovaj nain dobivena dobra granulacija ukupnih rezultata.

2.6. Skraeni postupak evaluacije

Imajui u vidu da ocjenjivanje neposrednim uvidom koje bi se provelo za vei broja sustava moe zahtijevati angaman neplanirano velikih ljudskih, vremenskih ili financijskih resursa, predviena je mogunost provedbe ubrzanog vrednovanja skraenim postupkom.

Modifikacija metode moe se provesti smanjenjem dubine analize, tako da se ocjenjivanje obavi na temelju skraenih listi svojstava koja e se ocjenjivati. Daljnje pojednostavnjenje postupka moe se obaviti tako da se ocjenjivanje obavi na razini grupe poslovnih funkcija ili na razini podsustava. U krajnjem sluaju moe se evidentirati samo postojanje grupe funkcija ili podsustava. Naravno, kvaliteta analize smanjuje se s poveanjem razine pojednostavnjenja.

S obzirom na ogranieni broj sustava koji su vrednovani u okviru ovog istraivanja, proveden je potpuni, a ne skraeni postupak evaluacije.

2.7. Poeljna svojstva ERP sustava

International Data Corporation (IDC), jedna od vodeih svjetskih kua u podruju praenja i analize informacijskih tehnologija (IT), ERP softver definira kao programsku podrku za najmanje 3 od sljedea 4 segmenta poslovanja [IDC, 2000]:

financijsko poslovanje (accounting), proizvodnja (manufacturing), robno-materijalno poslovanje (material management/distribution), upravljanje ljudskim resursima i plae (HR management, payroll).

Imajui u vidu raznolikost modula komercijalnih ERP paketa i razliitu organizaciju postojeih ERP podsustava u okviru IS graenih namjenski za poznate korisnike, definirana su poeljna svojstva za sljedee komponente:

Opa svojstva, Financije, Obraun proizvodnje, Obraun projekata, Prodaja, Nabava, Upravljanje zalihama,


FER-GRZ

9

Upravljanje proizvodnjom, Kontrola kvalitete, Upravljanje projektima, Upravljanje odravanjem, Kadrovska evidencija i plae.

Potpune liste svojstava po pojedinim komponentama i detaljno izvjee o rezultatima komparativne analize nalaze se u prilogu.


FER-GRZ

10

3. Rezultati komparativne analize

3.1. Nedostatak interesa domaih organizacija

Poziv na suradnju u istraivanju upuen je na 24 adrese u Hrvatskoj, od toga 14 dobavljaima ERP paketa i tvrtkama koje se bave razvojem te 10 korisnicima koji su nabavili gotovo ERP rjeenje ili samostalno izgradili vlastiti ERP sustav (pozivna pisma te statistika odziva i suradnje nalaze se u prilogu).

Prilikom razmatranja programske podrke koju treba vrednovati uzeti su u obzir najvei svjetski ERP paketi, pri emu su izdvojeni oni koji su ugraeni u Hrvatskoj. Odabir domaih proizvoaa i vlasnika ERP sustava obavljen je na temelju prethodnih saznanja istraivaa nadopunjenih dostupnim informacijama o referencama pojedinih informatikih tvrtki.

Pozivu na suradnju odazvalo se 63% kontaktiranih organizacija, 38% ih je sudjelovalo u poetnim fazama istraivanja, a samo etvrtina je pristala ili bila u mogunosti sudjelovati u vrednovanju njihovih rjeenja. Zanimljivo je da je prvotno relativno velik interes za suradnju dobavljaa ERP paketa (odazvalo ih se 70%) znaajno pao tijekom konkretizacije istraivanja.

3.2. Analizirani sustavi i komponente

U konanici analizirano je pet sustava: tri hrvatska sustava, od kojih su dva nagraivana za kvalitetu rjeenja te dva vodea ERP paketa na svjetskom tritu.

Usporedna analiza programske podrke za potporu poslovanju u Hrvatskoj izvrena je vrednovanjem sljedeih ERP sustava (abecedno):

BAAN, tvrtke BAAN, kod korisnika koji ga koristi 4 godine, IS poduzea LURA d.d., vlastito rjeenje, SAP, tvrtke SAP a.g., Waldorf, Njemaka, kod korisnika koji ga koristi 5 godina, Sustav tvrtke ENEL d.o.o., Split, SUPER tvrtke SUPER-KING d.o.o., Zagreb, instalacija reprezentativnog korisnika.

Svi uesnici u istraivanju bili su prethodno upoznati s postupkom ocjenjivanja i unaprijed su im dostavljeni obrasci za ocjenjivanje da bi se bolje pripremili te oitovali o listama svojstava. Ocjenjivake ekipe su, uz istraivae projekta, sainjavali predstavnici udruge Hrvatski raunovoa, koji su takoer pripomogli nadopuni obrazaca za ocjenjivanje u pripremnoj fazi projekta.

Vrednovanje je u potpunosti obavljeno za sljedee komponente: Opa svojstva, Financije, Obraun proizvodnje, Obraun projekata, Prodaja, Nabava, Upravljanje zalihama, Upravljanje proizvodnjom, Kontrola kvalitete.


FER-GRZ

11

Za sljedee komponente ocjenjivanje je obavljeno samo djelomino, to jest obavljen je uvid samo u postojanje sljedeih komponenti:

Upravljanje projektima, Upravljanje odravanjem, Kadrovska evidencija i plae.

U tri sustava ugraene su sve komponente, dok u preostalima postoje sljedee komponente: Financije, Prodaja, Nabava, Upravljanje zalihama, Kadrovska evidencija i plae.

Imajui u vidu da vrijednosti nekih svojstava mogu za pojedine organizacije predstavljati poslovnu tajnu, u pozivu na suradnju predloeno je da e informacije o konkretnom korisniku ili dobavljau biti prezentirane na takav nain da izravno ne upuuju na njegov sustav. Drugim rijeima, nazivi korisnika i njihovih sustava bit e objavljeni samo uz pismenu suglasnost ili na zahtjev korisnika, odnosno dobavljaa.

Do zavretka istraivanja objavljivanje naziva tvrtke i proizvoda zatraila je samo tvrtka SUPER-KING d.o.o, dobavlja sustava SUPER. Ostali sudionici nisu pristali na objavljivanje naziva.


FER-GRZ

12

3.3. Zbirne ocjene podsustava

Sljedea tablica i pripadajui graf prikazuju usporedne vrijednosti broja komponenti po podsustavima za koje su se procjenjivala pojedinana svojstva. Krajnje desni stupac (Ideal) sadri maksimalni broj svojstava za pojedine komponente, to jest broj svojstava za pojedine komponente idealnog sustava. Zadnji redak (Relativna ocjena sustava) sadri relativnu vrijednost broja ukupno ugraenih svojstava u odnosu na ukupni broj poeljnih svojstava.

ZBIRNE OCJENE Sustav Komponenta 10100 10200 10300 10400 10500 Ideal

Financije 67 96 120 58 46 127 Kontrola kvalitete 11 0 23 0 0 23 Nabava 16 31 37 18 15 43 Opa svojstva 32 20 58 25 14 61 Prodaja 46 51 66 18 21 67 Upravljanje proizvodnjom 105 0 168 88 0 173 Upravljanje zalihama 22 17 32 12 10 34 Obraun proizvodnje 13 0 12 0 0 14 Obraun projekata 15 0 13 0 0 15 Ukupna ocjena sustava 327 215 529 219 106 557 Relativna ocjena sustava 58.71% 38.60% 94.97% 39.32% 19.03%

Sustavi 10100, 10300, 10400 imaju ugraene sve komponente, od kojih za sustav 10400 tri nisu ocijenjene iz objektivnih razloga. Samo je u sustave 10100 i 10300 ugraeno vie od pola poeljnih svojstava. Sustav 10300-SUPER je uvjerljivo najbolje ocijenjeni sustav, a slijedi ga sustav 10100. Sustav sa ifrom 10400 je kompletan skup prosjenih komponenti, bez obzira na to to neke nisu ocijenjene. Sustav sa ifrom 10200 je vrlo dobro ocijenjen za komponente koje ima. Sustav 10500 svakako zahtijeva temeljitu reorganizaciju i novi razvojni ciklus.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

10100 67 11 16 32 46 105 22 13 1510200 96 0 31 20 51 0 17 0 010300 120 23 37 58 66 168 32 12 1310400 58 0 18 25 18 88 12 0 010500 46 0 15 14 21 0 10 0 0

Financije Kontrola kvalitete Nabava Opa svojstva ProdajaUpravljanje

proizvodnjomUpravljanje zalihama

Obraun proizvodnje

Obraun projekata


FER-GRZ

13

3.4. Relativne ocjene podsustava

Sljedeom tablicom prikazana je relativna zastupljenost broja pojedinanih svojstava pojedinih komponenti u odnosu na idealni sustav. Krajnje desni stupac (Prosjek) prikazuje prosjenu vrijednost zastupljenosti svojstava po podsustavima, to jest relativnu ocjenu prosjenog hrvatskog ERP sustava. U zadnjem retku nalazi se prosjek relativnih ocjena svih komponenti za sustav u odgovarajuem stupcu.

RELATIVNE OCJENE Sustav Komponenta 10100 10200 10300 10400 10500 Prosjek

Financije 52.76% 75.59% 94.49% 45.67% 36.22% 60.94% Kontrola kvalitete 47.83% 0.00% 100.00% *4.35% 0.00% 30.43% Nabava 37.21% 72.09% 86.05% 41.86% 34.88% 54.42% Opa svojstva 52.46% 32.79% 95.08% 40.98% 22.95% 48.85% Prodaja 68.66% 76.12% 98.51% 26.87% 31.34% 60.30% Upravljanje proizvodnjom 60.69% 0.00% 97.11% 50.87% 0.00% 41.73% Upravljanje zalihama 64.71% 50.00% 94.12% 35.29% 29.41% 54.71% Obraun proizvodnje 92.86% 0.00% 85.71% *7.14% 0.00% 37.14% Obraun projekata 100.00% 0.00% 86.67% *6.67% 0.00% 38.67% Prosjena komponenta 64.13% 34.07% 93.08% 28.86% 17.20% 47.47%

* uzeto je u obzir samo postojanje podsustava za sustav 10400

Ukupno uzevi (stupac Prosjek), Financijsko poslovanje i Prodaja najbolje su podrani. Nakon toga slijede Nabava i Upravljanje zalihama ali je njihova potpunost tek neznatno vea od 50%. Opa svojstva jedva da su prosjena u odnosu na idealni sustav. Programska podrka za potporu proizvodnji i kontroli kvalitete te obraun projekata je najslabije zastupljena.

