humana ekologija

277
HUMANA EKOLOGIJA Odsjek: Prehrembeni Smjer: Zaštita okoliša Predmetni profesor: Prof. dr. sc. Mirsad Veladžić Priroda se ne osvećuje ljudima, ali im podnosi račune ! HUMANA EKOLOGIJA Program predavanja: Studenti se upoznaju sa historijskim odnosima čovjeka i prirode, biološki i kulturni aspekti ljudske evolucije sa specijalnim naglaskom na praćenje bosansko-hercegovačkih i svjetskih izučavanja: ideološki trendovi, vrijednost okoliša i etike. Studenti će učiti o presudnim opasnostima za prirodu koje su izazvane ljudskim djelatnostima, unaprjeđuju i uče o gospodarskim

Upload: jelena-milovanovic

Post on 02-Jul-2015

930 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

Page 1: HUMANA  EKOLOGIJA

HUMANA EKOLOGIJAOdsjek: PrehrembeniSmjer: Zaštita okoliša

Predmetni profesor: Prof. dr. sc. Mirsad

Veladžić

Priroda se ne osvećuje ljudima, ali im podnosi račune !

HUMANA EKOLOGIJAProgram predavanja:Studenti se upoznaju sa historijskim odnosima čovjeka i prirode,

biološki i kulturni aspekti ljudske evolucije sa specijalnim naglaskom na praćenje bosansko-hercegovačkih i svjetskih izučavanja: ideološki trendovi, vrijednost okoliša i etike. Studenti će učiti o presudnim opasnostima za prirodu koje su izazvane ljudskim djelatnostima, unaprjeđuju i uče o gospodarskim djelatnostima referirajući osnovne pojmove ekološke politike.

Osnovne teme: Čovjekov okoliš, biološki, društveni i kulturni sistem Utjecaj kriza i ekoloških katastrofa na ljudsku historiju Historijski odnosi društva i prirode Degradacija životne sredine (voda, zrak tlo): Uzroci, Zagađivanje,

Poremećaji ekoloških faktora

Page 2: HUMANA  EKOLOGIJA

Ekofilozofija Čiste tehnologije Procesi društvene i ekonomske globalizacije Ekološki aspekti održivosti i razvoja Ekonomija i okoliš. Makroekonomski aspekti ekologije i

godpodarstva. Poduzeće kao ekološki sistem Ekološka politika. Glavne političke metode zaštite okoliša.

Funkcija ekonomskih metoda. Problemi potrošnje sa aspekta društvenih i ekoloških kriza.

Broj sati: 30/30/15ECTS: 6

Humana ekologijaHumana ekologija je potpuno nova

naučna disciplina. Izraz humana ekologija prvi koriste

američki naučnici Bardžes i Park (1921) godine.

Humana ekologija je u početku shvatana kao medicinska nauka koja ima zadatak da izučava uticaj sredine na čovjeka, na ljudsko zdravlje i njihovu međuzavisnost.

Prema Troill S. humana ekoligija je bliska geoekologiji ili ekologiji poljoprivrede (agroekologiji) i socijalne geografije u kojima uočava

Page 3: HUMANA  EKOLOGIJA

veoma prirodni uticaj biologije u konkretnoj metodi istraživanja. U izučavanju naselja, sela, grada također su prisutne metode prirodnih nauka, što je omogućilo razvoj prostornog planiranja. Humana ekologija izučava specifične odnose koji postoje između čovjeka i okoline koja ga okružuje iako te odnose izučavaju i druge naučne discipline, i to sa različitih aspekata: biološkog, tehničkog, sociološkog, ekonomskog itd.

CiljCilj izučavanja humane ekologije jeste

uspostavljanje ravnoteže u prirodi i društvu, pri čemu naročito važnu ulogu imaju društveni činioci. Zato humana ekologija ima osnovni zadatak da istražuje prirodu strukture zajednica. Ekologija je prouzrokovala određena naučna opredjeljenja, među kojima je najznačajniji interes za istraživanje fenomena sredine „enviroment“ i

Page 4: HUMANA  EKOLOGIJA

fenomena habitabilnosti (habitat, habitability).

Ovakva orijentacija naučnog interesa višestruko je bila uslovljena:

1. sadržajem ekologije koji obuhvata osnovnu vezu čovjek-sredina i vezu sredina-čovjek;

2. specifičnošću sredine koja okružuje čovjeka;

3. razvojem interesovanja za regionalnu problematiku, jer se region vrlo brzo ispoljio kao optimalni prostorni okvir planiranja zajednice i njenog okvira“ .

Humana ekologijaPrema drugim teoretičarima, humana

ekologija sadrži neke specifične aspekte ljudskih zajednica: na primjer, korištenja prostora putem naseljavanja u određenim lokacijama (zona stanovanja – stambenih objekata, poslovnog prostora i drugih objekata).

Imajući u vidu prethodne definicije humane ekologije, njen nastanak i

Page 5: HUMANA  EKOLOGIJA

razvoj može se slobodno reći da su njene četiri osnovne teme: okolina, stanovništvo, tehnologija i organizacija. Ovakvo određenje humane ekologije je u bliskoj vezi čovjeka sa prirodom i prirode sa čovjekom i njihovoj među-uslovljenosti. Ona je, kako kaže Snežana Pantelić ta koja ima zadatak da proučava mjesto i uticaj čovjeka u ekosistemu i ekosistema na promjene koje proizlaze iz tog među-uticaja.

Humana ekologija je jedna od ekoloških grana podijeljenih na osnovu objekta istraživanja. Pored humane ekologije postoje još sljedeće grane:

fitoekologija – proučava biljne populacije nj. Vrste, zajednice i odnose sa okolišom

Page 6: HUMANA  EKOLOGIJA

zooekoogija – proučava životnjske populacije nj. Vrste, zajednice i odnose sa okolišom

mikroekologija – proučava ekologiju mikroorganizama

Humana ekologija proučava ekologiju populacije čovjeka, njegov složen splet međuodnosa sa okolišem, što je bitno za preventivnu medicinu. Humana ekologija je grana ekologije u području agrosfere.

Prema oblastima koje proučava ekologija se dijeli na:

1. Teorijsku ekologiju ili opću

ekologiju koja se bavi proučavanjem genezisom koncepcijskih pristupa u ekologiji

Page 7: HUMANA  EKOLOGIJA

2. Primjenjena ekologija koja ima primjenu u nizu bioloških i biotehničkih nauka:

medicinska ekologija šumarska ekologija agroekologija urboekoogija idr.

Agroekologija je grana ekologije koja se bavi proučavanjem agroekosistema u kojima se zasniva život agrobiocenoza (agrofitocenoza i agrozoocenoza) pod uticajem prirodnoh i antropogenih ekoloških faktora.

Agroekkosistemi (poljoprivredno-proizvodne zajednice) su objekti istraživanja agroekologije u cilju postizanja maksimalne koristi za čovjeka.

Agrofiticenoze: žitarice, ljkovito bolje, voće,

Page 8: HUMANA  EKOLOGIJA

povrće, aromatično bilje i dr koje su korisne za čovjeka.

Agrozoocenoze: ribe, školjke, domače životinje npr. Goveda koja daju više mlijeka ili koja su povoljnija za uzgoj i tov mesa i dr.

Ekourbologija je grana ekologije u području tehnosfere, koja proučava promjene ekoloških uslova ljudske aktivnosti u urbanim ekosistemima. Danas se sve više radovi iz ove grane ekologije bave problemima nastanka i funkcionisanja antropogenih ekosistema.

Čovjek sve više mjenja prirodne i razvija vještačke ekosisteme pri čemu se mijenjaju prirodni ekološki ekosistemi u šumama, livadada, rijakama i morima. . Ukoliko je ekologjia razvijenija, čovjekovo mišljenje (ekološka svijest) o prirodi biće

Page 9: HUMANA  EKOLOGIJA

pozitivnije, a integracije uspješnije. Nedovoljno poznavanje ekoloških zakonitosti i neodgovorno ponašanje čovjeka, često su uzroci nepopravljivih šteta za ljudsko društvo, otuda ekologija ima veliki značaj u zaštiti prirode.

Jedan od globalnih ekoloških problema:

Povećanje populacije ljudi, sve veća prenaseljenost, naročito u gradovima, ozbiljno ugrožava prirodnu sredinu i (vazduh, vodu, zemlju, biocenozu) što dovodi do teških poremećaja u biosferi. Ove probleme razrješava ekologija u saradnji sa drugim naukama te tako doprinosi očuvanju kvaliteta životne okoline.

ČOVJEKOV OKOLIŠČovjekov okoliš (ili životna

sredina) najčešće se definiše

Page 10: HUMANA  EKOLOGIJA

kao ukupnost ekoloških uslova i uticaja koji okružuju čovjeka. Okolišem (životnom sredinom) označavamo ono čime je čovjek direktno ili indirektno povezan, ono od čega zavisi njegov život. Šikoro shvaćeno okoliš obuhvata sav materijalni svijet koji okružuje čovjeka

ČOVJEKOV OKOLIŠČovjekov okoliš predstavljaju svi materijalni

sistemi različitog stepena integracije i nivoa evolucije:

fizički hemijski biološki socijalni misaoni tehnički sistemi

Page 11: HUMANA  EKOLOGIJA

koji mogu uticati direktno ili indirektno, jačeg ili slabijeg intenziteta, kratko ili dugotrajno na čovjeka i sva živa bića.

Čovjekov okoliš se određuje i kao «materijalna sredina» u kojoj on živi i radi. Osnovni elementi okoliša su: vazduh, voda, zamljišta, biljke, životinje, hrana, predmeti koje koristi i objekti koje je čovjek izradio u datom prostoru i vremenu.

Pod uticajem čovjeka nastaju novi oblici sa većim ili manjim stepenom modifikacije, tako imamo:

modifikovani čovjekov okoliš sa svojim osnovnim prirodnim svojstvima tj. nisu degradirana

okoliš sa degradiranim i izgubljenim prirodnim osobinama. Ovdje se pojavljuju novi oblici ekosistema ( agroekosistemi, urbaniekosistemi i dr.). koji

Page 12: HUMANA  EKOLOGIJA

ugrožavaju biodiverzitet i kvalitet okoliša (životne sredine).

Da li znate kada je čovjek počeo mjenjati okoliš ?

Kada su njegove izmjene počele biti nereverzibilne?

ČOVJEKOV OKOLIŠČovjekov okoliš ja jedinstvo dvaju

ekoloških sistema:

Prirodnih - to je cjelokupan prostor neposredno ili posredno dostupan čovjeku, a to je u stvari geobiosfera planete Zemlje, a u užem smislu riječi to je dio geobiosfere u kome čovjek može živjeti bez obzira na da li je riječ o prirodi koja je manje ili više modifikovana ili sasvim riječo neizmjenjenoj «divljoj prirodi».

Vještačkih – čovjek da bi mogao živjeti

sa prirodom vrši izmjenu materije (tj

Page 13: HUMANA  EKOLOGIJA

ostvaruje određenu vrstu metabolizma) i koju «prisvaja» i mijenja. Čovjek sam sebi stvara nove uslove opstanka i razvoja.

Prirodni ekosistemiKarakteristike prirodnih

sistema:

nastali su prirodnim putem nezavisno od čovjeka

živa bića u okviru kojih se odražava materija protiče energija ostvaruje ravnoteža uspostavljaju strukturni odnosi

vrši cirkulacija u smislu propadanja i obnavljanja pojedinih dijelova sistema

ostvaruje stabinost, mogu asimilirati negativne posljedice koje nastaju u sistemu i autogeno regenerisati

Page 14: HUMANA  EKOLOGIJA

otvoreni su i za ulazak svih elemenata

Čovjekovi vještački sistemi – karakteristike:

nastali su organizovano ili pod uticajem čovjeka shodno njegovim ciljevima i potrebama

nepotpuni su jer ne mogu egzistirati samostalno, već žive na račun sistema iz vanjske sredine koju reguliše čovjek

zatvoreni su jer ne mogu primati vanjske elemente ako nisu u sistemu predviđeni

funkcionalni su jer su predviđeni da bi ostvarili neku funkciju

nezaposlenost članova ekosistema (čovjeka) i tu dolazi do pogoršavanja uslova života

biološki faktori biljnog i životinjskog porijekla sve više dobijaju na rezistentnosti što se odražava na kvalitet životne sredine

hrana kao najveći potencijalni nosilac štetnih agenasa

Page 15: HUMANA  EKOLOGIJA

kompnenti životne sredine su sve više ugrožene (aerozagađenje, hidrozagađenje, pedozagađenje, biodiverzitet)

prenaseljenost prostora

Da regulisati razvoj populacije bi se zaštitilo zdravlje ljudi potrebno je ljudi, te prihvatiti multidisciplinarni pristup u rješavanju najvećih ekoloških problema ugrožavanja okoliša (životne sredine).

Sa biološke strane ako gledamo ljudska ruka je organ koji konkretno čini ono što mozak zamišlja, razvojem rada razvijala se i ruka (odvajanje palca od kažiprsta omogućilo je da čovjek pravi čuda u okviru svog života) koja je povratno

Page 16: HUMANA  EKOLOGIJA

doprinijela razvoju i rastu mozga. U evolutivnom vremenu čovjek je dobio najkvalitetnije morfološko –fizičke i anatomsko psihičke ososbine: uspravno držanje, razvijena šaka, govor, sposobnost stvaranja, pismo što mu je omogućilo da se stvori civilizacija i kultura.

Čovjek ima nevjerovatnu moć da stvara i mijenja ekosisteme (geobiosferu) a time da doprinosi kvalitetu života odnosno zadovoljavanju ljudskoh potreba.

Sam kvalitet života definišemo sa više aspekata:

fizički kvalitet (osnovne potrebe za hranom odjećom i stan)

socijalni kvalitet ( kultura, radno mjesto, afirmacija u društvu)

ekonomski aspekt (materijalna dobra)

Page 17: HUMANA  EKOLOGIJA

ekološki aspekt (čista i kvalitetna životna sredina)

Ekologija čovjeka (Homo sapiens) proučava veoma složen splet međuodnosa čovjeka kao specifičnog biološko-psihološkog bića i njegove životne sredine.

Pri ovom posebnu pažnju treba obratiti na:

čovjeka predstavljenog u vidu jedinki populacije i ukupne populacije na Zemlji

životnu sredinu čovjeka koju grade ekološki sistemi

intarakcije između čovjeka i životne sredine

Čovjekov položaj u biogeosferi je u odnosu na sva ostala živa bića specifičan i jedinstven, ogleda se u dvostrukoj funkciji:

Page 18: HUMANA  EKOLOGIJA

ravnopravan je biološki član ekosistema

aktivno je kreativan faktor koji ciljano utječe na funkcionisanje ekosistema i formira svoj prirodni i kulturni okvir življenja.

Čovjek svojjim raznovrsnim aktivnostima neprekidno mijenja životnu sredinu više u pozitivnom (poboljšavanje kvalitete života) a manje u negativnom pravcu (ugrožavanje, narušavaje, zagađenje ili krajnja destrukcija) koji može da ugrozi i opstanak čovjeka na Zemlji.

ULOGA ČOVJEKA NA ZENLJI

Page 19: HUMANA  EKOLOGIJA

Čovjek danas apsolutno dominira u ekosferi. Promjene na našoj planeti koje su se prije događale (odvijale) milijunima godina, danas se one događaju unutar stoljeća ili čak za desetak godina. Danas ne postoji ni jedan ekosistem koji nije u većoj ili manjoj mjeri promjenjen ili na kojeg je čovjek utjecao svojim djelatnostima.

Porast naseljenosti (broja stanovnika), intenzivna pojoprivreda, ribarstvo, industrijalizacija, krčenje šuma, eksploatacija fosilnih goriva, onečišćenje zraka, vode i tla, nedostatak vode za piće, urbanizacija, uvjetovane ekonomske i ekološke migracije i drugo sve su više danas pitanja i rasprave svjetske međnarodne politike.

PROMJENE GLOBALNOG OKOLIŠA

Promjene globalnog okoliša ukjučuju:

promjene osnovnih parametera ekosfere (atmosferski plinovi, temperatura

Page 20: HUMANA  EKOLOGIJA

površinskih slojeva okeana, brojnost i raspored stenovništva),

smajivaje prirodnoh resursa (šume, erozija, minerali, biodiverzitet),

strukturne izmjene ( proširivanje pustinja, urbanizacija...),

promjene globalnih procesa ( vodik, kisik, azot, ugljik, okeanske struje),

preoblikovanje površine Zemlje (vegetacijski pokrov, akumulaciona jezera, površinski kopovi, industrijska područja i dr)

OPTEREĆENJE OKOLIŠA

Opterećenje okliša = visina populacije x životni standard x

tehnologija

(što je veća brojnost populacije, viši standard, veća potrošnja sirovina i energija u

proizvidnom procesu to je veće opterećenje okoliša)

Page 21: HUMANA  EKOLOGIJA

Opterećenje okoliša ili zagađenje okliša se definiše kao djelatnost čovjeka kojom se uzrokuje unos energije ili tvari u okliš koje oštećuju ljudsko zdravlje, živa bića i ekosisteme.

Štetne tvari su dijele na primarne (one koje direktno izazivaju štetu) i sekundarne (one koje nastaju u okolišu putem nekih hemijskih promjena).

Teorije o zaštiti životne sredine

Industrijska revolucija i naučno – tehnički progres koji je pratio,

Page 22: HUMANA  EKOLOGIJA

uticali su na odnose između čovjeka i prirode.

Zagađenost osnovnih životnih uslova (vazduha, vode i zemljišta) dostigla je alarmantne razmjere. Uspješno obezbjeđivanje eksponencijalnog ekonomskog rasta pretpostavlja neograničene izvore energije i sirovina. Međutim, saznanje da je životna sredina ugrožena i da su sve neophodne materijalne i energetske rezerve iscrpive pokreće mnoge naučnike na različite ideje o rješavanju ekološke krize. Tako se javljaju teorije i prijedlozi modela za nalaženje izlaza iz krize.

Zato sve više raste interesovanje za teorijska razmatranja ekoloških problema u koja se uključuju: ekonomski rast,

Page 23: HUMANA  EKOLOGIJA

tehnički progres, rast stanovništva, posljedice koje su njima stvorene.

Teorije o žaštiti životne sredine

Teorija maltuzijanstvaDobila je ime po engleskom

svešteniku i ekonomisti Tomasu Maltusu, koji je početkom 19-og vijeka definisao takozvani zakon apsolutne prenaseljenosti. Suština tog „zakona“ je u slijedećem: da se stanovništvo množi brže (geometrijskom progresijom), a proizvodnja sporije (aritmetičkom progresijom) te je tako neminovan raskorak između broja stanovnika i sredstava za život. Da bi čovječanstvo opstalo, mora se uspostaviti ravnoteža između broja

Page 24: HUMANA  EKOLOGIJA

stanovnika i proizvodnje hrane. Za održavanje ravnoteže predlaže se rat koji je posljedica djelovanja „zakona apsolutne prenaseljenosti“. Zato Maltus predlaže sklapanje brakova u poznijim godinama, seksualnu uzdržljivost – apstinenciju, kontrolu rađanja radničke klase i drugih nižih socijalnih slojeva. Uzrok bijede, po ovoj teoriji, leži u visokoj populaciji i „prirodnim“ zakonima, a ne u društvenim odnosima.

Teorija „utihnuto proljeće“Da bi se dobili što veći prinosi u

poljoprivredi pedesetih godina našega vijeka zavladalo je veliko interesovanje i raspoloženje prema efikasnosti novih izuma – hlorovanih ugljikovodika, prvenstveno DDT- a. Oni su imali moć da

Page 25: HUMANA  EKOLOGIJA

masovno uništavaju biljne i druge štetočine. Na posljedice primjene ovih otrovnih materija bačenih u vazduh, i na tlo i vodu nije se pomišljalo.

Teorija “cijene ekonomskog rasta“ (granične koristi)

Ova teorija dovodi u pitanje cjelishodnost daljeg ekon. rasta. Pojavila se 1967. godine u Mišanovoj knjizi „Cijena ekonomskog rasta“. Autor se zalaže za stabilnu privredu ali i za potrebnu pažnju o održavanju kvaliteta životne sredine i ukazuje da se pri proizvodnji i formiranju cijene, bilo koga proizvoda ne računa sa onim štetama (zagađenjima) koje se javljaju u sredini kao posljedice proizvodnje, zbog čega će daljim nastojanjem

Page 26: HUMANA  EKOLOGIJA

politike ekonomskog rasta u razvijenim kapitalističkim zemljama najvjerojatnije doći do opadanja, a ne do povećanja društvenog blagostanja.

Teorija granica rasta (globalne ravnoteže – nultog rasta)

Početkom 70-tih godina u

Rimu, grupa ekonomista, sociologa, genetičara, političara i rukovodilaca nekih velikih svjetskih istraživačkih centra osnivaju poznati Rimski klub. Njihov stav polazi od stanovništva da problemi zagađenosti životne sredine i brzog demografskog rasta imaju svjetski karakter i da se

Page 27: HUMANA  EKOLOGIJA

zato borba za bolju životnu sredinu ne može rješavati parcijalno na nivou pojedinih nacija, već se rješenja moraju tražiti za globalno društvo.U okviru ove teorije ističu se dva izvještaja.

Prvi izvještaj – zaključak je da se ekološka kriza koja vodi ekološkoj katastrofi može izbjeći i da se ostali promjenljivi elementi sistema mogu držati pod kontrolom jedino smanjenjem stope rađanja, ako je potrebno i na drastičan način ograničavanjem proizvodnje hrane.

Drugi izvještaj – eksponencijalni privredni rast iscrpljuje prirodne, mineralne i energetske rezerve pa se zato mora kapital ulagati u

Page 28: HUMANA  EKOLOGIJA

njihovo obezbjeđivanje. A to ima za posljedicu naglo opadanje proizvodnje hrane. Nasuprot ovome, stanovništvo eksponencijalno raste. Ako rast nastavi istim tempom, do krize katastrofalnih razmjera došlo bi oko 2020. godine, najviše zbog zagađenosti koja ne bi mogla prirodnim putem da se savlada.

