Racunari

Izlazni i ulazni uredjaji

Sta su izlazni uredjaji ?•To su uređaji koji pretvaraju podatke iz računala u u oblik prihvatljiv okolini.To su jedinice koje služe za pretvaranje binarno-kodiranih informacija iz središnje jedinice računala u oblik pogodan za korištenje čovjeku. Najčešći izlazni uređaji su monitor i štampač. Monitori i grafičke kartice prikazuju tekst, grafiku i slike. Kvalitetnije grafičke kartice mogu na monitoru prikazati i video isječke.Na štampačima možete štampati tekst i grafiku od gotovih sličica do profesionalnih inženjerskih nacrta. Zvučnici koji sve više postaju standardan dio multimedijskih računala reproduciraju muziku, ljudski glas ili zvukove generirane pomoću računala.

Koji su izlazni uredjaji ?•Monitor•Ploter•Štampač•Zvučnici i slušalice

Monitor

Prikazuje podatke iz računala na svom zaslonu u čovjeku razumljivom obliku.S računalom se povezuje posredstvom grafičke kartice čija je zadaća pretvarnje digitalnih signala iz računala u sliku na zaslonu.Slika na zaslonu je rasterska (sastoji se od određenog broja piskela). Izlazni uređaj s kojim ćete se najprije sresti pri radu sa računalima jest monitor.Monitor je sastavni dio svakog računala i neizbježan je pri komunikaciji korisnika sa računalom. Monitori mogu biti monokromatski koji prikazuju jednu boju na tamnoj ili svijetloj pozadini, crno-bijeli koji prikazuju različite nijanse sive, i u boji. Kako cijene monitora u boji sve više padaju, monokromatski i crno-bijeli monitori se sve više izbacuju iz upotrebe. Ali, pošto monokromatski i crno-bijeli monitori troše manje energije, koštaju manje i zahtijevaju jednostavnije (tj. jeftinije) grafičke kartice, još uvijek mogu biti od koristi u poslovnim primjenama. Monitori obično imaju veću širinu od visine, ali postoje i veći modeli koji su "postavljeni postrance". To korisniku omogućava da na ekranu vidi cijeli dokument, što je od velike pomoći prilikom pripreme za štampu.

Vrste monitora 1. Crt monitor2. Lcd monitori3. Plazma monitori

Crt monitori

To je grafički izlazni uređaj temeljen na katodnoj cijevi koju je izumio Karl Ferdinand Braun. Većina računarskih monitora liči na televizore, zato što se slika na monitoru i na televizoru prikazuje na isti način, pomoću katodne cijevi.Katodna cijev (engl. cathode ray tube, CRT) je vakumska cijev na čijem je jednom kraju ekran monitora, a na drugom konektori.Slika se prikazuje pomoću (nevidljivih) snopova elektrona koji se emitiraju iz vrata katodne cijevi i gađaju fosforni premaz sa unutrašnje strane ekrana.

Karakteristike: Velika tezina

Veliko zauzimanje prostora Visoka potrošnja el.energije

Imaju veoma dobru kvalitetu Oštrinu slike

Promjenjljiva rezolucija

Lcd monitoriLCD ili ekran s tekućim kristalima (također se zovu i flat panel ili flat screen), su tanki sendvič stakla između kojih se nalazi materijal od tekućih kristala. Kad se izlože električnoj struji,

molekule tekućeg kristala mijenjaju orijentaciju tako da provode ili blokiraju svijetlo, što na kraju stvara sliku. Svaki piksel je sastavljen (u većini slučajeva) od crvenog, zelenog i plavog subpiksela. Većina LCD monitora također ima ugrađene TFT tranzistore unutar panela kako bi se reduciralo miješanje signala između piksela i poboljšala stabilnost slike. Poimanje LCD

(Liquid Cristal Display) tehnologije ekrana od tekućih kristala, puno je šire od njenog jednostavnog povezivanja s najnovijom računalnom tehnologijom. Ekrani temeljeni na tekućim kristalima već su dugi niz godina u uporabi kod ručnih kalkulatora, satova i mnogih kućanskih aparata.

Prednosti :

• Puno manja tezina• Manja potrosnja od ekrana baziranih na katodnoj cjevi

• Manja debljina

 

Plazma monitoriPlazma predstavlja delimicno jonizovan gas. Jonizacija moze da se izvrsi temperaturom ili

nnaponom. Cilj je elektronima saopstiti dovoljno energije da neki od njih mogu da se otkinu iz omotaca atoma. U celini gledano, plazma je neutralna zato sto postoji ravnoteza pozitivnog I negativnog naelektrisanja.