0.00%

20.00%

40.00%

60.00%

80.00%

100.00%

120.00%

10100 52.76% 47.83% 37.21% 52.46% 68.66% 60.69% 64.71% 92.86% 100.00%10200 75.59% 0.00% 72.09% 32.79% 76.12% 0.00% 50.00% 0.00% 0.00%10300 94.49% 100.00% 86.05% 95.08% 98.51% 97.11% 94.12% 85.71% 86.67%10400 45.67% 4.35% 41.86% 40.98% 26.87% 50.87% 35.29% 7.14% 6.67%10500 36.22% 0.00% 34.88% 22.95% 31.34% 0.00% 29.41% 0.00% 0.00%

Financije Kontrola kvalitete Nabava Opa svojstva ProdajaUpravljanje

proizvodnjomUpravljanje zalihama

Obraun proizvodnje

Obraun projekata


FER-GRZ

14

4. Saetak analize vodeih stranih ERP paketa

Nakon detaljne analize ERP paketa zastupljenih u Hrvatskoj (SAP i BAAN), djelominog uvida u programsku podrku i prouavanja dostupne dokumentacije za pakete ORACLE, J. D. Edwards i PeopleSoft te dodatnog prouavanja relevantne svjetske literature, zakljuujemo sljedee.

ERP paketi su tehnoloki moderna, sveobuhvatna i pouzdana programska rjeenja. Pokrivaju mnoga podruja poslovanja. Podravaju velik broj poslovnih funkcija, odnosno radnih procesa (vie od tisuu). Podravaju velik broj varijacija naina izvoenja poslova. Podravaju operativni dio poslovnih funkcija, to jest izvravanje svakodnevnih

transakcija koje generiraju podatke. Zasnovani su na modernim tehnologijama (vieslojna client/server arhitektura, OLE,

HTML, SMTP, MAPI, EDI, ALE, ...) Iako ima pojedinanih prigovora na pouzdanost ovih sustava, oni funkcioniraju barem

jednako pouzdano kao sustavi koji su pojedinano razvijeni po mjeri korisnika.

ERP paketi su skup povezanih parcijalnih rjeenja, a ne integralna rjeenja. Prvotno nastali kao programska podrka za potporu odreenoj djelatnosti (pr. financijsko

poslovanje, proizvodnja), dalje su se razvijali dodavanjem modula za druge djelatnosti. Pojedini moduli ili podsustavi razvijeni su u razliitim softverskim tvrtkama koje je

vlasnik "integralnog" ERP paketa naknadno kupio, a otkupljeni podsustavi su povezani na razne naine (zajednikom bazom podatka, prijenosom podataka, pa ak i runim prijepisima podataka u druge programe).

Unutar pojedinih podsustava varijacije rjeenja za pojedine poslovne funkcije postoje kao skup parcijalnih rjeenja, uglavnom bez generalizacije.

Kvaliteta i sofisticiranost ugraenih programskih rjeenja je osrednja. Uglavnom se radi o podrci svakodnevne (transakcijske) obrade i sustavom izvjeivanja

s niskim stupnjem ralambe podataka. Sofisticirane funkcije i napredni algoritmi (pr. optimizacija, simulacija) uglavnom nisu

ugraeni, nego se nadomjetaju kombinacijom sloenijih upita i izvjea.

ERP paketi su vrlo veliki i neuinkoviti. Programska podrka zasniva se na vrlo velikim bazamama podataka, a programski kod

velikog je obujma. Primjerice SAP paket ima 14.000 tablica te 650 polja za stavku materijala, u PeopleSoft paketu predefinirano je 14.000 zaslonskih maski.

S obzirom na to da prosjeni korisnik stvarno koristi samo mali broj predvienih dijelova, velik dio sustava predstavlja nepotrebno optereenje koje bitno utjee na neuinkovitost sustava u primjeni i oteava odravanje.

Programska podrka projektirana je za uinkovitu transakcijsku obradu i jednostavna izlistavanja podataka. Uslijed velikog broja tablica baze podataka i relativno visokog stupnja normalizacije, prilikom izrade izvjea pretrauje se vei broj tablica to optereuje sustav i smanjuje njegove performance.


FER-GRZ

15

ERP paketi su sloeni i kruti za ugradnju i odravanje. Ugradnja i prilagodba programske podrke obavlja se koritenjem nestandardnih jezika

etvrte generacije i specijalnih rutina za upravljanje transakcijama. Ovi sustavi projektirani su kao veliki skup unaprijed odreenih funkcija, a ne kao

elastina rjeenja koja se u potpunosti mogu prilagoavati potrebama korisnika. Slijedom toga, korisnik za kojeg u skupu ponuenih parcijalnih rjeenja ne postoji

odgovarajue rjeenje mora svoju organizacijsku strukturu i nain poslovanja prilagoditi sustavu.

Administriranje sustava podrazumijeva poznavanje velikog broja parametara i postupaka, to se opisuje u prirunicima s vie od tisuu stranica.

Prilagodba i ugradnja je dugotrajan i sloen posao koji ukljuuje sljedee aktivnosti: Definiranje informacijskih potreba organizacije. Definiranje ulaza i izlaza za informacijski sustav. Identifikaciju ugraenih komponenti koje su korisniku potrebne, to je esto samo mali

dio paketa. Pronalaenje eljene strukture podataka i eljene funkcije je oteano uslijed velikog broja predefiniranih podatkovnih tablica i programskih funkcija.

Oblikovanje i prilagodba zaslonskih maski za rad s podacima. Ugradnja sloenih izvjea, jer su standardno ugraeni samo jednostavni ispisi.

Nedostatak osnovnog sustava za izvjeivanje rjeava se na sljedee naine. Koristi se baza podataka ERP sustava, dakle ERP sustavu dodaju se samo potrebni

programi za dobivanje izvjetaja. Pri tome ostaje prisutan problem usporavanja rada prilikom izrade izvjetaja. Postoje rjeenja koja problem usporavanja rada na unosu podataka rjeavaju tako da programi za izvjetaje imaju nii prioritet od transakcija. Takav je, na primjer, SNAPpack proizvod tvrtke Information Builders, New York, za dobivanje izvjetaja iz vodeih ERP paketa (SAP, J.D. Edwards i PeopleSoft).

Baza podataka ERP sustava se kopira na drugi medij, pa se izvjea rade iz kopije podataka. Na primjer, EMC Corp., Massachussets, nudi posebno sklopovsko i programsko rjeenje Time Finder, koje kreira duplikat baze podataka na posebnom posluitelju koji osim za generiranje izvjea slui i kao sigurnosna kopija baze podataka.

Podaci iz baze podataka ERP sustava prepisuju se u posebnu, razliito strukturiranu bazu podataka. Ovo je najei oblik skladitenja podataka (Data Warehousing), za koje se obino koristi i posebna strojna oprema.

Kombinacija prethodnih naina, pri emu se dio izvjetaja radi dodatnim programima iz baze podataka ERP, a dio iz posebnog sustava u koji se prepisuju podaci iz baze podataka ERP sustava. Kao primjer moe posluiti Crystal Decisions, tvrtke Seagate Software, koji generira izvjea iz ERP baze podataka i Data Warehousing sustava.

Bez obzira na to koji se od prethodnih naina primjenjuje, dodatno se koristi prijepis podataka iz baze podataka ERP sustava u tablice matrinog kalkulatora (pr. MS Excel).

ERP paketi su nestabilna osnova za razvoj informacijskog sustava: Nakon nabavke i prilagodbe ERP paketa, a najkasnije za 3 godine poinje pritisak

isporuitelja da se kupi nova verzija. Pritisak se ponekad pojaava prijetnjom da e prestati podrka za kupljenu verziju [M. Levinson: How Bad Software Pays Dividends, CIO Magazine, 15.10.2001].


FER-GRZ

16

Zbog svega nabrojanog strani ERP paketi iskazuju nekoliko kljunih nedostataka: Struktura ovih sustava nije projektirana, nego se dogodila tijekom vremena,

sedimentacijom (kupljenih) podsustava i parcijalnih rjeenja. Teki su za razumijevanje, uvoenje u rad i odravanje. Zahtjevaju neprekidni konzalting. Troe nepotrebno mnogo raunalskih resursa.

Ono to korisnik stvarno dobije kupnjom ERP paketa su sadraj i struktura baze podataka te velika koliina parcijalnih rjeenja za operativne funkcije meu kojima se mogu, ali ne moraju, nalaziti ona rjeenja koja korisnik stvarno treba. Funkcionalnost koja nedostaje nadoknauje se dodatnim komponentama (tzv. konceptima), primjerice: Customer Relations Management (CRM), Supply Chain Management (SCM), Aplication Link Enable (ALE), Data Warehousing i Data Mining. Skup svih parcijalnih rjeenja koji nastaje komponentizacijom naziva se "najboljim od najboljeg" (best of breed). Naalost, umjesto integralnog sustava zasnovanog na dobrom konceptu, primjenjuju se nadopune koje vode fragmentaciji, poveanju sloenosti i neuinkovitosti informacijskog sustava.

Unato nabrojanim nedostacima i velikom broju kritika koje se uestalo upuuju na komercijalne ERP pakete, trite ih prihvaa uslijed sljedeih razloga: Broj predefiniranih funkcija toliko je velik da kod potencijalnih kupaca ostavlja dojam da

se radi o programskim paketima u kojima je sve ve rijeeno, iako se zapravo radi o nedovrenim rjeenjima koja treba razvijati do pune funkcionalnosti i primjenjivosti.

Dobavljai ERP paketa potencijalne korisnike dodatno impresioniraju brojem prethodnih instalacija, svojim financijskim pokazateljima i referentnom listom koja ukljuuje najpoznatije svjetske kompanije.

