ekologija životinja

Download Ekologija životinja

Post on 09-Feb-2017

241 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Ekologija ivotinja (Predavanja iz ekologije ivotinja, 1. predavanje)prof. dr.sc. Stjepan Krmar &doc.dr.sc. Davorka K. HackenbergerSveuilite Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuOdjel za BiologijuCara Hadrijana 8/A , 31000 Osijekwww.biologija.unios.hrNastavni tekst

  • DEFINIRANJE EKOLOGIJE KAO ZNANSTVENE DISCIPLINE

  • 1. Definicija ekologijeEkologija: gr. oikos [] dom, stanite + logos [] rije, govor, znanostZnanost o meusobnim ovisnostima i utjecajima ivih organizama i njihova ivog i neivog okolia.

  • Njemaki zoolog Ernst Haeckel 1866.: cjelokupna znanost o odnosima organizama spram svijeta koji ih okruuje, dijelom organske, dijelom anorganske prirode. Prvi skovao rije ekologija (oekologie).

    Tvorac suvremene ekologije je engleski

    prirodoslovac Charles Darwin; u svom djelu "Porijeklo vrsta" pod pojmom "borba za opstanak" obuhvatio je sve stalne, uzajamne i promjenjive odnose ivih organizama s ostalom ivom i neivom prirodom (Ricklefs & Miller 2000, Krohne 2001).

  • Ekologija se svrstava u bioloku disciplinu prema problemu istraivanja, prouavajui uzajamne odnose, na relaciji organizam okoli. Ekologija se bavi istraivanjem slijedeih odnosa u prirodi: a) odnosa izmeu jedinke i okolia b) odnosa izmeu populacije vrste i okolia c) odnosa izmeu populacija razliitih vrsta i okolia.

    Na relaciji izmeu okolia i organizma stvaraju se meusobni odnosi: a) specifini za svaku vrstu organizma (vuk, medvjed, tuka, jelenak) b) stalni (traju za sve vrijeme ivota) c) neraskidivi (organizam se ne odvaja od okolia) d) uzajamni (organizam mijenja okoli, a okoli mijenja organizam) e) promjenjivi u prostoru i vremenu.

  • Podjela ekologije prema stupnju organizacije: 1. autekologija (organizam okoli) 2. demekologija (populacija okoli) 3. sinekologija (ivotna zajednica stanite) 4. geoekologiju (skup ivotnih zajednica osobitosti geografskog prostora) 5. globalna ekologija (biosfera ostale sfere: hidrosfera, litosfera, pedosfera, atmosfera). Prema vrsti organizama ekologija se dijeli: a) ekologija bilja (fitoekologija) b) ekologija ivotinja (zooekologija) c) ekologija ovjeka (humana ekologija). Prema znaajkama Zemljine povrine: a) terestrina ekologija b) akvatina ekologija.

  • Prema znanstvenom pristupu: a) opa ekologija b) primijenjena ekologija (poljoprivredna, umarska, urbana, itd.).Interakcije koje su predmet istraivanja ekologije (Krohne 2001).

  • Definiranje cilja istraivanja ekologije (primjer-stepa):

    1. Kakva je veza izmeu koliine padalina i rasta biljaka ili produkcije?2. U kakvoj je vezi produkcija nekog podruja s brojem vrsta koje sadri?3. Koji imbenici uzrokuju promjene u populacijama rijetkih vrsta?4. Kako se biljni pokrov razvija i obnavlja nakon poara?5. Kakav utjecaj ima ispaa na biljni pokrov ili raznolikost vrsta?6. U kakvoj su vezi populacija plijena (termiti) i predatora (ptice)? 7. Kako utiu jedni na druge ?8. Kakvo je kruenje tvari od anorganskih do organskih oblika i obrnuto?

  • Analizirajui druga stanita (kina tropska uma, pustinja, movare, planine) nameu se slijedea pitanja: 1. Razlikuju li se odnosi (organizam-okoli) opaeni u stepi od odnosa na istoj relaciji u drugim stanitima? 2. Jesu li procesi i interakcije jednaki i identini u svim stanitima? 3. Kakva je uloga drugih biolokih procesa (genetika, evolucija)? Ekologija nastoji dati odgovor na ova pitanja ukljuujui slijedee bioloke discipline: genetiku, evoluciju, fiziologiju, anatomiju, biokemiju

  • A. Odnos ekologije prema drugim biolokim disciplinama Ekologija (organizam okoli, prilagodbe na date ekoloke uvjete u okoliu kao reakcija organizma u cjelini) Fiziologija (funkcije ivotnih procesa: stanica, tkivo, organi, organizam te reakcije na vanjska i unutarnja djelovanja) EKOFIZIOLOGIJA Ekologija zoogeografija rasprostranjenost ivotinjskih vrsta na Zemlji (povijesni i ekoloki imbenici). Ekologija genetika (odlike ivotinjskih i biljnih vrsta rezultat su interakcije okolia i nasljednih procesa). Ekologija evolucija izolacija dijela populacije vrste - divergentna evolucija nove taksonomske kategorije (podvrste, vrste, itd.).

  • Ekologija je znanost koja prouava odnose i utjecaje organizama meusobno i prema okoliu te okolia prema organizmima.Ekolog znanstvenik koji prouava sloene odnose izmeu ivih bia i njihova ivog i neivog okolia.

    Shematski prikaz interakcija koje utjeu na veliinu populacije losova (Krohne 2001).

  • Razine organizacije biolokih sustava prema veliini i funkciji (Krohne 2001)

  • B. Biotiki sustavi biosferejedinkepopulacijeivotna zajednica ekoloki sustavbiomibiosfera

    Osnovni uvjeti opstanka biosfere:

    - dovoljna koliina vode vanjski izvor energije (sunevo zraenje) povezanost tvari (tekueg, vrstog i plinovitog agregatnog stanja).

  • D. Biogeokemijski ciklusiKemijski elementi krue kroz biosferu od anorganskih oblika do ivih organizama i obrnuto prolazei kroz razliite kemijske transformacije.ivi organizmi koriste 30 do 40 kemijskih elemenata.H, C, O, N su makroelementi.Plinski oblik kruenja (zrak) C, O, N. Sedimentacijski tip kruenja (tlo) (P, S).

  • Globalno kruenje ugljika na Zemlji u GtC/god. Izraunato za razdoblje 1980.-1989. (Glava 1999)

    *

  • Globalno kruenje duika u ekosferi u megatonama (Glava 1999)

  • Globalno kruenje fosfora na Zemlji (Duvigneaud 1974)

    *

  • Literatura:

    Duvigneaud P. (1974) La synthese ecologique. Populations, Communautes, Ecosystemes. Biosphere, Noosphere. Doin ed., Paris 296 pp.

    Glava V. (1999) Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo & Hrvatske ume, Zagreb 211 pp.

    Hutchinson G. E. (1967) A Treatice on Limnology. Vol. II. Introduction to Lake Biology and the Limnoplankton. John Wiley & Sons Inc., New York, London & Sydney.

    Krohne D. T. (2001) General ecology. Brooks/Cole Thomson learning, CA 512 pp.

    Ricklefs R. E. & G. L. Miller (2000) Ecology 4th edition by W. H. Freeman and Company, New York 823 pp.http://www.eco-pros.comwww.saharamet.comwww.ecology.org

    **