118137560 sprinkler projekat kompletan
Post on 03-Jan-2016
952 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Visoka tehnička škola - Novi Sad
Smer: Zaštita od požara
Predmet: Stacionarna oprema za gašenje požara
S E M I N A R S K I R A D
Projekat sprinkler instalacije
Student: Profesor:
Čučković Vladimir dr Dragan Karabasil
Broj indeksa: ZP1/07
Datum
14. 12. 2009. godine
1. OPŠTI I POSEBNI TEHNIČKI USLOVI
1. Stacionarni sistem za gašenje požara vodom se projektuje prema važećem standardu VdS
2092/87.
2. Projekat mora zadovoljiti građevinske i tehničke uslove.
3. Razvodni i napojni cevovodi se izrađuju od crnih čeličnih bešavnih cevi koje su definisane
jugoslovenskim standardom JUS EN 10220 i u potpunosti moraju zadovoljiti ovaj standard.
4. Na razvodne i napojne cevovode nije dozvoljeno priključivanje drugih potrošača ili zatvarača
koji nisu definisani projektom.
5. Spojevi cevi se rade elektrolučnim zavarivanjem, a var mora biti bresprekorno kvalitetan.
6. Cevovod se vodi vidno. Razvodni vod se vodi minimalno na udaljenosti od 0,2m od plafona i
zidova zbog varilačkih radova.
7. Zbog pražnjenja instalacije, cevovod se mora raditi pod odre|enim nagibom u odnosu na
horizontalnu ravan i to:
− razvodni vodovi 0,4%
− ogranci 0,2%
8. Minimalni nazivni prečnik cevi je DN 25.
9. Za prečnike cevi ispod DN 50 važi da se takvi spojevi cevi ne zavaruju, već se spajanje
takvih vodova vrši pomoću navojne veze.
10. Pri spajanju cevi, da bi se obezbedilo zaptivanje neposrednih dodirnih površina, potrebno je
izvršiti umetanje u spoj cevi odgovarajućih zaptivnih sredstava.
11. Na mestima prodora kroz građevinsku konstrukciju cevovod se izoluje negorivim
materijalom.
12. Ogranci cevovoda se pomoću vešaljki pričvršćuju za tavanicu.
13. Razmak između oslonaca je u funkciji prečnika cevi i maksimalno iznosi 4 m, što ilustruje i
sledeća tabela:
RA
ZM
AK
DN (mm) do 20 25 32 40 50 65 80 i više
L (m) 2,00 2,25 2,5 2,75 3,00 3,50 4,00
2
14. Držači, konzole i vešalice su urađeni od negorivog i nezapaljivog materijala i moraju biti
odgovarajućeg prečnika, a koji je u direktnoj funkciji od prečnika cevi što prikazuje sledeća
tabela:
Prečnik cevi DN (mm) do 50 50-100 100-150 150-200 200-250
Prečnik nosača (mm) 30/M8 50/M10 70/M12 125/M16 150/M18
15. Sve vertikalne cevi koje su duže od 1 m moraju imati držač, a sve horizontalne cevi čija je
dužina veća od 2 m moraju imati držače.
16. Držači, vešaljke i vešalice moraju biti od vatrootpornog materijala tako da za temperaturu
od 200 °C čvrstoća nesme opasti za više od 25 %.
17. Na kraju razvodnog voda mora biti postavljen priključak preko koga se vrši ispiranje cevi, čiji
prečnik mora biti minimalno DN 40 mm, a dužine L=200mm.
18. Priključak preko koga se vrši ispiranje cevnih vodova mora biti u pravcu.
19. Ovaj priključak se zatvara kapom ili zatvaračem istog prečnika kao i cev.
20. Nakon završene montaže stacionarnog sistema za gašenje vrši se ispiranje sistema od
prašine, metalnih opiljaka i drugih nečistoća koje bi mogle ugroziti efikasnost sistema.
21. Po završetku montaže i ispiranja obavezno se vrši ispitivanje cevovoda na pritisak i to
pomoću hladnog vodenog pritiska od 15 bara. Parametar koji se pri tom prati je da ne sme
doći do promene pritiska prilikom 24-časovnog ispitivanja.
22. Posle montaže i ispitivanja cevovod zaštititi od korozije premazom boje.
23. Prilikom zaštite crnih cevi nanose se dva sloja i to:
− prvi sloj, je temeljna boja a osnovno
zaštitno dejstvo joj se ogleda u zaštiti od korozije,
− drugi sloj je pokrivni sloj, služi za
obeležavanje cevnih vodova i zaštitu od povišenih
temperatura.
24. Nevidljivi delovi cevovoda se farbaju pre montaže.
25. Nije dozvoljeno farbanje mlaznica.
26. Pored ispitivanja cevovoda na pritisak sastavni deo ispitivanja je i rengensko snimanje
zavarenih mesta, pomoću kojeg se vrši ispitivanje cevnih vodova, u cilju otkrivanja raznih
nepravilnosti koje u znatnoj meri utiču na efikasnost čitavog sistema (pojava pora, usahlina).
27. Ogranci se na razvodni vod priključuju u ravni sa strane ili sa gornje strane.
3
28. Sprinkler mlaznice se postavljaju u vertikalni stojeći položaj - ″širm″ sprinkler mlaznica sa
paraboličnim mlazom.
