Seminarski rad iz predmeta Informatika i informatike tehnologije

Naslov rada: Izlazni ureaji i naprave

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com Sadraj:1.Uvod..................................................................................................................................2 2.to su izlazni ureaji..........................................................................................................3 3.Monitor..............................................................................................................................4 3.1.Katodni monitor ili CRt monitor.....................................................................5 3.2.Monitor s tekuim kristalima ili LCD monitor................................................6 3.3. Plazma monitor...............................................................................................7 3.4. Elektroluminiscentni monitor.........................................................................8 4.Pisa...................................................................................................................................8 4.1 Iglini pisa.....................................................................................................9 4.2.Tintni pisa....................................................................................................10 4.3. Laserski pisa...............................................................................................10 5.Crta.................................................................................................................................11 6.Zvunici............................................................................................................................12 7.Buena papirna vrpca i papirne kartice.............................................................................12 8.Fax modem................ ......................................................................................................12 9.Izlaz za mikrofilm.............................................................................................................13 10.Video projektor...............................................................................................................13 11.Zakljuak.........................................................................................................................14 12.Literatura.........................................................................................................................15

2

1.UvodUlazno-izlazni ureaji slue i za ulaz i izlaz podataka iz raunala.Preteito su to ureaji za trajno pohranjivanje podataka odnosno vanjske memorije. Najraireniji ureaji za trajno pohranjivanje podataka su razliiti oblici diskova ,izgraeni u magnetskoji ili optikoj tehnologiji. Podaci u okolini raunala, primjerice zvuk, slika, pokret, temperatura, gotovo uvijek su u obliku nepogodnom za izravan unos u raunalo. Te podatke treba prikladnim pretvornicima (senzorima) i njima prigraenim sklopovima pretvoriti u elektrine signale prihvatljive raunalu. Izlazni ureaji podatke iz raunala pretvaraju u oblik prihvatljiv okolini. Ta okolina mogu biti ljudi, pa su to onda prikazi u vizualnom ili zvunom obliku, ili strojevi ako su prikazi u obliku elektrinih veliina, primjerice napona ili struje. I u jednom i u drugom primjeru zadaa je izlaznih ureaja brzo, jeftino i djelotvorno pretvaranje digitalnih elektrinih signala iz raunala u oblik prihvatljiv okolini. Svako je raunalo opremljeno barem jednim izlaznim ureajem, a esto puta i s vie njih. Postoji mnogo izlaznih ureaja koji se meusobno razlikuju namjenom, tehnologijom izrade, cijenom itd. Izlazne jedinice pretvaraju podatke u informacije koje korisnik raunala moe razumjeti.

3

2.to su izlazni ureaji?To su ureaji koji pretvaraju podatke iz raunala u u oblik prihvatljiv okolini.To su jedinice koje slue za pretvaranje binarno-kodiranih informacija iz sredinje jedinice raunala u oblik pogodan za koritenje ovjeku. Najei izlazni ureaji su monitor i tampa. Monitori i grafike kartice prikazuju tekst, grafiku i slike. Kvalitetnije grafike kartice mogu na monitoru prikazati i video isjeke.Na tampaima moete tampati tekst i grafiku od gotovih sliica do profesionalnih inenjerskih nacrta. Zvunici koji sve vie postaju standardan dio multimedijskih raunala reproduciraju muziku, ljudski glas ili zvukove generirane pomou raunala. Koji su izlazni ureaji? Monitor Pisa Ploter(crta) Video projektor Fax modem Izlaz za mikrofon Bua papirne vrpce..