ERP paketi ugrauju se dulji niz godina, pri emu je prikupljeno znaajno iskustvo koje je stvarno i ugraeno u konkretne proizvode.

Nedostatak vlastite slube za IT organizacija moe kompenzirati angamanom ovjerenih konzultanata (Certified consultants), koji bez obzira na prethodnu naobrazbu to postaju kroz odgovarajue teajeve i polaganje ispita za dobivanje certifikata.

Prilagodba inicijalnog programskog paketa provodi se masovno "proizvedenom", dakle relativno jeftinom radnom snagom s obzirom na standarde visokorazvijenih zemalja.

Imajui u vidu da inicijalno ulaganje bez predstojee prilagodbe predstavlja priblino treinu ukupnih trokova, trokovi uvoenja ERP paketa mogu u poetku izgledati nii u odnosu na trokove izgradnje po mjeri korisnika.


FER-GRZ

17

5. Pozicija hrvatskih rjeenja u odnosu na vodee svjetske ERP pakete

U Hrvatskoj postoje kvalitetna ERP rjeenja.

S obzirom da je za razvoj ove vrste programske podrke potrebno vie stotina ovjek-godina, normalno je da nema mnogo takvih rjeenja. Ipak, osim tri domaa rjeenja koja su analizirana u ovom istraivanju, poznato je da postoje jo barem nekoliko kvalitetnih hrvatskih rjeenja, koja u ovom istraivanju nisu ocjenjivana.

Prema rezultatima ovog istraivanja dva od ukupno tri hrvatska rjeenja ravnopravna su ili bolja u odnosu na najpoznatije svjetske ERP pakete.

Kao to se vidi iz tablica s ocjenama vrednovanih sustava, sustav 10300 - SUPER (Sustav Upravljanja Poslovanjem Elektronikim Raunalom) je uvjerljivo najbolje ocijenjeni ERP sustav po svim vrednovanim podsustavima osim Obrauna proizvodnje i Obrauna projekata u kojima je drugi, te je u konanici najbolje ocijenjeni sustav. SUPER je generalizirani sustav za podrku upravljanju tokovima materijala, novca i rada, koji s malim brojem vrlo elastinih, monih opcija omoguuje podrku za veliki broj razliitih varijacija potreba korisnika. S obzirom na ugraene mogunosti, SUPER se pokazao znatno boljim od vodeih svjetskih rjeenja.

Drugi domai sustav nije toliko sveobuhvatan, ali je ravnopravan ili ak bolji u podrujima koja podrava. Prema miljenju suradnika koji su izravno sudjelovali u ocjenjivanju, u tim podrujima operativne potrebe korisnika jako dobro su podrane.

Za domaa rjeenja karakteristino je sljedee: Nude se kao dovrena rjeenja koja obuhvaaju kompletne potrebe korisnika, s gotovim

ekranima za unos podataka i gotovim sustavom izvjetavanja. Praktino nikakve dorade nisu potrebne za ugradnju ovih sustava. Pripreme za uvoenje

u rad odnose se samo na organizacijske mjere kod korisnika i obuku korisnika. Mnogo su kompaktnija i homogenija, jer nemaju komponenti razvijenih u drugim

tvrtkama i naknadno ukljuenih. Zbog toga, mnogo bre i lake uvode se u rad i kotaju mnogo manje. Imaju, meutim, mnogo slabiju marketinku prezentaciju.

Takoer treba naglasiti da su domaa rjeenja nagraivana za kvalitetu programske opreme. SUPER je nagraen za kvalitetu programske podrke na natjeaju asopisa INFOTREND za najbolji hrvatski softver 1995. godine. Naziv nagrade za drugi domai sustav nije bilo mogue objaviti bez pristanka dobavljaa na objavljivanje naziva tvrtke, odnosno proizvoda.


FER-GRZ

18

6. Mogunosti poboljanja informacijskih sustava u Hrvatskoj

6.1. Stanje u Hrvatskoj

Prema dostupnim podacima, na temelju nekih prethodnih istraivanja provedenih u Hrvatskoj te na temelju vlastitih saznanja, ope stanje u Hrvatskoj moe se saeto opisati sljedeim tvrdnjama:

Postojei sustavi u Hrvatskoj uglavnom su tehnoloki zastarjeli ili ne zadovoljavaju potrebe korisnika.

Nakon nekoliko ire poznatih veih investicija u strane ERP pakete (primjerice Pliva, Podravka, Ministarstvo financija), izgleda da je dolo do odreenog zastoja u procesu informatizacije kod javnih poduzea, velikih privatnih tvrtki i dravnih institucija, to se moe pripisati politikim promjenama, odreenom oprezu i mjestiminoj nestaici novca [IDC, 2000].

Potencijalno hrvatsko trite u ovom podruju procjenjuje se na 300-400 veih korisnika te veliki broj malih i srednjih poduzea (onih s desetak i vie radnih mjesta) [IDC, 2000].

U skorije vrijeme, nakon konsolidacije trita, prilagodbe poslovne strategije dobavljaa stranih ERP paketa uz istovremeni masovniji prelazak domaih razvojnih tvrtki na moderne tehnologije, moe se oekivati kvalitetnija ponuda i vei broj novih projekata informatizacije.

Openito, glavne znaajke programske podrke domaih tvrtki koje nude vlastita rjeenja su: Nekompletnost rjeenja

Veina domaih tvrtki nema integralno programsko rjeenje te nudi poluintegrirana rjeenja ili programsku podrku koja podrava samo neke segmente poslovanja, najee financijsko i robno-materijalno poslovanje ili kadrovsku evidenciju i obraun plaa.

Neadekvatnost rjeenja Programska podrka domaih tvrtki napravljena i isporuena u posljednjih deset

godina danas je tehnoloki zastarjela. Neke domae tvrtke, specijalizirane za specifina podruja poslovanja, primjerice

bankarsko poslovanje ili osiguranje, pokuavaju proiriti ponudu na izgradnju informacijskih sustava za poznatog korisnika (outsourcing).

Glavne znaajke nabavke stranih ERP paketa su: Svjetska, dakle za domae uvjete previsoka cijena programskih paketa. Potrebna su

velika inicijalna ulaganja, reda veliine izraenog u milijunima HRK. Neprimjerenost stranih rjeenja domaim uvjetima, koja za posljedicu ima znaajnu

prilagodbu i organizacije i programske podrke (pogledati poglavlje o kritinim imbenicima uspjeha).

Veliki nesrazmjer cijene osnovnog proizvoda (40-30% ukupnih trokova) naspram troka prilagodbe konkretnom korisniku (60-70% ukupnih trokova).

Predugo vrijeme ugradnje gotovog rjeenja, koje moe potrajati od jedne do tri godine, naroito kada se ima u vidu da najkasnije nakon 3-4 godine prirodno nastupa novi razvojni ciklus.

Dugorona ovisnost o dobavljau uz vrlo skupo savjetnitvo (inicijalno 1200-1800 USD na dan, to jest okvirno 10.000 HRK dnevno po savjetniku [Applix, 2001]).

Mjestimina nekompetentnost (naroito stranih) konzultanata i nestabilnost dobavljaa.


FER-GRZ

19

Trokovi i korist

Ovisno o djelatnosti, potencijalni korisnici mogu raunati na pozitivne uinke informatizacije od kojih su najei: integracija podataka o financijskom poslovanju, standardizacija informacija o ljudskim resursima, standardizacija poslovnih procesa, standardizacija procesa proizvodnje.

U SAD prosjeno ulaganje po projektu iznosi 15 milijuna USD, prosjeni trokovi po krajnjem korisniku iznose do 53.320 USD, a povrat investicije moe se oekivati najranije za 31 mjesec [Koch et. al., 1999]. Osim toga trokovi podrke nakon uvoenja iznose od 2.304 USD po korisniku za velike organizacije, do 7.870 USD za male organizacije [MetaGroup, 2000].

Programska podrka domaih tvrtki je bitno jeftinija. Primjerice, programski paket SUPER moe se unajmiti za priblino 570 HRK (65 USD) po radnoj stanici mjeseno, to ukljuuje odravanje i isporuku novih verzija programa. Isti paket moe se kupiti za priblino 20.000 HRK (2.350 USD) po radnoj stanici, to ukljuuje ukljuuje jednogodinju garanciju i odravanje.

Openiti stav o trokovima izgradnje informacijskih sustava u Hrvatskoj nije mogue zauzeti, jer se informacije ovog tipa ne objavljuju. Ovisno o potrebama konkretne organizacije, moe se obaviti nezavisna analiza cijene ulaganja i povrata investicije.

Osim toga, nemogue je procijeniti, naroito ne unaprijed, skrivene trokove, primjerice: troak izobrazbe, koja osim poetne poduke krajnjih korisnika, ukljuuje i prilagodbu

korisnika na novi nain rada, integracija i testiranje, koje je teko predvidjeti a ovise o potrebi za povezivanjem novo

ugraenog i postojeih rjeenja, konverzija podataka, koja je neoekivano esto podcijenjeni troak, iako se moe

pretpostaviti razliitost postojeih i novo ugraenih rjeenja, analiza podataka, koja postaje velik troak u sluaju da se podaci iz ERP sustava moraju

kombinirati s podacima iz vanjskih sustava ili izvora, neodreeno duga potreba za konzultantima, naroito kada se radi o ugradnji ERP paketa, neoekivani pad uinkovitosti, koje nastupa kada osoblje nije u stanju s pomou ugraene

programske podrke obaviti posao na uobiajeni nain.

Najvei troak nastupa kada se nabavi programska podrka koja se ne ugradi ili se nakon ugradnje ne koristi zbog nezadovoljstva krajnjih korisnika. Tada se svakako radi o propaloj investiciji.

6.2. Prijedlog mjera razvojne politike

Preporuke naruiteljima i korisnicima

Potencijalnim naruiteljima predlae se sljedee: Procjena da li ERP rjeenje koji namjeravaju kupiti stvarno odgovara njihovim

potrebama.


FER-GRZ

20

Trino orjentirane organizacije koje nastoje biti i ostati po neemu posebne i prepoznatljive te ostvariti ili zadrati kompetitivnu prednost nad konkurencijom, trebale bi prednost dati izgradnji sustava po vlastitoj mjeri.

