brodski pomocni uredjaji

Upload: niksa-kusijanovic

Post on 11-Jul-2015

3.482 views

Category:

Documents


24 download

TRANSCRIPT

1. POMONIBRODSKIUREAJI 1.1. Osnove rada pumpiSvaka pumpa na brodu radi unutar nekog sustava. Kapljevina se usisava (iz mora, teretnih tankova, tankova gorivai maziva, kolaktora mora idr.), prolazi kroz usisni cjevovod i ulazi u pumpu. Pumpa povedava ukupnu mehaniku energiju kapljevine koja odlazi iz pumpe u tlani cjevovod, te prema izlazu iz cjevovoda (iskrcajnom tanku tereta, dnevnom tanku goriva, natrag u more i sl.).

Radni dio pumpe sastoji se od dva dijela i to usisnog dijela (Hs) koji obavlja radnju usisa od najnie razine tekuine do osovine pumpe i drugog dijela od osovine pumpe do najvie razine tlane tekuine u spremitu (Ht). Zbroj usisne i tlane visine daje nam ukupnu geodetsku visinu pod kojom pumpa radi (Hg). Hg = Hs + Ht Osim razlike visine pumpa mora svladati i razliku tlakova Dp = pt ps i razliite otpore (h) koji se sastoje odotpora trenja u cijevima.

Zbroj geodetske visine, visine razlike tlaka (Hp), visine razlike kinetikih energija (Hu) i visine otpora (Htr) naziva se manometarska visina (H) H = Hg + Hp + Hu + Htr Pri protjecanju tekuine kroz cjevovod pojavljuju se otpori koji ovise: - o duljini cjevovoda i o tome da li je cijev ravna, ili ima zavoja - o promjeru cjevovoda - o vrsti i koliini ugraene armature - o brzini protjecanja - o hrapavosti, tj. o kvaliteti i materijalu izraenog cjevovoda

Najvea usisna visina pumpe ovisi o temperaturi i gustoi tekuine. Pumpa moe besprijekorno raditi samo ako se unutar pumpe ne pojavljuje para, tj. sve dok tlak ne padne ispod tlaka zasienja. U praksi se ne moe postii visina usisa vea od 5 6, a u najpovoljnijem sluaju 8m. Kroz pumpu prolazi tekuina. Koliina koju pumpa usie jednaka je tlanoj. Osim usisnog tlaka pumpa posjeduje svoj tlak (tlana visina) koji ovisi o predanoj energiji. protoktekuine: Q = A W (m3 / s) dobavna visina (visina energije) : W H m g A = popreni presjek ; W = srednja brzina tekuine

5.2. Pumpe (podjela, osnovne karakteristike i primjena na broduPumpe su radni strojevi pomou kojih se fluidu dodaje energija radi njegovog transporta dobave na viu razinu, ili na vii tlak. Mehaniki rad koji se od pogonskog stroja predaje na pumpi pretvara se u potencijalnu i kinetiku energiju tekuine. Pumpe su hidraulini strojevi, ali postoje i zrane pumpe (vakuumske pumpe) za odvoenje zraka i plinova iz kondenzatora ili cjevovoda. Pumpe na brodu moemo podijeliti prema namjeni, visini dizanja, protoku tekuine, konstrukciji. Prema namjeni razlikujemo pumpe: - za rad glavnih porivnih strojeva, kotlova i kondenzatora - za sigurnost broda: kaljune, balastne i protupoarne - za upravljanje brodom: pumpe kod hidraulinih kormilarskih ureaja - za potrebe posade na brodu: pumpe pitke vode, tople vode, morske vode, pumpe slube evaporatora... - za brodsku slubu: pumpe balastiranja broda, za pretakanje goriva i maziva - za slubu tereta: pumpe za ukrcaj i iskrcaj tekueg tereta Prema visini dizanja razlikujemo: - pumpe koje diu tekuinu na malu visinu: kaljune, balastne, rashladne - pumpe koje diu tekuinu na velike visine: napojne, protupoarne, pumpe tekueg tereta Premaprotokutekuine pumpe dijelimo: - na pumpe za velike protoke: rashladne, balastne, tekueg tereta - na pumpe za male protoke: napojne, pitke, tople i morske vode za brodske potrebe Premakonstrukcijipumpedijelimosobziromnaelementkojipokreetekuinu: - pumpe s linearno pokretnim elementom (stapne, klipne, membranske) - rotacijske pumpe (centrifugalne, vijane, zupane) _ mlazne pumpe (su ejektori kod kojih ne postoje pokretni dijelovi i pogonski stroj, ve se koristipogonski fluid koji tjera tekudinu, giba se i mijea s tekudinom para, zrak, voda odgovarajudeg tlaka i brzine)

5.3.Turbopumpe- Dinamikepumpe Radna komora dinamike pumpe stalno je ispunjena tekuinom. Iz usisnog voda tekuina neprekidno ulazi u radnu komoru, preuzimajui energiju od radnog dijela pumpe (rotora) i neprekidno naputa komoru kroz tlani vod. Prema nainu djelovanja dinamike se pumpe mogu razvrstati u dvije glavne grupe: - centrifugalne pumpe (turbopumpe) - pumpenaprincipuposebnihhidrodinamikihuinaka