Plazma je posebno stanje u materiji. Bitno svojstvo je da moze da proizvodi struju. Pod dejstvom elektricnog polja joni i elektroni se krecu i sudaraju sto za posledicu ima emitovanje svetlosti. Plazma monitori izmedju 2 staklene ploce imaju nekoliko stotina hiljada celija koje su ispunjene nekim plemenitim gasom. Ako je monitor u boji za svaku tacku na ekranu postoje 3 vertikalne i horizontalne elektrode koje sluze za pocetnu jonizaciju gasa u celijama i koordinatno upravljanje strujama celije. Povrsina celija je premazana fosforom kao kod CRT monitora.

PloterPloter je izlazna naprava namjenjena izradi crteža i nacrta, osobito većih dimenzija i

odličnog kvaliteta. Ploter iscrtava sliku pokretanjem pera preko površine papira na proizvoljan način. U tehnologiji plotera s ravnom pločom (flatbed plotter) papir se

pričvršćuje na ploču elektrostatskim nabojem, vakuumom ili nekim drugim načinom. Pero se postavlja na početnu tačku crte i spušta na površinu papira. Pero se pokreće po površini

papira do krajnje tačke i tada se podiže. Ovaj uređaj analogan je vektorskoj tehnologiji crtanja. U tehnologiji rotacijskih plotera (drum plotter) papir se rotira pomoću bubnja koji

rotira, a pero se pokreće duž linijske putanje uzduž bubnja u oba smjera.

ŠtampačŠtampač je uredjaj kojim se podaci (slike,tekst ili obeje) ispisuju sa računara

na papir.Sa digitalnim fotoaparatima pojavili su se štampači koji se ne koriste računar za ispisivanje slika,već je moguće odštampati sliku direktno

iz memorije iz foto-aparata.

•Vrste štampača

.1. Laserski štampači štampaju na papir pomoću lasera,koji osvjetljava bubanj i time

naelekstrise površinu bubnja.Zatim bubanj prolazi kroz toner gdje se na naelektrisane djelove bubnja i prah ostane na papiru.

Na kraju papir prolazi kroz grejač koji začepe prah na papiru.Najefikasniji je u ispisivanju tekstova jer postiže mnogo veće brzine od iglačnih štampača.Postoje i laserski štampači u boji. 2. Mlazni štampači štampaju tako što iz rezervoara mastilu mlazom gađaju papir:

u svakoj sekundi ispali se oko 50,000 kapljica mastila.Postoje rezervoari za crnu i kolor štampu. Mlazni štampači su najeftiniji za štampanje slikau boji,jer se mogu kupiti već za nekoliko hiljada dinara.

3. Matrični štampači štampaji pomoću iglica,koje preko trake s bojom udaraju u papir.Najjeftiniji su za ispisivanje dokumenta u više kopija.Zbog sporosti i velike buke koju proizvodi,ovi štampači se sve manje koriste.Matični štampači štampaju samo jednom bojom,zavisnosti od trake koju koristimo.

Zvučnici i slušalice Računarski ili multimedijalni zvučnici su

vanjski zvučnici opremljeni sa muškim priključkom koji se uključuje na zvučn karticu. Računarski zvučnici su obični pojednostavljeni stereo sistemi bez radia i ostalih integrisanih stvari.

Postoji mnogo različitih zvučnika, od najobičnijih stereo zvučnika pa sve do 7.1 surround sistema sa naprednim opcijama.

Glavni proizvodjači: Altec lansing

Bose Creative Labs

Dell,Inc Ge

Harman Kardon Ligic3

Ligitech MasonWare

Slušalica odnosno slušalice su jedan ili par malih zvučnika koje korisnik drži u blizini svoga uha da bi mogli čuti zvuk koji izlazi iz nekog izvora kao: pojačalo, CD uređaj, walkman, iPod, telefon.

Vrste slušalica Danas postoje različite podjele slušalica, ali osnovna

podjela je na slušalice za jedno uho ( mono slušalice ) i slušalice za oba uha ( stereo slušalice ). Slušalica za oba uha može podržati stereo zvuk ( dva različita kanala audio signala, jedan za svako uho odnosno slušalice ), ili koristi isti audio kanal za oba uha odnosno slušalice.

Mono slušalica je pogodnija za mobitele, jer omogućuje da je drugo uho slobodno kako bi mogli čuti zvukove iz svoje okoline. Također su bolje za mobitele jer mobitel ima samo jedan audio kanal.

Za računala ili druge uređaje gdje postoje dva kanala audio signala stereo slušalice su bolje. Stereo slušalice se zato više koriste kada je potreban kvalitetniji zvuk.

Telefonske slušalice uglavnom koriste 150-omske zvučnike s užim frekvencijskim rasponom. Dok stereo računalne slušalice koriste 32-omske zvučnike sa širim frekvencijskim rasponom.