Organizacije koje se bave proizvodnim djelatnostima za koja postoje gotova rjeenja panju moraju usmjeriti na prikladnost i primjenjivost gotovih rjeenja (primjerice diskretna naspram kontinuirane proizvodnje, sastavnice poluproizvoda i proizvoda naspram opisa proizvodnih procesa).

Analiza trokova i koristi, s posebnom panjom na omjer troka prilagodbe poslovanja rjeenju naspram troka prilagodbe rjeenja poslovanju.

Definiranje vlastite metrike za vanjske suradnike-konzultante, pri emu bi trebalo vrednovati rezultate njihovog rada, a ne samo nazonost vanjskih suradnika. Dodatni kriterij za uspjenost vanjskih suradnika moe biti nezavisni test znanja

vlastitih djelatnika koji su trebali biti osposobljeni od strane vanjskih suradnika. Definiranje metrike za vrednovanje i upravljanje vlastitim IT osobljem koje ukljuuje:

poduku i maksimalno iskoritenje unutarnjih ljudskih resursa, nagraivanje prema uspjenosti realizacije, spremnost na kadrovske promjene, to jest zamjene precijenjenih djelatnika, sprjeavanje moguih ucjena i zloporaba do kojih moe doi nakon to izvoai kroz

informatizaciju postanu svjesni slabosti organizacije. Osiguranje isporuke prihvatljivih rjeenja od strane vanjskih ugovaratelja, koje se postie

preciznim ugovaranjem poslova koje treba napraviti, definiranjem testa prihvatljivosti ugraene programske podrke te ugovaranjem plaanja po isporuci programske podrke koja ispunjava ugovorene zahtjeve.

Planiranje izgradnje i odravanja, koje ukljuuje izradu studije izvedivosti i upravljanja rizicima.

Ugovaranje probne instalacije i/ili probnog (pilot) projekta kojim se dokazuje da e ugradnja uspjeti te da e novi sustav raditi barem jednako dobro kao i postojei sustav.

Procjena alternativnih strategija informatizacije: Frontalno uvoenje u cijeloj organizaciji (takozvani Big Bang), koje preesto

zavrava neuspjehom zbog velikih napora i utroka resursa te se danas izbjegava. Strategija koncesija (tzv. Franchise Strategy), to jest instalacija nezavisnih

podsustava uz integraciju samo zajednikih procesa (npr. financijsko knjigovodstvo). Strategija usmjeravanja na nekoliko kljunih poslovnih procesa (Slam-dunk),

pogodna za manje tvrtke koje nisu spremne za cjelovita ERP rjeenja.

Vlasnicima informacijskih sustava koji su tek dokonali ciklus izgradnje ili namjeravaju zapoeti naredni ciklus preporua se: Analiza kakvoe sustava. Revizija projekta informatizacije. Analiza trokova i koristi sustava.

Neovisno o vrsti korisnika predlae se: Angairanje nezavisnih konzultanata, naroito kada postoji potreba za objektivnom

procjenom kakvoe informacijskog sustava. Angaman nezavisnih (third-party) pruatelja usluga za potporu i odravanje, naravno

tamo gdje je to mogue.


FER-GRZ

21

Preporuke dobavljaima ERP paketa i tvrtkama koje se bave razvojem

Dobavljaima-zastupnicima stranih rjeenja preporua se sljedee. Nastojanje da se kod proizvoaa i generalnih distributera poboljaju uvjeti prodaje, koji

su do sada bili nepovoljniji u odnosu na uvjete na zapadnom tritu. Dobavljai bi trebali uvjetovati prodaju na hrvatskom tritu aktivnim ukljuivanjem

naih strunjaka u razvoj tih proizvoda ili zajednikim nastupom na treim tritima, a cijene licenci i konzultanata prilagoditi naem per capita drutvenom proizvodu.

Uvaavanje primjedbi korisnika te prosljeivanje njihovih primjedbi proizvoaima programske podrke, s ciljem poveanja kvalitete zastupanih proizvoda a posljedino poveanjem stupnja zadovoljstva korisnika. Domai dobavljai trebali bi prihvatiti da naplata njihovih usluga i proizvoda bude

uvjetovana postignutom i od korisnika priznatom funkcionalnou. Kvalitetniji razvoj i prilagodba zastupanih programskih rjeenja, to jest smanjenje iste

preprodaje. Osposobljavanje domaih umjesto angairanja stranih savjetnika, da bi se u veoj mjeri

iskoristila domaa pamet, a s trita uklonili preskupi i esto nekompetentni strani savjetnici.

Domaim tvtkama koje se bave razvojem preporua se: Tehnoloko unaprjeenje i kompletiranje postojeih aplikacija. Pruanje usluge najma aplikacija (application hosting) i aplikacijskih servisa (application

service providers), po mogunosti prije nego to trite zauzmu strani dobavljai. Usmjeravanje malim i srednjim korisnicima, s desetak do nekoliko desetaka krajnjih

korisnika. Usmjeravanje panje na programsku podrku za upravljanje proizvodnjom, kojoj se do

sada pridavala premala vanost.

6.3. Ocjena kakvoe informacijskog sustava

U nastavku su navedena svojstva za ocjenu kakvoe informacijskih sustava. S obzirom na ogranieni cilj i obujam ovog istraivanja, ocjenjivanje tih svojstava nije obavljeno za konkretne instalacije, nego je predvieno kao proirenje predloene metode.

Nezavisna analiza i procjena kakvoe postojeih sustava moe se provesti naknadno, izvan ovog istraivanja, ovisno o elji isporuitelja i/ili vlasnika pojedinih sustava.

Osim toga, svojstva za ocjenu kakvoe u ovom izvjeu koriste se kako bi se potkrijepila analiza komercijalnih ERP paketa. Navedena svojstva takoer predstavljaju niz preporuka za uspjeniju izgradnju i uvoenje nekih buduih informacijskih sustava.

Kvaliteta koncepcije IS

Naela vezana uz ocjenu kvalitete koncepcije su sljedea [Fertalj & Kalpi, 2001]: Administrativni posao kao i struni posao vezan uz manipulaciju podacima obavlja se

sluei se raunalom kao alatom.


FER-GRZ

22

Za obavljanje standardnih poslova na raunalu izvriteljima ne trebaju specijalistika znanja iz raunarstva.

Posluivanje programa je interaktivno, ekran je kreiran u razumljivim terminima, podaci se unose uz eho i kontrolu.

Podaci se unose samo jednom i to, gdjegod je to mogue, na mjestu nastanka. Svi standardni dokumenti koje poduzee izdaje nuno predstavljaju izvjee iz baze

podataka. U bazi se evidentira tko je i kada izdao dokument te je odgovoran je za njegov sadraj. Sustav mora omoguiti praenje statusa dokumenata. Osim transakcijskog sustava (OLTP ) nuno je razviti i analitiki sustav (OLAP) za

potporu pri donoenju poslovnih odluka te ovisno o vrsti sustava, posebne optimizacijske i simulacijske rutine.

Dio aplikacija i podataka namijenjen vanjskim korisnicima i iroj publici mora biti dostupan putem Interneta.

Tehnika osnovica, sklopovska i programska, prilikom nabavke mora odgovarati suvremenim zahtjevima na tom podruju, mora omoguiti prilagodbu i daljnji razvoj, mora biti primjereno dimenzionirana, te ne smije dovesti korisnika u zavisan odnos prema proizvoau.

Kvaliteta konstrukcije

Ocjena kvalitete konstrukcije zasniva sa ispunjenju sljedeih naela: IS mora biti projektiran i dokumentiran u skladu sa svim zahtjevima struke. Baza podataka nad kojom se razvija IS mora biti oblikovana uz optimalnu razinu

normalizacije i opravdanu zalihost te primjerenu uporabu generalizacije/specijalizacije u modelu podataka i funkcija.

Kvaliteta ifarskog sustava. IS mora uvati integritet i sigurnost podataka od gubitka. Podaci moraju kontekstno zavisno biti zatieni od neovlatenog pristupa. Granulacija zakljuavanja zapisa mora biti primjerena funkciji i treba onemoguiti

zastoje. Distribuirano procesiranje mora biti otporno na gubitke veze s centralom. IS mora biti otporan na sluajne pogreke korisnika i kvarove u radu opreme. Integriranost sustava mora biti zasnovana na jedinstvenom konceptu, uz minimizirani

prijenos distribuiranih podataka te bez parcijalnih rjeenja i runog prijepisa podataka.

Kvaliteta izrade programskog proizvoda

Ocjena kvalitete izrade ocjenjuje se temeljem ispunjenja sljedeega: Kvaliteta repozitorija (model podataka, pravila integriteta, programska suelja). Kvaliteta fizikog podeavanja baze podataka. Kvaliteta arhitekture programske podrke. Standardizirano, pregledno, ergonomski funkcionalno i uinkovito korisniko suelje. Parametrizirano upravljanje programom. Efikasna realizacija raunalno intenzivnih funkcija. Efikasno dimenzioniranje prometa u raunalnoj mrei.


FER-GRZ

23

Primjerena primjena vieslojne arhitekture. Kvaliteta postupaka za preuzimanje postojeih podataka. Kontekstno zavisna interaktivna pomo korisniku. Kompletna, standardizirana i razumljiva korisnika dokumentacija.

Kvaliteta razvojnog procesa

Pri ocjeni kvalitete razvojnog procesa procjenjuje se sljedee: Uvoenje IS podrazumijeva restrukturiranje (reengineering) neracionalno ili neadekvatno

obavljanih poslovnih procesa. Projektanti informacijskog sustava su morali shvatiti sutinu poslovnih procesa. Aplikacije moraju odgovarati potrebama neposrednih korisnika. Korisnike treba educirati te pridobiti da prihvate aplikaciju. Aplikacije se operativno uvode po principu odozdo prema gore, tj. prioritetne su

aplikacije koje generiraju podatke. IS se uvodi postupno, pazei da se neposrednim izvriteljima drastino ne poveava

opseg posla. Paralelni rad na stari i novi nain treba biti minimalan i treba minimalno opteretiti korisnika.

Aplikacije koje su potrebne na vie mjesta, uvode se na odabranom mjestu ili pilot-projektu, a kasnije se nakon verifikacije u praksi, distribuiraju i ostalim korisnicima.