Osnovni su djelovi centrifugalnih pumpi: pogonsko vratilo, koje se spaja s pogonskim motorom (11), brtvenica (6) koja spreava da kapljevina izlazi iz kuita (statora) pumpe (2), u koju je smjeten rotor s lopaticama pumpe (9). Tekuina dolazi kroz usisnu cijev (1) u kuite (2) i rotor (9). Rotor hvata lopaticama tekuinu i mijenja joj smijer iz aksijalnog u radijalni. Centrifugalna sila koja pritom nastaje uzrokuje gibanje tekuine od sredita prema obodu rotora. Tekuina se od sredita prema obodu giba poveanom brzinom, pa u sreditu nastaje podtlak, te se usisava nova tekuina. Iz kuita se tekuina potiskuje u tlani cjevovod. Centrifugalna pumpa djeluje tako da se vrtnjom rotora s lopaticama tekuini daje velika brzina zbog koje tekuina na izlazu iz lopatica dobiva kinetiku energiju. Kapacitet ovisi o promjeru rotora i koliini tekuine u rotoru. Visina tlaka kod centrifugalnih pumpi ovisi o obliku lopatica, promjeru rotora i broju okretaja. to je vei broj okretaja, vea je centrifugalna sila, tj. vea je brzina i snaga pumpe. NEDOSTATCI: - Ako centrifugalna pumpa nije napunjena vodom, onda ne moe raditi tj. sisati tekuinu. Mora uvijek biti napunjena tekuinom bez zraka. S zrakom tj. plinom se zagrijava i dolazi do eksplozije. Zbog toga na tankerima u pumpama postoje termostati. Kad temperatura pree 100 oC, pumpa se automatski iskljuuje. Ukoliko nije montirana ispod razine tekuine, tada prije pogona mora biti napunjena tekuinom. Dobavna visina (H) jednog rotora je ograniena, pa se kod veih dobavnih visina stupnjevi pumpe moraju spojiti u seriju, tako da tekuina prolazi redom iz jednog rotora u slijedei, pa se ukupni porast tlaka ostvaruje u nekoliko stupnjeva. Postoje dakle jednostupanjske i viestupanjske centrifugalne pumpe.

Kod viestupanjske centrifugalne pumpe u prvom stupnju usisna tekuina pritjee iz usisnog cjevovoda prvom rotoru. Rotorske lopatice usisavaju tekuinu, zatim je poveanom brzinom istiskuju iz rotora prema obodu. Kada tekuina izae iz prvog stupnja (rotora), skree s njegova oboda i pritjee ulazu u drugi rotor. U drugom rotoru opet se djelovanjem centrifugalne sile poveava tlak i brzina tekuine i ona se na isti nain usmjerava k iduem rotoru, te nakon zadnjeg rotora s povienim tlakom protjee u tlanu cijev. Gubici u dinamikoj pumpi jesu: - hidrauliki (trenje tekuine u lopaticama i kuitu pumpe) - volumetrijski (proputanje tekuine izmeu rotora i statora) - mehaniki (trenje u leajevima i brtvenicama) Na osnovi ovih gubitaka svaka pumpa ima svoj ukupni stupanj djelovanja koji obino iznosi: - hp = 0,65 0,75 za visokotlane pumpe - hp = 0,70 0,80 za srednjetlane pumpe - hp = 0,75 0,85 za niskotlane pumpe Za pogon pumpe potrebna je snaga: priQ H je : g emu r P hp

P = snaga pumpe [W] Q = volumetarski protok [m3/s] hp = stupanj djelovanja pumpe [%] r = gustoa tekuine [kg/m3] g = ubrzanje sile tee [m/s2]

Kada minimalni apsolutni tlak tekuine u nekoj toki padne na vrijednost tlaka isparavanja, u toj toki poinje isparavanje i stvaraju se mjehurii pare, tj dolazi do pojave KAVITACIJE. Kad kavitacijski mjehur dospije u podruje statikih tlakova veih od tlaka isparavanja, tj kada u tekuini poraste tlak, mjehur pare trenutno kondenzira u obliku implozije (negativne eksplozije). Implozija kavitacijskih mjehura djeluje kao lokalni hidrauliki udar koji uzrokuje visoka lokalna optereenja na vrlo maloj povrini. Posljedica toga je ubrzana erozija materijala stijenke pumpe. Kavitacija se prepoznaje po jakom umu pri radu pumpe, smanjenju protoka i naglim trzajima kazaljke tlanog manometra.

5.4.Stapne (klipne) pumpeOve pumpe pripadaju skupini volumetrijskih pumpi. Za promjenu volumena koristi se linearno gibanje stapa, ili klipa. Mehanika energija pogona pretvara se u energiju tlaka fluida tako da se periodiki mijenja volumen radnog prostora, a transport fluida ostvaruje se periodiki. Prema nainu rada ove pumpe dijelimo: - na jednoradne, kod kojih se usis i tlaenje vri samo s jedne strane stapa ili klipa

-

na dvoradne, kod kojih se usis i tlaenje vri s obje strane stapa ili klipa na diferencijalne, kod kojih se usis vri samo s jedne, a tlaenje s obje strane stapa ili klipa

Prostor u cilindru ovih pumpi slui za usisavanje i tlaenje tekuine. Pri linearnom gibanju stapa ili klipa u cilindru se stvara podtlak i nadtlak kojim se regulira otvaranje i zatvaranje ventila. Razlikujemo stap i klip. Ukoliko je promjer pokretnog cilindra pumpe veeg dijametra u odnosu na hod, naziva sestap, a ako je promjer pokretnog cilindra manjeg dijametra u odnosu na hod, naziva se klip.