29. Mlaznice koje se koriste u projektu stacionarne instalacije imaju temperaturu aktiviranja 68
°C a prepoznaju se po crvenoj ampuli.
30. Temperatura aktiviranja sprinklera treba da je veca od maksimalne temperature prostora za 30oC
31. Uz svaki komplet sprinkler mlaznica mora se obezbediti 1% rezevnih mlaznica.
32. Maksimalan broj sprinkler mlaznica na jednoj grani sme biti 7.
33. Maksimalna površina dejstva sprinkler mlaznice iznosi 21 m2 .
34. Minimalni pritisak na sprinkler mlaznici ne sme biti ispod 0,5 bar, a maksimalni pritisak ne
sme preći vrednost 5 bara.
35. U samoj fazi projektovanja stacionarnog sistema za gašenje požara vodom i pri izradi
sistema moraju se ispoštovati sledeća rastojanja:
− maksimalno rastojanje mlaznica od zida
iznosi 2 m
− minimalno rastojanje između samih
mlaznica iznosi 1,50 m
− minimalno rastojanje mlaznice od zida
iznosi 0,30 m, osim zidnih mlaznica
− maksimalno rastojanje između sprinkler
mlaznica iznosi 4 m
36. Pritisak u sistemu ne sme preći graničnu vrednost od 10 bara.
37. Svi elementi instalacije odnosno cevi, armatura i druga oprema pre ugradnje treba da
poseduje atestnu dokumentaciju o ispitivanju na pritisak i to cevi na 16 bara, a armatura na
najmanje 10 bara.
38. Delovi sistema koji se nalaze van objekta (snabdevački vodovi) moraju biti zaštićeni od
raznih vrsta mehanikih oštećenja i moraju biti zaštićeni od mržnjenja pomoću
termoizolacionih materijala ili za naše podnevlje se ukopavaju u zemlju na dubinu od
minimalno 0,8 m.
39. Širina kanala koji služi za postavljanje snabdevačkog voda iznosi 0,6 m do 0,7 m.
40. Nakon postavljanja snabdevačkog voda mora se izvršiti ispitivanje zaptivenosti cevnih
vodova na taj način što se perko cevi nabacuje sloj peska u visini 10 cm pa se puštanjem
vode kroz snabdevački vod, vizuelnim snimanjem vrši ispitivanje sistema.
41. Za snabdevanje vodom sprinkler instalacije predvideti neiscrpni izvor snabdevanja - gradsku
vodovodnu mrežu.
42. Pumpno postrojenje za gašenje požara i predvi|eni izvori snabdevanja vodom moraju
zadovoljiti u pogledu pritiska i količine vode dobijenih hidrauličnim proračunom.
4
43. Voda koja se koristi za snabdevanje sistema mora biti čista, hemiski neutralna i nesme
sadržati razne nečistoće koje bi ugrozile efikasnost sistema.
44. U projektu potrebno je predvideti postojanje spoljašnjeg vatrogasnog priključka za
snabdevanje sistema vodom iz vozila DN 100 sa 2 “B” priljučka i protivpovratnim ventilom.
45. Električni uređaji koji služe za napajanje pumpi, moraju imati 2 nezavisna izvora
snabdevanja električnom energijom sa mogućnošću automatskog uključivanja rezervnog
izvora.
46. Predvideti napajanje iz gradske električne mreže, a kao rezervni izvor napajanja dizel -
električni agregat.
47. Napajanje električnom energijom uređaja sistema, nesme imati mogućnost isključivanja na
glavnom, već mora postojati poseban prekidač osiguran od pogrešnog isključenja putem
posebne oznake.
48. Izvori snabdevanja električnom energijom moraju obezbediti sprinkler sistem električnom
energijom u vremenskom trajanju od minimalno 60 min.
49. Osnovni zahtevi koji se moraju ispoštovati pri izgradnji sprinkler stanice su sledeći:
− objekat mora imati dimenzije koje su
propisane važećim propisima,
− sprinkler stanica se mora nalaziti u
neposrednoj blizini štićenog objekta,
− sve električne instalacije i uređaje
obezbediti od preopterećenja i od vode,
− pristup u sprinkler stanicu dozvoljen je
isključivo ovlašćenim licima,
− obavezna ugradnja električnog alarma i
mehaničkog zvona koji daje signal za evakuaciju.
50. Zidovi prostorije pumpne stanice i prostorije za smeštaj dizel-električnog agregata, moraju
imati otpornost na požar 120 min, a vrata 90 min.
51. Za primopredaju objekta nadležna je komisija za tehnički prijem objekta koja sastavlja
zapisnik.
52. Sve nedostatke je dužan izvođač radova otkloniti u određenom vremenskom roku.
5
2. TEHNIČKI OPIS
LOKACIJA INSTALACIJE
Stacionarna automatska instalacija za gašenje požara vodom - sprinkler instalacija je
predviđena za gašenje požara na objektu: Škola, tip hale "SOKO" H-12 sa 15polja.