Degradacija životne sredine

(voda, zrak tlo): Uzroci, Zagađivanje,

Poremećaji ekoloških faktora

Utjecaj čovjeka na okoliš

Page 29: HUMANA  EKOLOGIJA

OKOLIŠ -Prirodno okruženje – zrak, tlo, voda, klima i živa bića u ukupnosti uzajamnog djelovanjaili  sveukupnost djelovanja hemijske, fizičke i biološke prirode, kojima je organizam izložen i na koje on djeluje. Zagađivanje okoliša- nepoželjne promjene stanja okoliša koje štetno djeluju na žive organizme, uslove njihovog života, kulturno povjesne spomenike i dr. Zagađivanje – je štetna tvar ili štetni oblik energije koji, ispušteni u okoliš, izazivaju degradaciju (djelimičnu ili potpunu) okoliša.ZAGAĐIVAČ – fizička ili pravna

osoba (industrija, transport, domaćinstva, poljoprivreda) koji ispuštaju štetne tvari ili štetne oblike energije u okoliš.

Page 30: HUMANA  EKOLOGIJA

EMISIJA – proces ispuštanja štetnih tvari ili štetnih oblika energije u okoliš.

IMISIJA – pojava, nagomilavanje, koncentriranje štetne tvari ili štetnog oblika energije na konkretnom mjestu u konkretnom vremenu u okolišu .

TRANSMISIJA – proces difuzije t.j. širenja štetne tvari ili štetnog oblika energije u okolišu .

MONITORING – praćenje stanja okoliša, t.j. Sistem mjerenje emisija, imisija, praćenje kakvoće okoliša i svih promjena stanja okoliša

ZAŠTITA OKOLIŠA - proces koji obuhvata sveukupnost mjera, postupaka, propisa i normi, kojima se spriječava onečiščivanje okoliša, te se poboljšava kvalitet okoliša.

Page 31: HUMANA  EKOLOGIJA

ZAGAĐENJE BIOSFEREUzroci onečiščivanja okoliša

Prirodni uzroci: klimatski uvjeti potresi vulkanske erupcije poplave požari uragani, tajfuni erozije

Antropogeni uzroci: demografski porast urbanizacija (megalopolisi) eksploatacija prirodnih

resursa industrija i energetika transport poljoprivredna pro-

izvodnja

ZAGAĐENJE BIOSFERE

Page 32: HUMANA  EKOLOGIJA

Utjecaj na atmosferu – efekat staklenika, kisele kiše, globalno zagrijavanje, ozonske rupe, ...

Promjene u hidrosferi – otpadne vode, termopolucija, zakiseljavanje voda,...

Promjene na tlu – erozije, pesticidi, herbicidi, površinski kopovi, otpad, ...

Izvori energije – energetske sirovine (goriva) potrošnja i sagorjevanje,

Ostali problemi...

ZAGAĐENJE BIOSFERE

Page 33: HUMANA  EKOLOGIJA

PRIRODNI, BIOHEMIJSKI procesi (ciklički procesi):

fotosinteza organska tvar trošenje

elementarne tvari razgradnja otpad

(C,H,O,N)

ANTROPOGENE PROIZVODNE AKTIVNOST (jednosmjerni procesi):

sirovine proizvod otpad

ZAGAĐENJE BIOSFEREUzroci zagađenja LITOSFERE - intenzivna poljoprivredna

proizvodnja, - urbanizacija i neplansko šireneje

gradova i sl,

Page 34: HUMANA  EKOLOGIJA

- transport, - industrija, - površinska eksploatacija

(kamenolomi i sl.) - nekontrolisana i prekomjerna

sječa šuma

Zagađivači:- pesticidi,- umjetna gnojiva ,- otpadne vode ,- otpad (komunalni, industrijski, opasni)- atmosferske oborine (kisele kiše),- svi zagađivači hidrosfere i atmosfere,

ZAGAĐENJE BIOSFERENEKE OD MJERA ZAŠTITE

litosfere:- politika uređenja prostora

( plansko planiranje za danas i za sutra)

Page 35: HUMANA  EKOLOGIJA

- pridržavanje normi i propisa za zaštitu litosfere- ekološka i ekonomska

valorizacija definiranja građevinskog zemljišta

- primjena savremenih metoda obrade u šumarstvu i poljoprivredi koje čuvaju kvalitetu tla

ZAGAĐENJE BIOSFEREZagađivači hidrosrefe

-industrija-poljoprivreda-promet-domaćinstva- otpad (organskog porijekla,

industrijski otpad)- industrijske otpadne vod

(fenoli,kiseline,lužine)- teški metali; Cr, Hg, Pb, Cd,

Page 36: HUMANA  EKOLOGIJA

- pesticidi- toplota- radioaktivnost- N, P ,(deterđenti, umjetna

gnojiva), ...

ZAGAĐENJE BIOSFEREMJERE ZAŠTITE hidrosfere:- izgradnja UREĐAJA ZA

PROČIŠČAVANJE voda- pravilan IZBOR građevinskih

LOKACIJA- sistemska i kvalitetna ZAŠTITA

IZVORIŠTA- primjena SAVREMENIH

TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA u zaštiti voda - primjena nacionalnih i

međunarodnihNORMI I PROPISA

Page 37: HUMANA  EKOLOGIJA

- uspostavljenje mreže eko – monitoringaZAGAĐENJE BIOSFERE

Zagađivači atmosfere:- prirodni ( vulkani, klimatske promjene i sl.)- čovjekovo djelovanje(transport, termoelektrane, industrija,domaćinstva)Aerozagađivači - CO2, NOX, SOX, CO- freoni, haloni- smog, dim, čađ- prašina - toplota - radioaktivna zračenja isl

ZAGAĐENJE BIOSFEREMJERE ZAŠTITE atmosfere:

mjere za sprečavanje zagađivanja (ispravno biranje energenata , sirovina,

Page 38: HUMANA  EKOLOGIJA

industrijskih procesa, transportnih sredstava)

mjere za sanaciju onečiščenja (korištenje specifičnih tehnoloških rješenja za spriječavanje ispuštanja u atmosferu već nastalih emisija onečiščivala, filteri, )

AEROZAGAĐENJEAEROZAGAĐENJE

Pored prirodnih antropogene emisije su značajnije i količinski (kvantitativno) su u porastu zbog porasta ljudske populacije, a također i tehnološki napredak rezultira u emisiji zagađivača.

Kad industrijalizacija postane glavna odlika ljudskih nastojanja,

Page 39: HUMANA  EKOLOGIJA

zagađenje zraka je postalo intenzivnije. Naročito je sagorijevanje uglja uzrokovalo mnoga zagađenja zraka sumpor dioksidom i čađu u gradovima tokom XIX vijeka, tada su prvi put i bili zabilježeni slučajevi narušavanja ljudskog zdravlja, građevina i ekosistema. Aerozagađenje i meteorološki

uslovi Štetni gasovi koji napuštaju dimnjake

odlaze u atmosferu da li će poslije izvjesne h padati zavisi od promjene t-zraka sa visinom. Ukoliko se gasovi odmah ne hlade oni odlze visoko u atmosferu što je povoljna sisuacija sa aspekta zagađenja, jer se polutanti disperguju daleko od izvorišta pa ne mogu imati štetna dejstva u blizini izvorišta.

Page 40: HUMANA  EKOLOGIJA

Ukoliko temperatura gasova na visini naglo padne i postane niža od okoline, doći će do padanja polutanata u neposrednoj blizini izvorišta.

Čest je slučaj da t° zraka sa h raste umjesto da opada. U toj situaciji ne može doći do do znatnije raspodjele polutanata.

Polutanti koji dospiju u atmosferu razblažuju se usljed difuzije i mješanja. Sve je uvjetovano t razlkama. Pod dejstvom sunčevog zračenja dolazi do fotohemijskih reakcija između pojedinih supstanci u zraku, a oborine (kiša, snijeg), vjetar i temperature predstavljaju najvažnije mehanizme uklanjanja polutanata iz atmosfere.

AEROZAGAĐENJEAkcije ublažavanja štetnih efekata:

Page 41: HUMANA  EKOLOGIJA

1) konstrukcija visokih dimnjaka koji šire emisiju (takozvano '' razblaženje zagađenja'');

2) prelazak na ''čista'' ugljovodonična goriva kao što su metan i ulje;

3) redukcija ukupne emisije centralizacijom produkcije energije ( npr. konstrukcije elektrana, zamjena većine izvora toplote i energije koji su sagorijevali ugalj) i

4) uklanjanje zagađenja iz otpadnih gasova prije njihovog ispuštanja u atmosferu.

AEROZAGAĐENJEKontaminacija atmosfere SO2 i čađu je

karakteristika inicijalne faze urbanog zagađenja zraka tokom 1880-tih godina (industrijska revolucija). Ovakav tip zagađenja

Page 42: HUMANA  EKOLOGIJA

zraka često zvan kao reducirajući ili Londonski tip smoga

Rriječ ''smog'' je kombinacija riječi ''smoke'' – engl. – dim i ''fog'' – engl. – magla.

POLUTANTI GLAVNE VRSTEPlinovi: CO, CO2, NOx, ugljikovodici

(CnHn), NH3, spojevi HCl, HF, ozon itd

Tvrde čestice: dim nesagorjelih dijelova (pepeo) i neizgorjelih dijelova (čađ); prašina, cementna, azbestna i lebdeća prašina, respirabilna prašina kod koje su čestice veličine između 0,5 i 10 mcm

Aerosoli: smješa tvrdih i lebdećih čestica prečnika ispod 50 mcm, koji nastaju tokom disperzijskih procesa, kada se veće čestice rastavljaju na manje i većinom su to halogenirani ugljikovodici, radioaktivni aerosoli, pesticidi, leteći pepeo iz termoelektrana, olovo, kadmij.

AEROZAGAĐENJE

Page 43: HUMANA  EKOLOGIJA

Do izvjesnog stepena, reducirajući smog po značaju je zamijenjen sa oksidirajućim ili Los Anđeleskim tipom smoga.

Oksidirajući tip smoga se pojavljuje u sunčanim krajevima, gdje je velika emisija ugljovodonika i azot aksida koji potiču od automobila i industrijskih izvora i gdje su atmosferske inverzije temperature učestale.

Oksidirajući smog se formira kada se primarno emitirana zagađenja transformišu pomoću kompleksne fotohemijske reakcije u sekundarna zagađenja, uglavnom poznati kao ozon i peroksiacetil nitrat. To su oni sekundarni gasovi koji su najviše štetni za ljude i vegetaciju i označeni kao oksidirajući smog.

Page 44: HUMANA  EKOLOGIJA

AEROZAGAĐENJENajvažniji zagađivači zraka su:

sumpor dioksid (SO2), vodonik sulfid (H2S), oksidi azota (NOx), amonijak (NH3), oksidi karbona (COx), metan (CH4), ozon (O3) i peroksiacetil nitrat (PAN).

Dalje, postoje zagađivači kao što su pare ugljikovodonika i elementarne žive i čestice malog dijametra (<1µ).

Ove sitne čestice uključuju inertne silikate ili druge minerale; prašina sadrži toksične elemente kao što su arsen, olovo, bakar, nikl, itd., organske aerosole emitovane kao dim dobijen organskim sagorijevanjem i zgusnute ugljovodonike velike molekularne težine ka što su ciklički aromati.

Mnogi od ovih zagađivača zraka su i prirodni i antropogeni izvori emisije.

Page 45: HUMANA  EKOLOGIJA

Tako, O3 i PAN se ne emitiraju direktno u atmosferu, ali su proizvedeni sekundarno u atmosferi kompleksnim fotohemijskim reakcijama.

AEROZAGAĐIVAČISOxSOx- Sumporni gasovi se u velikoj

mjeri emituju kao SO2 i H2S. SO2 je bezbojan gas oštrog mirisa

kojeg čulo mirisa regisruje u količini 0,3 – 1 ppm. U atmosferu dolazi kao posljedica izgaranja fosilnih goriva (ugalj, nafta), vulkanskom aktivnošću i dobijanjem određenih metala (Cu, Pb, Zn, Fe) iz njihovih sulfidnih ruda nastaje SO2.

Fiz - hem osobinePod normalnim uslovima gas brz

boje. Na grlo djeluje nadražujuće, pri velikom pritisku i niskoj temperaturi

Page 46: HUMANA  EKOLOGIJA

prelazi u tečno stanje. Teži je od vazduha 2,2 puta. Nije zapaljiv niti potpomaže gorenju.

AEROZAGAĐIVAČI - SOxSOxSa stanivišta aerozagađenja važno je znati

da stupa u reakciju sa mnogimjedinjenjima. Reakcije mogu biti fotohemijske i katalitičke.

Atmosferska reakcija u kojoj se SO2 oksidira do SO4-2 je prikazana kao što slijedi:

SO2 + OH → HO • SO2 (1)

HO • SO2 + O2 → HO2 + SO3 (2)

SO3 + H2O → H2SO4 (3)

H2SO4 → 2H+ + SO4-2 ( u vodenoj otopini) (4)

Uočljivo je da se reakcija (4) pojavljuje samo u vodenim otopinama kao što su kapljice kiše.

Page 47: HUMANA  EKOLOGIJA

Najveći prirodni izvori emisije SO2 su vulkani i šumski požari. Emisija SO2 oksidacijom organskog fosfora za vrijeme šumskih požara nije dobro izmjerena, ali se procjenjuje da vulkanska emisija iznosi do 12 mil tona sumpora godišnje (12x106 tona/godišnje), naročito za za velike erupcije je procijenjena emisija više od 1 milion tona.

Oko 90% ukupne vulkanske emisije sumpora se pojavljuje kao SO2 i 10% kao H2S.

Antropogena emisija SO2 u atmosferu je mnogo veća nego prirodna emisija i procijenjena je na 63-72 x 106 tona godišnje. Najveći izvor SO2 je sagorijevanje fosilnih goriva, oko

Page 48: HUMANA  EKOLOGIJA

54% od ukupne antropogene emisije.

AEROZAGAĐENJE H2SH2S je gas neprijatnog mirisa na

pokvarena jaja, kojeg čulo ljudskog mirisa uobičajeno detektuje u količini < 1 ppm. U atmosferi, vrijeme zadržavanja H2S je < 1 dan, jer se brzo oksidira do SO2.

Atmosferski SO2 se konačno transformiše do aniona sulfata (SO4-2). Brzina oksidacije SO2 je u opsegu od < 1 do 5% h tokom dana, a na proces utiče intenzitet sunčevog svjetla, vlažnost i prisustvo azotnih oksida, ugljovodonika, jaki oksidansi i katalitičke čestice koje sadrže metale. Zbog umjerene dužine vremena zadržavanja (oko 4 dana),

Page 49: HUMANA  EKOLOGIJA

većina SO2 biva transportovana na daljinu od početne tačke emisije i biva oksidirana ili deponovana na zemljištu.

AEROZAGAĐENJEH2S U atmosferu doloazi pri

raspadanju biljnog i životinjskog porijekla – biološka razgradnja.

Fiz – hem osobine Gas bez boje, karakterističnog

mirisa (pokvarena jaja), teži je od zraka. Čovjek radnik ako se navikne na njegovo prisutstvo prestaje ga osjećati. Pri manjim kocentracijama u zraku 0,1-0,4% računato na zapreminu grize za oči, nos i grlo (krvava pljuvačka-načeta pluća). Kod većih konc-ja 0,5 % u zraku nastaje nadraženost sluznih žljezda, gušenje i smrt usljed povrede centra za disanje.

Page 50: HUMANA  EKOLOGIJA

Pri dužem djelovanju od 0,1-0,4 % trajno oštećenje nervnog sistema.

AEROZAGAĐENJEAntropogene emisije H2S su od

nekih hemijskih industrija, sredstava za tretman otpada i životinjskog đubriva, što ukupno iznosi 3x106 tona godišnje. Kombinovanjem informacija za SO2, H2S, i druge sumporne gasove, može se procijeniti ukupna emisija sumpornih gasova.

Od ukupne emisije sumpora 251x106 tona godišnje u 1976. godini, 59 % je potjecalo iz prirodnih izvora.

Prirodne emisije su aproksimativno bile podijeljene između sjeverne i

Page 51: HUMANA  EKOLOGIJA

južne hemisfere, a biogena emisija je podjednako bila podijeljena između okeanskih i kopnenih izvora.

AEROZAGAĐENJE –AZOTNI GASOVI

Azotni gasovi sa stanovišta zagađenja su: amonijak (NH3), azot monoksid (NO), azot dioksid (NO2) i diazot oksid (N2O).

Zajedno NO i NO2 su prikazani u skraćenom obliku kao NOx.

NH3 - je bezbojan gas. Glavni prirodni izvor amonijaka je emisija iz močvarnog zemljišta, gdje je amonijak proizvoden kao posljedica odlaganja organskog materijala. Procijenjeno je da je ukupna prirodna emisija amonijaka > 109 tona godišnje.

Antropogena emisija amonijaka je mnogo manja, a izvori uključuju sagorijevanja: uglja (3 x 106 tona god), gasa i ulja ( 1x106 tona god) i

Page 52: HUMANA  EKOLOGIJA

tovilišta goveda (0,2 x 106 tona god). Amonijak se u atmosferi oksidira do NOx gdje ima vrijeme zadržavanja 7 dana. U atmosferu dospijeva i iz tehnoloških procesa u kojima se dobija aminijak ili se koristi kao sirovina. Amonijak se koristi za proizvodnju eksploziva, municije, boja, ljepila, vještačkog đubriva i dr.

N2O je bezbojan i netoksičan gas. N2O se u medicini koristi kao blagi anestetik, ponekad se naziva i gas za smijanje jer proizvodi blagu euforiju.

AEROZAGAĐENJE- AZOTNI GASOVI

N2O je bezbojan i netoksičan gas. N2O se u medicini koristi kao blagi anestetik, ponekad se naziva i gas za smijanje jer proizvodi blagu euforiju.

Page 53: HUMANA  EKOLOGIJA

Industrijska emisija N2O je u vezi sa sagorijevanjem goriva i iznosi oko 6 x106 tona godišnje, ali je mnogo veća biološka emisija oko 18 x 106 tona god, najvećim dijelom rezultat anaerobne, mikrobiološke denitrifikacije nitrata u zemlji i vodi.Procijenjeno je da moderna

poljoprivreda povećava ukupnu emisiju N2O za 50 % te je stoga koncentracija N2O u atmosferi porasla za 0,2 –

0,3 % po godini tokom posljednjih 20 – 30 godina. AEROZAGAĐENJE- AZOTNI GASOVI

NO je bezbojan gas bez mirisa i okusa, dok je N2O crvenkaso-smeđ, oprog

Page 54: HUMANA  EKOLOGIJA

mirisa koji iritira respiratorne membrane.

U zagađenoj atmosferi su ovi gasovi prisutni sa oko 0,2 ppm (izraženo kao N2O). U atmosferi, NO se relativno brzo oksidira do N2O sa naknadno opisanim reakcijama, gdje se diskutira o fotohemijskom zagađenju zraka.

NO i NO2 se u atmosferi eventualno oksidiraju do NO3-, prema slijedećim reakcijama:

NO + HO2 → NO2 +OH (5) 

NO2 + OH → HNO3 (6) 

HNO3 → H+ + NO3- u vodenim otopinama (7)

NO i NO2 imaju velike prirodne izvore, koji zajedno prevazilaze ukupne antropogene emisije. Značajno je neizvjesna magnituda prirodnog fliksa NOx u atmosferi, najviše zbog poteškoća u procjeni emisije kao rezultat denitrifikacije u zemljištu.

AEROZAGAĐENJENajveći prirodni izvori NOx su slijedeći:

Page 55: HUMANA  EKOLOGIJA

1) Emisije iz zemljišta i vode kao rezultat bakterijske denitrifikacije nitrata. Ukupna emisija iz zemljišta je procijenjena na oko 4 x 106 tona godišnje ( kao NO2; rang procjene 11-60 x 106 tona godišnje.

2) Fiksacija diazota pomoću svjetla, oksidacija N2 do NOx na visokoj temperaturi i pritisku. Procijenjena ukupna fiksacija sa ovim procesom je oko 9 x 106 tona godišnje (kao NO2).

3) Sagorijevanja biomase, oksidacija organskog N do NO na visokoj temperaturi + neka oksidacija N2 tokom sagorijevanja).

Posljednje procjene antropogenih emisija NOx se kreću od 36–69 x 106 tona godišnje (izražen kao N2O). Najveći antropogeni izvori su udruženi sa sagorijevanjem fosilnih goriva, koji proizvode NOx oksidacijom organskog N tokom sagorijevanja i oksidacijom atmosferskog N2 do NOx

Page 56: HUMANA  EKOLOGIJA

AEROZAGAĐENJE- Ugljovodonici

Ugljovodonici su hemijski veoma raznolika grupa zagađivača zraka, polazeći od gasovitog metana (CH4), slijede različiti oblici ugljikovodonika u gasnoj fazi, do kompleksnih visokomolekularnih spojeva kao što su policiklični aromatski ugljovodonici.

Tipična pozadinska koncentracija CH4 u atmosferi je 1,5 ppm, dok ostali ugljovodonici zajedno zaprimaju < 1 ppb. Emisija CH4 je najvećim dijelom prirodna. Najvažniji izvori emisije CH4 su: mikrobiološka fermentacija u anaerobnim močvarnim zemljištima, manja izvorišta gasa iz prirodnih izvora i naslaga uglja i CH4 proizveden nepotpunom oksidacijom organske materije -šumski požari.

Procjene emisija:Ukupna emisija CH4 je oko 300 x 106

tona godišnje do 1600 x 106 tona godišnje.Prirodne emisije ugljovodonika bez metana se kreću oko 200 - 830 x 106 tona godišnje.

Page 57: HUMANA  EKOLOGIJA

Antropogena emisija je oko 65 x 106 tona godišnje.