Kada klip ide iz GMT u DMT stvara podtlak i usisava fluid.Kada je u DMT i ide u GMT zatvara se usisni ventil, a pod tlakom se otvara tlani ventil i kretanje klipa izbacuje fluid.

Dvoradna stapna pumpa na brodu se esto koristikao kaljuna pumpa. Kod ovih pumpi protok je jednoliniji jer koristimo rad s obje strane stapa. Bolje su od jednoradnih stapnih pumpi, ali su vede, glomaznije.

Diferencijalna pumpa izvedena je kao dvoradna stapna pumpa s ventilom manje. Pri kretanju stapa prema goreotvara se usisni ventil (1) i tekudina ulazi u prostor ispod stapa. Istovremeno tekudina koja se nalazi iznad stapa izlazi kroz ventil (3) u potisni cjevovod. Za vrijeme hoda cilindra ventil (2) je zatvoren. Pri kretanju stapa prema dolje zatvara se ventil (1), a otvaraju se ventili (2) i (3) i dio tekudine usisava gornji dio stapa, a dio tekudine ide u potisni cjevovod.

Klipne pumpe ugrauju se u hidraulini sustav na brodu, u kormilarske ureaje, dizalice i druge ureaje. Na brodu se primjenjuju za sustave kaljue, za dobavu i transfer goriva, kao napojne i hidrauline. Kuite im je od lijevanog eljeza ili elika, cilindri od lijevanog eljeza, stapovi i stapajice od bronce. - Najosjetljiviji je dio pumpe zaporni ureaj, odnosno ventili koji se izrauju od bronce. karakteristike: - mali broj okretaja - pogonjena elektromotorom, mora imati reduktor za smanjenje broja okretaja - samousisne, mogu stvarati vakuum ili podtlak - glomazne su i teke

5.4.Ostale(vijane,zupaste,lamelaste,mlazne)Mlazne pumpe Kao pogonsko sredstvo slui fluid pod tlakom. Od mlaznih pumpi na brodovima se primjenjuju injektori i ejektori. U pogonsku mlaznicu dovodi se pogonski fluid visokog tlaka. Fluid strujei kroz mlaznicu zahvaa okolni fluid i predaje mu dio svoje kinetike energije. Tako velikom brzinom strujanja stvara podtlak u usisnoj komori i usisava sekundarni fluid. U sapnici mijeaju se pogonski i sekundarni fluid. Fluidi mlazne pumpe mogu biti kapljevine, pare i plinovi. Za ove pumpe upotrebljavaju se razni nazivi: ejektori, injektori, eduktori. Ejektori na brodu slue kao vakuum pumpe. Upotrebljavaju se za kondenzatore parnih postrojenja, isuivanje tankova tereta na tankerima... Injektori su se koristili na ratnim parnim brodovima.

Zupastepumpe Zupaste su pumpe rotacijske pumpe u kojima se kapljevina transportira kroz prostor to ga ine prostori meu zupcimazupanika i kudita pumpe. Sastoji se od kudita i od dvaju ili

vie zupanika, od kojih je jedan pogonski. Pri rotaciji zupanika napuni se prostor izmeu zubaca i kuita tekuinom i ulaskom zubaca jednog zupanika u meuzublje drugog zupanika nastaje tlak u potisnom vodu. Volumenski stupanj djelovanja iznosi hv = 0,6 0,7. Na brodu se upotrebljavaju za ulje ili gorivo. Kuite se izrauje od lijevanog eljeza, a zupanici i osovina od elika. Tekuina u zupastim pumpama mora biti potpuno ista, jer bi neistoa otetila zupanike. Zato se ispred pumpe uvijek ugrauje filter za otklanjanje mehanikih neistoa iz tekuine.

Vijanapumpa Sastoji se od jednog ili vie spiralnih vijaka, pravokutnog ili okruglog navoja, u kojima se tekuina zahvaa i potiskuje u smijeru kretanja spirale. Prema smijeru strujanja tekuine kroz pumpu razlikujemo: - jednovijana jednostrujna pumpa (na brodu se koristi kao pumpa kaljunog separatora u strojarnici) - dvovijana jednostrujna pumpa (koristi se za transport nafte i ulja u strojarnici) - trovijana dvostrujna pumpa (koristi se na brodu kao pumpa tereta) - Zauzimaju manji prostor, vrlo su jednostavne i pouzdane u radu, gibanje tekuine je ravnomjerno, kontinuirano, pa su gubitci kroz pumpu vrlo mali. - Ugrauju se horizontalno, koso i okomito, a radni tlak im iznosi i preko 200 bara pri 2800 o/min

5.4.CentrifugalnapumpasazranimejektoromDinamike pumpe nisu samous. Za normalan rad usisni cjevovod i kuite pumpe moraju biti napunjeni tekuinom. Brodske pumpe koje su smjetene ispod lake vodene linije i imaju direktnu vezu s morem uvijek su naplavljene. Pumpe kaljue, te protupoarne pumpe, koje nisu naplavljene tekuinom, izvode se sa samousisnim ureajem koji moe biti sastavni dio pumpe, ili neovisan o pumpi. Sustav se sastoji od cijevi, pumpe i ejektora koji radi na komprimirani zrak, elektrine tlane sklopke, temagnetskog ventila koji proputa zrak za rad ejektora.