3. MonitorPrikazuje podatke iz raunala na svom zaslonu u ovjeku razumljivom obliku.S raunalom se povezuje posredstvom grafike kartice ija je zadaa pretvarnje digitalnih signala iz raunala u sliku na zaslonu. Slika na zaslonu je rasterska (sastoji se od odreenog broja piskela). Izlazni ureaj s kojim ete se najprije sresti pri radu sa raunalima jest monitor. Monitor je sastavni dio svakog raunala i neizbjean je pri komunikaciji korisnika sa raunalom. Monitori mogu biti monokromatski koji prikazuju jednu boju na tamnoj ili svijetloj pozadini, crno-bijeli koji prikazuju razliite nijanse sive, i u boji. Kako cijene monitora u boji sve vie padaju, monokromatski i crno-bijeli monitori se sve vie izbacuju iz upotrebe. Ali, poto monokromatski i crno-bijeli monitori troe manje energije, kotaju manje i zahtijevaju jednostavnije (tj. jeftinije) grafike kartice, jo uvijek mogu biti od koristi u poslovnim primjenama. Monitori obino imaju veu irinu od visine, ali postoje i vei modeli koji su "postavljeni postrance". To korisniku omoguava da na ekranu vidi cijeli dokument, to je od velike pomoi prilikom pripreme za tampu. Veliina: mjeri se duljinom dijagonale zaslona izraenom u palcima (1 palac = 1 in = 25,4 mm). Omjer izmeu vodoravne i uspravne stranice monitora najee je 4:3 pa se iz podatka o duljini dijagonale mogu odrediti dimenzije zaslona.

4

Vrste: Monitor s katodnom cijevi (engl. CRT catod ray tube) Najrasprostranjenija je vrsta monitora. Monitor s tekuim kristalom (engl. LCD, liquid crystal display) Malih dimenzija, vrlo mala potronja energije. Plazma monitori Elektroluminiscentni monitori

Vana obiljeja: Zaslonska toka (engl. pixel, picture element) Osnovni element slike na zaslonu monitora, krug promjera od 0,1 do 0,5 mm ili pravokutnik podjednakih dimenzija. Razluivost ili rezolucija Podatak o najveem broju zaslonskih toaka koje na zaslonu moe prikazati monitor, a izraava se kao umnoak vodoravne i uspravne razluivosti. Raspon razluivosti suvremenih monitora kree se od 800 x 600 pa do 2.560 x 2.048. Grafika kartica Sklop kojim se povezuju raunalo i monitor. Pretvara digitalne signale iz raunala u oblik prihvatljiv monitoru.

3.1 Katodni monitor ili CRT monitorTo je grafiki izlazni ureaj temeljen na katodnoj cijevi koju je izumio Karl Ferdinand Braun. Veina raunarskih monitora lii na televizore, zato to se slika na monitoru i na televizoru prikazuje na isti nain, pomou katodne cijevi. Katodna cijev (engl. cathode ray tube, CRT) je vakumska cijev na ijem je jednom kraju ekran monitora, a na drugom konektori. Slika se prikazuje pomou (nevidljivih) snopova elektrona koji se emitiraju iz vrata katodne cijevi i gaaju fosforni premaz sa unutranje strane ekrana.

5

Slika1: CRT monitor

Karakteristike:

velika teina veliko zauzimanje prostora visoka potronja el.energije imaju veoma dobru kvalitetu otrinu slike Promjenljiva rezolucija

CRT monitor moe podrati vie rezolucija iji kvalitet ovisi o veliini toke (piksela). Za razliku od LCD monitora koji dobro rade samo na njihovoj prirodnoj rezoluciji, CRT monitor ima istu ili slinu kvalitetu slike i na manjim ili veim rezolucijama. To, prije svega, zavisi od fizike veliine monitora i veliina piksela (dot pitch), iako CRT monitor moe koristiti i manje i vee rezolucije, on ima svoju preporuenu rezoluciju na kojoj e raditi idealno, a ta preporuena rezolucija obino je ispisana u priruniku proizvoaa monitora, tako da nije preporuljvio (zbog tehnikih razloga, ali i zdravstvenih) stavljati rezoluciju na najveu moguu.

3.2 MONITORI S TEKUIM KRISTALIMA-LCD MONITORI

6

Slika3,4. LCD monitor LCD ili ekran s tekuim kristalima (takoer se zovu i flat panel ili flat screen), su tanki sendvi stakla izmeu kojih se nalazi materijal od tekuih kristala. Kad se izloe elektrinoj struji, molekule tekueg kristala mijenjaju orijentaciju tako da provode ili blokiraju svijetlo, to na kraju stvara sliku. Svaki piksel je sastavljen (u veini sluajeva) od crvenog, zelenog i plavog subpiksela. Veina LCD monitora takoer ima ugraene TFT tranzistore unutar panela kako bi se reduciralo mijeanje signala izmeu piksela i poboljala stabilnost slike. Poimanje LCD (Liquid Cristal Display) tehnologije ekrana od tekuih kristala, puno je ire od njenog jednostavnog povezivanja s najnovijom raunalnom tehnologijom. Ekrani temeljeni na tekuim kristalima ve su dugi niz godina u uporabi kod runih kalkulatora, satova i mnogih kuanskih aparata. Prednosti: Puno manja teina Manja debljina Manja potrosnja od ekrana baziranih na katodnoj cijevi