Prirodna emisija ugljovodonika bez CH4 potiče od žive vegetacije, naročito šuma, sa izvorištima gasova lakih ugljovodonika kao što su etan, propan, butan i pentan od naslaga fosilnih goriva. Antropogene emisije ugljovodonika bez CH4 su od automobila, avionskih motora i petroleja koji se koristi u rudarstvu i industriji prečišćavanja, kao i prilikom upotrebe kao rastvarača i baza za uljane boje.

AEROZAGAĐENJE- Fotohemijski zagađivači zraka

Ozon (O3) je najveći oštećivač od fotohemijskih zagađivača zraka. Peroksi acetil nitrat, hidrogen peroksid (H2O2), aldehidi i drugi oksidansi imaju relativno malu ulogu. Svi oni su sekundarni zagađivači; to je stoga što se oni ne emituju ali se sintetizuju u atmosferi fotohemijskim reakcijama

Page 58: HUMANA  EKOLOGIJA

emitovanih gasova, naročito NOx i ugljovodonika.

Ozon je plavičast gas, 1,6 puta teži nego zrak i veoma reaktivan kao oksidans. Prirodno je prisutan u malim konc-jama u stratosferi na visini oko 8-17 km. Strogo govoreći, stratosferski ozon ne bi trebalo razmatrati kao fotohemijski zagađivač zraka, fraza koja je u upotrebi trebala bi se odnositi na ograničenu emisiju koja je prisutna u nižim slojevima atmosfere, odnosno u troposferi. Kako tako, emisija koja se odnosi stratosferski ozon je ekološki važna i ovdje opisana.

AEROZAGAĐENJE-

O3=( grč. “koji miriše”)Triatomni oblik kisika ( O3) odn.

alotropska modifikacija kisika, jak oksidans, vrlo reaktivan. Nastaje djelovanje UV zraka na kisik. Troposferski ozon može biti opasan ( prinos usjeva, rast biljaka, ljudsko

Page 59: HUMANA  EKOLOGIJA

zdravlje ). Ozon u stratosferi absorbira veliki dio opasnog ultravioletnog zračenja, potencijalno razarajučeg za život na Zemlji.

OZONSKA rupa - rupa u sloju stratosferskog ozona nastala razgradnjom O3 pod utjecajem freona, halona i drugih plinova

(antropogeno djelovanje čovjeka ). Freoni – klorofluorougljikovodici ( CFC

odnosno CCl2F2 ). Uztrok su razgradnje ozona, nj. proizvdnja je počela 1928 g. Koriste se kao dodatak za razne sprejeve, u rashladnim sistemima, za proizvodnju polimernih materija kao otapalao i dr.

Mnogi naučnici procjenjuju da svako oštećenje ozonskog sloja za 1% rezultira sa oko 2-3% povećane učestalosti karcinoma kože!

Haloni – bromirani klorofluorougljikovodici ( CBrClF2 ).Opasniji su za razgradnju O3 od freona. Koriste se u aparatima za gašenje

požara, kao organska otapala.

Page 60: HUMANA  EKOLOGIJA

Ozonski omotač razgrađuju i neke druge tvari koje u svom sastavu sadrže halogene elemente.

AEROZAGAĐENJESratosferske konc-ije O3 se kreću

oko 0,2 – 0,3 ppm. Stratosferski O3 je prirodno formiran ultravioletnim fotohemijskim reakcijama:

O2 + hν (200nm) → O + O O + O + M → O2 + M O + O2 + M → O3 + M ; M –treći

akceptor energije O3 + hν (290 - 200nm) → O2 + O, O2 regira sa ultravioletnom

radijacijom u formi atoma kisika O, koji se mogu rekombinovati do O2 ili kombinovati sa kisikom i kombinovati O3.

Ozon može biti potrošen u različitim reakcijama uključujući uv fotodisocijaciju, ili u r-ciji sa gasovima u tragovima kao što

Page 61: HUMANA  EKOLOGIJA

su NOx, N2O i jonima ili jednostavnim molekulama gasova Cl, Br, F. Zabrinutost je oko ravnoteže ozonskih r-cija u stratosferi. Jedan atmosferski modelni proces je procijenio da 16,5 % redukcije konc-ije ozona u stratosferi odgovara brzinama emisije hlorfluorougljika (CFCs) krajem 1970-tih [National Academy of Sciences (NAS), 1976, 1979a].

AEROZAGAĐENJEFluoridi -Egzistiraju u različitim

čestičnim i gasnim formama. Antropogenog porijekla kao hidrogen fluorid (HF) i silikon tetrafluorid (SiF4). Prirodni fluoridi izlaze iz vulkana i dima: identificirani gasovi sadrže amonijum fluorid (NH4F), silikon tetrafluorid, amonijum

Page 62: HUMANA  EKOLOGIJA

fluorosilikat [(NH4)2SiF6], kalijum fluoroborat (KBF4), natrijum fluorosilikat i kalijumfluorosilika.

CH4- uzrokuje oko 12 – 20% efekta staklenika. Od 1750. g konc-ja CH4 u atmosferi je porasla za 150% (IPCC-a). Kao staklenički plin puno je djelotvorniji od CO2 (i male konc-je pojačavaju efekt staklenika – staklenički potencijal CH4 je 21 puta veći od st.pot. CO2). Nastaje razgradnjom biomase, preradom uglja i prirodnog plina, agrikulturne aktivnosti, prozvodnja bioplina.

CO2- Uzrokuje oko 50-60% efekta staklenika.Rast nj. konc-je datira od oko 130 g. (početak industrijske revolucije). Prema izvještaju IPCC-a

Page 63: HUMANA  EKOLOGIJA

(Intergovermental Panel on Climate Change) iz 2001.g, konc-ja CO2 u zraku od 1750 g je povećana za 31%. Oko 75% antropogenih emisija CO2 u posljednjih 20 godina posljedica je izgaranja fosilnih goriva.

AEROZAGAĐENJE TRENUTNI PROBLEMI

Emisija zagađujućih materija u atmosferu u BiH je visoka unatoč niskom stepenu industrijalizacije i urbanizacije. U 1998. BiH je učestvovala sa 32% od ukupnog zagađenja bivše Jugoslavije

Uzroci zagađenja zraka u BiH su: termoelektrane, industrijski izvori, kvalitet konzumiranih goriva (niskokalorična vrijednost, sadržaj sumpora, dosta pepela), loše održavanje elektrana i industrijskih postrojenja, neodgovarajuća tehnologija, ranija šteta nanešena okolišu, nedostatak znanja o

Page 64: HUMANA  EKOLOGIJA

upravljanju okolišem i ekonomičnom korištenju energije.

Proces privatizacije se sprovodi bez pitanja okoliša. Trebalo bi se definisati: - Ko je vlasnik prethodno nanešene štete,

- Da li će novi vlasnik kupiti i štetu zajedno sa postrojenjem ili će ona ostati u vlasništvu države,

- Da li će novi vlasnici morati da investiraju

ogromna sredstva u tehnologije koje ne ispunjavaju

okolišne regulative. U NEAP-u je naglašena potreba

usvajanja Agende 21 u Parlamentu BiH.

Neophodno je usvojiti pravila EU "Novi pristup", kao i ona sadržana u EU "Bijeloj knjizi", naročito iz poglavlja 8 (Okoliš).

PRIORITETI RJEŠAVANJA AEROZAGAĐENJA U BiH

Page 65: HUMANA  EKOLOGIJA

Edukacija o racionalnom korištenju resursa

Priprema nacrta uredbi Zakona o kvaliteti zraka

Izrada studija za primjenu Zakona o kvaliteti zraka

Priprema programa za smanjenje emisije gasova koja slijedi Ženevsku konvenciju o prekomjernom zagađenju zraka i Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama

Inspekcijski nadzor Uključivanje u međunarodne

programe, Uspostavljanje

državnih/entitetskih agencija za okoliš,

Uspostavljanje mreže sistema monitoringa za zrak,

Implementacija indikatora održivog razvoja u BiH praksi,

Page 66: HUMANA  EKOLOGIJA

Organizovanje seminara o procjeni uticaja na okoliš, upravljanju kvalitetom zraka i implementaciji sistema upravljanja okolišem (EMS)

Zagađenje zemljišta i vode

Najvažniji hemijski efekti zagađenja zraka na Smoking Hills-u su acidifikacija zemljišta i vode za piće kao posljedica soljubilizacije toksičnih metala. Površina (0-2 cm) zemljišta u fumigiranim područjima ima pH 2,7-3,2 u poređenju sa referentnim 7,2 nefugiranim. Koncentracije sumpora su velike u zemljištu na fumigiranim područjima (1,0-1,5%, u poređenju sa 0,44% za referentno zemljište).

Kiseli uslovi uzrokuju kvašenje površine zemljišta baznim kationima. Ovi efekti su naročito značajni za Ca koji ima povećanje od 1,8% na fumigiranom zemljištu u odnosu na referencu 0,5% ).

Page 67: HUMANA  EKOLOGIJA

Neka jezera na Smoking Hills-u su veoma kisela sa pH vrijednostima 1,8 kao što je jezero na osnovici morskog grebena.

Ova jezera primaju kisele vode koje se cijede kroz nakupine škriljca i pepela, gdje je pirit aktiviran tokom oksidacije (ovo je analogno kiseloj drenaži rudnika).slične pH vrijednosti u prirodnoj vodi za vulkanski krater jezera u Japanu bila je izmjerena pH niža od 1,0 do 1,4 i površinske vode sa pH < 2 koja je uzrokovana sa drenažom iz rudnika uglja i područjima sa ugljenim otpadom.

HIDROZAGAĐENJEOsnovni izvori zagađivanja

prirodnih voda su: otpadne vode urbanih sredina, minealna đubriva, organske i neorganske materije, kisele rudničke i drenažne vode, otpadne vode prerade i korišćenja mineralnih sirovina, sedimentne i radioaktivne materije i otpadna toplota dr.

Page 68: HUMANA  EKOLOGIJA

Zavisno od uzroka zagađivanja i efekata koje izaziva zagađena voda na živi svet, postoje sledeće kategorije prirodnih voda: atmosferske, površinske i podzemne. Površinske vode se dijele na stajaće (jezera, mora, okeani) i tekuće (potoci, rijeke). Pored toga postoje i otpadne ili upotrebljavane vode.

Nedostatak vode za svakodnevnu upotrebu čoveka postaće tako jedan od značajnih ograničavajućih faktora za dalji razvoj ljudskog društva.

Zagađanje voda može biti: prirodno i antropogeno PROMJENA KVALITETA

VODEVoda je na Zemlji vrlo

rasprostranjena te prekriva gotovo ¾ Zemljine

Page 69: HUMANA  EKOLOGIJA

površine.Ukupna količina vode na Zemlji procjenjuje se na 1,389 x 109 km 3. Međutim, oko 97% ukupne vodne mase čini slana voda u morima i oceanima, koja se može upotrebljavati samo za neke namjene. Slatke vode na Zemlji ima 1,389 x 106 km3 , ali od toga je 78% u obliku leda pa je otatak vode koji se može upotrebljavati za vodoopskrbu stanovništva, poljoprivredne i industrijske potrebe, kao i za druge djelatnosti, razmjerno mali.

Zaštita postojećih vodnih zaliha kao i poboljšanje postojećih, već onečišćenih voda je bitan uvjet ne samo razvoja već i

opstanka čovjekove zajednice na Zemlji.

Page 70: HUMANA  EKOLOGIJA

Voda je u prirodi u stalnom kruženju.

Prirodno zagađenje vode -Eutrofikacija

Proces gdje se povećava biološka produkcija živog svijeta u vodama (biomasa),zove se – eutrofikacija, a takve vode – eutrofne. Povećana trofičnost voda pokazatelj je njihove intenzivne eutrofikacije.

Prirodna eutrofikacija (autohtona) nastaje usljed prirodnih porocesa koji se odvijaju u svakom vodenom ekosistemu (prirodne sukcesije - proces menjanja životne sredine pod uticajem živog sveta).

Proces vještačke eutrofikacije, odvija se pod uticajem faktora van vodenog ekosistema (najčešće usljed raznovrsnih čovekovih aktivnosti - poljoprivreda), znatno je brži od procesa prirodne eutrofikacije.

EUTROFIKACIJA Povišenje primarne produkcije u vodenim i kopnenim

Page 71: HUMANA  EKOLOGIJA

ekosistemima. Može nastati prirodnim i antropogenim djelovanejm:

- antropogeni unos biljnih hranjivih tvari (npr. nitrata, fosfata…), ispiranja umjetnog gnojiva iz tla;

- Prirodni unos ili sukcesivnim putem. Karakteristka eutrofikacije je povišen

rast alga tzv. “cvjetanje mora” i drugog bilja. 

Eutrofna jezera - su takva jezera koja su izrazito bogata hranljivim, biogenim materijama. U njima je za vrijeme ljeta izvanredno bogat fito i zooplankton, a razvijena je i makrofitska vegetacija. Biotički i biohemijski prccesi su vrlo intenzivni i odigravaju se na čitavoj dubini vodenog sloja, kao i na samom dnu. Mulj je bogat organskim materijama, koje se intezivno razlažu, pri čemu se troši kiseonik. Otuda se eutrofna jezera karakterišu malom količinom kiseonika i velikom količinom CO2. Boja vode je zelena do mrka. Takvo jezero je na primjer Dojransko. Suprotna njima su oligotrofna.

Page 72: HUMANA  EKOLOGIJA

Oligotrofna jezera - su takva jezera koja se odlikuju niskom primarnom organskom produkcijom. Karakteristike ovih jezera: duboka, sa bistrom vodom, siromašnija hranjivim solima fosfora i azota, dovoljnom količinom kiseonika u čitavoj vodenoj masi, slabije razvijenom litoralnom vegetacijom, kvantitativno oskudnim naseljem dna dubinske zone, sastavljenim pretežno od vrsta koje zahtijevaju dovoljnu količinu kiseonika.

Antropogeno zagađenje voda

Prirodne vode služe kao izvorišta za vodoopskrbu, ali i kao prijamnici upotrijebljene (otpadna) vode, pa je mogućnost promjene kakvoće vode sve veća. Čovjekove djelatnosti predstavljaju bitan faktor u promjeni sastava i

Page 73: HUMANA  EKOLOGIJA

konc-ije onečišćivača u prirodnim vodama.

U vodne sisteme dnevno se ispuštaju velike količine organskih i anorganskih otpadnih tvari, topline i radioaktivnih tvari. Otpad dospijeva u vodne sisteme kao ostatak životnih i tehnoloških faktora.

Povremeno, vodni sistemi primaju takve terete otpada, koji po količini i sastavu predstavljaju udarna opterećenja, a posljedice su iznenadnih, prometnih, tehnoloških i drugih neprilika. Pojedine vodene biocenoze mogu se prilagoditi na stalan dotok manjih količina biološki razgradivih otpadnih tvari pa tako u vodnim sistemima nastaju postupci koji se u zdravstvenoj hidrotehnici

Page 74: HUMANA  EKOLOGIJA

nazivaju postupci samočišćenja voda.

Vrste vodenog zagađenja - HEMIJSKO

Prema hemijskoj prirodi zagađivača, zagađivanje može biti anorgansko i organsko.

Ivori anorganskog zagađenja su: rastvorljive soli (soli toksičnih elemenata), rastvorljivi minerali (iz stijena) i kiseli ostaci (metalurgija, ugljeni kopovi ili kisele kiše).

Izvori organskog zagađivanja su otpadne materije iz ljudskih naselja, industrije, koncentracije minerala, metalurgije, poljoprivrede i stočarstva.

Industrijske otpadne vode sadrže razne hemijske toksične tvari. Njihove količine i vrste zavise prije svega od prirode industrijskih procesa. Mogu sadržavati različite kategorije razgradivih i nerazgradivih hemijskih materija

Page 75: HUMANA  EKOLOGIJA

organske i anorganske prirode. Količina industrijskih otpadnih voda varira, a zavisi i od niza drugih faktora.

Vrste vodenog zagađenja - HEMIJSKO

Industrijske vode nastaju kao posljedice: bazne i hemijske prerađivačke industrije, proizvodnje i obrade metala, eksploatacije mineralnih sirovina (priprema, pranje, separacija, koncentracija, flotacijski postupci i dr), eksploatacija fosilnih goriva (nafta), prehrambene industrije i dr. Velike količine otpadnih voda nastaju i prilikom korištenja hemijskih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji.

Posebna kategorija otpadnih voda su komunalne otpadne vode. Interesantna je i kategorija otpadnih voda koju čine

Page 76: HUMANA  EKOLOGIJA

atmosferske vode, koje se u gradskim i industrijskim naseljima slivaju u kanalizacionu mrežu.

Vrste vodenog zagađenjaFizičko zagađivanje voda odnosi se

prvenstveno na promjene temperature, zamućenosti, mirisa, radioaktivnosti i dr.

Najznačajniji oblici fizičkog zagađivanja voda su termalna i radioaktivna zagađivanja. U raznim industrijskim i energetskim procesima koristi se voda za hlađenje, nastaje topla otpadna voda koja utiče na temperaturni režim vodenih tokova i akumulaciju, povećavaju njihovu temperaturu i do 10 C (termoelektrana, nuklearke, željezare i sl).

Atmosferske vode su u današnje vrijeme, također, izložene zagađivanjima. Pri prolazu kroz atmosferu, padavine rastvaraju okside, S, N, C, i dr., pri čemu nastaju kisele kiše koje imaju

Page 77: HUMANA  EKOLOGIJA

negativan uticaj na biljke, životinje, arhitakturu... Te padavine nose i čestice čađi i dima koje padaju na sve površine u prirodi.

Ispuštanjem dimova u atmosferu unose se znatne količine hemijskih spojeva i prašine. Smanjuje se jakost svjetlosti u prirodnoj okolini.

Izvori onečišćenja voda.

Izvori onečišćenja vodaOtpadne tvari koje se pojavljuju u

tekućem obliku su otpadne vode.Svojstva otpadnih voda razlikuju se prema porijeklu, dijelimo ih na kućanske, industrijske i poljoprivredne otpadne vode.

Prema načinu unošenja otpadnih voda u vodne ekosisteme, razlikuju se „tačkasti“ (koncentrirani) ili „raspršeni“ ispusti.

Kućanske i industrijske otpadne vode prikupljaju se sistemom kanala te

Page 78: HUMANA  EKOLOGIJA

ispuštaju u vodne sisteme kanalskim ispustima. Ovakav način unošenja otpadne vode u prijemnike je tačkasti ispust.

Oborinske vode koje iz atmosfere dospijevaju u vodne sisteme ili nakon ispiranja površine šuma, livada i drugih površina ulaze u prijemnike na vrlo dugačkim potezima, nazivaju se raspršeni ispusti.

U otpadnim vodama iz domaćinstava, industrije i dijelom oborinskih voda koje se prikupljaju kanalskim sistemima moguće je nadzirati otpadnu tvar pomoću uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Tačkasti izvori zagađenja mogu se nadzirati (kontrolisati).

Raspršeni izvori onečišćenja, zapravo nije moguće nadzirati pa su takvi izvori neprovjereni izvori onečišćenja.

ZAGAĐENJE PODZEMNIH VODA - Podzemne vode su siromašne

Page 79: HUMANA  EKOLOGIJA

organskim materijama. Ako potiču iz malih dubina, njjihov sastav je sličan sastavu površinskih voda i zavisi od stanja tla kroz koje protiču. Zagađenje pozemnih voda usko je povezano sa zagađenjem površinskih voda i kontaminacije zemjišta. Područja na kojima se odlaže jalovina obično se nalaze u blizini naselja i većinom zagađuju podzemne vode.

ZAGAĐIVANJE VODE GORIVIMA - Pri sagorjevanju čvrstih goriva iz dimnjaka se izbacuju velike količine dima i čađi, naročito u gradovima. Ove materije prvenstveno zagađuju vazduh a zatim završavaju svoje kruženje u vodenim ekosistemima posredstvom atmosferskih padavina. Naročito su pri tom

Page 80: HUMANA  EKOLOGIJA

štetne kisele kiše. Snijeg danas sadrži poslije topljenja ne može da se koristi kao kišnica.

BIOLOŠKO ZAGAĐENJE VODA - Pod ovim zagađenjem se podrazumjeva se prisustvo raznih patogenih organizama u vodi (bakterija, virusa, gljiva, glista, insekata itd.) koji predstavljaju uzročnike ili prenosioce mnogih i zaraznih bolesti. Ovi organizmi su istovremeno i »čistači prirode«.

Vodeni ekosistemi mogu biti onečišćeni ili /i zagađeni.

Onečišćenje označava unošenje u vodene ekosisteme tvari ili energije, uslijed čega se povećavaju vrijednosti pokazatelja svojstvenih prirodnim vodama, vode postaju manje podobne za upotrebu, naročito za vodopskrbu i druge namjene za koje je potrebna voda visoke kvaliteta.

Page 81: HUMANA  EKOLOGIJA

Zagađenje označava ispuštanje tvari ili energije, direktni ili indirektno, u vodene ekosisteme prouzrokovane čovjekovom djelatnosti, čiji ishod predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje, štetnost za žive organizme i vodene ekosisteme te smanjuje kvalitet ili ometa upotrebu vode za planirane namjene.

Za procjenu promjene kvaliteta vodenih ekosistema potrebno je posmatrati međusobne utjecaje pojedinih onečišćenja.

Na primjer: Pri povećanju sadržaja nekih organskih tvari u vodi, postoji opasnost pokretanja već apsorbiranih iona teških metala i radionuklida uslijed stvaranja kompleksnih spojeva otopljenih u vodi. Na taj način već vezani oni se mogu iz taloga pokrenuti i dalje prenositi vodom.

Toplotni poremećaji (veće t-re), utječu na promjene metabolizma ekosistema. Kod povišenja t-re vode dolazi do sljedećih promjena:

Page 82: HUMANA  EKOLOGIJA

smanjenja otopljenog kisika u vodi, ubrzanja potrošnje kisika, brža razgradnja organskih tvari, promjena oksidoredukcijskih uslova i drugih u nizu poremećaja.