Kada padne tlak na tlanoj strani pumpe, tlani prekida (2) ukljui magnetski ventil (6), koji se otvori i propusti komprimirani zrak u ejektor (5). Protok komprimiranog zraka preko cijevi (4) otvara pneumatski ventil (8) a strujanjem komprimiranog zraka kroz ejektor stvara se podtlak u cijevi (7) i kuitu pumpe (1). Kada se usisna cijev i kuite napune tekuinom, djelovanjem stvorenog podtlaka, pumpa poinje normalno raditi. Na tlanom cjevovodu povea se tlak i preko tlane sklopke (2) zatvara magnetski ventil (6) i dotok zraka u ejektor (5). Zbog mogunosti kvara magnetskog ventila i tlane sklopke ugraena je vremenska sklopka kao zatita.

Automatskiejektorskiureajcentrifugalnepumpe - Ejektori mogu imeti funkciju kod kaljue, isisavanja iz tankova tereta i kod centrifugalnih pumpi za iji rad je potrebno da budu uvijek pune tekuine.

UPRAVLJAKI ORMARI

EJEKTOR

TLACNA SKLOPKA

MOTOR PUMPE

- Ukoliko u pumpu doe zrak, na tlanoj strani pumpe stvara se podtlak koji ukljuuje tlanu sklopku. - Tlana sklopka daje impuls u upravljaki ormari koji upravlja ejektorom - Ejektor iz pumpe isie sav zrak i kroz pumpu ponovo potee fluid, te na tlanoj strani daje vei tlak koji iskljuuje tlanu sklopku, te se potom iskljuuje i ejektor - Ovo iskljuivanje moe se vriti i pomou ventila na plovak ( na usisnoj strani)

PUMPA

5.4.Kompresori (osnove rada, podjele, primjena na brodu)Kompresori su toplinski radni strojevi koji zrak, plin ili paru stlaivanjem prevode iz jednog energetskog stanja u drugo, energetski vrijednije stanje (pri viem tlaku), troei energiju dobivenu od elektromotora, motora s unutarnjim izgaranjem i sl. Veliine koje utvruju energetsko stanje plina jesu tlak, temperatura i volumen. Kompresija plina moe se postii:- volumetrjskim princpom - karakterizira ga periodina pulsirajuda dobava komprimiranog plina (klipni kompresori) - dinamikim principom karakteristika mu je neprekidna dobava i postojano strujanje plina kroz kompresor (turbokompresori)

Prema postignutom tlaku razlikujemo: - vakuumski kompresori (usisavaju plin iz prostora znatno nieg tlaka od okolinog) - puhaljke (usisavaju plin okolinog tlaka i komprimiraju ga najvie do 5 bara) - kompresori niskog tlaka (komprimiraju plinove do 10 bara) - kompresori srednjeg tlaka (komprimiraju plin do oko 100 bara) - kompresori visokog tlaka (postiu tlak i do 500 bara) - superkompresori (postiu ekstremno visoke tlakove iznad 1000 bara) Kompresori se na brodu primjenjuju - za dobivanje zraka pod tlakom , koji nam slui za upuivanje strojeva - za automatiku broda, za pogon pneumatskih alata - za brodsku sirenu - za rashladnu tehniku tereta, provijanta i klime

Kompresore se moe podijeliti - prema konstrukciji: stapni, turbokompresori, rotacijski kompresori i ventilatori - prema nainu rada: jednoradni, dvoradni, jednostupanjski, viestupanjski - prema hlaenju: hlaeni vodom, hlaeni zrakom, nehlaeni Stapni kompresori su kompresori koji se najee upotrebljavaju na brodu i to za dobavu zraka za upuivanje motora i u rashladnoj tehnici. To su strojevi koji kretanjem stapa unutar cilindra dobavljaju plinove iz prostora nieg tlaka u prostor vieg tlaka. Sastoje se od stapa, usisnog i tlanog ventila. Podmazivanje je tlano i cirkulacijsko pomou privjeene zupaste ili vijane pumpe. Turbokompresori su toplinski radni strojevi koji mehaniku energiju dobivenu od pogonskog stroja pretvaraju u potencijalnu energiju plina ili zraka. - prednosti su im to postiu velike brojeve okretaja, nemaju usisnotlanih ventila, rade tiho, bez udaraca i lako se odravaju. Broj okretaja im je 1500 3000 o/min. - problemi s ovim kompresorima su to im rotor mora biti izbalansiran,jer bi i najmanja razlika u raspodjeli masa kod velikog broja okretaja mogla proizvesti kritine vibracije koje bi unitile kompresor. Broj lopatica statora jednak je broju lopatica rotora. Skrene li kolo rotora struju plina tako da na njegovom izlazu struja ima okomit, radijalan smijer s obzirom na osovinu rotora, turbokompresor je radijalan. Ako struja plina i nakon naputanja kola rotora struji paralelno s osovinom rije je o aksijalnom turbokompresoru. iroka je primjena turbokompresora na brodu i to za dobavu zraka plinskih turbina, za ispiranje i prednabijanjecilindara dizelskih motora, kod transporta itarica, kod parnih kotlova i dr.