Nedostaci: Velike cijene (danas razlika u cijeni vie nije tako velika, a kvaliteta prikaza je u svakom pogledu usporediva sa CRT ekranima . )

Postoje dva osnovna tipa LCD ekrana: monokromatski (osjetno jedostavniji i jeftiniji) kolor(puno kompleksnije i skuplje)

3.3 PLAZMA MONITOR

7

Slika5. Plazma monitor Monitor s plinskom plazmom temelji svoje djelovanje na pobudi plinova elektrinim poljem.

3.4 ELEKTROLUMINISCENTNI MONITOR

Slika6.Elektroluminiscentni zaslon Elektroluminiscentni monitor temelji svoje djelovanje na pojavi emisije svjetla nekih krutih tvari pod djelovanjem izmjeninog elektrinog napona. Ideja o tankim, fleksibilnim monitorima, izraenim od organskih elektroluminiscentnih tvari premazanih preko plastinog supstrata, san je znanstvenika koji traje ve vie desetljea. Komercijalizaciju te tehnologije do sada su usporavali razni problemi, najvie to to je vlaga prebrzo unitavala organske LED materijale. Tome je doskoila amerika tvrtka Universal Display Corporation (UDC) iz New Jerseya, koja je demonstrirala OLED zaslon koji moe raditi tisue radnih sati, zahvaljujui posebnoj barijeri kojom je zatitlia premaz od elektroluminiscentih tvari.

4.PISA 8

Slika7.Pisai Pisa je izlazni ureaj koji prenosi (ispisuje) podatke (tekst, slike i dr.) sa raunala na neki materijal (najee na papir, foliju ili u zadnje vrijeme na printabilni cd, dvd). Vana obiljeja: Korisnik bira pisa prema svojim potrebama, a kvalitetu pisaa odreuju brzina ispisa, kvaliteta ispisa, cijena potronog materijala i bunost. Vrste pisaa prema nainu ispisa: linijski i serijski Vrste pisaa prema tehnikoj izvedbi: 1.mehaniki pisai-pisai s bubnjem,pisai s lancem,pisai s iglicama,linijski pisai,pisai s lepezom 2.nemehaniki pisai-tintni ili kapljini,terminalni,kristalni pisai,laserski pisai,pisai s termalnim prijenosom,magnetografski pisai

3 glavne vrste pisaa: Iglini (matrini) Tintni (ink-jet) Laserski

4.1 Iglini pisai

Slika8.Iglini pisa

9

Matrini ili iglini pisai su jeftini pisai relativno dobre kakvoe ispisa, malih dimenzija i jednostavna rukovanja. Naziv im potjee od injenice da je svaki otisnuti znak sastavljen od toaka koje su rasporeene u matrini oblik i da se te toke otiskuju uz pomo iglica smjetenih u glavi pisaa. Glava pisaa je pokretna i kree se vodoravno s jednog kraja papira na drugi. Izmeu papira i glave pisaa nalazi se vrpca navlaena bojom (engl. Ribbon) preko koje iglice udaraju u papir ostavljajui trag u obliku obojenih toaka. Nakon otiska svih ili samo nekih toaka, to ovisi o znaku koji se eli otisnuti, glava se pomie za irinu iglica i nakon toga ostavlja sljedei otisak. Kod suvremenih matrinih pisaa broj iglica u glavi je 9 ili 24, s vrlo rijetkim iznimkama. Brzina matrinog pisaa kree se od 30 do 300 znakova u sekundi. Razluivost matrinih pisaa ne prelazi 360 toaka po inu.