POSLJEDICE ČOVJEKOVIH DJELATNOSTI NA VODENE

EKOSISTEME Nekontrolisani ribolov -

smanjuje se brojnost nekih vrsta potrošača i dolazi do poremećaja piramide biomase ekosistema.

Primjena umjetnih gnojiva i pesticida - ispiranjem zemljišta u vodene ekosisteme dolaze nove količine hranjivih soli ili nekih otrovnih tvari koje ulaze u prehrambene lance.

Izgradnja stambenih naselja i industrijskih pogona - remećenje postojećih ne samo hidroloških već i

Page 83: HUMANA  EKOLOGIJA

mikroklimatskih i edafskih prilika.

Rashladne isdustrijske vode tj. dodatna toplotna energija - mijenjaju životne uslove u vodenim ekosistemima.

Ispuštanjem dimova u atmosferu unose se hemijska jedinjenja i prašina, koje preko padavina dospijevaju u vodu ili tlo – „kisele kiše“.

I mnoge druge posljedice ... Kućanske otpadne vode - To su

vode iskorištene u domaćinstvima, ugostiteljstvu, zdravstvu, školstvu, uslužnim i dr djelatnostima. Otpadne vode iz turističkih naselja istih su svojstava kao i kućanske otpadne vode. Nazivaju se još i „komunalne“ ili „gradske“ te „fekalne“ otpadne vode.

Sastav i svojstva otpadnih voda zavise od načina upotrebe voda. Ista voda se upotrebljava za obavljanje

Page 84: HUMANA  EKOLOGIJA

raznih životnih funkcija, sanitarne potrebe, komunalna potrošnja (pranje ulica, zalijevanje i sl)

Biološka razgradivost je važno svojstvo kućanskih otpadnih voda. Prema stepenu biološke razgradnje

razlikuju se:- Svježe otpadne vode - biološka

razgradnja još nije naprodovala, koncentracija otopljenog kisika nije bitno manja od one u vodi iz vodovoda;

- Odstajale vode - ne sadrže kisik potrošen je za biološku razgradnju otpadne tvari;

- Trule (septičke) vode - biološka razgradnja se odvija u anaerobnim uslovima, a uspostavljena je ravnoteža između razgrađivača i organske tvari.

Svježe kućanske otpadne vode su sivo-smeđe boje, osobita mirisa. Tečenjem u kanalizacijskoj mreži, nakon što je biološka razgradnja napredovala, boja

Page 85: HUMANA  EKOLOGIJA

vode postaje tamna, a miris osebujan po trulim jajima, uslijed sadržaja vodik-sulfida.

Kućanske otpadne vode sadrže krupne otpadne tvari - papir, krpe, plastične vrećice, ostaci voća i povrća.

Organske tvari se nalaze kao bjelančevine (40 – 60%) te ugljikohidrati (25 – 50%). Najčešće se kao pokazatelji sastava kućanskih otpadnih voda kontroliše: biohemijska potrošnja kisika (BPK), količina raspršene tvari i sadržaj mikroorganizama fekalnog porijekla. Broj i vrsta patogenih mikroorganizama zavisi od prilika područja odakle potječu otpadne vode. Broj ukupnih koliformnih bakterija (b.c.) koje se dnevno izlučuju po stanovniku iznosi 2,5 x 1010 do

Page 86: HUMANA  EKOLOGIJA

2,5 x 1012. Broj enterovirusa reda je veličine 3 x 105 do 2,5 x 106 zaraznih jedinica po stanovniku na dan. Od ukupnog broja mikroorganizama u otpadnoj vodi samo mali broj u određenim uslovima izaziva bolesti. Vrlo velik broj razlagača omogućava biološku razgradnju organskih tvari.

Industrijske otpadne vode - Sastav i konc-ija ind-ih otp. voda zavise od tehnološkog postupka.U odnosu na kućanske otpadne vode dijele se na:

1. biološki razgradive ili spojive koje se smiju miješati s kućanskim otpadnim vodama (otpadne vode prehrambene industrije);

2. biološki nerazgradive ili nespojive koje se ne smiju miješati s kućanskim otpadnim

Page 87: HUMANA  EKOLOGIJA

vodama bez prethodne obrade (otpadne vode metalne ind-je).

Ind. otpadne vode mogu sadržavati: teške metale, kiseline, baze, min. soli, min. ulja i ugljikovodike, fenole, radioaktivne tvari i dr. Ponekad se opterećenost ind-im otpadnim vodama izražava „ekvivalentom stanovnika“ izračuntim prema BPK5 (Biološka potrošnja kisika u postupcima pročišćavanja za 5 dana). Ovakav proračun je moguć samo kod nekih ind-h postupaka, kod kojih je moguće procijeniti količinu organskih tvari prema BPK. Većina industrijskih otpadnih voda sadrže tvari koje ometaju biohemijske postupke razgradnje organske tvari, pa se količina organskih tvari

Page 88: HUMANA  EKOLOGIJA

izražava pokazateljem: hemijska potrošnja kisika (HPK).

Ako je odnos HPK/BPK5 > 2,5

to pokazuje na veći utjecaj industrijskihkih otpadnih voda u

gradskim (komunalnim) otpadnim vodama .

Uslijed izrazitog utjecaja industrijskih otpadnih voda u zajedničkim gradskim kanalizacijama imamo znatno sniženje ili povišenje pH, povećanu količinu teških metala (otrovnost voda). Takve vode često ometaju biološke postupke na zajedničkim uređajima za čišćenje otpadnih voda.

Page 89: HUMANA  EKOLOGIJA

Oborinske vode uslovno se mogu nazvati otpadnim vodama. Ponekad se pri istraživanju utjecaja otpadnih tvari na kakvoću prirodnih voda ptetpostavlja da su oborinske vode čiste, a onečišćenje uzrokovano oborinskim vodama smatra se „prirodnim“ onečišćenjem sliva. Ranije se, naročito kod proračuna kišnih izljeva mješovitih kanalizacija, pretpostavljalo da su oborinske vode „čiste“.

Zaštita voda od zagađivanja, kao i unapređivanje postojećeg kvaliteta, postiže se sprečavanjem unošenja zagađujućih materija u količinama koje mogu uzrokovati nepovoljne promene kvaliteta vode.

Page 90: HUMANA  EKOLOGIJA

Postoji više načina kojima se mogu otkloniti ili smanjiti količine zagađujućih materija u vodama. Neki od tih postupaka su: sistemi zatvorenih ciklusa (recirkulacija otpadnih voda), postupci vještačkog i prirodnog pročišćavnja otpadnih voda, kao i mjere zaštite voda od termalnog zagađivanja.

Pri čišćenju otpadnih voda radnje i postupci koji se primjenjuju na uređaju za čišćenje otpadne vode najčešće se razvrstavaju kao:

Prethodno čišćenje (preliminarno)

Prvi stepen čišćenja (primarno) – primarna faza

Drugi stepen čišćenja (sekundarno) – sekundarna faza

Treći stepen čišćenja (tercijarno) – tercijarna faza

Page 91: HUMANA  EKOLOGIJA

Postupci koji se primjenjuju na trećem stepenu čišćenja nazivaju se i „napredna tehnologija“. Ponekad se određuju ciljevi pojedinih stepena čišćenja kako bi se tačnije označilo što se očekuje od pojedinog stepena čišćenja.

U skladu s Uputama Savjeta EU u pogledu čišćenja gradskih otpadnih voda:

Prethodni stepen čišćenja označava primjenu radnji i postupaka kojim se iz otpadnih voda uklanjaju krupne plutajuće otpadne tvari, pijesak i šljunak; BPK5 se smanjuje za oko 20% konc-ije uzlazne otpadne vode.

Prvi stepen čišćenja označava primjenu fizčkih i /ili hemijskih postupaka čišćenja

Page 92: HUMANA  EKOLOGIJA

Drugi stepen čišćenja označava primjenu bioloških i/ili drugih postupaka čišćenja, kojima se u otpadnim vodama smanjuje konc-ja raspršene tvari i BPK5 ulazne vode za 70-90%, a koncentracija HPK za oko 75%;

Treći stepen čišćenja označava primjenu fizičko-hemijskih, bioloških i drugih postupaka kojima se u otpadnim vodama smanjuju konc-ije hranjivih soli ulaznih otpadnih voda kojima se iz vode uklanja najmanje 50% raspršenih tvari, a vrijednost vode za 80%, odnosno uklanjaju i druge osebujne otpadne tvari, u konc-jama koje nije moguće postići primjenom drugog stepana čišćenja.

Odgovarajući ili primjereni stepen čišćenja označava primjenu bilo kojeg postupka čišćenja i načina

Page 93: HUMANA  EKOLOGIJA

ispuštanja kojima se zadovoljava uslovima prihvatne sposobnosti prijamnika.

Postupci čišćenja otpadnih voda stalno se poboljšavaju, tako da se primjenom naprednih postupaka otpadne vode mogu pročistiti do visokog stepena čistoće.

To se odnosi na većinu postupaka koji se još nazivaju i uobičajeni (konvencionalni).

Postupci prethodnog i prvog stepena čišćenja -

Radnje i postupci koji se primjenjuju na ovom stepenu čišćenja temelje se na fizičkim pojavama i zakonitostima - "fizički postupci i radnje".

Rešetanje - Rešetanjem se iz vode uklanjaju krupne

Page 94: HUMANA  EKOLOGIJA

raspršene i plutajuće tvari (lišće, krpe, plastične vrećice, komadići drveta i sl.) koje bi mogle ometati rad crpki i drugih dijelova uređaja. Razlikuje se rešetanje na rešetkama i sitima. Učinkovitodt radnje ovisi o veličini slobodnog otvora kroz koji voda prolazi.

Prema razmaku između šipaka, rešetke se dijele na:

- Široke rešetke s među razmakom 50-100 mm

- Srednje rešetke s među razmakom 10-25 mm

- Uske rešetke s među razmakom 3.10 mm.

PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Mogu se navesti neki od najčešćih primjenjivanih drugačijih postupaka kao vrste

Page 95: HUMANA  EKOLOGIJA

postupaka čišćenja na/u tlu, akvakulture te čišćenja u dubokim spremnicima.

Posebnu pažnju zahtijeva ostatak iz postupaka taloženja, uključivo bistrenje nakon bioloških i fizičko-hemijskih postupaka, koji se naziva "mulj" s uređaja za čišćenje vode.

Izbor pojedinog postupka ili radnje čišćenja otpadne vode i obrade mulja zavisi naročito od porijekla, sastava i koncentracije otpadnih voda kao i o načinu i mjestu ispuštanja otpadne vode te odlaganju mulja.

Istovremeno se u mnogim zemljama istražuju i primjenjuju drugačiji (alternativni) postupci čišćenja otpadnih voda tzv. "prirodni postupci” a koji se razlikuju od uobičajenih, među

Page 96: HUMANA  EKOLOGIJA

kojima su neki razvijeni do "visoke tehnologije“.

BIOREMEDIJACIJA RUDNIČKIH I

OTPADNIH VODA HIDROZAGAĐENJE

TRENUTNI PROBLEMI Prema zagađenju površinskih i

podzemnih voda, BiH se smatra najzagađenijom republikom bivše Jugoslavij

U cijeloj zemlji, mnoge rijeke su lošeg kvaliteta zbog otpadnih voda i kanalizacionih postrojenja

U urbanim zonama 70% domaćinstava je povezano sa kanalizacionim sistemima i oni su često neefikasni

Ne postoje postrojenja za tretman kanalizacionih voda

Page 97: HUMANA  EKOLOGIJA

Zbog rata na prostorima BiH vodna infrastruktura zemlje je teško oštećena. Još i prije rata, stanje u vodosnabdijevanju i kanalizaciji je bilo nesređeno. Mada se procjenjuje da je sektor snabdijevanja vodom saniran do 90 % od predratnog nivoa, ipak je još daleko od međunarodnih standarda

Do sada je vrlo malo ulagano u kapacitete za tretman otpadnih voda.

Kakav je kvalitet vode za piće ???

U urbanin sredinama kanalizacioni sistemi su nedovršeni

VODE - PRIORITETI RJEŠAVANJA

Page 98: HUMANA  EKOLOGIJA

Obezbjeđenje dovoljnih količina kvalitetne vode za vodosnabdijevanje i druge namjene

Zaštita i racionalno iskorištavanje vodenih resursa

Očuvanje kvaliteta površinskih i podzemnih voda

Zaštita od vodenih erozija, bujica i dr-ih štetnih djelovanja vode

Racionalna upotreba vode Da bi se ovo postiglo potrebno je

sprovesti slijedeće aktivnosti: Modernizirati sektor voda u skladu

sa EU direktivama. Predlaže se izrada vodoprivrednih osnova po slivnim područjima i donošenje baznih dokumenata za korištenje i upravljanje vodama,

Uskladiti pravnu regulativu unutar pojedinih entitetskih vodnih režima,

Ojačati nivo aktivnosti države BiH u sektoru vode

Razraditi i uvesti novu zakonsku/institucionalnu strukturu kojom će se lokalizirati upravljanje vodnih resursa,

Page 99: HUMANA  EKOLOGIJA

Poboljšati uslove za investicije i mobilizirati privatni kapital,

Uspostaviti sistem monitoringa voda

PEDOZAGAĐENJETlo predstavlja polifazni sistem

koji se sastoji od čvrste, tečne i gasovite faze i živih organizama. Tlo predstavlja posebnu prirodnu tvorevinu koja obuhvata čvrst površinski sloj Zemlje, karakterističan za biosferu. Nastaje kao rezultat dejstva klimatskih i dr fizičkih faktora i živih organizama na geološku podlogu Zemlje. Od živih organizama u procesu stvaranja zemljišta naročito su značajni biljni organizmi, mikroorganizmi kao i životinje (pedoflora i pedofauna).

Tlo je uslov opstanka ne samo čovjeka već i mnogih drugih organizama na Zemlji.

Page 100: HUMANA  EKOLOGIJA

Smatra se da zemljište, zajedno sa vodom i vazduhom spada u obnovljive prirodne resurse. Međutim, obzirom na ograničenu ukupnu količinu i izuzetno spor proces nastajanja, kao i neprekidno zagađivanje i neracionalno korištenje od strane čovjeka, zemljište ipak treba smatrati ograničenim, odnosno neobnovljivim prirodnim bogatstvom.

PEDOZAGAĐENJENegativno djelovanje čovjeka na

zemljšte - podsticanje erozija na nestabilnim kosinama i nagibima, izazivanje klizišta, izazivanje zaslanjivanje zemljišta, neadekvatno korištnje vještačkih đubriva itd.

Posebno se ističe narušavanje ravnoteže i uništavanje

Page 101: HUMANA  EKOLOGIJA

zemljišta rudarskom delatnošću – veliki površinski kopovi, jalovišta, raskrivke, pepelišta, šljačišta, ispuštanje otpadnih voda u vodotokove, ispuštanje kiselih rudničkih voda, izgradnja puteva, hidroakumulacija i širenjem gradova. Ovakve pojave su klasifikovane pod nazivom tehnogena zemljišta.

Čov j ek svojim aktivnostima neprekidno smanjuje ukupnu površinu zemljišta. Ovo se naročito odnosi na poljoprivredno zemljište koje postaje sve ugroženije. Osnovne čovjekove aktivnosti koje najviše degradiraju tlo odnose se prvenstveno na širenje gradova, izgradnju industrijskih kompleksa i saobraćajnica, kao i deponovanje ot pada .

PEDOZAGAĐENJE

Page 102: HUMANA  EKOLOGIJA

Prema vrstama narušavanja, i zagađivanja tla imamo sljedeće:

jalovine, nastale eksploatacijom, preradom i korišćenjem mineralnih sirovina ili industrijskih pogona;

materijali iz industrijskih, otpadnih voda koji se kao nerastvorljiva komponenta taloži duž vodotokova, rječnih terasa ili plavljenom zemljištu (otpadne vode flotacija, otpadne vode čišćenja i sušenja uglja, otpadne vode metalurške prerade itd.);

urbano i industrijsko zemljište koje više ne služi poljoprivrednoj proizvodnji;

aerosedimenti, čestice neorganskog i organskog porjekla koje se raznose

Page 103: HUMANA  EKOLOGIJA

vjetrom i atmosferskim oborinama.

Primjeri narušavanja, i

zagađivanja tla Kontaminirana zemljišta - U vanjske

faktore kontaminacije zemljišta ubrajamo sljedeće izvore: mineralna đubriva, pesticide, poplavne i irigacione vode, industiju, puteve, naselja, radionuklide, parazite itd.

Organohlorni isekticidi (OH) - su stabilna hemijska jedinjenja u odnosu na mnoge fizičke, hemijske i mikrobiološke agense, nagomilavaju u zemljištu, a zatim prelaze u biljna i životinjska tkiva. U humani organizam se najviše unose preko hrane (ostaci OH prisutni su u većini namirnica), a naročito preko namirnicama sa većim sadržajem masti. Prilikom termičke obrade dolazi do promjene ovih jedinjenja.

Page 104: HUMANA  EKOLOGIJA

Tako su ispitujući konc-ju DDT u uzorcima prethodno kontaminiranog junećeg mesa prilikom dinstanja, prženja ili pečenja, Carter i saradnici primjetili da sadržaj ukupnog DDT opada za 25 - 47%. Iste efekte u pilećem mesu posmatrao je i Richtey sa saradnicima. Kada je u pitanju sterilizacija konzervi, ona ima utjecaj na smanjenje OH insekticida.

Ako se koriste pesticidi u proizvodnji hrane, to zahtijeva kontrolu i praćenje biorazgradljivosti ostataka u vodi, zemljištu i hrani. Testiranja se prvo provode na pokusnim životinjama (miševi,štakori).

U pravcu smanjenja broja eksperimentalnih životinja, razvojem tehnologije animalnih stanica, pristupilo se metodama za praćenje toksičkih učinaka ksenobiotika na pojedine ćelije u primarnoj kulturi i staničnim linijama.

Posebno štetne zagađujuće materije predstavljaju teški metali: naročito Pb, Zn, Cd,Hg,Cr,Ni i drugi.

Page 105: HUMANA  EKOLOGIJA

Mnogi teški metali se nalaze u tlu u obliku minerala. Njihovi kationi vremenom dospjevaju u okolno tlo, površinske i podzemne vode koje ih dalje rasejavaju.

Kontaminirana zemljišta teškim metalima - Teški metali u zemljište se mogu na više načina unijeti: sa korištenjem đubriva koja u sebi sadrže teške metale (u fosfatima se nalazi kadmij-Cd), putem izlijevanja rijeka koje su zagađene otpadima industrije, korištenjem za navodnjavanje zagađene vode iz rijeka, od zaštitnih sredstava koja u svom sastavu imaju teške metale, korištenjem mljevenih stijena (kalcifikacija zemljišta). Većinom u tlo dolaze kao posljedice industrije,

Page 106: HUMANA  EKOLOGIJA

saobraćaja, postrojenja za preradu min-h sirovina itd.

Izraženi problem mobilnosti teških metala u tlu javljaju se kod kiselih zemljišta (niska pH), što se može ustanoviti i kod rastinja na tim površinama.

Pored tla mnoge su rijeke zagađene teškim metalima tako da imamo zabrane lova ribe u mnogim rijekama Europe.

Da bismo bili sigurni o kakvom se stanju zemljišta radi kada su u pitanju teški metali, provjeru možemo uraditi na uzorcima zemljišta ili rastinja sa tog zemljišta. Danas je atomska apsorpciona ili atomska emisiona spektrofotometrija široko korištena tehnika za kontrolu teških metala. Tabl. Kontaminiranosti zemljišta u

urbanoj zoni Sarajeva (mg/kg) – zavod za agropedologiju 1998g

Lokacija Cu Zn Pb Mn

Page 107: HUMANA  EKOLOGIJA

At-mejdan Bistrik 54,0 115,5 192,8 670

Koševo-Dif 25,2 84,0 96,4 965

Vojna ekonomija-Otoka 36,0 83,0 16,0 722

Glavni park 21,6 56,7 144,6 978

Park-II Gimnazija 36,6 95,5 128,5 626

Stara vojna bolnica 43,2 208,9 208,9 796

Alipašino polje 32,4 78,7 80,8 774

Ptt Inžinjering 3,6 85,0 112,4 830

Velepekara 57,6 210,0 83,0 804

Vraca 36,0 117,6 80,3 1,144

Pehlivanuša 97,6 255,1 208,9 617

Granice dozvoljenosti 100,0 150-200 100,0 850

Kontaminirana zemljišta radionuklidima - Do

Page 108: HUMANA  EKOLOGIJA

kontaminacije dolazi usljed: proba nuklearnog oružja, kvarova nuklearnih reaktora i dr. nuklearnim postrojenja, primjene radioaktivnih izotopa u privredi, u naučnoistraživačkom radu, medicini, u preradi i obogaćivanja urana, pri skladištenju radioaktivnog otpada, primjene borbenih sredstava sa osiromašenim uranom idr.

Nisu svi jednako opasni za živi svijet. Stepen štetnosti ovisi o njihovoj zastupljenosti, vremenu poluraspada, vrsti i energiji zračenja,

Page 109: HUMANA  EKOLOGIJA

biološkom vremenu poluraspada i dr.

Biološki najznačajniji radionukleotidi koji nastaju pri eksploziji nuklearne bombe su: 239Pu, 90Sr, 89Sr, 131J i 14C. Među njima najveću opasnost predstavlja 90Sr i 137Cs zbog dugog vremena poluraspada (28-30 god). Uz navedene veoma je štetan i 14C.

Pri ispitivanju hidrogenske bombe koncetracija 3H i 14C u biosferi jako se povećava. Neutroni koji se oslobađaju pri eksploziji hidrogenske bombe u atmosferi dovode do nastajanja 14C za koji se smatra da je sa genetskog stanovišta opasniji

Page 110: HUMANA  EKOLOGIJA

(prema nekim autorima i do 17 puta) od ostalih produkata radioaktivnog raspada.