Korisnike koji za to imaju sklonosti se stimulira da se aktivno ukljue u razvoj IS. Radi se o izradi izvjea, eksportiranju podataka, grafikim prikazima izvjea iz baze i slino, ali ne o izmjenama strukture baze ili programa.

Kvalitetni podaci prikupljeni koritenjem dosadanjih programa moraju se moi iskoristiti u novom sustavu.

Dinamika investiranja mora se rukovoditi principima ekonominosti.

Upravljanje kvalitetom programskog proizvoda

Za stalnost ostvarivanja kontrole kvalitete nuno je sljedee: Aplikacije moraju odgovarati aurnim zahtjevima to se postie stalnim odravanjem

programske opreme. Nikakva raunalska niti programska oprema ne moe sama po sebi rijeiti probleme.

Potrebne su odgovarajue organizacijske mjere koje e osigurati kvalitetu rada. Razvitak informacijskog sustava i njegovo odravanje je posao trajnog karaktera. Nuna je svijest da informacijski sustav ima ivotni ciklus nakon kojega se izrauje nova

inaica, uvaavajui tehnoloki napredak i steeno iskustvo te koristei sve kvalitetne dotada prikupljene podatke, kao i iskustva u tehnologiji rada.

Vlastite informatike kadrove koji su okosnica svakog zahtjevnijeg IS treba permanentno kolovati, jer se informatika tehnologija toliko brzo razvija da kod strunjaka koji su preoptereeni operativnim poslom esto dolazi do zastarijevanja znanja.

Stimulacija vlastitih informatikih kadrova mora biti primjerena da se sprijei odljev kljunih kadrova.

Programska dokumentacija i izvorni programski kod moraju biti stalno odravani, aurni i raspoloivi da se sprijei neprimjerena zavisnost o bilo kojem djelatniku.


FER-GRZ

24

6.4. Kritini imbenici uspjeha

Bez obzira na to da li se informacijski sustav projektira i gradi po mjeri konkretnog korisnika ili se nabavlja gotov te prilagoava korisniku, uspjeh informatizacije zavisi o ispunjenju sljedeih kljunih imbenika uspjeha.

Uloga i potpora poslovodstva Poslovodstvo, a naroito uprava organizacije mora razumijevati mogunosti i ogranienja

informacijskih tehnologija, postavljati razumne i prihvatljive zahtjeve, iskazivati snanu predanost uvoenju IT te izloiti i obrazloiti viziju i strategiju organizacije. Prema nekim istraivanjima, neuspjeh ili prekid informatizacije nastupa u trenutku kada vii menadment prepusti (delegira) nadzor i donoenje odluka iskljuivo tehnikom osoblju.

Voenje projekta informatizacije Voditelj projekta mora biti osoba koja jednako dobro poznaje tehnologiju, poslovanje i

organizaciju institucije. Izvrni voditelj projekta svakako mora biti zaposlenik institucije, dovoljno visoko u hijerarhiji organizacijske strukture da ima mo odluivanja te neposredno podreen upravi koja preko njega nadzire napredak izgradnje, ime je izravno odgovoran za uspjeh izgradnje.

Poduka i uvjebavanje korisnika Prilikom ugradnje novog ERP rjeenja, organizacije su sklone osloniti se na vanjsku

konzultantsku pomo. Vano je meutim osigurati prijenos znanja sa savjetnika na vlastite djelatnike. ERP projekti imaju dugu poetnu krivulju uenja (do 6 mjeseci, ovisno o veliini i sloenosti sustava). Zbog toga poduka vlastitog osoblja mora zapoeti u ranim fazama implementacije. Vano je takoer unaprijed osigurati trajnu vanjsku potporu za razdoblje koritenja i nadogradnje sustava u primjeni.

Upravljanje oekivanjima Izgradnja informacijskog sustava je neuspjena kada se sustav ne napravi do kraja, ali i onda

kad ugraena programska podrka ne zadovolji oekivanja pojedinih grupa korisnika. Nije rijedak sluaj da oekivanja korisnika nadmae mogunosti ugraenog sustava unato tome to sustav ispunjava svrhu, samo zato to je dobavlja u trenutku ugovaranja proizvod nerealno prikazivao mnogo boljim nego to to proizvod stvarno jest. Oekivanja i potupak mjerenja uspjeha moraju biti paljivo promiljeni unaprijed, a ispunjenje zahtjeva korisnika mora se nadzirati tijekom itavog ivotnog ciklusa.

Odnos naruitelja i dobavljaa Odnos izmeu naruitelja i isporuitelja programske podrke mora se zasnivati na sukladnim

interesima i obostranom zadovoljstvu. Ugovorene obaveze moraju biti dovoljno precizno definirane. Poeljno je da (financijska) uspjenost dobavljaa bude neposredno ovisna i razmjerna uspjenosti ugradnje i koritenja isporuene i ugraene programske podrke.

Postupci izgradnje i razvojni alati Uporaba naprednih postupaka i pomagala za razvoj programske podrke moe znaajno

skratiti vrijeme izrade te sniziti cijenu izgradnje, uvoenja i primjene informacijskog sustava. Ne


FER-GRZ

25

manje vano, poeljno je koristiti takve postupke i pomagala koji e olakati razumijevanje i dokumentiranje poslovnih procesa organizacije te omoguiti prijenos znanja od isporuitelja prema naruitelju.

Odabir prikladnog programskog paketa Izbor gotovog ERP paketa mora se zasnivati na nizu odluka koje obuhvaaju izvor i veliinu

potrebnih financijskih sredstava te trajanje ulaganja, vremenske okvire izvedbe te ciljeve i ekivane koristi. Odabrano ERP rjeenje mora maksimalno odgovarati informacijskim potrebama organizacije i kljunim poslovnim procesima.

Upravljanje projektom informatizaicije Projekt mora biti dobro planiran i dokumentiran od poetka do kraja. Napredak projekta

mora slijediti planove razvoja. Izvjeivanje o napretku projekta mora biti odraz stvarnog stanja.

Nadzor provedbe Nadzor nad provedbom mora na sebe preuzeti nezavisno nadzorno tijelo, sastavljeno od

poslovodstva iz razliitih dijelova organizacije i krajnjih korisnika te predstavnika osoblja koje upravlja projektom.

Savjetnitvo Vanjski savjetnici (konzultanti) mogu se angairati kao pomo pri odabiru dobavljaa i u

razliitim fazama izgradnje. Bez obzira na ulogu vanjskih suradnika organizacija mora zadrati potpuni nadzor i odgovornost tijekom itavog ivotnog ciklusa. Kljuno je da vanjski suradnici budu kompetentni i financijski nezavisni od dobavljaa programske podrke.

Minimizacija prilagodbe Poeljno je minimizirati obujam prilagodbe gotove programske podrke. Razmjerno

poveanju prilagodbe poveavaju se trokovi uvoenja, produljuje vrijeme ugradnje te oteava odravanje i nadogradnja. Posebnu prilagodbu treba obavljati samo onda kada je to nuno ili onda kada se njome eli osigurati kompetitivna prednost nad konkurencijom. Potrebu za posebnim preinakama prethodno treba dokazati.

Analiza i konverzija podataka Informacijski sustav mora osigurati ispravne i aurne podatke. Prilikom zamjene starog

sustava novim potrebno je defnirati kljune podatke i obaviti njihovu konverziju na takav nain da se ouva integritet i konzistentnost podataka.

Reininjerstvo poslovnih procesa Jedan od najveih problema vezanih uz primjenu ERP paketa je nekompatibilnost funkcija

ugraenih u paket naspram informacijskih potreba organizacije. Poznato je da programska podrka sama po sebi ne moe poveati uinkovitost poslovanja bez istovremenog poboljanja organizacije poslovanja. Prilikom promjene naina poslovanja svakako treba pripaziti da se organizacijske promjene ne obavljaju samo zato da bi se mogao koristiti nabavljeni programski paket. Koji puta to nije mogue, pa o ovome problemu treba razmisliti prije nabavke programskog paketa.


FER-GRZ

26

Arhitektura informacijskog sustava Odluku o poeljnoj arhitekturi sustava treba donijeti vrlo rano, prije odluke o nabavi ili

izgradnji. Pri tome treba procijeniti poeljne i realno izvedive alternative (npr. centralizirana ili distribuirana arhitektura), kompatibilnost s dijelovima postojeeg sustava koji e se zadrati u uporabi te kompatibilnost s programskom podrkom kojom se sustav namjerava kasnije nadograditi (npr. skladita podataka).

Potrebe za resursima Na vrijeme treba procijeniti koji su materijalni i ljudski resursi potrebni za izvedbu. Pri

planiranju i rasporeivanju resursa svakako treba u obzir uzeti rezerve za sluaj nepredvienog tijeka realizacije.

Kompetentnost izvoditelja Prilikom odabira konkretnih izvoaa nuno je procijeniti njihovo znanje, vjetine,

sposobnosti te njihovo prethodno iskustvo. Ovo se prvenstveno odnosi na lanove izvedbenih ekipa, koji moraju biti tehnoloki kompetentni ali istovremeno moraju razumijevati organizaciju i poznavati njezin nain poslovanja te poslovne zahtjeve. Nedostatak odreenih znanja i vjetina moe se nadoknaditi angairanjem konzultanata.

Upravljanje promjenama Uvoenje novog informacijskog sustava izaziva promjene u razliitim dijelovima poduzea i

na razliitim razinama organizacije. Ove promjene mogu uzrokovati odbojnost i otpor zaposlenika prema sustavu koji se uvodi, nesnalaenje korisnika u radu s novim aplikacijama te nesnalaenje u razumijevanju promijenjenih poslovnih procesa. Uvoenje u rad i poetak primjene novog sustava moraju biti dobro planirani, ukljuujui mjere za razrjeenje moguih problema.

Cilj i svrha informatizacije Projekt informatizacije mora zapoeti s jasno i precizno definiranim ciljevima i svrhom.

Ciljevi moraju biti definirani tako da budu operabilno primjenjivi i da se na temelju njih mogu naznaiti ope smjernice projekta. Vano je da inicijatori projekta postave ciljeve prije nego to zatrae potporu poslovodstva. Pri tome treba imati na umu takozvano trostruko ogranienje (triple constraint): doseg, vrijeme i cijenu za postizanje cilja.