Rotacijski kompresori U rotacijske kompresore spadaju kompresori kod kojih stap izvodi rotacijsko kretanje, kao to su: - kompresori s lamelama - kompresori s ekscentrinim rotorom - rotori raznih profila - vijani kompresori Kontrola rada kompresora moe biti automatska i runa.

5.4.Ventilatori (osnove rada, podjele, primjena na brodu)Ventilatori na brodovima slue za dobavljanje svjeeg zraka ili isisavanje neistog zraka. Koriste se za: - ostvarenje prisilne cirkulacije zraka u stambenim i slubenim prostorijama - dobavu zraka za rad dizelskih motora i kotlova - sniavanje temperature u strojarskim i kotlovskim prostorijama - odvoenje tetnih, eksplozivnih, zapaljivih plinova iz prostora za teret Prema principu rada ventilatori se dijele na: - centrifugalne (radijalne) - propelerske (aksijalne) Ovisno o tipu ventilacije ventilatori se dijele na: - usisne - tlane - cirkulacijske Zavisno o tlaku kojeg daju, ventilatori mogu biti: - niskog tlaka (do 1100 Pa) - srednjeg tlaka (od 1100 do 2500 Pa) - visokog tlaka (vie od 2500 Pa)

Pogon brodskih ventilatora izvodi se najee pomou elektromotora. - Ventilator se sastoji od lopatica, kuita i rotora Centrifugalni ventilatori koriste se za dobavu zraka pod svim moguim uvjetima. - Zrak se usisava kroz otvor koji je u centralnom dijelu kuita i usmjerava se na lopatice rotora. One potiskuju zrak u spiralno kuite. Pod djelovanjem centrifugalne sile ovaj zrak tei prema obodu , stvarajui vei tlak u izlaznom otvoru. Aksijalni ventilatori obino se koriste tamo gdje je potreban veliki protok zraka pri relativno niskim tlakovima. Kapacitet aksijalnih ventilatora velikih snaga moe se regulirati zakretanjem krila propelera. - Aksijalni ventilatori sigurniji su od centrifugalnih Aksijalni ventilator nee poveati broj okretaja ako se strujanje zraka prekine ili smanji.Centrifugalni de ventilatori u tim uvjetima osjetno povedati broj okretaja

-

Aksijalni ventilatori konstrukcijski su veih dimenzija i mase Aksijalni ventilatori, za razliku od centrifugalnih ne utjeu jedan na drugog kad rade pod razliitimopteredenjem i tlae u isti prostor.

Snaga ventilatora :

P=Qp

Q = protok zraka ; p = ukupno poveanje tlaka

Efektivna snaga za pogon ventilatora : h = stupanj djelovanja ventilatora (0,3 0,8)

Pe

P

h

5.4.Separatoritekoggoriva,lakogdizelgorivaiuljazapodmazivanje- Sustav separatora goriva i ulja Separator tekog goriva proiava gorivo iz talonog ili dnevnog tanka (recirkulacija) i tlai u dnevni tank. Separator ulja proiava ulje za podmazivanje i hlaenje u recirkulaciji iz sabirnog u sabirni tank i mora biti uvijek u pogonu. Separator dizel goriva proiava gorivo iz talonog u dnevni tank dizel goriva. Separatorseupuujeslokalnogpanelakakoslijedi: 1. ukljuiti grija, tj. otvoriti ventile pare na grijau 2. postaviti ulazni ventil ulja ili goriva u separator na poziciju zatvoren 3. provjeriti da li ima dovoljno vode u radnom tanku i ako treba nadopuniti je pomou nadolijevnog ventila 4. provjeriti da li temperatura goriva ili ulja na izlazu iz zagrijaa ima radnu veliinu 5. uputiti separator i kontrolirati da li se je nakon dvije minute broj okretaja separatora ustalio - gorivo ili ulje cirkulira kroz zagrija pomou pumpe privjeene na separatoru Kada je gorivo ili ulje dostiglo radnu temperaturu, a separator radni broj okretaja, separator se moeukljuiti u radni proces

Separatori su osposobljeni i za automatski rad. Poslije svakog ispiranja separatora bubanj mora biti ist.Ako se blato nakupi iznad gornje granice u bubnju, unitava se vodena brtva. Zbog toga se separator mora redovito ispirati prije nego se nakupi prevelika koliina taloga u bubnju. Kada temperatura ulaznog goriva ili ulja padne na donju kritinu toku, separator de se zaustaviti zbog preopteredenja (inae bi dolo do unitenja vodene brtve). Zbog stalne potronje radne vode tank se mora runo nadopunjavati.