OPIS INSTALACIJE
Karakteristike instalacije:- požarna opasnost je 1.0
- minimalni specifični intenzitet kvašenja - I = 2,5 mm/min
- površina dejstva za suvi sistem – Ad = 150 m2
- maksimalna površina dejstva po jednoj mlaznici – A1 = 21 m2
- vreme dejstva instalacije – τ = 30 min
- minimalna količina vode koja mora postojati – Vs = 16 m3
- minimalna zapremina međurezervoara – Vmin = 5 m3
- maksimalno rastojanje između dve mlaznice u grani – S = 4,60 m
- maksimalno rastojanje između dve grane – D = 4,60 m
Sprinkler instalacija spada među najefikasnije sisteme za gašenje požara. To je
automatska stacionarna instalacija za gašenje požara raspršenim mlazom vode, koja u
pripremnom položaju, pre aktiviranja, ima zatvorene mlaznice, koje se otvaraju na određenoj
povišenoj temperaturi (68°C) i na taj način započinje automatsko aktiviranje instalacije. Gašenje
požara se vrši određenim brojem mlaznica, zavisno od brzine širenja požara.
Sistem se sastoji od dva magistralna voda koja se preko dva kolena dovode na T racvu. Dalje se cevovod spusta niz kalkanski zid u zemlju ispod zone mrznjenja (0.8m) i vodi u pumpnu stanicu
Tip mreze je granasti i sastoji se iz dva magistralna voda sa po 20 grana na desnom magistralnom vodu, a na levom magistralnom vodu takođe 20 grana na svakoj se nalaze po 2 mlaznice, i sa desne i sa leve strane, sto znaci da imamo 4 mlaznica u redu.
6
Pored gašenja, pri aktiviranju sprinkler instalacije istovremeno se vrši dojava požara
davanjem alarmnog signala, jer su u dovodnim cevovodima postavljeni indikatori protoka koji
prosleđuju impulse do centrale za automatsku dojavu požara.
Projektuje se suva sprinkler instalacija, jer u objektu koji se štiti postoji mogućnost
zamrzavanja vode u cevovodima, s obzirom da je reč o prostoru koji se ne greje. Kod ove
instalacije mreža cevovoda pre aktiviranja nije napunjena vodom pod pritiskom od sprinkler
ventila do sprinkler mlaznica, dok ispred sprinkler ventila jeste. Voda za gašenje ističe iz
sprinkler mlaznice nakon njenog aktiviranja i nakon što je sav vazduh ispred sprinkler ventila
istisnust pod pritiskom vode. Padom pritiska u cevovodu sprinkler instalacije aktivira se ventil i
uključuju se sprinkler pumpe.
Sprinkler instalacija se sastoji od sistema cevovoda na kome su postavljene sprinkler
mlaznice i sprinkler stanica u kojoj se nalaze pumpe, ventili, filteri i druga pripadajuća oprema.
3.HIDRAULIČKI PRORAČUN
1. Karakteristike instalacije prema VdS 2092/87 standardu
- objekat je negrejan tako da se projektuje suvi sistem sprinkler instalacije
- po VdS standardu, za skladišta zapaljivog materijala požarna opasnost je 1.0
- specifični intenzitet kvašenja - I = 2,5 mm/min
7
- površina dejstva za suvi sistem – Ad = 150 m2
- maksimalna površina dejstva po jednoj mlaznici – A1 = 21 m2
- vreme dejstva instalacije – τ = 30 min
- minimalna količina vode koja mora postojati – Vs = 16 m3
- minimalna zapremina međurezervoara – Vmin = 5 m3
- maksimalno rastojanje između dve mlaznice u grani – S = 4,60 m
- maksimalno rastojanje između dve grane – D = 4,60 m
površina prostorije:
- dužina – L = 15 *6 + 2*0,927 – 2*0,3 – 2*0,2 = 90,854 m
- širina – B = 11,58 – 2*0,3 – 2*0.2 = 10,58 m
- površina prostorije: A = B · LA = 10,58 m · 90,854 mA = 961,24 m 2
2 . Prethodni broj mlaznica (n ’ )
- predhodni broj mlaznica:
''A
An =
n’ = 961,24/21 = 45,77 usvaja se prethodni broj mlaznica n ’ = 46 komada
3. Konačan broj mlaznica (n)
- pretpostavlja se da je rastojanje između dve mlaznice (S’) jednako sa rastojanjem između grana (D’), pa je:
'''
n
ADS == ,tj.
46
24,961''
2mDS ==
S’ = D’ = 4,57 .