Potpora promjenama organizacije i novim poslovnim procesima Prilikom razmatranja ugradnje sustava koja zahtijeva reinenjerstvo poslovnih procesa,

nuno je obrazloiti potrebu za poslovnim promjenama te zadobiti povjerenje i potporu dijelova organizacije na koju se promjene odnose.

Komunikacija Dobra komunikacija kljuna je komponenta za uspjeh provedbe. Treba ostvariti kvalitetnu

razmjenu informacija unutar projektnih ekipa, izmeu projektnih ekipa i ostalih dijelova organizacije, a naroito izmeu projektnih ekipa i krajnjih korisnika.


FER-GRZ

27

Kooperacija Uspjeh implementacije takoer ovisi o kvaliteti suradnje izmeu poslovodstva, zaposlenika i

vanjskih suradnika. Suradnja se mora zasnivati na razumijevanju potrebe za postignuem zajednikih ciljeva na utrb pojedinanih ili lokalnih interesa. Dobra suradnja podrazumijeva dobru koordinaciju izmeu osoblja zaduenog za IT i osoblja iz osnovne djelatnosti organizacije.

Trajna potpora dobavljaa Izgradnja IS i njegovo odravanje posao je trajnog karaktera koji se obavlja u razvojnim

ciklusima. Imajui u vidu da su organizacije ovisne o svojim sustavima, nuno je osigurati trajnu potporu dobavljaa sklopovske opreme i dobavljaa programske podrke, koja mora ukljuiti dodatnu tehniku pomo i pomo u sluaju nenadanih dogaaja, redovitu isporuku inaica te poduku korisnika.


FER-GRZ

28

7. Zakljuak

Odziv na poziv za sudjelovanje u ovom istraivanju ostavlja dojam da su domae tvrtke u ovom podruju relativno nezainteresirane za poboljanja, to udi s obzirom na postojee stanje cjelokupne informatizacije. Moe se zakljuiti da su se uz dobavljae koji moraju vjerovati u svoje proizvode, na vrednovanje sustava odluili oni korisnici koji imaju to pokazati, ali koji su istovremeno i svjesni nedostataka svojih sustava.

Vodei svjetski ERP paketi su tehnoloki moderna, sveobuhvatna i pouzdana programska podrka. Kvaliteta i sofisticiranost ugraene programske podrke meutim je iznenaujue osrednja. Prilagodba i ugradnja gotovog rjeenja moe potrajati od jedne do tri godine, to za posljedicu ima veliki nesrazmjer izmeu cijene osnovnog proizvoda i troka prilagodbe konkretnom korisniku. Najvei razlozi za visoku cijenu informacijskog sustava koji se gradi na ovaj nain je potreba za istovremenom prilagodbom programskog rjeenja organizaciji i prilagodbom organizacije i poslovnih procesa programskom paketu. Potencijalni kupci ERP paketa mogu raunati na dugoronu ovisnost o dobavljau uz dugotrajno i vrlo skupo savjetnitvo.

Openito gledano, glavne znaajke programske podrke domaih tvrtki koje nude vlastita rjeenja su nekompletnost programske podrke i neadekvatnost ili tehnoloka zastarjelost programske podrke. Gledano po podsustavima, korisnici od domaih tvrtki mogu raunati na dobru ponudu programske podrke za financijsko poslovanje, upravljanje ljudskim resursima i obraun plaa. Podrka za robno-materijalno poslovanje neto je slabije zastupljena. Podrke proizvodnji, a naroito upravljanju proizvodnjom nema u dovoljnoj mjeri. S druge strane, ovaj projekt pokazao je da imamo nekih boljih i jeftinijih rjeenja nego to je nekritika nabavka stranih paketa.

Bez obzira na to da li se informacijski sustav kupuje ili gradi, procesom informatizacije treba postii integraciju podataka i standardizaciju poslovnih procesa. Ukupna cijena za konkretnog korisnika ne moe se predvidjeti, jer ovisi o stanju na tritu i platenoj moi organizacije. Organizacije koje namjeravaju krenuti u informatizaciju pri tome moraju raunati na mogue skrivene trokove. Najvei troak svakako nastupa u sluajevima kada se nabavi programska podrka koja se ne ugradi ili se nakon ugradnje ne koristi zbog nezadovoljstva krajnjih korisnika.

Proizvodnja programske podrke je izrazito radno intenzivna djelatnost. Cijena ljudskog rada, koja ini vei dio trokova razvoja ERP sustava, u razvijenim zemljama je i do 10 puta vea nego u Hrvatskoj. Zbog toga odnos cijena i performanci hrvatskih rjeenja moe biti i jest znatno povoljniji od onih iz razvijenih zemalja. To je znaajna konkurentska prednost Hrvatske na tritu programske podrke. Istovremeno, u ovom podruju postoji znaajna mogunost zapoljavanja visokokvalificiranih strunjaka, odnosno sprjeavanja njihova odlaska na rad u inozemstvo.

U logici koja vlada dananjim svijetom, razumljivi cilj svake zemlje u razvoju, pa tako i Hrvatske jest postati dio sustava razvijenog svijeta. Do toga se teko moe doi oslanjanjem na tuu pamet. Tako dugo dok se umjesto ulaganja u vlastiti razvoj i znanje budu kupovala skupa strana rjeenja i savjeti, novac i kadrovi e se odlijevati u inozemstvo stvarajui trajnu zavisnost i kanjenje u odnosu na razvijeni svijet. Ilustrativan je primjer Republike Koreje koja nije mogla znaajnije napredovati u elektronikoj industriji dok je zavisila od kupnje tehnologije izvana. Kad su korejski proizvoai uspijevali izraditi kvalitetne i inovativne finalne proizvode, strani dobavljai bi proporcionalno povisili cijene ulaznih komponeneti, odravajui meusobni


FER-GRZ

29

razmak u razvijenosti [pozvano predavanje strunjaka iz Republike Koreje na 18th International Conference on Computers & Industrial Engineering, ICC&IE'95, Shanghai, China, October 25-27, 1995].

Listom poeljnih svojstava poslovne programske podrke te prikazanim rezultatima vrednovanja ERP sustava u Hrvatskoj u okviru ovog projekta stvorena je osnova za postizanje slijedeih ciljeva postavljenih projektnim zadatkom:

Laki izbor rjeenja za informacijski sustav u gospodarstvu i dravnoj upravi, uz mnogo manje rizika.

Lista poeljnih svojstava poslovnog informacijskog sustava, koju korisnik moe modificirati i valorizirati po svojoj elji, temelj je za racionalni izbor rjeenja IS i olakano donoenje odluka.

Omoguene su potencijalno velike materijalne utede, kroz izbjegavanje nepotrebno visokih ulaganja i posljedica mogue pogrenih odluka.

Utvren je poloaj domaih rjeenja u odnosu na u Hrvatskoj prisutna strana rjeenja, to je znaajno za definiranje razvojne politike u ovom podruju.

Stvoren je doprinos za bolje projektiranje poslovnih informacijskih sustava u Hrvatskoj, definiranjem liste poeljnih svojstava te preporukom naela izgradnje informacijskih sustava i upuivanjem na kljune imbenike uspjeha.

Rezultati istraivanja mogu se koristiti u dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi, kao primjer metode istraivanja i kao primjer rezultata istraivanja.

Meutim, da bi se sve ovo realiziralo, potrebno je jo uloiti organizirane napore, koji ukljuuju slijedee. S rezultatima ovog istraivanja trebalo bi upoznati lanove udruge poslodavaca (HUP), udruge menadera (CROMA), gospodarske komore (HGK, HIZ), strukovne organizacije (RIF, RRIF), zainteresirane organe dravne uprave, konzultantske kue te fakultete iji nastavni programi ukljuuju podruja upravljanja poslovanjem i razvoja informacijskih sustava. Ovo se moe obaviti pismenim putem, publiciranjem rezultata istraivanja, na strunim savjetovanjima i kroz odgovarajue rasprave.

Komentari dopune, kritiki osvrti proizvoaa, zastupnika, korisnika i potencijalnih korisnika su dobro doli i po elji te sukladno mogunostima mogu biti dodani ovom materijalu uz naznaku datuma i izvora, a sve u dodatnom poglavlju Odjeci ili na Web stranici projekta http://www.zpr.fer.hr/projekti/erp.


FER-GRZ

30

Prilozi

Kontaktirani dobavljai i proizvoai te korisnici i vlasnici ERP sustava

Tablica prikazuje tvrke i institucije kojima je upuen poziv na suradnju, grupirano u dvije kategorije:

D/R Dobavljai gotovih paketa i tvrtke koje se bave razvojem, K/V Kupci gotovih rjeenja i organizacije koje imaju vlastito rjeenje.

Nazivi su ureeni abecedno unutar pojedine kategorije orgranizacije.

Kategorija Naziv tvrke/institucije Odziv Suradnja Evaluacija D/R AZELIJA d.o.o. X D/R COMBIS d.o.o. D/R CROSYS d.o.o. X X D/R DRIVES & CONTROL - BAAN ERP Software X D/R ENEL - Split d.o.o. X X X D/R ENTER-ING d.o.o. - Informatiki inenjering i konzalting X X X D/R IBM Hrvatska d.o.o. D/R IN2 d.o.o. X D/R INFOSISTEM d.d. D/R KONAR POSLOVNA INFORMATIKA d.d. D/R MMNK Manufacturing Management X D/R ORACLE Software d.o.o. X X D/R B4B d.o.o. (fmr. SAP Hrvatska d.o.o) X X D/R SUPER-KING d.o.o. X X X K/V AD-PLASTIK d.d. Split K/V AGROKOR d.d. K/V ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. X K/V INA INDUSTRIJA NAFTE d.d. - Sektor informatike X K/V INFOMARE d.o.o. Split K/V LURA d.d. - Informatika i telekomunikacije X X X K/V MINISTARSTVO FINANCIJA RH - Dravna riznica K/V PLIVA d.d. Zagreb - Informatika X X X K/V RIZ ODAILJAI X X X K/V ZRANA LUKA ZAGREB d.o.o.