Radio nukleotidi u tlo dolaze u vidu čvrstih čestica ili padavinama u rastvorenom ili nerastvorenom stanju. Zavisno od organskog i minerološkog stanja tla nukleotidi se zadržavaju ili ispiraju i odlaze u niže slojeve. Humusna tla više vezuju radionuklide od siromašnih. Pjeskovita tla manje vezuju radionuklide u odnosu na glinovita.

U prirodi se nalaze i prirodni radioaktivni elementi. U poljoprivrednoj proizvodnji koja je pod vedrim nebom, nezaštićena, biljke usvajaju iz zemljišta radionuklide čime se radiokontaminacija prenosi u lanace ishrane.

Page 111: HUMANA  EKOLOGIJA

Prema porijeklu i sastavu otpad se dijeli na:

Razgradivi otpad organskog porjekla, iz polj. proizvodnje;

Sagorljivi organski otpad koji nije podložan brzom raspadanju;

Neorganski nesagorljivi otpad; Ostaci spaljivanja sagorljivih materija

– pepeo i sl. ; Kabasti otpad - predmeti; Ostaci pročišćavanja voda i gasova

(mulj, talog, čvrsti otpadci); Čvrsti otpad iz hemijske industrije; Otpad pripreme, koncentracije,

separacije i korišćenja mineralnih sirovina (jalovina, pepeo, šljaka, ugljena prašina).

INDUSTRIJSKI OTPAD Način deponovanja industrijsog otpada zavisi od njegovih karakteristika – hem. sastava, agregatnog stanja, mogućnost razgradnje, količine ili

Page 112: HUMANA  EKOLOGIJA

sposobnosti reciklaže – kao sekundarnih sirovina.

OTPAD IZ URBANIH SREDINA Intenzivnom urbanizacijom neprekidno se povećavaju količine otpadnih materija (čovjek dnevno proizvede oko 0,5 -1,8 kg otpada).

REKULTIVACIJA TLA ZEMLJA – TRENUTNI

PROBLEMI Tokom proteklih decenija

zemljište u BiH je bilo izloženo različitim negativnim uticajima, koji su uzrokovali njegovo zagađenje, degradaciju i ponekad kompletnu destrukciju

Porast zakiseljavanja zemljišta. Ova pojava je veoma česta u blizini termoelektrana (Tuzla, Kakanj, Ugljevik, Gacko), i područjima sa razvijenom

Page 113: HUMANA  EKOLOGIJA

industrijom, posebno hemijskom, sa visokim stepenom emisija SO2, CO2, NOx i drugih gasova koji izazivaju "kisele kiše"

Sadržaj teških metala u zemljištu je u porastu u blizini velikih industrijskih i rudarskih centara i termoelektrana

Vodene erozije “Tehnogene pustinje” -

površinska eksploatacija različitih sirovina (ugalj, pijesak,Fe, Al, glina i sl.)

i drugo

PRORITETI RJEŠAVANJA Podizati nivo upućenosti stanovništva

o važnosti zemljišta za održivi razvoj Razviti skladan Zakon o zemljištu

(zaštita, korištenje, obrada) Razvoj jedinstvene strategije zaštite

zemljišta na nivou države, Obezbjeđenje opće i posebne

legislative za zemljište

Page 114: HUMANA  EKOLOGIJA

Obezbjđenje instrumenta i standarda za zaštitu polj-og zemljišta,

Uspostava mehanizma tržišta zemljištem, za što je potrebno imati: dobar informacioni sistem, pouzdan zakonski i pravni sistem, sposobne eksperte za zemljišne transakcije, jedinstvene takse i poreze za nekretnine,

Napraviti inventuru stanja zemljišta u BiH za potrebe strateškog planiranja,

Identificirati stepen kontaminacije zemljišta za proizvodnju zdrave hrane

Identificirati aktuelne i potencijalne erozije zemljišta i provođenje mjera zaštite,

Kategorizacija zemljišta u cilju održivog korištenja u poljoprivredi i šumarstvu,

Uspostaviti monitoring zemljišta u okviru Evropske integracije,

U etici ne postoji neutralnost i

Page 115: HUMANA  EKOLOGIJA

nepristrasnost, jer ko ne želi d j elovati, mora pred

svojom sav j ešću odgovarati za svoje

ned j elovanje a niko ne može izb j eći etičkoj odgovornosti pod

izgovorom da je samo pojedinac od kojega ne zavisi sudbina sv j eta.

Eko etika – bavi se vrijednosnim prosuđivanjem aktivnosti čovjeka u odnosu na: biocenoze, ekosisteme, cjelokupnu biosferu i ekosferu uopće.

Šta se postiže zaštitom okoliša ?

- očuvanje kvaliteta okoliša , - očuvanje prirodnih resursa i biocenoza, - zdrav i održivi razvoj, - ...?

Page 116: HUMANA  EKOLOGIJA

Ekološka kultura – sveukupnost novih odnosa čovjeka prema okolišu

- umjesto da pljačka, izrabljuje, degradira i porobljuje okoliš, čovjek treba postati prijatelj i poštivaoc okoliša

- potebno je mijenjati naše potrebe za posjedovanjem i opustošenjem zraka, vode, tla;

- potrebno je osloboditi se od viška bogatstva (nezasićnosti) i gomilanja dobara;

- potrebno je osloboditi se od suvišnog konzumizma, jer čovjek finalno konzumira sam sebe!

Eko etika - ekološke spoznaje i dostignuća zaštite okoliša potrebno je preoblikovati u ekološke norme, zapovijedi, zabrane i dužnosti čovjekovog ponašanja u odnosu na okoliš.

OKOLIŠNA PRAVDA – pojam koji ukida naučne, državne, političke, društvene i religijske domene i teži

Page 117: HUMANA  EKOLOGIJA

prema jednakoj distribuciji okolišnih vrijednosti i okolišnog rizika na cjelokupnu populaciju planete Zemlje. Sam pojam okolišna pravda uključuje i brigu za smanjenje i spriječavanje okolišnog rizika.

...”ljudsku zajednicu nije potrebno iznova osmišljavati već je potrebno promišljati o novoj reorganizaciji te zajednice u smislu i po uzoru na prirodne ekosisteme “...

( F. Capra)

Filozofija i ekologija - EKOFILOZOFIJA

Ekologija bi trebala tragati za čovjekovom kućom, i to pravom kućom, jer su se u toku historijskog

Page 118: HUMANA  EKOLOGIJA

razvoja života čovjeku nudile različite kuće i, zapravo, živio je u različitim "kućama", odnosno u različitim historijskim svjetovima. Ovdje namjerno spominjemo riječ svijet, jer kako god ekolozi tumačili riječ kuća, čovjek kao čovjek uvijek sebe istinskim i cjelovitim nalazi tek u takvoj cjelini koja se još od mitskog vremena nazivala svijetom.

Jednom je jedan revolucionarni filozof (K. Marx) rekao da je čovjek "čovjekov svijet". Ali čovjek nije jedini "stanovnik" svijeta, svijet ne čini samo ono ljudsko, i druga su bića božanska i nebožanska a osvrtom na čovjekovu historiju to je očigledno, "stanovnici“ svijeta. Svijet je oduvijek bio nekako uređena zajednica čovjeka i drugih bića, koja su kao i on imala svoje mjesto u svijetu. Može li ekologija dospjeti do razine na kojoj se ispočetka može tragati za zajednicom života u nekako uređenom svijetu, do razine na kojoj

Page 119: HUMANA  EKOLOGIJA

će čovjekova kuća ujedno biti mišljena i kao kuća drugih bića? Može li ekologiji u tomu pomoći filozofija?

Filozofija i ekologija - EKOFILOZOFIJA

H. Jonas u svojoj etici od današnjeg čovjeka kao pojedinca i cjelokupne populacije zahtijeva odgovornost: prema prirodi, prema budućnosti i prema idejama čovjeka.

Prema H Jonasu, nije presudno hoće li se i kako održati samo čovjek, već i hoće li se održati kao čovjek, hoće li se održati ideja čovjeka koju je čuvao i pronosio kroz dosadašnju historiju kada je nastanjivao različite svjetove. Zato čovjekova kuća nije samo mjesto njegove puke

Page 120: HUMANA  EKOLOGIJA

egzistencije, čovjekovom kućom treba nazvati ono mjesto ili sklop čovjekova "stanovanja", u kojem može biti cjeloviti i pravi čovjek ili, kako se to filozofijski kaže, bitno ili istinski živjeti, živjeti primjereno ideji čovjeka. Ovim nismo rekli ništa novo.

- I. Cifrić sociolog, Lovelock, Rusel i drugi zastupaju hipotezu Zemlje kao živog bića

- Capre i drugi pripadnici mističkih struja i savremenog New Age pokreta ponajprije otkrivaju da čovjekova kuća ili još uopće nije "izgrađena" ili je "urušena" (stručni ekologijski termin za to je "ekologijska kriza"). Filozofija i ekologija -

EKOFILOZOFIJA

Page 121: HUMANA  EKOLOGIJA

Među sociolozima, filozofima i drugim koji se dotiču ove ekofilozofske tematike nema saglasnosti oko tog kako treba izgledati ta kuća. Ekolozi okoliša nastoje sačuvati egzistenciju ljudstva, budućnost i ono što smo naslijedili na Zemlji ne ulazeći u pitanje svrhe, smisla ili krajnjeg cilja čovjekova života, zapravo, uopće se ne pitaju koja ili kakva treba biti prava čovjekova kuća, dok sociolozi tragaju za čovjekovom kućom u društvu, poneki u nekom pravom, istinskom društvu budućnosti, holističkim ekolozima se čovjekova kuća otkriva ili kao planet Zemlja ili kao kosmos u cijelosti.

Religije i mistici nastoje uspostaviti odnos s nečim

Page 122: HUMANA  EKOLOGIJA

vječnim koje je izvor ne same ljudske egzistencije, već njegove biti, ljudskosti. Cilj čovjekove ljudskosti za njih nije sam čovjek u smislu historijskog samorađanja, napr. kroz rad u kojem se tek razvijaju ljudske sposobnosti ni nešto niže od čovjeka, neduhovno, materijalno itd. Religija i mistika su stanovišta da se prava čovjekova kuća ponovo gradi (čovjek je izvorno već bio u pravoj kući koja se na primjer u religijama naziva dženet - raj).

Filozofija i ekologija - EKOFILOZOFIJA

Kako ljudskoj kući pristupa filozofija?Neki bi filozofi tvrde da ako tražimo

pravu, istinsku, bitnu ljudsku kuću, kuću primjerenu bitku čovjeka, onda je ona cjelina bitka (to je svojevrsni filozofijski holizam) koju pored bitka

Page 123: HUMANA  EKOLOGIJA

čovjeka sačinjavaju i bitak boga i bitak prirode. Zato pitati šta se događa s čovjekom ne znači pitati samo kako on živi na Zemlji, je li ugrožena njegova egzistencija, kako ekologijski stoji s uvjetima te egzistencije, već kako stoji s njegovom filozofijskom kućom, s cjelinom bitka, a to znači i pitati kako stoji s prirodom (je li ona, na primjer, u svojem posebnom bitku ukinuta postavši resursom ili je sačuvala svoj samostalni bitak u cjelini svega), kako stoji s bogom (sjetimo se samo da je krajem 19. stoljeća Friedrich Nietzsche objavio "smrt" boga) i kako stoji s biti ili idejom čovjeka (sjetimo se teza o "smrti" ili "zastarjelosti" čovjeka).

Hösle ekološku krizu ne vidi samo u ugrožavanju naše zemaljske kuće i "razaranju idealne kuće" ("cjeline bitka"), već što i porijeklo cijele krize vidi upravo u ovom drugom razaranju što je "ugrožavanje naše zemaljske kuće povezano s

Page 124: HUMANA  EKOLOGIJA

razaranjem idealne kuće". Izlazak iz krize vidi kroz “ponovno uspostavljanje idealne kuće”.

Sva se filozofska ekološka pitanja o prirodi svode na pitanja što se

dogodilo s prirodom, kako je moguće da je čovjek uspio

naučno, tehnički i gospodarski zavladati njom, barem kada je

riječ o zemaljskoj prirodi i pretvoriti je u dio svog

gospodarenja. Da li je taj historijski događaj nepovratan, naime, da prirode ne samo da više nema, već je nikad više

neće ni biti ???

Zaista, čovjek više ne zna što znači dobro živjeti, biti bogat, sretan, čime se mjeri njegova ljudskost, što ga čini čovjekom, gdje mora stati u prisvajanju, modificiranju i uništavanju

Page 125: HUMANA  EKOLOGIJA

drugih bića. Ali, može li čovjek sam sebi dati mjeru svoje ljudskosti i svog života i djelovanja, može li mu, naime, tu mjeru dati vlastiti um? Na ovo staro filozofsko pitanje Hösle ne ulazi.

Starogrčk filozof Pitagora: "čovjek je mjera svih stvari". Danas smo svjedoci da mjeru svemu danas

određuje sam čovjek.

ČISTE TEHNOLOGIJE

UNEP-ova definicija:«Čistija proizvodnja je

konceptualni i proceduralni pristup proizvodnji koji zahtjeva

da sve faze životnog ciklusa proizvoda trebaju biti ciljem

Page 126: HUMANA  EKOLOGIJA

prevencije ili minimalizacije kratkoročnih i dugoročnih rizika

po ljude i okolinu».

ČISTE TEHNOLOGIJEKroz historijski tehnološki razvoj,

čovjek je koristio nauku, tehniku i tehnologiju jednosmjerno narušavajući tako ravnotežu prirodnih cikličnih biohemijskih procesa. Posljedice su vidljive na zagađenju vode, tla i vazduha.

sirovina proizvod otpad

Ovako nastali poremećaji u okolišu, danas se rješavaju

ADITIVNOM ZAŠTITOM OKOLIŠA:- štetne emisije nastale u

proizvodnom pocesu otklanjaju se tek nakon nastajanja ( na kraju procesa – End of the Pipe),

Page 127: HUMANA  EKOLOGIJA

- primjenjuju se odgovarajuća tehnološka rješenja ,

- primjenjuju se odgovarajući, za određeni slučaj specifični, uređaji za pročiščavanje otpadnih emisija,

- ovakva zaštita, značajno zastupljena u današnjoj tehnološkoj praksi, predstavlja djelomičnu zaštitu ekosistema.

INTEGRALNA ZAŠTITA OKOLIŠA -

- nastajanje otpada i štetnih emisija onemogućuje se već na početku proizvodnog procesa ( Begin of the Pipe),

- primjenjuju se suvremena proizvodno tehnološka rješenja s višom razinom iskoristivosti sirovinskih i energetskih resursa,

Page 128: HUMANA  EKOLOGIJA

- koriste se odgovarajuće ( “ prijateljske “ ) sirovine i energenti,

- umanjena količina otpada nastalog u procesu proizvodnje vraća se u proizvodni proces procesom recikliranja.

Primjenom integralne zaštite okoliša štiti se okoliš te se omogućuje i racionalnije korištenje tj. štednja materijalnih i energetskih prirodnih resursa.

Savremena tehnološka rješenja, u okviru integralne zaštite okoliša, uključuju i primjenu ekogenih tj. čistih tehnologija (malootpadnih tehnologija), kao i primjenu principa čistije proizvodnje.

ČISTE TEHNOLOGOJE = EKOGENE TEHNOLOGIJE =

MALOOTPADNE TEHNOLOGIJE

Page 129: HUMANA  EKOLOGIJA

Karakteristike savremene proizvodne tehnologije:

• Primjena savremenih tehnoloških procesa i rješenja koji omogućavaju racionalnije korištenje (štednju) materijalnih i energetskih resursa na ulazu u proizvodni sistem.

• Smanjeno zagađivanje okoliša,

• Smanjenjeno korištenje materijalnih i energetskih resursa,

• Smanjeno nastajanje otpada i negativnih emisija – smanjena količina proizvodnog otpada vraća se procesom recikliranja, ponovo u proizvodni ciklus (sekundarne sirovine), ili se neutralizira

Page 130: HUMANA  EKOLOGIJA

prije deponovanja ili ispuštanja u medije okoliša,

• Glavni proizvod se nakon vremena amortizacije prikuplja i također reciklira kao sekundarna sirovina.

Osnovne razlike između koncepta “End of the pipe” i Čistije proizvodnje:

INDUSTRIJSKA EKOLOGIJA

Koncept industrijske ekologije je u tome da se industrijska postrojenja tretiraju tako da se prilagode okolini, a ne da se iz nje izdvajaju. U takvom sistemu žele se optimalizirati sirovine, od početnog materijala, do

Page 131: HUMANA  EKOLOGIJA

završnog produkta, viška i otpada.

Faktori koji se trebaju optimalizirati su: sirovine, energija i kapital. Glavni je cilj da tehnologija radi s prirodom a ne protiv nje. Industrijska ekologija je u principu «produkcijska» komponenta održivog razvoja. Najvažniji aspekt ove politike je taj da otpada nema niti na jednom koraku proizvodnje jer je sav «otpad» u stvari resurs za neki drugi korak proizvodnje u nekoj drugoj industriji (poduzeću). Na taj način se otpad pretvara u profit. Svi principi koji se nalaze ispod industrijske ekologije (na nižim stepenicama), čine temelje koji industrijsku ekologiju čine uspješnom.

Page 132: HUMANA  EKOLOGIJA

Čistija proizvodnjaČistija proizvodnja se može

predstaviti kao: reduciranje količine

proizvedenog otpada ili izbjegavanje proizvodnje istog,

efikasnija upotreba energije i resursa,

proizvodnja okolišno prihvatljivih proizvoda i pružanja usluga,

postizanje manje količine proizvedenog otpada, nižih cijena i većeg profita.

Čistija proizvodnja je sveobuhvatna preventivna strategija koja se podjednako primjenjuje na proizvodni proces, sam proizvod i uslužne djelatnosti, s ciljem povećanja efikasnosti proizvodnje i smanjenja rizika za okoliš i

Page 133: HUMANA  EKOLOGIJA

zdravlja čovjeka. U procesu proizvodnje, čistija proizvodnja znači efikasnije korištenje sirovina, vode i energije i sprječavanje nastajanja otpada.

Razlike između čistije proizvodnje i pročišćavanja na kraju

tehnološkog procesaTehnologija «end-of-pipe» uključuje

upotrebu raznih tehnologija i proizvoda (hemijskih) za pročišćavanje čvrstog, tekućeg i plinovitog otpada. Ova tehnologija može reducirati količinu otpada koji se odlaže, ali u suštini ona zagađenje pretvara u drugi medij (npr. zagađenje zraka se pretvara u otpadnu vodu, ispuštena voda se pretvara u čvrsti otpad itd.).

STRATEGIJA ČISTIJE PROIZVODNJE

Page 134: HUMANA  EKOLOGIJA

Osnovni principi vodilje strategije čistije proizvodnje su:

Princip predostrožnosti – poziva na smanjenje unošenja antropogenih faktora u okoliš i u suštini on zahtijeva suštinsku izmjenu industrijskog sistema proizvodnje i potrošnje koji se zasniva na prekomjernoj upotrebi materijala (smanjeno korištenje prirodnih resursa)

Princip prevencije – jednako je važan, posebno u onim slučajevima gdje je poznato da proizvod ili proces mogu izazvati štetu. Ovaj princip se sastoji od uvođenja izmjena uzvodno u standardnoj mreži sistema proizvodnje i potrošnje. Pretpostavlja onemogućavanje zgađenja okoliša na mjestu nastanka zagađenja-emisije (Begin of the Pipe)

Princip integracije – podrazumijeva usvajanje potpunog sagledavanja proizvodnog ciklusa. Jedna od metoda za uvođenje ovog principa je sveobuhvatna analiza životnog ciklusa proizvoda.

Page 135: HUMANA  EKOLOGIJA

Princip demokracije - uključuje ljude, radnike i stanovnike na način na koji je organizirana proizvodnja. Uključuje cijelu zajednicu (proizvođače, potrošaće), s ciljem kontrole, monitoringa te pristupa relevantnim informacijama, radi donošenja odluka vezano uz zaštitu okoliša

Prednosti uvođenja čistije proizvodnje :

Unapređenje proizvoda i proizvodnih procesa,

Štednja materijala i energije, Viši nivo zaštite okoliša, Poboljšanje uslova rada i

sigurnosti uposlenika, Povećanje produktivnosti

proizvodnje, Povećanje konkurentnosti

kompanije,

Page 136: HUMANA  EKOLOGIJA

Smanjenje troškova proizvodnje

Procesi društvene

i ekonomske globalizacije

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:

1962 Rachel Carson je izdala knjigu Tiho proljeće (Silent Spring), u kojoj je, analizirajući odnose između toksikologije, ekologije i epidemiologije, utvrdila katastrofalnu štetnost pesticida na okolinu. Ovom knjigom je Carson pokrenula ekološku lavinu.

1963 Počeo International Biological Programme - desetogodišnji program istraživanja okolinskih

Page 137: HUMANA  EKOLOGIJA

šteta, te bioloških i ekoloških mehanizama tih šteta, što je postavilo naučne temelje za environmentalizam

1967 UNESCO-va međunarodna konferencija o racionalnoj upotrebi i konzervaciji biosfere otvorila vrata diskusijama o konceptu održivog razvoja.

1968 Paul Ehrlich izdao vrlo uticajnu knjigu Populacijska bomba, u kojoj je objasnio veze između rasta ljudske populacije, eksploatacije resursa i okolinskih politika.

1969 U SAD stvorene prve ekološke nevladine organizacije - Savjet za odbranu prirodnih resursa i Prijatelji Zemlje (Friends of the Earth), te formirana prva vladina agencija za zaštitu okoline - Agencija za zaštitu okoline (Environmental Protection Agency - EPA).

Page 138: HUMANA  EKOLOGIJA

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:

1970 Prvi ”Dan Zemlje” u SAD - mirne demonstracije, u kojima je učestvovalo preko 20 miliona ljudi.

1971 OECD utvrdio stav da onaj ko prouzrokuje zagađenje mora platiti štetu;

- u Velikoj Britaniji formiran Međunarodni institut za okolinu i razvoj (IIED),

- u Kanadi formirana organizacija Greenpeace.