2
mlaz
m
- broj ogranaka (ng)
'D
Lng = ; →== 88,19
57,4
854,90 mng usvajam broj grana ng = 20 grana
- broj mlaznica u jednom redu (nmg)
→=== 32,257,4
58,10;
' m
mn
S
Bn mgmg usvajam nmg = 2*2 = 4 mlaznice
- konačan broj mlaznica (n)n = ng · nmg = 20 · 4 = 80 mlaznica
8
- srednja površina dejstva po jednoj mlaznici (A1sr)
80
24,961;
2
11
mA
n
AA srsr == ; A1sr = 12,02 m 2 /kom < 21 m 2
4. Konacan raspored mlaznica
- rastojanje između dve grane (D)
20
854,90 m
n
LD
g
== ; D = 4,5427 m < 4,60m (VdS) usvajam D = 4,54
- rastojanje između dve susedne mlaznice u grani (S)
4
58,10 m
n
BS
mg
== ; S = 2,645 m < 4,60m (VdS) usvajam S = 2,65
- rastojanje ogranka od zida (D1)
2
54,4)14(854,90;
2
)1(11
⋅−−=⋅−−
= DDnL
D g ; D1 = 2,3 m
- rastojanje mlaznice u ogranku od zida (S1)
2
443,2)18(540,19;
2
)1(11
⋅−−=⋅−−
= SSnB
S mg ; S1 = 1,32 m
5. Površina dejstva. Broj i raspored mlaznica po površini dejstva
- pretpostavlja se da je površina dejstva ima približno oblik kvadrata, pa se njene dimenzije određuju:
2150mAbl d === ; l = b = 12,25 m
- broj mlaznica po površini dejstva (nd)
m
m
A
An
sr
dd 02,12
150
1
== ; nd = 12,5 usvaja se da je broj mlaznica nd = 13 komada
- broj mlaznica u jednom redu (ndš)
ako je b ≥ B (12,25 > 10,58) onda je nd po širini jednako broju mlaznica u granama
ndš = nmg = 4
- broj ogranaka po povrsini dejstva (ndd)
→=== 25,34
13
dš
ddd n
nn usvajam ndd = 3 komada
- nedostajući broj mlaznica (nd’)nedostajući broj mlaznica uzeće se na sledećem ogrankund’ = nd – ndš · ndd = 13 – 3 · 4 ; nd’ = 1 mlaznica
9
- kontrola površine dejstva
- širina površine dejstva (b)
( ) ( ) 32,12
65,265,214
21 1 ++−=++−= S
SSnb dš
b = 10,595 m
- dužina površine dejstva (l)
36,22
54,454,4)13(
2)1( 1 ++⋅−=++⋅−= D
DDnl dd
l = 13,65 m
- povšina isečka nedostajućeg broja mlaznica ( ''nddA )
( ) ( ) 54,432,12
65,265,211
21''' 1' ⋅
++⋅−=⋅
++⋅−=⋅= DS
SSnDbA ddnd
54,4645,2'' ⋅=nddA ; ''nddA = 12,0083 m 2
- povšina dejstva (Ad’)
Ad’ = b · l + ''nddA = 10,595m · 13,65m + 12,0083 m2
Ad ’ = 156,63 m 2 > 150 m2 (VdS)
- srednja površina po mlaznici na površini dejstva (A1dsr)
.13
63,156' 2
1 mlaz
m
n
AA
d
ddsr == ; A1dsr = 12,05 m2
- maksimalna površina po mlaznici na površini dejstva u polju (A1dmax)
A1dmax = D · S = 4,54m · 2,65m; A1dmax = 12,03 m 2
,po VdS standardu vrednost maskimalne i srednje površine dejsva po mlaznici se ne smeju razlikovati za više od 20%:
(VdS)2,1998,005,12
03,122
2
1
max1 ≤==m
m
A
A
dsr
d
- izračunavanje površine dejstva mlaznice uz zid (A1d uz zid)
( ) ( ) 57,4645,227,23,2325,132,122 111 ⋅=+⋅+=
+⋅
+= D
DS
SAuzzidd
A1d uz zid = 12,09 m 2
10
6. Izbor mlaznice
- usvaja se širm sprinkler mlaznica
No = 10 mm; temperatura aktiviranja t = 68oCFaktor protoka: K = 57
- protok na najnepovoljnijoj mlaznici (V1)
V1 = A1dsr · I = 12,05 · 2,5 ; V1 = 30,125 min
l
, pošto ovaj protok ne daje dovoljan pritisak na najnepovoljnijoj mlazniciusvaja se da je minimalan protok na najnepovoljnijoj mlaznici
V1 = 40,37 min
l I = 3,35 mm/min
- pritisak na najnepovoljnijoj mlaznici (ps)
2
2
2
21
57
37,04==K
Vps ; ps = 0,501 bar ≥ 0,5 bar (VdS)
7. Hidraulički proračun cevne mreže
Skica cevne mreže
11
Skica grane
- S – projekcija rastojanja između dve mlaznice na podlogu
- S” – realno rastojanje dve susedne mlaznice u grani
- ∆H – visinska razlika dve susedne mlaznice u grani
- ∆H1 – visinska razlika krivine na pocetku grane (∆H1 = ∆H/2)
- α – ugao nagiba krova- a, b, c, d - mlaznice
8. Geodetske visine i dužina ogranka zbog nagiba krovne ravni
- α – ugao nagiba krovne ravni
- hk – visina samog krova (hk = 1,0 m)
7,10189,029,5
0,1
2/=⇒=== αα
m
m
B
htg k
7,10cos
65,2
cos
SS"
m==α ; S” = 2,7m
m5,018895,02,65mtgSH =⋅=⋅=∆ α =0,05 bar
25,02/HH1 =∆=∆ m =0,025 bar
12
Projektna kuća: VTŠ
Objekat:Soko H 12
Sadržaj objekta: škola
Broj mlaznica na površini dejstva: 13
Požarna opasnost PO: 1,0
Visina skladišta:4,2m
Sred. površ. štićenja po mlazn.: 12,05[m2/mlaz.]
Intenzitet prskanja:3,35 [mm/min]
ProjektantČučković Vladimir
Datum:16.08.2008.