Radna temperatura separiranja je: - tekenafte9098oC - mazivogulja8085oC - dizelgoriva4060o C

SUSTAV SEPARATORA GORIVA I ULJA

TOPLA NAPOJNATANK NAPOJNE VODE

(POTROAI) REG TEMP BY PASSRADNI VENTIL

GRIJAC

NAPOJNI VENTIL

U TALONI ILI DNEVNI TANK

TALOG, BLATO

IZ TALONOG ILI DNEVNOG TANKA U BLATNI TANK

SEPARATOR ULJA ZA PODMAZIVANJE

GRIJA

VIDOKAZNO STAKLO

ULAZ TOPLE VODE ULAZ TOPLE

ULAZ U SEPARATOR

IZLAZ TALOGA IZLAZ VODE U KALJUNI TANK

PUMPA ZA PODMAZIVANJE GL. MOTORA

IZ GLAVNOG MOTORA

FILTER SABIRNI TANK

ISTO ULJE

U separatoru se odvaja samo voda. Separator moe raditi samo ako mu uvijek dotie ista koliina ulja, stoga se runo pomou ventila kontrolira koliina protoka koja ovisi o temperaturi koju imamo u zagrijau ulja. Tada separator radi ispravno. Cijelokupno ulje iz sustava se mora u 24 sata separirati 1,5 2 puta, a ako su ulja aditivna , separacija se mora izvriti 4 5 puta. Ulja dijelimo na: mineralna (voda iz ulja se u separatoru uspjeno odvaja) deterdentna (prodorom vode u ulje nastaje emulzija koja se ne moe separirati)

Na brodu se koriste mineralna ulja.

Na slici je prikazan bubanj samoistilac posebnoizraen za primjenu na brodovima za proidavanje i odstranjivanje vode. Bubanj samoistilac ima slog tanjura. Moe se koristitikao istilac (purifikator) ili bistrilac (klarifikator), ovisno o namjeni. Talog i krute tvari se izbacuju iz bubnja pri radu, pri punoj brzini vrtnje istioca. Za izbacivanje taloga u dovodnom cjevovodu vode za upravljanje ugrauje se kuglasti ventil kojim se upravlja runo, ili automatski elektromagnetski ventil, koji se otvara priblino svakih 8 10 sekundi. Bubanj ima slog tanjura koji mu omoguduju savreno odjeljivanje ulja od vode i odstranjivanje krutih estica.

Sustaviproiavanja Proiavanje lakih goriva vri se u jednom stupnju tj. u purifikatoru, a proiavanje tekih goriva moe se vriti ujednom ili u dva stupnja. U prvom stupnju u purifikatoru, odstranjuju se glavni dijelovi neistode i vode. U drugom tzv. sigurnosnom stupnju, u klarifikatoru odstranjuje se ostatak neistode. U novijim separatorima samoistiocima proces proidavanja tekih goriva vri se u jednom stupnju.

Na slici je prikazan bubanj separatora za proiavanje tekog goriva u dva stupnja i u jednom stupnju. ista mineralna ulja, ako u njima ima vode, proiavaju se uvijek u centrifugalnom istiocu s bubnjem purifikatorom. U komori izgaranja dizel motora uizvjesnim okolnostima moe se stvarati sumporna kiselina, koja doe li u dodir sa sustavom ulja moe izazvati tete (npr. korozija odreenih dijelova dizel motora). Da se to izbjegne, ulje se u bubnju istioca pere toplom vodom. Ako se za to koriste deterdentna ulja, pranje se smije vriti samo prema uputama proizvoaa ulja, jer ona sadre dodatke koji se mogu u vodi rastvarati, ili pak s vodom mogu stvarati tetnu emulziju. Ako je i potrebno prati ulje vodom uvijek treba koristiti bubanj istilac purifikator.

Proiavanjeuljazapodmazivanje Ulje za podmazivanje dizel motora izloeno je oneienju od metalnih i ugljenih estica, hre iproizvoda oksidacije asfalta, te u njemu ima vode koja nastaje kao kondenzat, ili zbog proputanja iz rashladnog sustava. Teka goriva koja se upotrebljavaju za rad dizel motora u pravilu izazivaju oneienje, jer odreene koliine kiselina nastalih tijekom izgaranja u cilindru dospiju u karter motora i pomijeaju se sa uljem. Sva navedena oneienja izazivaju troenje okretljivih dijelova dizel motora. Zbog toga je vano neistou stalno odstranjivati, to se uinkovito obavlja u centrifugalnom istiocu. Proiavanje ulja za podmazivanje i hlaenje stapa dizel motora moe se vriti na dva naina:- mimovodni nain (by pass), gdje se kroz centrifugalni istilac provodi samo dio koliine ulja koja je u protoku - proidavanje s punim protokom kroz centrifugalni istilac

5.10. Automatizacija rada suvremenih separatora (tekog goriva i ulja za podmazivanjeAutomatski rad separatora goriva FUNKCIJE: 1. optimalan rad separatora- gubitci prilikom izbacivanja taloga moraju biti to manji - vrijeme izmeu dva izbacivanja taloga treba biti to due, a da ne doe do skrudivanja taloga na obodu bubnja

2. uteda na eksploatacijskim trokovima produljenjem rada separatora izmeu dva redovna ienja 3. sigurnosna zatita od velikih vibracija

PRINCIP RADA: - neisto gorivo se kontinuirano dovodi u separator (ak i pri izbacivanju taloga) - isto gorivo kontinuirano izlaziseparirana voda i mehanike neistode skupljaju se na obodu bubnja i granina ploha se pomie prema unutranjosti

-

ako u istom gorivu ima puno vode to je znak slabe separacije, te treba ispustiti vodu i talog