1972 U Stockholmu održana UN konferencija o humanoj okolini, koja se je bavila fenomenima regionalnih zagađenja i kiselih kiša. Konferencija je dovela do stvaranja brojnih nacionalnih agencija za zaštitu okoline i do

Page 139: HUMANA  EKOLOGIJA

stvaranja UNEP-a (The United Nations Environment Programme);

- Novom Zelandu formirana prva nacionalna ”zelena” politička partija;

- Rimski klub publikovao čuvenu i kontroverznu publikaciju Granice rasta

1973 Objavljen Evropski akcioni program za okolinu kao prvi akt za sintezu okolinskih politika u EU.

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:

1974 Rowland i Molina utvrdili štetnost emisije fluoridnih aerosola i ocjenili da će se, ako se njihova upotreba nastavi postojećom brzinom, ozonski omotač uništiti za nekoliko decenija.

Page 140: HUMANA  EKOLOGIJA

1977 Održana UN konferencija o sprječavanju širenja pustinja

1979 Usvojena konvencija o međugraničnom zagađivanju zraka

1980 Jimmy Carter potpisao Global 2000 Report, u kojem se po prvi put raznovrsnost biosfere priznaje kao kritična karakteristika za funkcioniranje planetarnog ekosistema.

1982 Usvojena UN Konvencija o morskom pravu, koja sadrži okolinske standarde i pravila zaštite morske okoline od zagađivanja;

- osnovan prestižni World Resources Institute;

- usvojena UN povelja za prirodu, po kojoj je svaka forma života unikatna i važna vrijednost za čovječanstvo i koja poziva na razumijevanje zavisnosti čovječanstva od prirodnih

Page 141: HUMANA  EKOLOGIJA

resursa i potrebe za kontrolom njihove eksploatacije.

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:

1983 Formirana Svjetska komisija za okolinu i razvoj (WCED), a za predsjednika izabrana Gro Harlem Brundtland.

1985 Na sastanku Svjetskog meteorološkog društva u Austriji UNEP upozorio na štetne efekte CO2 i drugih GHG plinova i na globalno zagrijavanje Zemlje;

- otkrivena ozonska rupa na Antarktiku

1987 Potpisan Montrealski Protokol o supstancama koje uništavaju ozonski omotač;

- Svjetska komisija UN za okolinu i razvoj (WCED) publikovala studiju Naša zajednička budućnost (Our Common Future ili Bruntland Report) koja je, povezujući socijalna, ekonomska, kulturna i

Page 142: HUMANA  EKOLOGIJA

okolinska pitanja i globalna rješenja, definirala i populizirala termin održivi razvoj.

1988 Osnovan međuvladin Panel o klimatskim promjenama sa zadatkom da utvrdi najnovija naučna, tehnička i socio-ekonomska istraživanja o klimatskim promjenama.

1989 Osnovan prestižni Stockholm Environment Institute

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:

1992 U Rio de Janeiru održana UN konferencija o okolini i razvoju (Earth Summit) na kojoj je usvojena Agenda 21, Konvencija o biološkoj raznovrsnosti, Okvirna konvencija o klimatskim promjenama, Rio Deklaracija i principi o zaštiti šuma.

- U Kostariki formiran Savjet Zemlje - tijelo za koordinaciju

Page 143: HUMANA  EKOLOGIJA

implementacije dokumenata iz Rio de Janeira

1994 Prihvaćen ISO 14001 standard kao dobrovoljni međunarodni standard za korporacijske sisteme managementa okoline

1995 WTO (World Trade Organization) formalno priznala veze između trgovine, zaštite okoline i razvoja,

- u Kopenhagenu Svjetski samit za socijalni razvoj (World Summit for Social Development) prvi put utvrdio potrebu borbe protiv apsolutnog siromaštva.

1997 Specijalna sjednica Generalne skupštine UN (Rio +5) utvrdila mali progres u implementaciji Agende 21 i usvojila Program za njenu dalju implementaciju;

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:

Page 144: HUMANA  EKOLOGIJA

1997 u Kjotu potpisan Kyoto Protokol kao UN okvirna konvencija o klimatskim promjenama. Dokument je obavezao razvijene zemlje na smanjivanje emisije plinova koji proizvode efekat ”staklene bašte” I utvrdio "clean development" mehanizme za zemlje u razvoju.

1999 Održani masovni antiglobalistički protesti nevladinih organizacija u Siettlu

2000 Mreža Earth Day Network proslavila 30. godišnjicu originalnog Dana zemlje;

- Svjetska komisija za visoke brane izrazila skepsu o nastavku izgradnje velikih brana i ponudila alternative velikim hidroelektranama

2001 Politika novog SAD predsjednika Busha izrazito antiokolinska (izgradnja novih termoelektrana i nuklearki, kresanje fondova za istraživanje

Page 145: HUMANA  EKOLOGIJA

novih oblika energije, odustajanje od Kyoto protokola, itd);

- masovni protesti u Đenovi (sastanak G9) zbog nedostatka okolinskih i radnih standarda i globalizacije; završen 3 mil. dolara vrijedan Human Genome Project, koji je otvorio put u nove nade.

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:

2002 Održan Svjetski Sammit o održivom razvoju u Johanesburgu (Rio + 10) sa promjenljivim uspjehom. Sammit je postavio brojne ciljeve smanjivanja neravnopravnosti do 2015. godine;

Page 146: HUMANA  EKOLOGIJA

- EU ratificirala Kyoto protokol

2003 god 192 članica Svjetske zdravstvene organizacije usvojili prvu javnu povelju o štetnosti pušenja po zdravlje ljudi

2004 EU ustanovila i izdala prvi registar polucije u zemljama EU i završila svoj treći izvještaj o stanju okoline u Evropi;

- Ruska Federacija ratificirala Kyoto protokol

Globalni ekološki menadžment: Agenda 21

Temelji za Agendu 21 postavljeni su 16. juna 1972. godine, kada se 113 država okupilo na konferencije

Page 147: HUMANA  EKOLOGIJA

o čovjekovoj okolini u Stockholmu, prvom globalnom sastanku te vrste.

Deset godina kasnije, UN su osnovali Svjetsku komisiju za okolinu i razvoj (World Commission on Environment and Development) – ideja o globalnom partnerstvu u održivom razvoju.

U periodu između 3. i 14. juna 1992. godine je u Rio de Janeiru održan Skup o zemlji (UNITED NATIONS CONFERENCE ON ENVIRONMENT AND DEVELOPMENT) na kojem je usvojen globalni plan za suočavanje sa najhitnijim svjetskim potrebama nazvan Agenda 21 ili Program za 21. stoljeće.

Skup o Zemlji u Riu je okupio 179 šefova država. Smatra se da tom skupu pripada počasno mjesto u okolinskoj historiji čovječanstva. Skup o Zemlji donio je Agendu 21

Page 148: HUMANA  EKOLOGIJA

koja predstavlja jedan od pet ključnih donesenih dokumenata na ovom skupu.

Globalno upravljanje:

Ključ i alat za održivu budućnost Planete

Pravični model globalnog

upravljanja:

Međunarodna i međugeneracijska odgovornost

Inkluzivnost unutra i između država

Miroljubivo rješavanje problema i sprječavanje konflikata

Povezivanje multilateralno usvojenih standarda

Page 149: HUMANA  EKOLOGIJA

Na idućim slajdovima:

Primjer sistema upravljanja okolišem

Sistem upravljanja okolišem

Sistem upravljanja okolišem ( Environmental

management system - EMS ) je instrument zaštite okoliša nove generacije to jest sistem predstavlja novu osnovu zaštite okoliša.

Sistem upravljanja okolišem je dio ukupnog sistema upravljanja organizacijom (proizvodnjom –

Page 150: HUMANA  EKOLOGIJA

preduzećem, uslužnim, vladinim ili drugim nevladinim upravnim organizacijama), a obuhvata preventivno djelovanje i primjenu normi za unapređivanje odnosa prema okolišu, s temeljnim ciljem smanjenja nepoželjnih utjecaja organizacije na okoliš.

Sistem upravljanja okolišem

Osnova cijelog Sistema ekološkog monitoringa je na procjeni i ocjeni stanja okoliša (neprestani - kontinuirani monitoring, mjerenja, ocjenjivanja, nadzor, kontrola stanja okoliša). EMS predstavlja

Page 151: HUMANA  EKOLOGIJA

kontinuirani ciklus koji se sastoji od planiranja, implementacije, ispitivanja i stalnog unapređivanja procesa, akcija i mjera koje organizacija poduzima da bi uskladila svoje poslovne ciljeve s ciljevima unapređivanja i upravljanja okolišem.

Većina sistema upravljanja okolišem strukturirana je prema modelu “Plan, Do, Check, Act“, što vodi prema kontinuiranom razvoju okolišnog aspekta organizacije.

Temeljne funkcije sistema upravljanja okolišem su:

kontinuirano poboljšavanje i usavršavanje mjera zaštite okoliša

Kontinuirano podizanja razine kvalitete stanja okoliša

Većina sistema upravljanja okolišem strukturirana je prema modelu “Plan, Do, Check, Act“,

Page 152: HUMANA  EKOLOGIJA

što vodi prema kontinuiranom razvoju okolišnog aspekta organizacije.

Model se temelji na:

1. PLANIRANJU i definiranju aspekata okoliša i planiranju mjera i normi koje se odnose na učinkovito upravljanje aspektima okoliša

2. IMPLEMENTIRANJU modela sistema upravljanja okolišem te procesa i aktivnosti usmjerenih prema unapređivanju zaštite i upravljanja okolišem

3. KONTROLI što uključuje kontrolu i nadzor svih prethodno implementiranih aktivnosti i mjera poboljšanja i unapređivanja zaštite i upravljanja okolišem

4. ISPITIVANJU koje obuhvata izvještavanje o učinkovitosti mjera i postupaka zaštite te provođenje eventualnih revizijskih aktivnosti i

Page 153: HUMANA  EKOLOGIJA

mjera korekcije radi otklanjanja eventualno utvrđenih neusklađenosti.

1. Pod PLANIRANJEM se podrazumijeva utvrđivanje prioritetnih aspekata okoliša koji imaju prednost u sistemu upravljanja okolišem (zrak, voda, tlo ... ). Svrha ovog razmatranja je dobivanje osnove za uspostavljanje sistema; utvrđivanje zahtjeva zakonskih i drugih propisa te normi odgovarajuće politike zaštite okoliša; utvrđivanje ciljeva zaštite okoliša ( općih i pojedinačnih ), nosioca zaštite te programa zaštite i upravljanja okolišem.

2. IMPLEMENTACIJA sistema upravljanja okolišem podrazumijeva:

utvrđivanje organizacijske strukture primjene sistema,

utvrđivanje hierarhijske odgovornosti sistema, utvrđivanje tokova komunikacija i dokumentacije, utvrđivanje načina kontrole okolišne dokumentacije, determiniranje potrebne izobrazbe kadrova, utvrđivanje i definiranje postupaka i akcija za

slučajeve izvanrednih stanja. 3. KONTROLA i korekcija sistema uključuje: utvrđivanje neusklađenosti i nepravilnosti u

funkcioniranju sistema, utvrđivanje uzroka nepravilnosti, određivanje popravnih aktivnosti, primjenu nadzora i/ili korekciju nadzornih aktivnosti,

Page 154: HUMANA  EKOLOGIJA

stalno praćenje stanja sistema, praćenje zapisa o podacima o sistemu, mjerenja te utvrđivanje preventivnih aktivnosti.

Ekološki aspekti održivosti razvoja

Zakonska regulativa u BiH

Page 155: HUMANA  EKOLOGIJA

Definicije održivog razvoja:

Definicija održivog razvoja koja se navodi u izvještaju “Our Common Future” Svjetske komisije za okoliš i razvoj iz 1987. godine glasi:

- Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, a da istovremeno ne ugrožava mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. (Navedena defincija i danas služi kao temelj u nastojanjima međunarodne zajednice u zaštiti i očuvanju okoliša).

Postoje i druge definicije:- Održivi razvoj je razvoj koji

osigurava višu razinu kvaliteta života za svakoga, sada i u budućnosti

Page 156: HUMANA  EKOLOGIJA

- Održivi razvoj predstavlja stvaranje boljeg svijeta uravnoteženjem socijalnih, ekonomskih i ekoloških faktora.

Održivi razvoj mora započeti od svakog pojedinca on započinje promjenom ličnih

vrijednosti pojedinca a nastavlja se prenošenjem tih promjena na sva

područja djelovanja pojedinca, odnosno na sva područja njegovog života.

Pod pojmom održivog razvoja podrazumijeva se “.. proces promjena u kojem su iskorištavanje prirodnih resursa, ulaganja, tehničko tehnološki razvoj i institucionalne promjene u međusobnom skladu što sveukupno omogućuje ispunjenje potreba i očekivanja kako sadašnjih tako i budućih

Page 157: HUMANA  EKOLOGIJA

generacija.” ( iz zvješća UN-a; Naša zajednička budućnost).

Održivi razvoj uključuje istovremeno ostvarivanje četiri cilja:- društveni razvoj u kojemu su prepoznate potrebe za

svakoga, - učinkovita zaštita okoliša, - umjereno ( razumno )

korištenje prirodnih resursa, - održavanje visokog i stabilog

nivoa državnog rasta i zaposlenosti Razumijevanje održivog

razvoja danas se postepeno proširuje međusobnim povezivanjem područja ekonomije, ekologije i sociologije.

Page 158: HUMANA  EKOLOGIJA

Govori se o “magičnom trokutu“ održivog razvoja:

socijalna pravednost

ekonomska sigurnost ekološka ravnoteža

Ekonomska sigurnost moguća je samo uz ZDRAV okoliš i uz ZDRAVO društveno uređenje !

Ekonomska sigurnost uključuje : - povećanje produktivnosti i proizvodnje

korisnih dobara i usluga,- smanjenje siromaštva u Svijetu i

zadovoljenje temeljnih potreba ljudi,

Page 159: HUMANA  EKOLOGIJA

- osiguranje pravedne raspodjele dobara te stalno unapređivanje jednakosti u svim segmentima privređivanja,

- osiguranje zaposlenosti, LD, novih investicija, trgovine i distribucije roba,

- osiguranje inovativnosti, poduzetništva- ekonomiju prilagoditi

decentraliziranom svjetskom tržištu

Socijalna pravednost mjeri se napretkom onih koji su unutar zajednice u najnepovoljnijem položaju !

Socijalna pravednost uključuje: - osiguranje i poticanje kulturološke

raznolikosti,- održavanje i podržavanje institucija

društvenih sistema,- podržavanje socijalne pravednosti i

spolne jednakosti,- omogućavanje sudjelovanja u

odlučivanju svih segmenata društva,- osiguranje mogućnosti pravednog

obrazovanja za sve,- stvaranje jednakih prilika za razvoj

posebno u okviru problematike Sjever – JugEkološka ravnoteža podrazumijeva:

Page 160: HUMANA  EKOLOGIJA

- osiguranje i održavanje genetske raznolikosti,

- podržavanje biološke proizvodnje,- razvijanje otpora prema negativnim

utjecajima na okoliš, te poticanje i omogućavanje oporavljivanja u slučaju nastajanja negativnh utjecaja,

- osiguranje čistog okoliša i stabilne klime

- poticanje eko-djelotvornosti u svim djelovima društva

Osnovne karakteristike održivog razvoja:

recikliranje (ponovno korištenje) sekundrnih sirovina,

smanjenje ispuštanja agresivnih i štetnih emisija u okoliš,

Smanjeno trošenje, posebno neobnovljivih, prirodnih resursa,

zaštita okoliša postaje integralni dio procesa razvoja,

Page 161: HUMANA  EKOLOGIJA

omogućavanje slobodnog pristupa informacijama o stanju i zaštiti okoliša,

uspostavljanje i provođenje nacionalnih i međunarodnih normi i propisa zaštite okoliša,

primjenjivanje principa predostrožnosti u procesu zaštite okoliša

sistemski pristup rješavanju problematike održivosti

AGENDA 21 iz Ria1992 godine donosi se deklaracija o

namjerama i obavezama za održivi razvoj tj. donosi se AGENDA 21 kao opšti plan i program djelovanja za održivi razvoj u 21. vijeku. Ona ne sadrži nikakva ograničenja ili obaveze već samo prijedloge i preporuke.

- Agenda se sastoji od 40 poglavlja podjeljenih u 4 cjeline

- Agenda 21 je historijski dokument koji pojašnjava kako razvoj učiniti

Page 162: HUMANA  EKOLOGIJA

održivim sa ekološkog, ekonomsog i socijalnog aspekta; da bi se u tome uspjelo, potrebno je uključiti sve elemente društva, zaštita okoliša treba biti sastavni dio razvojnog procesa,

- AGENDA 21 nudi konkretne mogućnosti za suzbijanje zagađivanja okoliša, očuvanje biološke raznolikosti, održivo korištenje prirodnih resursa, održivo upravljanje okolišem

- Agenda 21 potiče inicijative za ujedinjavanje razvojnih interesa i zaštite okoliša u Svijetu, poboljšanje životnog standarda svih, ostvarivanje veće sigurnosti i očuvanosti ekosistema, povećanje prinosa prirodnih ekosistema, postizanje koncenzusa za planiranje globalnog održivog razvoja,

Agenda 21: Glavna područja

Page 163: HUMANA  EKOLOGIJA

1-Ostvarivanje rasta na održiv način

(prosperitetan svijet) 2-Održivi način življenja

(pravedan svijet) 3-Ljudska naselja (naseljeni

svijet) 4-Racionalna upotreba

resursa (bogat svijet) 5-Globalni i regionalni resursi (svijet zajedničkih interesa) 6-Upravljanje hemikalijama i

otpadom (čisti svijet) 7- Podjela uloga ljudi i

odgovornosti (svijet ljudi i njihovih

aktivnosti)

Ostvarivanje rasta na održiv način

Page 164: HUMANA  EKOLOGIJA

(prosperitetan svijet)

Kako održivi razvoj zahtijeva integraciju okolinskih, društvenih i ekonomskih faktora kod planiranja ekonomskog razvoja treba:

integrirati okolinu i razvoj na nivoima planiranja i upravljanja,

uspostaviti sisteme proračuna prirodnih resursa, koje će tvorcima ekonomske politike dati tačne podatke o mogućnostima neke nacionalne ekonomije,

stvaranje efektivnih pravnih i regulatornih sistema na svim nivoima, s ciljem prelaska sa transformiranih okolinskih i razvojnih politika na akciju,

obezbjediti efektivnu upotrebu ekonomskih i tržišnih instrumenata kroz uspostavljanje principa “zagađivač plaća”, a kojim se

Page 165: HUMANA  EKOLOGIJA

uklanja pogrešna teza da je okolina besplatno dobro.

Održivi način življenja (pravedan svijet)

Suzbijanje siromaštvaPromjena obrasca potrošnje

Rast uz smanjivanje korištenja energije i maretijala, te stvaranje otpada;

Unapređivati efikasnu proizvodnju a suzbijati preveliku potrošnju;

Donositi programe razvoja koji podstiču održivu proizvodnju i potrošnju;

Podsticati razvoj tehnologija koje su prihvatljive po okoliš

Demografska kretanja i održivost Zaštita i unapaređenje ljudskog zdravlja

Osigurati sistem zdravstva koji će pratiti i predviđati pojavu zaraznih bolesti;

Razvijati sisteme zdravstvene zaštite u manjim zajednicama;

Osigurati muškarcima i ženama jednaka prava za izbor broja djece;

Page 166: HUMANA  EKOLOGIJA

Osigurati zdravstvenu zaštitu djece, uključujući zaštitu od iskorištavanja;

Razvijati programe kontrole vanjskih i unutrašnjih zagađivanja zraka i sigurnog odlaganja čvrstog otpada;

Kontrolirati raspodjelu i upotrebu pesticida kako bi se smanjili zdravstveni rizici.

Ljudska naselja (naseljeni svijet)

Razvoj koncepta održivih naselja Zaštita kvalitete i snabdijevanje

pitkom vodom Razvoj koncepta održivih naselja; Zaštita i unapređenje ljudskog

zdravlja Promjena obrazaca potrošnje.

Upravljanje čvrstim otpadom i odvodnjom: Do 2000. godine, u svim

industrijskim zemljama, a do 2010. godine, u svim zemljama u razvoju, stvoriti nacionalne programe, te aktivnosti za

Page 167: HUMANA  EKOLOGIJA

efikasnu preradu otpada i reciklažu.

do 1995. godine, u industrijskim zemljama, i do 2005. godine, u zemljama u razvoju, osigurati da se najmanje 50% svih odvodnih otpadnih voda i čvrstog otpada tretira i raspoređuje u skladu sa nacionalnim i međunarodnim okolinskim i standardima kvalitete zdravlja.

do 2025. godine obezbijediti svim urbanim područjima adekvatne servise za brigu o otpadu, te provođenje sanitarnih aktivnosti u ruralnim područjima

reducirati stvaranje štetnog otpada

Racionalna upotreba resursa

(bogat svijet)Održivo upravljanje tlom

podrazumijeva:

Page 168: HUMANA  EKOLOGIJA

Razvijati nacionalne programe koji vode računa o zaštiti tla kao nezamjenljivoj prirodnoj osnovi;

Stvarati i provoditi zakonsku regulativu koja osigurava održivo korištenje tla;

Ekološko planiranje krajolika, npr. korištenje nekog slivnog područja;

Upravljanje tlom, koristeći tradicijske i autohtone načine korištenja tla.

Zaštita i upravljanje slatkim vodama podrazumjeva:Stalna istraživanja novih

izvora vode;Zaštita vodnih bogatstava i

osiguranje korištenja vode na održiv način;

Procjenjivanje uticaja novih razvojnih programa na stanje i kvalitet voda;

Page 169: HUMANA  EKOLOGIJA

Razvijanje metoda snabdijevanja slatkim vodama i iz raznih drugih izvora (prikupljanje kišnice, ponovna upotreba otpadnih voda, recikliranje vode i sl.)