Sistem: suvi
Maks. površ. štić. po mlazn.: 12,03[m2/mlaz.]
Površina dejstva:156,63 [m2]
Tačka:8.
Faktor protoka (K): 57
Protok56,569
Lokal.otpori:
Dužine:Pad prit. po m:
Pritisci:[bar]
Primedbe:
87,4
185,1V153,86
l
Δp
d
=
PKV;K
Vp
2
2
==
'VV;
VK
P
P
Pk ⋅==
Deonica DN φ [mm]
V[l/min]
ekviv.: [m]stvarne: [m]ukupne: [m]
∆p/l[bar/m]
Pt-totalni
∆Pg-gubiciPG-geodet.
DESNI OGRANAK
a 80 56,569 0,5
13
a-b 25 27,2 56,569luk 90°reduk.
"1"1 41−
0,6+2,4843,084
0,01550,0478
90,045
b 80 61,605 0,593 593,080Vb =⋅= bPk
b-c 32 35,9 118,174 - 2,484 0,01570,0390,045
c 80 65,824 0,677 677,080Vc =⋅= cPk
c-d 32 35,9 183,998 - 2,484 0,03560,0880,045
d 80 72,00 0,810 0,81080PkV dd =⋅=
d-1 40 41,8 255,998 koleno1,2
+1,7212,921
0,03130,09140,0725
1 259,37 255,998 0,974 974,0998,255PVK dg ==
1-2 40 41,8 255,988 - 2,931 0,0313 0,0917
2 259,37 267,755 1,0657 1,06637,592PkV 22 =⋅=
2-3 50 53,0 523,753reduk.
"2"1 21 −
3,3+2,9316,231
0,037 0,231
3 259,37 295,352 1,297 1,29737,592PkV 33 =⋅=
3-4 65 68,8 819,105reduk.
"2"2 21−
5,00+2,9317,931
0,0238 0,188
4 259,37 316,119 1,485 1,48537,592PkV 44 =⋅=
4-5 65 68,8 1135,224 - 2,931 0,0435 0,127
5 259,37 329,348 1,612 1,61237,592PkV 55 =⋅=
5-6 65 68,8 1464,572 - 2,931 0,0696 0,204
6 259,37 349,525 1,816 1,81637,592PkV 66 =⋅=
6-7 80 80,8 1814,096reduk.
"3"2 21 −
5,00+2,9317,931
0,0473 0,375
7 - 1814,096 2,191
7-9 80 80,8 1814,096 - 5,862 0,473 0,277
9 - 1814,096 2,468
9-18 100100,
81814,096
reduk."4"3 −
7,000+26,37933,369
0,016 0,537
18 - 1814,096 3,005
18-30 125 125 1814,096
reduk.4”-5”5”-6”
luk 90°
20,003,7
32,241+9,7765,71
0,005 0,371
P = 3,376 bar - pritisak desnog ogranka
LEVI OGRANAK
a’ 80 56,569 0,5
14
a’-b’ 25 27,2 56,569luk 90°reduk.
"1"1 41−
0,6+2,4843,084
0,01550,0478
90,045
b’ 80 61,605 0,593 0,59380PkV b'b' =⋅=
b’-c’ 32 35,9 118,174 - 2,484 0,01570,0390,045
c’ 80 65,824 0,677 0,67780PkV c'c' =⋅=
c’-d’ 32 35,9 183,998 - 2,484 0,03560,0880,045
d’ 80 72,00 0,810 0,81080PkV d'd' =⋅=
d’-1’ 40 41,8 255,998 koleno1,2
+1,7212,921
0,03130,09140,0725
1’ 259,37 255,998 0,974 974,0998,255PVK d'g ==
1’-2’ 40 41,8 255,988 - 2,931 0,0313 0,0917
2’ 259,37 267,755 1,0657 1,06637,592PkV 2'2' =⋅=
2’-3’ 50 53,0 523,753reduk.
"2"1 21 −
3,3+2,9316,231
0,037 0,231
3’ 259,37 295,352 1,297 1,29737,592PkV 3'3' =⋅=
3’-4’ 65 68,8 819,105reduk.
"2"2 21−
5,00+2,9317,931
0,0238 0,188
4’ 259,37 316,119 1,485 1,48537,592PkV 4'4' =⋅=
4’-5’ 65 68,8 1135,224 - 2,931 0,0435 0,127
5’ 259,37 329,348 1,612 1,61237,592PkV 5'5' =⋅=
5’-6’ 65 68,8 1464,572 - 2,931 0,0696 0,204
Grana 6’
a’6’ 80 92,00 1,3225 2222a' 80/92/kVP
6'==
a’6’-b’6’ 25 27,2 92,00
luk 90°reduk.
"1"1 41−
0,6+2,4843,084
0,03810,1180,045
b’6’ 80 97,504 1,4855 1,48580PkV b'b' ==
b’6’-6’ 40 41,8 189,504reduk.
"1"1 21
41 −
koleno
1,24,968
+1,7217,889
0,01790,1415
0,090,0725
6’ - 189,504 1,7895 - pritisak grane 6’
S)0,05bar(VdPP 6'6 ≤− 1,816 - 1,7895 = 0,0265 < 0,05
6’-9’ 80 80,8 1654,076reduk.