FUNKCIJE AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA UREAJA SEPARATORA: a) regulacija temperature separiranog medija (alarm niske i visoke temperature) b) slab protok istog medija (slijedi alarm) c) nema signala o poetku izbacivanja taloga (alarm) d) vibracije pri radu (alarm) Kontrola rada separatora Kontrola rada separatora je dio Power Chief-a i ukljuuje automatsku kontrolu rada separatora. Vremenski razmak izmeu dva ispiranja separatora moe se odrediti i regulirati za svaki separator posebno. Upuivanjeseparatora Separator se upuuje i zaustavlja s lokalne ploe gdje se moe odabrati da li e rad separatora biti automatski ili runo kontroliran Prebacivanjesrunognaautomatskiradseparatora Separator se ispire proiava u odreenim intervalima prema preporukama proizvoaa ili prema radnim uvjetima. Ako je separator zaustavljen pri automatskoj kontroli rada, ve je izvren prvi dio procesa ispiranja i bubanj ostaje otvoren i spreman za slijedee operacije, te ima dovoljno rotacionog momenta inercije za izvravanje ovog kratkog proiavanja. Prebacivanje s automatskog na runiradseparatora Proces ispiranja momentalno se prekida. Prekinuta je elektrina veza s kontrolnim relejima i alarmi su poniteni, a funkcije kontrole ili regulacije nisu izvrene

5.4.KormilarskiureajKormilarski ureaj mora udovoljiti zahtjevima koji se odnose na upravljanje brodom. Pod time se podrazumijeva: - stabilnost smijera vonje (sposobnost dobrog odravanja eljenog smijera) - sposobnost okretanja (osobina kormila da slua, a brod da napravi to manji krug okreta) - osjetljivost ureaja (sposobnost ureaja da brzo promijeni eljeni smijer) Propisi klasifikacijskih drutava zahtijevaju da svi brodovi budu opremljeni nezavisnim glavnim i pomonim kormilarskim ureajem. hidraulikikormilarskiureaj

Runim kormilom s upravljakog mjesta (6) pokree se rotacijska klipna pumpa , koja se nalazi u upravljakom stalku (6), a slui kao dava telemotora. Prema smijeru okretanja kormilarskog stroja tj. pumpe davaa pokree se klip primaa telemotora u jednom ili drugom smijeru. Time se preko sklopa poluga podeava kapacitet rotacijske klipne pumpe (10) hidraulikog kormilarskog stroja. Ako pri preoptereenju prekotlani ventil (3) propusti tekuinu i kormilo zauzme neki neeljeni poloaj, pumpa se pomou poluga opet postavi u poloaj dobave i avtomatski vraa kormilo u poetni poloaj. Stvarni poloaj kormila moe se oitati pomou elektrinog indikatora(4) na mostu povezanog izravno s osovinom kormila. iropilot je obino izveden kao elektrino daljinsko upravljanje Ureaj iro pilota omoguava dvije vrste elektrinog daljinskog upravljanja: - runo elektrino upravljanje s mosta - automatsko upravljanje pomou iro kompasa

Rotacijskikormilarskiureaji U novije vrijeme poeli su se graditi hidrauliki kormilarski ureaji s rotacijskim krilima kako je prikazano na slici. Vidljivo je da ovakav stroj zauzima vrlo malo prostora. Kod ove je izvedbe na osovinu kormila privren rotor s tri krilca koja se pod pritiskom tekuine okreu u. kuitu s tri komore Kada prijemnik impulsa pomakne motku za upravljanje dobave pumpe s promjenljivim stapajem, poinje u lijevi ili desni dio svake komore ulaziti tekuina pod tlakom ovisno o potrebnom smijeru otklona kormila i pritiskati na krilca rotora,te tako zakretati kormilo.

5.12.Rashladniureaji(primjenanabrodu,osnoveradaparnih kompresorskihrashladnihureaja)Danas brodovi transportiraju izmeu ostalog i velike koliine tereta koji tijekom prijevoza mora biti podvrgnut procesima hlaenja ili zamrzavanja. Svi brodovi imaju ugraen rashladni ureaj za ouvanje ivenih namirnica neophodnih za boravak posade i putnika na brodu. Trajnost prehrambenih proizvoda na brodu ograniena je uslijed: - fizikalnih promjena (isparavanje vode, gubitak arome ili okusa) - kemijskih i biokemijskih promjena (proces sazrijevanja, hidrolize, vrenja i oksidacije) - djelovanja mikroorganizama (gljivica, bakterija, kvasca i dr.)

Sve se ove negativne promjene usporavaju i sprijeavaju niskom temperaturom i dobro izabranom relativnom vlanou, te ravnomjernim strujanjem rashladnog zraka. Za ugodniji boravak u prostorijama koriste se ureaji za klimatizaciju zraka. Za prijevoz ukapljenih plinova (LNG,LPG) grade se specijalni brodovi koji teret prevoze pod tlakom uz odgovarajuu termiku izolaciju spremnika tereta. Rashladne sustave na brodovima moemo podijeliti na: a) rashladni sustav za brodsko skladitenje ivenih namirnica (provijant) b) rashladni sustav za hlaenje i odravanje tereta na potrebnoj temperaturi c) rashladni sustav za ukapljivanje plinova d) sustav klimatizacije e) rashladni ureaji za ouvanje sredstava za gaenje poara sa CO 2 Veliina i tip rashladnog sustava na brodu ovise o veliini i vrsti broda.