4.2 Tintni (ink-jet) pisai

Slika9. Tintni pisa Pisai s mlazom tinte jedina su vrsta pisaa kod koje ne dolazi do dodira papira s mehanizmom za ostvarenje otiska. Glava pisaa s mlazom tinte ima sposobnost trcanja vrlo tankog mlaza tinte u smjeru papira kroz otvore koji se zovu mlaznice. Pri dodiru s papirom mlaz se pretvara u obojenu toku na papiru. Kod pisaa s mlazom tinte, treba obratiti pozornost na izbor papira kako se ne bi razlijevala tinta. Dobra svojstva pisaa s mlazom tinte su beuman rad i vrlo dobra kakvoa otiska. Razluivost pisaa s mlazom tinte neznatno je manja od razluivosti laserskih pisaa, a kree se od 300 do 1000 toaka po inu. Pisai s mlazom tinte najjeftiniji su na tritu, ali im je tinta izuzetno skupa, tako da nisu previe isplativi, iako su kvalitetom ispisa pri samom vrhu. Nedostatak im je takoer i neto sporiji rad, te sloeno odravanje.

4.3 Laserski pisai

Slika7.Laserski pisai Laserski pisai imaju kakvou otiska kakvu ne moe poluiti niti jedna druga vrsta pisaa, nalik na tiskarski otisak. Naelo svog djelovanja naslijedili su od fotokopirnih strojeva. Laserska

10

zraka putuje od laserske diode do optikog sustava za usmjeravanje zrake koji je usmjerava na bubanj i po njemu ispisuje uzdunu crtu. Bubanj je sposoban generirati i pohraniti naboj na osvijetljenim mjestima. On se okree, a laserska zraka ispisuje niz uzdunih usporednih crta rasporeenih po cijeloj povrini bubnja. Sklop za upravljanje prekida lasersku zraku sukladno primljenim podacima od raunala, te je svaka uzduna crta isprekidana. Takav niz uzdunih isprekidanih crta tvori sliku koja je pohranjena na bubnju u obliku rasporeda tokastih naboja. Takav mjestimino elektrostatiki nabijeni bubanj se okree i prolazi ispred spremnika s bojom u prahu. Zbog razlike potencijala boja se hvata na nabijena mjesta na bubnju. Kad bubanj s nanesenim prahom uvuepapir, zbog razlike potencijala izmeu bubnja i papira obojeni prah se prenosi s bubnja na papir. Papir nadalje prolazi kroz grijalo koje zagrijava papir s prahom, uvruje prah na papir i pretvara ga u trajni otisak. Najvei nedostatak laserskih pisaa je visoka cijena, velike dimenzije i prilina teina, te velika potronja elektrine energije. No, uski snop laserske zrake i mogunost tonog upravljanja njome omoguava vrhunsku kakvou otiska. Razluivost laserskih pisaa kree se od 300 do preko 1000 toaka po inu. Brzina laserskog pisaa kree se od 4 do 25 stranica u minuti. U ovaj ureaj jo mogu biti ukljueni skener, fax, ita kartica, kopirni ureaj itd. Veliki ovakvi ureaji mogu imati i ugraen tvrdi disk (koristi se za pohranu dokumenata i slika).

5.CRTA(PLOTTER)

Slika8.Plotter Crtalo (engl. Plotter) je izlazna jedinica namijenjena ispisu crtea. Njegov rad se temelji se na relativnom pomicanju pera za crtanje u odnosu prema mediju na kojem se crta. Pomak u bilo kojem pravcu ostvaruje se kombinacijom dvaju neovisnih i meusobno okomitih pomaka, koji se oznaavaju kao x i y pravac. Format crtala je podatak koji govori o najveim dimenzijama papira (ili kakvog drugog medija za crtanje) kojeg crtalo prihvaa. Obino se izraava u normiranim formatima papira. S poveanjem formata znatno rastu cijena i dimenzije crtala, pa pri nabavci treba paljivo procijeniti potreban format crtalA. Brzina crtala je najvea mogua brzina pera pri crtanju. Razluivost crtala je podatak koji govori o najmanjem koraku koji pero moe napravitito je razluivost vea, to je crtalo sposobnije izraditi crte s vie podrobnosti. Prema naelu djelovanja crtala dijelimo na: 11

1- crtalo s nepominim papirom 2 - crtalo s pominim papirom 3- fotocrtalo 4 - crtalo za izrezivanje 5- crtalo za glodanje. 6 7 8 9 10 11 12 13

14 15

6.ZVUNICI

(uredaji za govorni analogni izlaz)

Slika9.Primjer zvunika Raunarski ili multimedijalni zvunici su vanjski zvunici opremljeni sa mukim prikljukom koji se ukljuuje na zvunu karticu. Raunarski zvunici su obini pojednostavljeni stereo sistemi bez radia i ostalih integrisanih stvari.Postoji mnogo razliitih zvunika, od najobinijih stereo zvunika pa sve do 7.1 surround sistema sa naprednim opcijama.