"3"2 21 −
5,00+8,79313,793
0,0398 0,5497
9’ - 1654,076 2,339
15
9’-18’ 100100,
81654,076
reduk."4"3 −
7,000+26,37933,369
0,0135 0,453
18’ - 1654,076 2,792
18’-30 125 125 1654,076reduk.4”-5”
luk 90°
9,003,7
32,241+9,7754,711
0,00047
0,2605
P’ = 3,0527bar - pritisak levog ogranka
0527,3
376,3096,1814
P'
P'VVkor ⋅=⋅= ; [ ]minl,2200062Vkor =
30 - 2006,22 3,376
PUMPNA STANICA
30-31 150 151 2006,22
34,1+101,6135,70
0,00271
0,36780,630
- 1x T-račva – 1x 9m=9m- 6x luk – 6X4,2m=25,2m- 1x prot. povr. ventil – 1X10,4m=10,4m- 1x koleno – 1X4,2m=4,2m- 2x zasun – 2X0,9m=1,8m- 1x kon. signal. ventil – 1X46m=46m- 1x usisna korpa – 1x5m=5m UKUPNO: 101,6m
Puk = 4,374 bar – potrebni pritisak radne pumpe
- ukupna duzina cevovoda pumpne stance – 34,1 m
- geodetska visina pumpne stanice – 6,3m (0,63bar)
Izbor pumpe
Na osnovu proracuna usvaja se pumpa:- marka: “Grundfos”- model: CR 120-3 A-F-A-V
Pumpanominalni pritisak - P = 6,4 [bar]
nominalni protok - V = 33,336 [l/s]
Motor «Siemens»
snaga - P = 30 [kW]
broj obrtaja – n = 2960 [o/min]
napon - 3X380-415D/660-690 YV
Masa pumpe [kg] m = 357 kgDimenzije pumpe [mm] l = 1791 ; D = 402
16
Vazdusni rezervoar
Rezervoar pod vazdusnim pritiskom je iscrpni izvor vode i koristi se za početno gašenje pozara. Zapremina vode u rezervoara je 2/3 ukupne zapremine , a vazduh je 1/3 zapremine rezervoara. Izrađuje se od čelicnog lima u standardnim dimenzijama sa odredenom armaturom.Rezervoar mora imati natpisnu plocu sa podacima:
prečniksadržaj vode i vazduha u (m3)položaj najvišeg sprinkleraodržavanjepritisakdebljinu zida
U ovom slučaju njegova zapremina iznosi Vr = 16 m3
Vvaz=5,33(m3)Vvod=10,67 (m3)
Skica vazdušnog rezervoara
1.rezervoar 7.nepovratni ventil2.manometar 8.revizioni otvor3.pneumatski ventil 9.nepovratni ventil4.nepovratni ventil 10.dovodni ventil5.vodokazno staklo 11.ventil sigurnosti6.odvodni ventil 12.ispusni ventil
Punjenje rezervoara vazduhom kao i održavanje njegove zapremine u rezervoaru vrši se pomoću kompresora koji odrzava njegovu vrednost.Rezervoar se puni automatski i rucno.
Proračun vazdusnog rezervoara
p = 10 barV = 16 m3
Vvode = 5,33 m3
Vvazduha =10,67 m3
17
- Pritisak aktiviranja vazdusnog rezervoara
P1 = (1+Ps+10gh )*
vaz
r
V
V-0.5
P1 = ( 1+0.501+10
3,6)*
33.5
16-0.5
P1 = 3,359 (bar)
Ps - pritisak na pocetnom sprinkleruhg - visina racunata od dna rezervoara do najviseg sprinklera (m)
Mehanicki proracun vazdusnog rezervoara
1) Dobos rezervoara
δ=c
pVK
pD s ++**200
*σ
δ (mm)-debljina limaDs= 1800 mm - precnik dobosa rezervoaraσ = 24 daN/mm2 -napon na granici razvlačenja za C.1204 na temperaturi od 20˚CV=0.6 - koeficijent slabljenja limaK=1.5 - koeficienat sigurnostiC=1 -dodatak na korozijup= 10 - 10 bar = 10 daN/cm2 radni pritisak
δ= 1
106.0*5.1
24*200
10*1800 ++
δ=10,33 mm usvajamo standardni lim debljine δ=11 mm
2)Proracun danceta rezervoara
δ=c
K
pD s +σ
β
400
**=
2
4.1
24*400
9.2*10*1800 +
δ=9,61 mm usvajam debljinu lima danceta δ=10 mm
Ds=1800 mm -spoljasnji precnikp= daN/cm2 -radni pritisakc= 2 -dodatak na korozijuK= 1.4β= 2.9
18
Međurezervoar
Osnovni napojni uređaj je međurezervoar, koji obezbeđuje rad instalacije 90 minuta, izrađuje se kao betonski bazen, do pola ukopan u zemlju.Voda u njemu mora biti čista bez fizičkih nečistoća koje bi mogle da začepe rupu na mlaznici,voda takode nesme da ima ni hemiskih primesa koje uticu na radni vek instalacije. Voda treba da je neutralna.