Slu

šalice

Zvučn

ici

Šta su ulazni uredjaji ?Ulazni uređaji se koriste za unošenje podataka u

neku vrstu mašine, najćešće u računar.Ulazni uredjaji su :

•Tastatura•Mikrofon•Skener

•Mis•Joystick•Kamera

TastaturaTastatura je ulazni uređaj pomoću kojeg upravljamo računarom,

te unosimo znakove i tekst.Iako današnje tastature sadrže 104 tipke, one mogu izvesti

mnogo više znakova i funkcija kombiniranjem postojećih da bi se dobio neki znak ili ostvarila neka naredba. Neke tipke uopće i ne

proizvode neki znak, nego služe kao tipke pomoću kojih dobijamo druge znakove i operacije (npr. Ctrl ili Alt).

Vrste tastatura Postoji više vrsta tastatura odnosno rasporeda tipki na tastaturi. Najviše korišten je QWERTY raspored (U Bosni i Hercegovini se koristi QWERTZ, dok imamo i francuski AZERTY raspored te mnoge druge) koji se koriste većinom u Americi i Evropi, kao i ostatku svijeta, dok postoje i posebne vrste tastatura namijenjene za arapski, kineski, grčki ili neki drugi alfabet. Većina današnjih tastatura sadrži tipke sa slovima, numeričke, funkcijske i kontrolne tipke.

MikrofonMikrofon (engl. Microphone) je električni pretvarač koji pretvara zvuk u električni

signal.Oktavin kondenzatorski mikrofon

Mikrofoni imaju višestruku primjenu počevši od telefona, kasetnih snimača, radio i televiziijskih studija, u računarima za VoIP programe i tako dalje.

Vrste mikrofona:Različiti mikrofoni na razne načine stvaraju električni signal, no svima je

zajedničko da imaju neku vrstu membrane.Karbonski mikrofonDinamički mikrofon

Ribonski mikrofonKondenzatorski mikrofon

Kristalni mikrofon

SkenerSkener je ulazni uređaj za digitalizaciju, tj. za neposredan unos slika, crteža ili teksta, najčešće sa papira u računalo.

Vrste skenera :Postoje tri glavne vrste skenera: ručni, stolni s nepomičnim i stolni sa pomičnim papirom. Premda se u većini

slučajeva prenose podaci sa papira, pomoću skenera je moguće prenijeti u računalo i sliku tvrdog predmeta, što je moguće pomoću 3Dskenera. Najraširenija vrsta su stolni skeneri s

nepomičnim papirom koji sliče fotokopirnom stroju.

Mis

Miš je ulazna jedinica na računalu koji pretvara pokret ruke u dvije dimenzije u pokret pokazivača na zaslonu računala. Miš je izum Douglasa Engelbarta iz 1963., i nastao je kao dio njegovog rada na problemima ljudskog međusklopa s računalima na Stanford Research Institute. Miš je prijevod od engleske riječi "mouse", naziv je dobio po tome što ima izgled i veličinu miša (današnji baš i nemaju kao prije).

Prema tehnologiji izrade: optomehanički miš

optički miš

Broj tipki  Dvije Tri i više tipki

Miš s dvjema tipkama [uredi] Miš s dvjema tipkama ima sljedeće funkcije: glavnu tipku (to je tvornički lijeva tipka miša) tipka za izbornik prečica (desna tipka miša)

Glavnom tipkom izvršavamo, označavamo ili uređujemo. Drugom tipkom pozivamo izbornik ili označavamo.

Joystick

Džojstik (engl. joystick) je računarski periferni dio ili općenito uređaj koji sadrži neku vrstu drške pomoću koje se vrši upravljanje. Većina džojstika je dvo-dimenzionalna sa dvije ose kretanja, ali i tro-dimenzionalni džojstici postoje. Džojstik je obično postavljen tako da signalizira kretanje po X osi ako se drška kreće lijevo ili desno, dok se po Y osi kretanje vrši ako se drška pomjera gore ili dolje.Džojstik se osim u računarskim igrama upotebljava i u kontrolnim mašinama kao što su liftovi, kranovi, bageri i tako dalje. Prva upotreba električnih džojstika koji sliči današnjim je bila oko 1944. godine unacističkoj Njemačkoj gdje je operator upravljao sa Henschel Hs 293 raketom pomoću tada prvog džojstika sa dvije ose.

Kamera Kamera je uredjaj koji služi za stvaranje slike,bilo pojedinačnih ili u nizu, sa ili bez snimanja tona,kao što je to na primjer video kamera.Kamera koja slike pravi pojedinačno se ponekad naziva fotografickom kamerom da bi se razlikovala od video-kamere.Ime je izvedeno od latinskog camera obscura,što je bio rani mehanizam za projektovanje slika u kome je cela prostorija funkcionisala kao unutrašnost modernih fotografickih kamera,osim što tada nije postajo način da se slika zabiljezi nego da se ručno nacrta.Kamera može da snima vidljivi spektar ili bilo koji drugi deo elektromagnetnog spektra.

Autor : Vladan Kovacevic IX-1

Škola : „Aleksa Šantić“

Mjesto : Banja Luka,Rosulje