Provođenje ovih kao i drugih mjera trebalo bi da zadovolji cilj da svaki stanovnik grada na svijetu 2000. godine ima na raspolaganju 40 litara pitke vode dnevno, a da se 2025. godine postigne sveopća snabdjevenost stanovništva vodom.

Unapređenje održive poljoprivrede i ruralnog razvoja podrazumjeva:planski pristup bavljenju i

edukacija za bavljenje poljoprivredom,

Page 170: HUMANA  EKOLOGIJA

povećano uzgajanje biljaka s ciljem povećanja proizvodnje hrane,

podržavanje proizvodnje na farmama,

upotreba i održivo iskorištavanje biljaka i genetičkog inženjeringa,

obezbjeđivanje informacija za korištenje pesticida,

prelaz na alternativne vidove energije s ciljem povećanja produktivnosti,

ukloniti negativne efekte ultravioletne radijacije na biljke i životinje - ozon.

Sprečavanje odumiranja šuma podrazumjeva:

Povećati sadnju šuma i time umanjiti pritisak na primarne i drevne šume;

Page 171: HUMANA  EKOLOGIJA

Uzgajati drveće koje se odlikuje većom produktivnošću i otpornošću;

Štititi šume od požara, krivolova i drugih degradacija;

Ograničavati i zaustavljati degradaciju tla tokom njegove obrade;

Koristiti efikasne i ekološki prihvatljive metode sječe šuma;

Smanjiti drvni otpad i koristiti odbačene i zanemarene vrsta drveta;

Razvijati urbano šumarstvo radi ozelenjivanja svih naseljenih mjesta;

Podsticati razvoj malih šumskih poduzeća koja unapređuju razvoj sela;

Razvijati savremene metode obrade drveta i smanjiti degradacije izvorne mase

Sprečavanje dezertifikacije i suša podrazumjeva:

Page 172: HUMANA  EKOLOGIJA

jačanje znanstvene osnove, prikupljanje informacija te implementacija sistema za praćenje svih prostora zahvaćenih dezertifikacijom i sušom,

razvoj i jačanje programa za zaustavljanje siromaštva i nuđenje alternativnih vidova preživljavanja u prostorima zahvaćenim dezertifikacijom i sušom.

razvijanje gotovosti u slučaju suše i programa za snalaženje u novonastalim situacijama, uključujući i samostalne aranžmane za sušom zahvaćene prostore,

osnažiti participaciju javnosti i edukacije u

Page 173: HUMANA  EKOLOGIJA

kontroli dezertifikacije i efekata suše.

Zaštita biološkog diverziteta podrazumjeva:

Razvoj nacionalnih strategija za zaštitu biološkog diverziteta,

širenje međunarodne i regionalne kooperacije na području biodiverziteta Zemlje,

podržavanje restauracije narušenih ekosistema i obnova narušenih područja,

Razvoj programa za naučnu i tehnološku edukaciju i obuku menadžera u ZUR-u

Upravljanje biotehnologijom podrazumjeva:

Page 174: HUMANA  EKOLOGIJA

upotreba različitih biotehnoloških metoda za veće prinose riba, algi i drugih vrsta,

Korištenje tradicionalne biotehnologije kod proizvodnje hrane i prerade sirovina,

Intenziviranje biotehnoloških načina za proizvodnju energije,

usavršavanje biotehnoloških znanja i zamijena sadašnjih hemijskih procesa

Globalni i regionalni resursi

(svijet zajedničkih interesa)

Page 175: HUMANA  EKOLOGIJA

Zaštita atmosfere: Izgrađivanje sistema predviđanja

različitih nivoa atmosferskih zagađivača koji bi mogli uzrokovati promjene klimatskog sistema i okoliša u cjelini;

Modernizacija postojećih energetskih sistema koji bi imali veći stepen energetske efikasnosti, a manju zagađenost atmosfere;

Pomoć u educiranju stanovništva u razvijanju i korištenju efikasnijih oblika energije koja manje zagađuje atmosferu;

Razvijanje programa valorizacije energetske efikasnosti za potrošače;

Razvijati takav sistem gradskog i prigradskog prevoza koji manje zagađuje okoliš;

Podsticati i razvijati one tehnologije u industriji koje najmanje negativno djeluju na zagađivanje atmosfere i takve

Page 176: HUMANA  EKOLOGIJA

tehnologije prenositi i u zemlje u razvoju.

Zaštita okeana i svih vrsta mora: izraditi planove za nepredviđene

situacije degradacije izazvane ljudskim djelovanjem i prirodnim katastrofama, kao i poznavati efekte, potecijalnih klimatskih promjena i povećanja nivoa mora,

izraditi planove za slučajeve degradacije i zagađenja materijama antropogenog porijekla, mrljama ulja i slično,

zaštita okeana, mora i priobalnih područja od polucije sa brodova, a naročito od njihovog ilegalnog istovara, polutanata,

preduzimanje akcija za zaštitu i očuvanje ugroženih vrsta rijetkih ekosistema, kao što su koraljni grebeni I drugo

obezbijediti obuku za adekvatnu zaštitu od ulja i hemijskog otpada, a ako je potrebno, u

Page 177: HUMANA  EKOLOGIJA

saradnji sa hemijskim industrijama i industrijama za preradu i dobivanje ulja.

Upravljanje hemikalijama i otpadom

(čisti svijet)Upravljanje toksičnim hemikalijama:

Dva glavna problema koja se javljaju, uglavnom u zemljama u razvoju su: pomanjkanje dovoljnog broja naučnih informacija za procjenu rizika od upotrebe velikog broja hemikalija i pomanjkanje sredstava za procjenu štetnosti hemikalija.

Upravljanje opasnim otpadom: Od industrije stalno tražiti

inovacijske zahvate na ostvarivanju čistije proizvodnje (preventivne tehnologije, tehnologije recikliranja i sl.), i u tom smislu joj pružati neposrednu pomoć;

Osigurati postepeno ukidanje onih industrijskih procesa koji su visokorizični zbog opasnog otpada;

Page 178: HUMANA  EKOLOGIJA

Stalno kontrolirati proizvođače koje sve mjere poduzimaju na zaštiti okoliša;

Učiniti odgovornim proizvođače za odlaganje njihovog opasnog otpada;

Informisati javnost o svim problemima ove vrste kako bi se, ne samo preventivno djelovalo, već uspostavio sistem stalnog educiranja stanovništva sa problemima ove vrste;

Izgrađivati postrojenja za obradu opasnog otpada na državnom ili regionalnom nivou. Otpad treba obrađivati, reciklirati, ponovo upotrebljavati i odlagati u neposrednoj blizini njegova nastanka.

Čuvanje i upravljanje radioaktivnim otpadom: Smanjiti i ograničiti stvaranje

radioaktivnog otpada; Osiguravanje sigurnog način

pohranjivanja, prerade, kondicioniranja, prijevoza i odlaganja ovog otpada;

Page 179: HUMANA  EKOLOGIJA

Pružanje tehničke pomoći zemljama u razvoju u rješavanju pitanja radioaktivnog otpada;

Unaprijediti plansko upravljanje otpadom na siguran i za okolinu prikladan način;

Do kraja provoditi Kodeks postupanja o prekograničnim kretanjima radioaktivnog otpada;

Spriječavanje pohranjivanja i odlaganja radioaktivnog otpada u blizini morske obale ili na otvorenom moru;

Spriječavanje izvoza ovog otpada u zemlje koje zabranjuju njegov uvoz.

Podjela uloga i odgovornosti ljudi (svijet ljudi i njihovih aktivnosti)

Page 180: HUMANA  EKOLOGIJA

Izdvajanje grupa pojedinih ljudi sa ciljem razvijanja svijesti, obrazovanja i osposobljavanja u provođenju Agende 21, na primjer:

žene; mladi; farmeri; lokalni moćnici; nevladine organizacije; trgovačke asocijacije; poslovni sektor i industrija, naučna i tehnološka

udruženjaAgenda 21: genealni okvir

Lokalna agenda 21Mnoge tematske cjeline i njihova rješenja u

Agendi 21 se odnose na rješavanje problema na razini lokalnih zajednica - općina i zbog toga uloga općina ima vrlo veliki značaj u realizaciji ciljeva imenovanih u Agendi 21.

Page 181: HUMANA  EKOLOGIJA

Tijela lokalnih zajednica imaju presudnu ulogu u educiranju i mobiliziranju javnosti, te u reagiranju na zahtjeve javnosti s ciljem promicanja održivog razvoja.

Lokalne zajednice također upravljaju ekonomskom, socijalnom i ekološkom infrastrukturom svojih zajednica, nadziru prostorne planove, odlučuju o lokalnoj politici zaštite okoliša te sudjeluju u sprovođenju nacionalnih politika zaštite okoliša.

Zbog toga svaka lokalna zajednica treba, u komunikaciji sa svojim građanima, lokalnim institucijama, kantonalnim i državnim subjektima, donjeti vlastitu, specifičnu strategiju održivog razvoja u vidu Lokalne agende 21, te treba neprestano nadzirati realizaciju strategije, njenu primjenu i stalno treba raditi na njenom usavršavanju.

- Lokalna agenda 21 je temelj za sve procese globalne Agende 21

Lokalna agenda 21 – šema

Page 182: HUMANA  EKOLOGIJA

Kako djelovati u pravcu održivog

razvojaJohanesburg 2002 (Rio +

10): područja konflikta - 1Vremenski određeni ciljevi:

Sanitarije: do 2015 prepoloviti udio ljudi bez pristupa sanitarijama

Voda za piće: do 2015 prepoloviti udio ljudi bez pristupa pitkoj vodi

Obnovljiva energija: nema određenog vremena! EU – prijedlog odbačen

Prirodni resursi: do 2015 prepoloviti broj ljudi koji pate zbog gladi

Kemikalije i zdravlje: sporazumi o predhodnom prioritetnom informiranju (PIC) u 2003 i

Page 183: HUMANA  EKOLOGIJA

istrajnim organskim polutantima (POP) u 2004

Ograničenja gubitka biodiverziteta: nejasna opredjeljenja o reduciranju gubitaka

Regeneracija ribljih fondova: morska zaštićena područja, nejasne fraze o popunjavanju do 2015. godine

Johanesburg 2002 (Rio + 10): područja konflikta - 2

Rio-Principi, a posebno Princip 7 – o zajedničkoj i

posebnoj odgovornosti Princip 15 – o obazrivom

pristupuKyoto protokol – zemlje koje su

ga ratificirale vrše pritisak na one koje ga nisu ratificirale.

Zdravlje i ljudska prava, ali bez obligacija

Page 184: HUMANA  EKOLOGIJA

Upravljanje (zahtijevi za dobrim upravljanjem i izgradnjom kapaciteta za dobro upravljanje, ali bez obligacija)

Trgovina, finansije i globalizacija (reafirmiranje Monterrey konsenzusa)

Johanesburg Sammit je usvojio dva dokumenta: Johannesburg Deklaraciju (četiri

stranice i 6 stvari Plan implementacije u 10

sekcija, sa uvodnom sekcijom o generalnom pregledu i devet sekcija koje se bave konkretnim specifičnim problemima.

Za poređenje, Rio je usvojio: Agenda 21 – 600 stranica Konvenciju o biološkim

diverzitetu Okvirnu konvenciju o klimatskim

promjenama,

Page 185: HUMANA  EKOLOGIJA

Neobavezujuće principe o šumama

Alternativne povelje međunarodnih nevladinih organizacija

Održivi razvoj je centralni element, a Agenda 21 novi potsticaj za globalne akcije u borbi protiv siromaštva i zaštite okoline.

Šire produbljivanje održivog razvoja – veza između siromaštva, okoline i korištenja prirodnih resursa

Zbog samog karaktera deklaracije, ona ne sadrži ni konkretne zahtijeve za odgovarajućim politikama ni neke obligacije

Pitanja energije i sanitacije od najveće važnosti

Osnivanje Svjetskog fonda solidarnosti za iskorjenjivanje siromaštva

Page 186: HUMANA  EKOLOGIJA

Afrika kao područje posebne pažnje za ostvarivanje razvojnih potreba

Jačanje uloge civilnog društva - 8000 predstavnika civilnog društva: lobiranje, inicijative partnerstva i paralelni sastanci i događaji

Koncept partnerstva uspješno razvijen (sporazumi tipa II.): Prije sussreta sklopljeno 220

partnerstava $ 235 mill. u resurse 60 novih partnerstava je

dogovoreno tokom Sammita Do 2015. prepoloviti udio ljudi čiji

je prihod manji od $1 dnevno i udio ljudi koji pate od gladi (reafirmacija Milenijskih razvojnih ciljeva – MDG)

Do 2020, značajno unapređenje života u siromašnim naseljima (reafirmacija MDG)

Osnivanje Svjetskog fonda solidarnosti za zemlje u razvoju

Page 187: HUMANA  EKOLOGIJA

Do 2010 značajna redukcija u tekućim gubicima biološkog diverziteta (više od 11.000 biljnih i životinjskih vrsta je ugroženo, a 800 vrsta već izgubljeno)

Gubitak prirodnih resursa kao što su napr. jezera i šume treba zaustaviti što je moguće prije

Održavati riblje fondove! Obnoviti – gdje je to moguće –

riblje fondove do 2015. Eliminirati destruktivnu praksu

ribarenja Osnovati više morskih zaštićenih

područja (ekosistem pristup), konzistentnim sa međunarodnim zakonodavsvom i bazirano na naučnim informacijama

Do 2020, koristiti i proizvoditi kemikalije na način koji neće voditi ka značajnim negativnim efektima po zdravlje i okolinu

Promovirati ratifikaciju i implementaciju Rotterdamske

Page 188: HUMANA  EKOLOGIJA

konvencije (2003) i Stockholmske Konvencije (POPs) do 2004

Strategijski pristup međunarodnom kemijskom managementu

Klasifikacija i označavanje kemikalija što je moguće ranije

Bez vremenskih ciljeva za veće korištenje obnovljive energije!

Značajno povećanje globalnog dijela izvora obnovljive energije u namjeri da se poveća njihov doprinos u ukupnoj ponudi energije.

Pristup energiji: kao dio ciljeva za redukciju siromaštva (MDG), poboljšani pristup pouzdanim, dostupnim, socijalno prihvatljivim i okolinski boljim energetskim izvorima

Page 189: HUMANA  EKOLOGIJA

Planovi efikasnosti energije: podrška zemljama za uspostavljanje domaćih strategija za efikasnost energije

yoto protokol: države koje su ratificirale protokol zahtijevaju to od onih koje ga nisu ratificirale (posebno SAD, Australija...)

Montreal protokol: Obezbjeđenje adekvatnih fondova za zemlje u razvoju za upotrebu alernativa supstancama koje iscrpljuju ozon - do 2010. godine

Zahtijev razvijenim zemljama da povećaju svoje oficijelne fondove (ODA) na 0,7% GNP

Ali, ovo je bio zaključak iz 1970. godine (UN deklaracija), ponovo

Page 190: HUMANA  EKOLOGIJA

potvrđen u Riu 1992. godine. Do danas je samo 5 zemalja ispunilo svoja obećanja. Njemačka je potrošila samo 0,27% u 2001. godini!)

Zdravstvena zaštita mora poštovati ljudska prava (argumenti u vezi kontrole rađanja/abortusa).

Bez daljnje distkriminacije žena (osuđivanje uvođenja rituala!).

Dostignuti poboljšanu zdravsvenu pismenost do 2010.

Reducirati stope smrtnosti kod djece ispod 5 godina za 2/3 i mortalitet kod rođenja za ¾ do 2015. godine u odnosu na 2000. godinu.

Reducirati HIV ...globalno za 25% u 2010 kao i malariju, tuberkulozu...

Do 2015, prepoloviti udio ljudi koji nemaju pristup sanitaciji

Page 191: HUMANA  EKOLOGIJA

Do 2015, prepoloviti udio ljudi koji nemaju pristup sigurnoj vodi za piće

Reducirati po okolinu opasne povlastice i subvencije (bez vremena ograničenja – i ovo se odnosi pretežno na rudnike uglja).

Bez dogovora o redukciji subvencija za poljoprivredu kao što su to zahtijevale zemlje u razvoju. Ovdje je Johannesburg plan implementacije na liniji sa Doha 2001 WTO konferencijom!)

Ohrabrivanje država za izradu i promociju 10. godišnjeg okvirnog plana za promjenu modela potrošnje i proizvodnje.

Obećanje da će se poduprijeti regionalne i nacionalne inicijative – ubrzavanje promjena trendova prema održivim modelima

Page 192: HUMANA  EKOLOGIJA

Aktivno promovirana ekološka i socijalna odgovornost transnacionalnih korporacija!

Bosna i Hercegovina i ekologija

Tradicionalno pasivan pristup zaštiti i korištenju prirodnih resursa i okoline

Većina stanovništva je nedovoljno svjesna i informirana o ekonomskim, zdravstvenim, obrazovnim i drugim efektima racionalnog upravljanja prirodnim potencijalima i okolinom

Neefikasnost i nezainteresiranost predstavnika vlasti, službi za nadzor provođenja okolinske politike i zakonskih odredbi

Skromna organiziranost i osposobljenost stručnih i upravnih organizacija

Neusaglašenost međuresornih interesa i regulative, koja nije bila niti kompletna

Page 193: HUMANA  EKOLOGIJA

Konstantno minimalna finansijska sredstva za zaštitu okoline

Ustavom BiH je regulirano da su za okolinu nadležni entiteti i kantoni !!!

Zakonske procedure za donošenje adekvatne i savremene okolinske regulative u F BiH i RS-u su u fazi razmišljanja

Šta dalje treba napraviti u procesu pregovaranja sa Evropskom Unijom?

Pregled glavnih problema u BiH

Nedostatak okolišne politike i zakonodavstva

Nedovoljno razvijeni kapaciteti, koji su podijeljeni (entiteti i kantoni)

Nedostatak učešća javnosti u odlučivanju u oblasti politike i okoliša,

Nejasno razgraničenje odgovornosti i obaveza različitih

Page 194: HUMANA  EKOLOGIJA

institucija koje se bave problemom voda, šuma, okoliša, zdravlja, poljoprivrede, itd.,

Nedostatak eko - monitoringa i opreme,

Nedostatak saradnje između entiteta, i zainteresiranih strana (vlada, nevladinih organizacija, građana, i sl.),

Nedostatak ekonomske inicijative (dažbine, takse, princip "zagađivač plaća"),

Nedovoljna obučenost i nedostatak stručnog znanja, loše upravljanje, nedostatak kadra i finansijskih sredstava, kao i adekvatne obuke,

Nedovoljna zainteresiranost za probleme okoliša, kao i nedostatak opće upućenosti javnosti

Sistem zakonodavstva u BiH

Zakoni na nivou države Bosne i Hercegovine

Page 195: HUMANA  EKOLOGIJA

Zakoni na nivou entitetaZakoni Federacije Bosne i HercegovineZakoni Republike Srpske

Zakoni na nivou KantonaKantonalni zakoni Općinski propisi

Zakoni na nivou države Bosne i Hercegovine u oblasti zaštite

okoliša- Okolišni zakon i u Federaciji Bosne i

Hercegovine i Republici Srpskoj je baziran na zakonima bivše Jugoslavije

- Ustavom BiH je regulirano da su za okolinu nadležni entiteti i kantoni

Page 196: HUMANA  EKOLOGIJA

- Ustav Bosne i Hercegovine

Sadašnje stanje u BiH Okolišni zakon i u F BiH i RS je baziran

na zakonima bivše Jugoslavije Zaštita okoliša je regulisana Zakonom

o upravljanju prostorom. Ovaj zakon je zajednički i pokriva sve komponente okoliša. Tokom perioda od njegovog usvajanja (1974), zakon tretira kompletnu problematiku urbanizma, prostornog uredenja, okoliša i građevinarstva

U FBiH trenutno su u upotrebi okvirni zakoni - Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti prirode, oba bazirana na usvojenim zakonima Slovenije i Hrvatske

U RS okolišni zakon je baziran na zakonu koji je trenutno na snazi u Srbiji

Na nivou BiH ne postoji jedno ministarstvo, koje bi imalo ključnu ulogu u zaštiti okoliša u BiH već postoje različita ministarstva na nivou

Page 197: HUMANA  EKOLOGIJA

države koja imaju neke udjele. Također ne postoji ministarstvo koje bi bilo odgovorno za harmonizaciju propisa u oblasti zaštite okoliša. Na primjer: Ministarstvo vanjskih poslova je odgovorno za ugovaranje brojnih okolišnih ugovora koji se odnose na BiH; Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose vodi okolišne programe vezane za ugovore; Ministarstvo za evropske integracije vodi okolišne projekte u okviru Pakta stabilnosti; Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije je zaduženo za formulisanje okolišnih zakona

Sadašnje stanje u BiHNa nivou entiteta tj U FBiH i RS postoji

različit sistem organizacije ministarstava

U oba entiteta glavna odgovornost iz sektora voda pripada Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Ovo ministarstvo je odgovorno za strategiju i politiku voda, izdavanje saglasnosti i dozvola, postavljanje standarda i propisa, i monitoring usklađivanja prema

Page 198: HUMANA  EKOLOGIJA

zakonima i propisima putem inspekcija i izdavanja saglasnosti.

Ministarstvo prostonog uređenja i okoliša u FBiH i Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti, građevinarstvo i ekologiju u RS imaju odgovornosti u sektoru voda i okoliša za aktivnosti i mjere zaštite okoliša i voda.

FBiH je administrativno podijeljena na deset kantona. U svih deset kantona odgovorna tijela za zaštitu okoliša su: Ministarstva za izgradnju, prostorno uređenje i okoliš, koja djeluju na polju uređenja prostora i zaštite okoliša u kantonalnim granicama. Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koja se takođe bave upravnim poslovima kao što je izdavanje vodoprivrednih saglasnosti i dozvola, koje su po Zakonu o vodama u nadležnosti kantona. Kao i mnogi drugi, i ovaj problem je otežan podijeljenošću unutarnje strukture vlade, i zajedničkim ovlaštenjima između različitih odjela i nivoa vlade.