U rashladnim skladitima i u skladitima ivenih namirnica javljaju se dugi cjevovodi od isparivaa do kompresora.Iako je cjevovod izoliran, zbog njegove duine dolazi do hlaenja plina iz suho zasidenog stanja u zasideno stanje. Da tekudina rashladnog medija ne bi dospjela u kompresor gdje moe izazvati hidrauliki udar, u usisnom vodu ispred kompresora , a u cjevovodu ispred regulacijskog ventila, ugrauje se pothlaiva. Na slici je shematski prikazan takav sustav.

Kaskadnoparnikompresijskirashladniureaji Brodovi za prijevoz ukapljenih plinova opremljeni su rashladnim sustavom za ukapljivanje plina na vrlo niskim temperaturama, niim od 70oC. Za ovako niske temperature vrlo su povoljni kaskadni rashladni ureaji koji mogu biti viestupanjski. Na slici je shematski prikazan kaskadni rashladni ureaj s dva kompresora.

Para stanja 1 usisava se u kompresor (LK2) i adijabatski tlai (od toke 1 do toke 2) i pri stanju2 ulazi u kondenzator ispariva gdje se ohladi i kondenzira (od toke 2 do 4) predajui svu toplinu kondenzacije isparivau prvog sustava koji je u sprezi s drugim sustavom. Ekspanzijskim ventilom (RV2) priguuje se tekui radni medij (od toke 4 do toke 5). U isparivau se postie niska temperatura isparavanja (od toke 5 do toke 1), te se tako oduzima toplina (Qo) za potrebe rashlade. U gornjoj kaskadi ciklus radi na vioj temperaturnoj razini. Paru radnog medija pri stanju 6 kompresor L K1 usisava, te usisani plin tlai (od toke 6 do toke 7) i u stanju 7 s odreenim i temperaturom dovodi u kondenzator, gdje se para kondenzira i pothlauje (od toke 7 do toke 10). Pothlaeni tekui medij stanja 10 priguuje se u regulacijskom ventilu (RV) do stanja 11 i onda ulazi u ispariva kondenzator. U isparivau gornje kaskade isparava rashladni medij oduzimajui toplinu plinovito tekuem rashladnom mediju donje kaskade (ispariva kondenzator). Zbog sprezanja, temperatura isparavanja gornje kaskade za nekoliko je stupnjeva nia od temperature kondenzacije donje kaskade.

5.13.AutomatskiradrashladnogureajaprovijantaZa skladitenje svjee hrane na brodu predvieni su specijalni rashladni prostori i sustavi. Ovakva postrojenja nisu u principu konstruirana za rashlaivanje ili zamrzavanje velikih koliina robe, ve zaskladitenje ved rashlaene ili zamrznute robe. Njihova je namjena da za odreeno vrijeme ouvaju kvalitet proizvoda i nazivaju se Provijanti.

Na tlanoj strani kompresora nalazi se manotermometar za oitavanje tlaka i temperature na izlazu rashladnog fluida iz kompresora. Visokotlani presostat ugraen na cjevovodu manometra titi kompresor od povedanog tlaka u sustavu. U sklopu kompresora ugraen je odvaja ulja kojem je namjena izdvajati to vie ulja iz toplog rashladnog medija na izlazu iz kompresora. U kondenzatoru se stlaeni plin hladi i ukapljuje rashladnom morskom vodom. Na cjevovodu morske vode ugraen je regulacijski ventil kojim se regulira protok vode kroz kondenzator. Prolaskom kroz razna klimatska podruja, temperatura mora je promjenljiva, to bi negativno utjecalo na rad rashladnog sustava kad ne bi bilo ragulacijskog ventila. Iz kondenzatora kapljevina odlazi u spremnik tekudeg rashladnog medija. Kondenzator i spremnik zatideni su sigurnosnim ventilima reguliranim na tlak 10% vedi od radnog. Iz spremnika medij prolazi kroz suilac zbog odstranjivanja eventualne vlage. Na daljnjem putu tekudi medij prolazi kroz pokaziva protoka i izmjenjiva topline (pothlaiva), koji pregrijava plin koji ide prema kompresoru i pothlauje kapljevinu koja ide prema isparivaima. Tekudi medij dalje se krede preko filtera u magnetski ventil koji je upravljan termostatom, u ekspanzijski ventil i zatim u ispariva. U sluaju kvara magnetskog ventila ili ekspanzijskog ventila, postoji zaobilazna (by-pass) mogudnost rada sustava s runim ekspanzijskim ventilom. Svaki magnetski ventil upravljan je termostatom (ts) odgovarajude rashladne prostorije. U isparivau medij ispari oduzimajudi toplinu okolini. kada se u rashladnim prostorijama postigne odgovarajuda (minimalna) temperatura termostat prekida dovod struje magnetskom ventilu, ime se zatvara protok rashladnog medija, tlak na ulazu u kompresor pada, a povedava se na tlanoj strani kompresora. Presostat niskog tlaka koji se nalazi na usisnoj strani kompresora prekida dovod napajanja pogonskom elektromotoru kompresora.

a se

ki

u se

ta

uje

bi

ne.

im

ije

lina

m,

ra.