UKUPNO 15 9 6 UDJEL 63% 38% 25% Dobavljai i tvrke koje se bave razvojem 71% 43% 21% Korisnici-kupci i poduzea koja imaju vlastito rjeenje 50% 30% 30%


FER-GRZ

31

Usporedna analiza Ocjena KratSust Grupa Naziv 10100 10200 10300 10400 10500 Ukupno ERP SUSTAV Financije 1 1 1 1 1 5 Kontrola kvalitete 1 0 1 1 0 3 Nabava 1 1 1 1 1 5 Odravanje opreme i objekata 1 0 1 1 0 3 Opa svojstva 1 1 1 1 1 5 Kadrovska evidencija i plae 1 1 1 1 0 4 Obraun proizvodnje 1 0 1 1 0 3 Obraun projekata 1 0 1 1 0 3 Prodaja 1 1 1 1 1 5 Upravljanje proizvodnjom 1 0 1 1 0 3 Upravljanje projektima 1 0 1 1 0 3 Upravljanje zalihama 1 1 1 1 1 5 ERP SUSTAV Ukupno

12 6 12 12 5 47

Financije ABC analiza dugovanja 0 1 1 1 1 4 ABC analiza potraivanja 0 1 1 1 1 4 ABC analiza trokova po nositelju

troka 1 0 1 1 0 3

ABC analiza trokova po vrsti troka 1 0 1 1 0 3 ABC costing (Activity based Costing) 1 0 1 0 0 2 automatsko formiranje prijedloga za

plaanje 1 1 1 1 0 4

automatsko knjienje faktura prodaje 1 1 1 1 1 5 automatsko knjienje na protukonta 1 1 1 1 1 5 automatsko knjienje obrauna nabave 1 1 1 1 1 5 automatsko knjienje obrauna prodaje 1 1 1 1 1 5 automatsko knjienje obrauna

proizvodnje 1 1 1 0 0 3

automatsko knjienje popusta za plaanja u roku

1 1 1 0 1 4

avansi 1 1 1 0 0 3 bilanciranje na vie organizacijskih

razina 1 1 1 1 0 4

bilanciranje za virtualne organizacijske cjeline

0 0 1 1 0 2

blagajna - promet blagajne 0 1 1 0 0 2 blagajnicko izvjee 0 1 1 0 0 2 carinska knjiga 0 1 1 0 1 3 cesija - izjava o cesiji 0 1 1 0 0 2 devizni promet 1 1 1 1 1 5 dinamika plaanja po karakteristici

partnera 0 0 1 0 0 1

dinamika plaanja po klasi partnera 0 0 1 0 0 1 dinamika plaanja po padajuem

prosjenom roku plaanja 0 0 1 1 0 2

dinamika plaanja po partneru 0 1 1 0 0 2 dinamika plaanja po rastuem

prosjenom roku plaanja 0 0 1 0 0 1

dnevnik knjienja 1 1 1 1 1 5 financijski plan na bazi drugog 1 1 1 1 0 4


FER-GRZ

32

financijskog plana financijski plan na bazi prethodnog

perioda 1 1 1 1 0 4

financijski plan za mjesto troka 1 1 1 0 0 3 financijski plan za partnera 1 1 1 1 0 4 financijski plan za radni nalog 1 1 1 1 0 4 financijsko modeliranje glavne knjige 0 1 1 0 0 2 financijsko modeliranje planova 0 1 1 0 0 2 glavna knjiga 1 1 1 1 1 5 interaktivni unos financijskog plana 1 1 1 1 0 4 interaktivno povezivanje platnog

prometa 1 1 1 1 1 5

interaktivno povezivanje platnog prometa i konta za mjesta troka

0 1 1 1 0 3

izvjetavanje po hijerarhiji organizacije 0 0 1 1 0 2 kartice dobavljaa 1 1 1 1 1 5 kartice konta 1 1 1 1 1 5 kartice kupaca 1 1 1 1 1 5 kartice radnih naloga 1 1 1 1 0 4 kartice zaposlenih 0 1 1 1 0 3 knjiga ekova 0 1 0 0 0 1 knjiga IRA-URA iz glavne knjige 1 1 1 1 1 5 knjiga kartica 0 1 0 0 0 1 knjigovodstvo osnovnih sred. povezano

s odravanjem 0 0 1 1 0 2

knjienje buduih transakcija 0 1 1 0 0 2 kompenzacija - izjava o prijeboju 0 1 1 0 0 2 kopiranje repetitivnih poslova 0 1 1 0 0 2 koritenje viestrukih teajnih lista 0 0 1 0 0 1 krediti 1 1 1 1 0 4 likvidacija gotovinskih rauna 0 1 0 0 0 1 lista neiskoritenih avansa 0 1 1 0 0 2 mjesta troka (organizacijske jedinice) 1 0 1 1 1 4 mogua vanbilanna konta u bilanci 1 1 1 0 0 3 mogua vanbilanna konta u

financijskim modelima 0 1 1 1 0 3

mogua vanbilannaa konta u katricama

1 1 1 1 0 4

nalozi za koje saldo nije nula 1 0 1 1 0 3 negotovinski instrumenti plaanja 1 1 1 1 0 4 novani tijekovi 0 1 1 1 0 3 obraun amortizacije 1 1 1 1 1 5 obraun kamata po ugovorenim

stopama 1 1 1 1 0 4

obraun kamata po zakonskim stopama 1 1 1 1 1 5 obraun poreza 0 1 1 0 1 3 obraun teajnih razlika 1 1 1 0 1 4 odgovori na "to ako ..." 0 0 1 0 0 1 odgovori na "to je potrebno da ..." 0 0 1 0 0 1 odgovori na "zato je ..." 0 0 1 0 0 1 platni promet, kupci-dobavljai 1 1 1 0 1 4 povezivanje deviznih stavki knjienja 1 1 1 1 1 5 povezivanje nespecificiranih plaanja 1 1 1 1 1 5 povezivanje regularnih stavki knjienja 1 1 1 0 1 4


FER-GRZ

33

praenje konzistentnosti unosa podataka

1 1 1 0 0 3

praenje ostvarenja planova 1 1 1 1 0 4 predraun amortizacije (probni

obraun) 1 1 1 1 1 5

preknjienje, preraspored trokova 1 0 1 0 0 2 projekcija cash flow 0 1 1 0 0 2 promjene osnovnih sredstava po grupi

amortizacije 1 1 1 0 1 4

promjene osnovnih sredstava po karakteristikama

1 1 1 0 0 3

promjene osnovnih sredstava po lokacijama

1 1 1 0 1 4

promjene osnovnih sredstava po porijeklu

1 0 1 0 0 2

promjene osnovnih sredstava po statusu 1 1 1 0 0 3 promjene osnovnih sredstava po vrsti

promjene 1 1 1 0 1 4

promjene vrijednosti osnovnih sredstava po klasama

1 1 1 0 0 3

prosjena angairanost sredstava u periodu

0 0 1 0 0 1

protokol dokumenta (pregled dogaaja) 0 1 0 0 0 1 provjera konzistentnosti knjizenja

(mode 1 1 1 1 0 4

provjera limita kredita 1 1 1 0 1 4 putni nalozi 0 1 0 0 1 2 raun dobiti i gubitka 1 1 1 0 0 3 rekapitulacija carinskih deklaracija 0 1 1 0 1 3 rekapitulacija cesija 0 1 1 0 0 2 rekapitulacija kompenzacija 0 1 1 0 0 2 rekapitulacija putnih naloga 0 1 0 0 0 1 sitni inventar 0 1 1 0 0 2 slobodno definiranje uvjeta kontrole

unosa 0 1 1 1 0 3

slobodno mjenjanje povezivanja stavki 1 1 1 0 0 3 specifikacija ekova 0 1 1 0 0 2 specifikacija kartica 0 1 0 0 0 1 stanje osnovnih sredstava po grupi

amortizacije 1 1 1 0 0 3

stanje osnovnih sredstava po karakteristikama opreme

1 1 1 1 1 5

stanje osnovnih sredstava po klasama 1 1 1 1 1 5 stanje osnovnih sredstava po

lokacijama 1 1 1 1 1 5

stanje osnovnih sredstava po porijeklu 1 1 1 0 1 4 stanje osnovnih sredstava po statusu 1 1 1 1 1 5 starosna struktura po klasama patrnera 0 0 1 0 1 2 statistiki izvjetaj 0 1 1 0 0 2 struktura dugovanja i potraivanja 0 0 1 0 0 1 struktura priljeva i odljeva sredstava 0 0 1 0 1 2 voenje dionica 0 0 1 0 0 1 zapisivanje virmana na pisa 0 1 1 1 1 4 ABC analiza dugovanja i potraivanja 0 1 1 1 0 3


FER-GRZ

34

"prebijeno" bilanca 1 1 1 0 1 4 bruto bilanca 1 1 1 0 1 4 izvjeivanje o izuzecima ("starije od"

itd) 0 0 1 0 0 1

obraun kamata bez ukamaivanja 1 1 1 1 1 5 obraun kamata ukamaivanjem 1 1 1 1 1 5 pregled neporavnatih rauna 0 0 1 1 0 2 revalorizacija dugotrajne imovine 1 1 1 1 0 4 slobodno formiranje izvjetaja,

financijski modeli 0 0 1 0 0 1

starosna struktura - fiksna razdoblja 0 0 1 0 1 2 starosna struktura - slobodna razdoblja 0 0 1 0 0 1 sve kartice s tokom kumulativa u

vremenu 0 0 1 1 0 2

zapisivanje virmana na magnetski medij

0 1 1 1 1 4

starosna struktura po karakteristikama partnera

0 0 1 0 0 1

vremenski pomaknuto knjigovodstvo (vremenski pomak raunovodstvenih razdoblja)