Page 199: HUMANA  EKOLOGIJA

Kadrovski potencijali za procjenu uticaja na okoliš su nedovoljni.

Sadašnje stanje u BiH Bosna i Hercegovina je postala članica

nekih međunarodnih konvencija i to kao nasljednik bivše Jugoslavije koja je to već ranije usvojila (Montrealski protokol, Konvencija o prekograničnom zagađenju zraka na velikim udaljenostima)

Bosna i Hercegovina nije potpisnica brojnih (najmanje 21) značajnih multilateralnih sporazuma (i još mnogo protokola) koji se odnose na zaštitu okoliša i voda

Vijeće ministara donijelo je Odluku o ratifikaciji Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama

Predsjedništvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju - Bazelska konvencija

Federalno Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša započelo je inicijativu za ratifikaciju Konvencije o zaštiti Dunavskog riječnog bazena

Page 200: HUMANA  EKOLOGIJA

Bosna i Hercegovina radi na planovima o ratificiranju i mnogih drugih Konvencija kao na primjer: Konvencija o procjeni prekograničnih uticaja na okoliš, Konvencija o prekograničnim efektima industrijskih nesreća, Konvencija o zaštiti i upotrebi prekograničnih vodenih tokova i međunarodnih jezera, Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u procesu odlučivanja i pristupu pravosuđu (Aarhus konvencija)

Sadašnje stanje u BiH

U Bi iH je i prmjetna je intenzivna degradacija od strane čovjeka svih elemenata prirodnog okoliša vode, zraka i zemlljišta;

Slaba privredna razvijenost - stare tehnologije

Ne postoji institucionalni okvir za održivo upravljanje prirodnim, historijskim i kulturnim naslijeđem na svim nivoima od države entiteta, kantona do općina i mjesnih zajednica

Page 201: HUMANA  EKOLOGIJA

Nedostatak stručnih institucija za razvoj ekološko-ekonomskih i socijalno prihvatljivijih modela upravljanja okolišem

Nedovoljna implementacija postojeće legislative i nedostatak sistema ekološkog monitoringa

Neadekvatna politika finansiranja zaštite prirodnog, historijskog i kulturnog naslijeđa, i nedostatak programa za razvoj tržišnog privređivanja u ovom sektoru

Nedovoljna saradnja međuvladinih institucija i sektora, te slaba saradnja sa sektorom NVO-a

Nedostatak informacija i veoma slaba upućenost o značaju prirodnih vrijednosti

Nedostatak informacija o kvalitetnom održivom upravljanju u okolišu

Ne dostupnost informacija široj javnosti

Pasivnost građana

Zakoni na nivou F BiH u oblasti ekologije

Page 202: HUMANA  EKOLOGIJA

ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE (“ Sl. Novine F BiH”, br.33/03)

ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA (“Sl. Novine F BiH”,br. 33/03) ZAKON O UPRAVLJANJU OTPADOM (“Sl. Novine F BiH”,

br.33/03) ZAKON O ZAŠTITI ZRAKA (“Sl. Novine F BiH”, br. 33/03) ZAKON O VODAMA (“ Sl. Novine F BiH” br. 70/06) ZAKON O ŠUMAMA (“Sl. Novine F BiH”, br. 20/02, 37/04) ZAKON O GRAĐENJU (“ Sl. Novine F BiH, br.54/02); II -

Tehnička svojstva bitna za građevinu PRAVILNIK O UVJETIMA I KRITERIJIMA KOJE MORAJU

ISPUNJAVATI NOSIOCI IZRADE STUDIJE UTICAJA NA OKOLIŠ I VISINI NAKNADE I OSTALIH TROŠKOVA NASTALIH U POSTUPKU PROCJENE UTICAJA NA OKOLIŠ

PRAVILNIK O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJE ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA U ZRAK

Z A K O N O FONDU ZA ZAŠTITU OKOLIŠA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PRAVILNIK O KATEGORIJAMA OTPADA SA LISTAMA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA ODREĐIVANJE ZONA

SANITARNE ZAŠTITE I ZAŠTITNIH MJERA ZA IZVORIŠTA VODA KOJE SE UOTREBLJAVAJU ILI PLANIRAJU DA KORIŠTE ZA PIĆE

ZAKON O ZAŠTITI VODA ZAKON O PROSTORNOM PLANIRANU I KORIŠTENJU

ZEMLJIŠTA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

ZAKON O ZAŠTITI OD JONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA I RADIJACIONOJ SIGURNOSTI

I DRUGI

Page 203: HUMANA  EKOLOGIJA

Sadržaj: Zakon o zaštiti prirode

1 OSNOVNE ODREDBE2 DEFINICIJE3 OSNOVNA NAČELA4 NADLEŽNOST5 PLANIRANJE ZAŠTITE PRIRODE- Federalna strategija zaštite prirode6 OPĆE MJERE ZA ZAŠTITU PRIRODE- Zaštita pejzaža- Zaštita divljih životinja i biljaka- Crvena lista- Zaštita staništa7 POSEBNE MJERE ZAŠTITE PRIRODE7.1. Zaštita područja- Zaštićena prirodna područja- Nacionalni park- Spomenik prirode- Zaštićeni pejzaž- Određivanje i proglašenje područja zaštićenim

uključujući tampon-zone- Upravljanje zaštićenim područjem- Zaštićena područja u Evropi- 2. Zaštita divljih vrsta- Zaštićene vrste biljaka i gljiva sa Crvene liste- Zaštićene životinje sa Crvene liste- Izuzimanje- Unošenje novih ili nestalih vrsta- 3. Zaštita minerala i fosila8 INFORMATIVNI SISTEM I JAVNA SVIJEST

Page 204: HUMANA  EKOLOGIJA

9 NADZOR10 FINANSIRANJE ZAŠTITE PRIRODE- Vlasnitvo i naknade11 KAZNENE ODREDBE12 PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Sadržaj: Zakon o zaštiti okoliša

1 OPĆE ODREDBE- Ciljevi zakona - Pravo na okoliš2 DEFINICIJE3 NAČELA ZAŠTITE OKOLIŠA- Načelo održivog razvoja- Načelo predostrožnosti i prevencije- Načelo zamjene- Načelo integralnog pristupa- Načelo saradnje i podjele odgovornosti- Učešće javnosti i pristup informacijama- Načelo - zagađivač plaća4 ZAŠTITA KOMPONENTI OKOLIŠA- Integrirana zaštita komponenti okoliša- Očuvanje tla- Zaštita voda- Zaštita zraka- Očuvanje biosfere- Očuvanje izgrađenog okoliša- Opasne supstance i tehnologije- Otpad- Buka i vibracije- Radijacija5 INFORMIRANJE I EDUKACIJA O OKOLIŠU- Sistem informiranja o okolišu i prikupljanje informacija- Upis podataka o okolišu u druge registre

Page 205: HUMANA  EKOLOGIJA

- Istraživanje okoliša i tehnički razvoj- Edukacija, obuka i kultura u okolišu- Registar o postrojenjima i zagađivanjima- Aktivno pružanje informacija o zaštiti okoliša6 UČEŠĆE JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA O OKOLIŠU - Edukacija i kadrovsko jačanje- Pristup informacijama o okolišu- Naknada za pružanje informacija- Učešće javnosti u odlukama o posebnim aktivnostima- Informacije koje se daju na traženje- Pristup pravdi7 NADLEŽNOST- Savjetodavno vijeće za okoliš8 PLANIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA- Sistem okolinskog paniranja- Elementi programskih dokumenata zaštite okoliša- Federalna strategija zaštite okoliša- Kantonalni plan zaštite okoliša- Planovi i programi privrednih društava u oblasti zaštite okoliša - Strategijska procjena okoliša

Zakon o zaštiti okoliša - nastavak

9 PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ (EIA) - Nadležnost u procjeni uticaja na okoliš- Projekti podložni procjeni uticaja na okoliš- Prethodna procjena uticaja na okoliš- Studija o uticaju na okoliš- Javna rasprava- Vjerovatnoća prekograničnih uticaja na okoliš- Odobravanje Studije o uticaju na okoliš - Učešće nadležnog ministarstva u postupcima izdavanja dozvola10 IZDAVANJE OKOLINSKIH DOZVOLA I SPREČAVANJE NESREĆA

VELIKIH RAZMJERA - Osnovne obaveze operatora- Okolinska dozvola- Zahtjev

Page 206: HUMANA  EKOLOGIJA

- Prekogranični uticaji- Izdavanje okolinske dozvole- Postojeći pogoni i postrojenja- Podaci koje dostavlja operator- Ponovno razmatranje i izmjene dozvola- Sprečavanje i kontrola nesreća većih razmjera- Informiranje o nesrećama većih razmjera- Plan sprečavanja nesreća većih razmjera- Izvještaj o stanju sigurnosti - Promjene u radu postrojenja- Informacija o sigurnosnim mjerama - Domino-efekat- Unutrašnji i spoljnji planovi intervencije- Nadležna ministarstva11 USPOSTAVA STANDARDA KVALITETA OKOLIŠA- Standardi kvaliteta okoliša- Obaveze operatora12 NADZOR13 DOBROVOLJNI PRISTUP- Sistem Eko-označavanja- Sistem okolinskog upravljanja- Dobrovoljni sporazumi14 FINANSIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA - Fondovi za zaštitu okoliša15 GRAĐANSKA ODGOVORNOST ZA ŠTETU U OKOLIŠU - Odgovornost za aktivnosti opasne po okoliš- Izuzeci od odgovornosti- Pretpostavka uzročnosti- Pravo na informiranje- Finansijske garancije- Šteta nanesena okolišu- Nadoknada za izazvanu štetu po okoliš16 MEĐUENTITETSKA SARADNJA - Međuentitetski program zaštite okoliša- Međunarodna saradnja17 KAZNENE ODREDBE 18 PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Page 207: HUMANA  EKOLOGIJA

Sadržaj: Zakon o upravljanju otpadom

1 OPĆE ODREDBE2 DEFINICIJE3 OSNOVNA NAČELA- prevencija - mjere opreznosti- odgovornost proizvođača otpada- princip zagađivač plaća- blizina- Regionalnost4 PLANIRANJE UPRAVLJANJA OTPADOM- Strategija upravljanja otpadom Federacije BiH- Kantonalni planovi za upravljanje otpadom- Finansijske garancije5 ODGOVORNOST U UPRAVLJANJU OTPADOM I AKTIVNOSTIMA- Odgovornost proizvođača- Odgovornost prodavača- Zajednički uvjeti za proizvođača i prodavača- Sistem prikupljanja otpada- Odgovornost proizvođača i vlasnika otpada- Upravljanje komunalnim otpadom- Tretman otpada- Skupljanje otpada- Korištenje otpada- Transport otpada- Odlaganje otpada- Deponija- Spaljivanje- Opći zahtjevi za opasni otpad- Katastar zagađivača6 PREKOGRANIČNI PROMET OTPADA- Prekogranični promet kada je Federacija BiH izvoznik- Prekogranični promet otpada kada je Federacija BiH uvoznik- Prekogranični promet otpada kada je Federacija BiH tranzitna

zemlja

Page 208: HUMANA  EKOLOGIJA

- Opće odredbe za opasni otpad u prekograničnom kretanju7 NADZOR NAD UPRAVLJANJEM OTPADA8 KAZNENE ODREDBE9 NAKNADA ŠTETE10 PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE- Postojeća postrojenja i aktivnosti

Sadržaj: Zakon o zaštiti zraka

1 OPĆE ODREDBE2 POJMOVI I DEFINICIJE3 PLANIRANJE4 POSEBNI IZVORI EMISIJA - Kućni izvori emisije- Odobrenje za goriva- Postrojenja sa sagorijevanjem i druga industrijska

postrojenja- Postrojenja za spaljivanje otpada- Motorna vozila- Sadržaj sumpora u gorivu- Goriva za vozila- Skladištenje fosilnih goriva i benzina- Ostala isparljiva organska jedinjenja- Zaštita ozonskog omotača5 KATASTAR EMISIJA6 KVALITET ZRAKA- Mjerenje kvaliteta zraka- Mjere koje se primjenju u područjima gdje su nivoi

viši od graničnih vrijednosti- Situacije izuzetnog zagađivanja (SMOG)- Razmjena informacija- Informiranje javnosti

Page 209: HUMANA  EKOLOGIJA

7 NADZOR8 KAZNENE ODREDBE9 PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Sadržaj: Zakon o vodama

1 OSNOVNE ODREDBE2 OSNOVNA NAČELA I DEFINICIJE3 RAZVRSTAVANJE POVRŠINSKIH VODA, VODNO DOBRO I VODNI

OBJEKTI- Razvrstavanje površinskih voda- Podjela površinskih voda- Vodno dobro- Određivanje granice vodnog dobra- Javno vodno dobro- Zahvati na vodnom dobru- Vodno objekti- Vrste objekata s obzirom na namjenu- Vlasništvo nad objektima4 UPRAVLJANJE VODAMA4.1 Teritorijalne osnove upravljanja vodama4.2. Strategija i planovi upravljanja vodama- Strategija upravljanja vodama- Planovi upravljanja vodama- Program mjera- Rokovi za izradu i revidiranje plana upravljanja vodama- Priprema prvog plana upravljanja vodama- Posebne dužnosti agencije za vode u upravljanju vodama- Ciljevi zaštite okoliša u planovima upravljanja vodama- Određivanje karakteristika tipova vodnih tijela- Klasifikacija stanja voda- Vještačka ili jako izmijenjena vodna tijela- Postepeno postizanje ciljeva zaštite okoliša- Modifikacija okolišnih ciljeva- Izuzeci od okolišnih ciljeva- Konsultovanje javnosti

Page 210: HUMANA  EKOLOGIJA

- Koordinacija izrade planova za upravljanje vodama- Donošenje planova za upravljanje vodama- Ostali planovi- Povezanost planova upravljanja vodama sa prostornim i drugim

planovima- Propisi Vlade Federacije5 KORIŠTENJE VODA- Korištenje voda - Opća upotreba vode- Kvalitet vode za piće - Korištenje vode iz izvora i podzemnih voda- Obaveza vođenja evidencije- Melioracioni sistemi- Obaveza prijavljivanja6 ZAŠTITA VODA6.1 Zabrane i ograničenja- Opća zaštita voda- Opća obaveza odvodnje i tretmana otpadnih voda- Granične vrijednosti za ispuštanje otpadnih voda- Zabrana đubrenja i upotrebe sredstava za zaštitu bilja- Ograničenja plovidbe- Zabrana pranja vozila- Odlaganje i deponovanje opasnih materija ili otpada

Zakon o vodama - nastavak

- Prijevoz opasnih materija- Akcidenti/incidenti- Ekološki prihvatljiv protok- Vađenje materijala- Referentna i ovlaštene laboratorije6.2 Zaštićena područja- Vrste zaštićenih područja- Područja zaštite izvorišta vode za piće- Zone sanitarne zaštite u planovima upravljanja vodama- Odluka o zaštiti izvorišta- Zaštićena područja rezervi kopnenih voda- Privremena zaštita- Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta

Page 211: HUMANA  EKOLOGIJA

- Renaturalizacija površinskih voda- Ograničenje u svrhu zaštite akvatičnih i poluakvatičnih organizama7 UREĐENJE VODOTOKA I DRUGIH VODA I ZAŠTITA OD ŠTETNOG

DJELOVANJA VODA- Uređenje vodotoka i drugih voda- Održavanje vodotoka, vodnog dobra i vodnih objekata- Poboljšanje hidromorfološkog stanja površinskih voda- Planiranje i izvođenje uređenja- Obaveze nadležnih nivoa vlasti- Zaštita od štetnog djelovanja voda- Ugrožena područja- Poplavno područje- Erozivno područje- Obaveze nadležnih nivoa vlasti- Obim zaštite od štetnog djelovanja voda- Osmatranje, prognoza i rano upozorenje- Faza aktivne odbrane od poplava- Osmatranje, prognoza i rano upozorenje- Faza aktivne odbrane od poplava- Način provođenja mjera- Sanacije posljedica štetnog djelovanja voda- Opće zabrane- Zabrane na poplavnom području- Zabrane na erozivnom području8 INFORMACIONI SISTEM VODA- Ciljevi uspostave Informacionog sistema voda- Sadržaj ISV- Vodni katastar- Vodna knjiga- Evidencija koncesija na vodama i vodnom dobru- Evidencija inspekcijskih pregleda- Organizacija i upravljanje ISV- Obaveza ustupanja podataka za ISV- Pristup informacijama ISV- Vrste vodnih akata- Sadržaj vodnog akta - ...

OGRANIČENJA PRAVA VLASNIKA I KORISNIKA ZEMLJIŠTAORGANIZACIJA UPRAVLJANJA VODAMAFINANSIRANJE UPRAVLJANJA VODAMANADZOR NAD PROVOĐENJEM OVOG ZAKONAKAZNENE ODREDBEPRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Page 212: HUMANA  EKOLOGIJA

Zakoni Republike Srpske u oblasti

ekologije

ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE ZAKON O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE ZAKON O FONDU ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE

SREDINE ZAKON O ZAŠTITI NA RADU ZAKON O ŠUMAMA ZAKON O ZAŠTITI OD JONIZUJUĆIH

ZRAČENJA I O RADIJACIONOJ SIGURNOSTI

ZAKON O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE PRIRODNIH RESURSA U SVRHU PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

ZAKON O ORGANSKOJ PROIZVODNJI HRANE

ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU I drugi zakoni

Sadržaj: Zakon o zaštiti okoliša u RS

1.Osnovni propisi

Page 213: HUMANA  EKOLOGIJA

2.Mjere zaštite u planiranju i izgradnji: Zaštita zraka, Zaštita voda, Zaštita zemljišta, Zaštita šuma, Zaštita flore i faune, Zaštita prirodnih resursa, Zaštita od buke, Zaštita od jonizirajućeg zračenja, Zaštita od otpada i opasnih materija

3.Finansiranje zaštite okoliša 4.Inspekcijska kontrola 5.Sankcije 6.Tranzicioni i finalni propisi

Page 214: HUMANA  EKOLOGIJA

Rezistencija na antibiotike – danas je to sve veći problem koji nastaje zbog dugotrajnog pretjeranog korišćenja antibiotika, ne samo u medicinskoj praksi nego i na konvencionalno vođenim farmama, gdje je njihovo korištenja postalo standardna praksa. To je doprinijelo sve većem problemu bakterija i superbakterija, otpornih na antibiotike.

Na farmi antibiotici se ne koriste samo da se kontrolše bakterijska bolest nego se koriste i za povećanje brzine kojom životinje rastu, kada se apliciraju u tzv. subterapeutskim dozama. Dobro razrađene metode omogućuju konvencionalnim farmerima da proizvode hranu

Page 215: HUMANA  EKOLOGIJA

jeftinije od organskih konkurenata, što je jedan od razloga, usput, zašto je organsko meso skuplje.

Izgleda da postoji veza između pojave na antibiotike rezistentnih superbakterija i regularne upotrebe antibiotika, ali još nije potpuno jasno da li je to povezano s njihovim korištenjem na farmama ili u općoj medicinskoj zaštiti. Kako bilo da bilo to je još jedan značajan problem koji će nas sve natjerati da se zapitamo o standardnim postupcima na farmi, pa čak i u zdravstvenoj zaštiti.

Jedna od tih superbakterija se naziva MRSA (miocin rezistentni Staphylococcus aureus) koji zadaje znatne brige u bolnicama. Staf, kako se češće

Page 216: HUMANA  EKOLOGIJA

naziva u medicinskom svijetu, raširena je bakterija koja je klasični mikroorganizam trovanja hranom. Ova bakterija proizvodi enterotoksine koji izazivaju bolest.

Ukoliko ovaj staf razvije rezistenciju, nastaje veliki problem, te se u mnogim bolnicama zaista pojavjuje populacija bakterija koja pokazuje multirezistenciju na lijekove. Ironično je da bolnice postaju mjesta gdje ustvari možete da se inficirate, što u nekim slučajevima može biti bukvalno opasno po život.

Rezistencija na antibiotike – danas je to sve veći problem koji nastaje zbog dugotrajnog pretjeranog korišćenja antibiotika, ne samo u medicinskoj praksi nego i na

Page 217: HUMANA  EKOLOGIJA

konvencionalno vođenim farmama, gdje je njihovo korištenja postalo standardna praksa. To je doprinijelo sve većem problemu bakterija i superbakterija, otpornih na antibiotike.

Na farmi antibiotici se ne koriste samo da se kontrolše bakterijska bolest nego se koriste i za povećanje brzine kojom životinje rastu, kada se apliciraju u tzv. subterapeutskim dozama. Dobro razrađene metode omogućuju konvencionalnim farmerima da proizvode hranu jeftinije od organskih konkurenata, što je jedan od razloga, usput, zašto je organsko meso skuplje.

Da bi sve bilo još teže, bakterije mogu također steći otpornost prenoseći DNK sa rezistentne na osjetljivu bakteriju.

Poljoprivredni antibiotici su manje rafinirani nego oni koji koriste ljudi, i istraživanja su utvrdila da sadrže relativno visoke nivoe DNK rezistentnih gena. U radu objavljenom u Danskoj 1998.

Page 218: HUMANA  EKOLOGIJA

godine navodi se da je tek nešto ispod 80% svih istraženih trupova peradi sadržavalo bakterije, enterokoke u tom slučaju, koje su bile otporne na vankomicin, široko korišćen antibiotik usko povezan sa promotorom rasta avomicinom, koji se donedavno koristio (zabranjen je u EU 1997. g) u peradarskoj industriji.

Vankomicin je bio jedan od rijetkih lijekova koji je mogao izaći na kraj sa MRSA.

Rezistenca se ne zaustavlja kada se dotični antibiotik prestane koristiti. Njen razvoj se nastavlja, preko generacija bakterija koje su naučile proces adaptiranja na ono što smatraju neprijateljskim. Vremena sa nevoljama su ispred nas.