5.PREDRAČUN
Redni broj
Vrsta i naziv materijala Komada Masa [kg]
1. Mlaznica 2562. Vesalica 2563. Konzole 404. Drzač 55. Redukcija 25/32 646. Redukcija 32/40 647. Redukcija 50/65 28. Redukcija 65/80 29. Redukcija 80/100 210. Redukcija 100/125 211. Redukcija 125/150 112. T račva Ø40 713. T račva Ø50 914. T račva Ø150 115. Koleno Ø25 6016. Koleno Ø40 6017. Cev Ø25 160m18. Cev Ø32 317m19. Cev Ø40 200m20. Cev Ø50 6,5m21. Cev Ø65 20m22. Cev Ø80 20m23. Cev Ø100 60m24. Cev Ø125 130m25. Cev Ø150 40m26. Usisna korpa 227. Nepovratni ventil 128. Vazdusni rezervoar 129. Medjurezervoar 130. Kompresor 1
19
31. Pumpa 132. Elektromotor 133. SUS Motor 134. Ventil Ø65 235. Pumpa za punjenje rezervoara 136. Manovakuummetar 237. Manometar 438. Signalni uredjaj 139. Nepovratni ventil Ø25 240. Ventil Ø25 341. Zasun Ø65 18
6. UPUTSTVO ZA RUKOVANJE I ODRŽAVAJE
6.1. Uputstvo za rukovanjeSprinkler instalacija je tako projektovan sistem da je omogućeno gašenje požara preko
pumpi koje dobijaju vodu iz gradske vodovodne mreže.
Princip rada je takav da se mreža cevovoda sprinkler instalacije održava pod stalnim
pritiskom vode od 5,0 bara posredstvom kompresora i presostata PS 2, koji uključuje pumpu na
5 bara a isključuje na 5,5 bara. Kako je kapacitet kompresora mali, razvodna mreža cevovoda
će se njom dopunjavati pri eventualno malim popuštanjima ili curenjima.
Otvaranjem sprinkler mlaznice, pucanjem staklene ampule na temperaturi od 68°C,
usled požara, dolazi do pada pritiska u sitemu. Kod prorade suvog sprinkler ventila,
posredstvom presostata, vrši se daljinska signalizacija početka gašenja i bira lokalizacija mesta
požara. Ovo se ostvaruje presostatom PS 3.
Usled proticanja vode dolazi do pada pritiska u potisnom delu cevovoda iza pumpi, usled
čega će se posredstvom presostata na pritisku 5 bara uključiti JOKEY pumpa, koja služi za
održavanje pritiska vode u cevovodu do suvog sprinkler ventila. Kako je kapacitet ove pumpe
relativno mali, nastaviće se dalji pad pritiska u pomenutom delu cevovoda. U slučaju daljeg
pada pritiska u cevnoj mreži i nemogućnosti nadokna|ivanja pritiska pumpama za održavanje
pritiska vode u cevovodu do mokrog sprinkler ventila, preko presostata PS 1 uključuju se
automatski radne pumpe CR 90-3-2. Proradom ovih pumpi automatski se isključuju JOKEY
pumpe.
Zaustavljanje rada sprinkler pumpi vrši se ručno preko tastera ili tropoložajnim
prekidačem kojim se bira režim rada instalacije (A-automatski, 0-isključeno i R-ručno
uključivanje) i zatvaranjem odgovarajućeg ventila ispred mokrog sprinkler ventila.
Pumpe i uređaji snabdevaju se potrebnom električnom energijom iz elektro mreže
3x380/220 V 50 Hz kao glavnog izvora i iz rezervnog izvora preko dizel električnog agregata za
20
nužno snabdevanje, a preko glavnog automatskog prekidača i uređaja za prebacivanje na
rezervno napajanje kod ispada mrežnog napona.
Ponovno vraćanje na snabdevanje preko mrežnog napona tokom rada pumpi nije
dozvoljeno.
Za izbor režima rada pumpi, na komandnom ormaru, moraju biti predvi|eni tropoložajni
prekidači sa odgovarajućom svetlosnom signalizacijom. Kvar, ispad pumpi i režim snabdevanja
električnom energijom moraju imati na komandnom ormaru odgovarajuć u svetlosnu
signalizaciju.
U sprinkler instalaciji raspoređeni su i indikatori protoka IP 1 - IP 3 kojima se bliže
definiše mesto nastalog požara posredstvom svetlosne i zvučne signalizacije požara u
protivpožarnoj dojavnoj centrali.
Za kontinualno praćenje položaja ventila u sprinkler sistemu postavljaju se odgovarajući
indikatori (prekidači) OZ sa pratećom svetlosnom signalizacijom na komandnom ormaru za
praćenje stanja i za to je u sistemu predviđeno 11 indikatora - prekidača.
U slučaju ispada kompletnog sistema pumpi, preko posebnog priključka DN 100 sa dve
″štorc″ spojke 2 1/2″ x 2 1/2″ x 4″ (postavljenog na fasadi objekta sa desne strane ulaza za
vozila), omogućeno je direktno gašenje požara, posredstvom vatrogasnog vozila, koje u ovom
slučaju zamenjuje celokupnu pumpnu stanicu.
Primenjena oprema mora da obezbedi gornje funkcije sistema i visoku efikasnost rada.