7.BUENA PAPIRNA VRPCA I PAPIRNE KARTICE12

Buena papirna vrpca (engl. punched tape, paper tape, perforated tape) stalna memorija koja se sastoji od papirne vrpce kao medija za pohranu. Podaci se upisuju kao rupice izbuene na papirnoj vrpci.Program se prvo unosio runo u memoriju, pomou binarnih prekidaa, papirnih traka ili neto kasnije, buenih kartica.

8.FAKS MODEM

Slika 10.Modem Modem je ime za ureaj koji modulira analogni nosa signala (kao zvuk), i koji isto tako demodulira - dekodira digitalni signal sa analognog nosaa. Modem je iz raunara najee spojen na telefonsku liniju, ali mogue je spojiti modem na bilo koji podatkovni kabal ili na beini nosa signala.Uglavnom slui za spajanje na Internet, no njime je mogue slati i primati telefaks (ako je to fax modem), programirati da glumi automatsku sekretaricu. Radi tako da prevodi podatke koje dobije iz telefonske linije u podatke smislene raunalu i obrnuto.

9.IZLAZ ZA MIKROFILMOstvaruju izlaz digitalnih signala u abecednim znakovima ili crteima na 16.35 ili 105mm. Izlaz podataka je u umanjenom obliku ime se postie vea brzina izlaza nego kod pisaa ili crtaa.Potrebni ureaji za itanje projektori ili poveala.

10.VIDEO PROJEKTOR

13

Slika 11.Projektor Video projektor je ureaj koji prenosi sliku putem svjetlosnog snopa na neku povrinu ( obino platno ili goli zid ). U istom ureaju se vri transformacija elektrinog impulsa u osnovne boje koje se mjeaju u zavisnosti od boja snimljenih objekata.

11.ZAKLJUAK

Kroz povijest je tehnologija svojim napredovanjem i razvitkom pokazala rezultate koji su vidljivi u praksi. U informatikom svijetu taj napredak posebno se oituje u uporabi raunala.Svake godine nas impresionira sve vei broj tehnolokih inovacija No, to nije nita naprema onome to tek dolazi. Pogled na samo dio budunosti tehnologije fascinira. Veliki dio zasluga za to pripada tehnologiji, koja e u budunosti postati jo vaniji dio naeg ivota, ali e biti toliko diskretno integrirana u njega da je neemo ni primijetiti. Sam razvitak vidljiv je u omjeru koritenja monitora s katodnom cijevi i LCD monitora .Iako neki ljudi smatraju da je tehnologija pokazala rezultate na samom poetku te ostaju vjerni uporabi te vrste monitora ipak je velika veina prihvatila inovaciju LCD monitora te se sve vie upotrebljava i za osobne kao i za poslovne potrebe ovjeka.

14

Takv slian primjer moemo vidjeti u uprabi pisaa kao jednog od najbitnijeg izlaznog ureaja.Pojava laserskog pisaa zasjenila je uporabu iglinih pisaa iako su oni skuplji veih dimenzija i s poprilinom teinom ,no kakvoa otiska pobjeuje.Pisai s mlazom tinte takoer premauju uporabu iglinih pisaa svojom inovacijom cijenom te kvalitetom ispisa to znai da inovacije potiskuju stare ureaje iz uporabe a zanintrigiraju ljude svojom novinom kvalitetom i dosad nevienim karakteristikama. Izlazni ureaji (uz ulazne ureaje) su najbitnije komponente raunala kojim se ovjek svakodnevno koristi te oni svojim postojanjem i samim napredkom poboljavaju svjiet raunala u kojem danas ljudi ive te se njime slue.

12. LITERATURA

kolska knjiga,Zagreb, Enciklopedija, 2006, Svijet oko nas www.wikipedia.com (03.04.2008) www.zelenaucionica.mojblog.hr (03.04.2008)

16

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

15