0 0 1 0 0 1

Financije Ukupno 67 96 120 58 46 387 Kontrola kvalitete analiza kvalitete po klasi osnovnog

sredstva 0 0 1 0 0 1

analiza kvalitete po klasi partnera 0 0 1 0 0 1 analiza kvalitete po klasi proizvoda 0 0 1 0 0 1 analiza kvalitete po organizacijskoj

jedinici 1 0 1 0 0 2

analiza kvalitete po osnovnom sredstvu 0 0 1 0 0 1 analiza kvalitete po partneru 1 0 1 0 0 2 analiza kvalitete po proizvodu 1 0 1 0 0 2 analiza kvalitete po radniku 0 0 1 0 0 1 analiza kvalitete po radnom mjestu 1 0 1 0 0 2 analiza kvalitete po smjeni 0 0 1 0 0 1 analiza kvalitete po uzrocima 1 0 1 0 0 2 distribucija dokumenata na odabrane

adrese 0 0 1 0 0 1

evidencija certifikata za proizvode 0 0 1 0 0 1 evidencija certifikata za radne i

kontrolne postupke 0 0 1 0 0 1

evidencija certifikata za zaposlene 0 0 1 0 0 1 kontrola kvalitete u drugim

aktivnostima 0 0 1 0 0 1

kontrola kvalitete u nabavi 1 0 1 0 0 2 kontrola kvalitete u odravanju 1 0 1 0 0 2 kontrola kvalitete u prodaji 1 0 1 0 0 2 kontrola kvalitete u proizvodnji 1 0 1 0 0 2 praenje odstupanja mjerenih od

nominalnih vrijednosti 1 0 1 0 0 2

analiza kvalitete po poslovoi 0 0 1 0 0 1 planiranje mjerenja parametara

(badarenje i slino) 1 0 1 0 0 2

Kontrola kvalitete 11 0 23 0 0 34


FER-GRZ

35

Ukupno Nabava analiza nabave, cijena i rokova po

dobavljacima 1 1 1 1 1 5

analiza nabave, cijena i rokova po karakteristikama dobavljaa

0 1 1 0 0 2

analiza nabave, cijena i rokova po karakteristikama proizvoda

0 1 1 0 0 2

analiza nabave, cijena i rokova po klasama dobavljaca

0 1 1 0 0 2

analiza nabave, cijena i rokova po klasama proizvoda

0 1 1 0 1 3

analiza nabave, cijena i rokova po periodima

0 1 1 1 1 4

analiza nabave, cijena i rokova po proizvodima

1 1 1 1 1 5

analiza nabave, cijena i rokova po regijama

0 1 1 0 0 2

analiza nabave, cijena i rokova po vrstama dokumenata

1 1 1 1 1 5

analiza ostvarene nabave 1 1 1 1 0 4 automatsko upravljanje radnim

nalozima, narudbama 0 1 1 0 0 2

cijene potencijalnih dobavljaa 0 0 1 0 0 1 kalkulacija nabave po slobodnim

formulama 0 1 1 0 1 3

karakteristike potencijalnih dobavljaa 0 0 1 0 0 1 multimedijski podaci o tritu nabave 0 0 1 0 0 1 nabava u sloenoj organizaciji 0 0 1 0 0 1 planiranje nabave 0 1 1 1 0 3 podrka uvoza (UCD i sl.) 1 1 1 1 1 5 popis ambalaze na skladitu 1 1 1 0 1 4 povrat ambalae na skladite 1 1 0 0 1 3 praenje realizacije nabave 0 0 1 1 0 2 prijem robe od dobavljaa 1 1 1 1 1 5 reversi od dobavljaa ili reversi kupcu 1 1 1 0 0 3 servisni listovi 1 1 1 1 0 4 slanje narudbi preko Interneta 0 1 1 0 0 2 stanje i kretanje cijena 0 1 1 1 0 3 sve na jeziku dobavljaa 1 0 1 1 0 3 sve u valuti dobavljaa 1 1 1 1 1 5 tekstovi o tritu nabave 0 0 1 0 0 1 ugovoreni/postignuti rokovi nabave 0 0 1 0 0 1 ulaz u skladite, zaduenje 1 1 1 1 1 5 uvjeti nabave po dobavljaima 1 1 1 1 1 5 uvjeti nabave po klasama dobavljaa 0 0 1 0 0 1 uvjeti nabave po robama 1 1 1 0 0 3 uvjeti nabave za klasu robe 0 0 1 0 0 1 uvjeti nabave za sve dobavljae 0 0 1 0 0 1 uvjeti nabave za sve robe 1 0 1 0 0 2 veza narudbi i radnog naloga u

proizvodnji 0 1 1 1 0 3

zapisnik o kalu, lomu 0 1 0 0 1 2 zapisnik o krai 0 1 0 0 0 1 zapisnik o manjku - viku 0 1 0 1 0 2


FER-GRZ

36

zapisnik o rashodu 0 1 0 0 1 2 zapisnik o zamjeni artikla 0 1 0 1 0 2 Nabava Ukupno 16 31 37 18 15 117 Opa svojstva dinamika promjena organizacijske

strukture 0 0 1 0 0 1

dinamika reorganizacija organizacijskih jedinica

0 0 1 0 0 1

dinamiko kreiranje novog tipa izvjetaja

1 1 1 1 0 4

elektronika razmjena dokumenata (EDI)

0 0 0 1 0 1

integrirana podrka za grafiki prikaz 1 0 1 1 1 4 interna inteligencija, napredni algoritmi 0 0 1 0 0 1 jedinstven sustav, bez prepisivanja

podataka 0 1 1 0 1 3

klasifikacija alata 1 0 1 1 0 3 klasifikacija dobavljaa 1 0 1 1 1 4 klasifikacija kupaca 1 1 1 1 1 5 klasifikacija materijala 1 1 1 1 1 5 klasifikacija osnovnih sredstava 1 1 1 0 1 4 klasifikacija pozicija radova 1 0 1 0 0 2 klasifikacija proizvoda 1 0 1 1 1 4 klasifikacija rezervnih dijelova 1 0 1 1 1 4 korisniki definirani algoritmi 0 0 1 0 0 1 korisniki definirani atributi za alate 1 0 1 0 0 2 korisniki definirani atributi za

narudbe 0 0 1 0 0 1

korisniki definirani atributi za osnovna sredstva

1 1 1 0 0 3

korisniki definirani atributi za partnera 0 1 1 0 0 2 korisniki definirani atributi za

proizvod, materijal 0 1 1 0 0 2

korisniki definirani atributi za radne naloge

1 0 1 0 0 2

korisniki definirani atributi za radne operacije

1 0 0 0 0 1

korisniki definirani atributi za radnike 1 1 1 0 1 4 mogu rad bez nadzora (unattended

operations) 0 0 1 0 0 1

mogua prilagodba ekrana za unos 0 0 1 1 1 3 multi company rad 1 0 1 1 0 3 multimedijski podaci za alate 1 0 1 0 0 2 multimedijski podaci za narudbu 0 0 1 0 0 1 multimedijski podaci za osnovno

sredstvo 0 1 1 0 0 2

multimedijski podaci za partnere 0 0 1 0 0 1 multimedijski podaci za proizvod,

materijal 0 0 1 0 0 1

multimedijski podaci za radmika 1 0 1 0 0 2 multimedijski podaci za radne operacije 1 0 1 0 0 2 multimedijski podaci za radni nalog 0 0 0 0 0 0 nije potrebna podrka specijaliziranog

osoblja 1 1 1 0 0 3

podran bar kod 0 1 1 0 0 2


FER-GRZ

37

podrano koritenje EAN koda 1 1 1 0 0 3 postoji baza informacija 0 0 1 0 0 1 praenje aurnosti unosa podataka 1 0 1 0 0 2 praenje brisanja podataka i storna 0 0 1 1 0 2 praenje koritenja opcija 1 0 1 1 0 3 praenje uinka pri unosu podataka 1 1 1 1 1 5 slanje i prijem dijelova baze Internetom 1 0 1 0 0 2 slanje izvjetaja putem elektronike

pote (e-mail) 1 1 1 0 0 3

slobodan unos nove organizacije-korisnik

0 1 1 0 0 2

slobodne selekcije, sort, razine agregacije (pr. sumiranje)

0 0 1 0 0 1

tekst vezan za narudbu 0 0 1 1 0 2 tekst vezan za osnovno sredstvo 0 1 1 1 0 3 tekst vezan za proizvod, materijal 0 1 1 1 1 4 tekst vezan za radni nalog 0 0 1 1 0 2 tekstovi vezani za alat 1 0 1 1 0 3 tekstovi vezani za partnere 0 1 1 1 1 4 tekstovi vezani za radnika 1 0 1 1 0 3 tekstovi vezani za radnu operaciju 1 0 1 1 0 3 uporaba druge podrke za grafiki

prikaz 0 1 1 0 0 2

viejezini rad 1 0 1 1 0 3 vievalutni rad (SVI iznosi u bilo kojoj

valuti) 0 0 1 1 0 2

za SVE iznose utjecaj inflacije 0 0 1 0 0 1 omoguuje balansiranje klasa 1 0 1 0 1 3 kljune rijei za pretraivanje tekstova 1 0 1 1 0 3 Opa svojstva Ukupno

32 20 58 25 14 149

Obraun proizvodnje

analiza trokova po klasi proizvoda 1 0 1 0 0 2

analiza trokova po klasi radnih naloga 1 0 1 0 0 2 analiza trokova po odgovornoj org


analiza trokova po org. jedinicama izvritelja

1 0 0 0 0 1

analiza trokova po proizvodima 1 0 1 0 0 2 analiza trokova po radnim nalozima 1 0 1 0 0 2 analiza trokova po resursima 1 0 1 0 0 2 analiza trokova po tipu resursa 1 0 1 0 0 2 odstupanja opih trokova 1 0 1 0 0 2 odstupanja trokova rada 1 0 1 0 0 2 odstupanja trokova za materijale 1 0 1 0 0 2 odstupanja trokova za poluproizvode 1 0 1 0 0 2 odstupanja ukupnih trokova 1 0 1 0 0 2 slobodni kljuevi za raspored opih

trokova 0 0 1 0 0 1

Obraun proizvodnje Ukupno

13 0 12 0 0 25

Obraun projekata odstupanja opih trokova 1 0 1 0 0 2 odstupanja trokova po klasi pozicije 1 0 1 0 0 2


FER-GRZ

38

radova odstupanja trokova po klasi radnih

naloga 1 0 1 0 0 2

odstupanja trokova po materijalima 1 0 1 0 0 2 odstupanja trokova po odgovornoj org


odstupanja tro

komparativna analiza programske potpore

Documents