Način rada dat je funkcionalnom šemom-tehnološkom šemom u prilogu
PROBNI RAD SISTEMA
-HIDRAULIČNA PROBA INSTALACIJE
Posle završetka kompletne montaže, izvršiti probu instalacije na hidraulični pritisak.
Instalaciju treba ispitati na pritisak 15 bara, u vremenskom trajanju 24 časa.
Probu na traženi pritisak ostvriti na sledeći način:
− cevna mreža je zatvorena sa sprinkler mlaznicama, a na drugom kraju zatvoriti ventil
za dovod iz mreže;
− mrežu napuniti vodom i ozračiti;
− ručnom pumpom ostvariti traženi pritisak;
− kontrolisati eventualne padove pritiska u toku 24 časa.
Instalacija je zadovoljila hidrauličnu probu kada u traženom vremenu nije došlo do pada
pritiska.
21
Po završetku probe obavezno napraviti zapisnik, koji se čuva kao trajni dokument.
Posle završene montaže i probe instalacije na hidraulični pritisak, instalaciju ofarbati
završnom bojom.
Na vidnom mestu postaviti tablicu sa natpisom firme izvođača radova i godinom
montaže sitema.
- FUNKCIONALNA PROBA INSTALACIJE
Po završetku montaže i ispitivanja instalacije na hidraulični pritisak, treba izvršiti
funkcionalnu probu instalacije.
Funkcionalnu probu vršiti uz prisustvo 2 člana investitora i 2 člana izvođača radova.
Jedan od članova investitora treba da bude nadzorni organ i šef gradilišta od strane izvođača
radova.
Probu uređaja izvršiti na sledeć i način:
− otvaranjem ventila za probu na sprinkler mreži;
− otvaranjem ventila za probu na pumpnoj stanici.
U prvom slučaju prilikom probe treba da se postigne sledeće:
a) aktiviranje suve alarmne sprinkler ventilske stanice;
b) isticanje vode na probnom ventilu;
c) za par sekundi oglašavanje hidrauličnog zvona i slanje signala o aktiviranju sistema
na centralu za automatsku dojavu požara;
d) nakon pada pritiska uključenje pumpe za održavanje pritiska, a zatim i glavne radne
pumpe.
U drugom slučaju otvaranjem ventila za probu na pumpnoj stanici treba da se postigne
sledeće:
a) za par sekundi oglašavanje hidrauličnog zvona i slanje signala o aktiviranju sistema
na centralu za automatsku dojavu požara;
b) nakon pada pritiska uključenje pumpe za održavanje pritiska, a zatim i radne pumpe.
Posle izvršene funkcionalne probe sačiniti zapisnik, potpisan od strne svih članova
komisije.
22
Zapisnik dostaviti tehničkoj komisiji za prijem instalacije.
Po izvršenim probama dovesti sistem u polazno mobilno stanje.
MOBILNO STANJE INSTALACIJE
Po završenom gašenju požara ili izvršenim probnim ispitivanjima instalacije potrebno je
sistem dovesti u polazno mobilno stanje.
Potrebno je odblombirati i zatvoriti ulazni ventil ispred alarmnog sprinkler ventila čime se
prekida dovod vode.
Mreža se prazni preko ventila za pražnjenje - otvaranjem svih drenažnih ventila ( na
alarmnom sprinkler ventilu i magistralnim vodovima po etažama). Po isključenju pumpnog
postrojenja i pražnjenja cele instalacije iza mokre alarmne sprinkler ventilske stanice, pristupiti
otklanjanju oštećenja na cevovodu i zameni otvorenih sprinkler mlaznica.
Sistem se dovodi u polazno mobilno stanje, na sledeći način:
1. zatvaranjem svih drenažnih ventila (pomoćnih ventila na alarmnom sprinkler ventilu i
magistralnim vodovima po etažama), osim glavnog
2. vršiti lagano otvaranje ulaznog ventila ispred alarmnog sprinkler ventila uz
istovremeno lagano zatvaranje glavnog drenažnog ventila na alarmnom sprinkler
ventilu, zatim ulazni ventil otvoriti do kraja i izvršiti njegovo blokiranje
3. uključivanjem pumpnog postrojenja postić i predvi|eni radni pritisak vode u delu
instalacije ispred alarmnog sprinkler ventila od 5,5 bara.
4. vraćanje u polazno stanje centrale za automatsku dojavu požara.
6.2. Uputstvo za održavanje sprinkler instalacijePumpno postrojenje, mokra alarmna sprinkler ventilska stanica, merno regulacioni
uređaji i armature se održavaju prema uputstvima proizvođača opreme, a funkcionalnost
instalacije se proverava vršenjem odgovarajućih pregleda i to:
DNEVNI PREGLEDI
− Vizuelni pregled stanja instalacije (curenje, oštećenja, kompletnost i drugo);
23
− Kontrola pritiska na manometrima ispred i iza suvog alarmnog sprinkler ventila;
− Kontrola otvorenosti ulaznog ventila ispred alarmnog sprinkler ventila, njegove
blombiranosti i kontrola indikatora položaja i presostata istog ventila posredstvom
centrale za dojavu požara;
− Kontrola otvorenosti, odnosno zatvorenosti pojedinih zasuna i ventila u skladu sa
njihovom funkcijom;
MESEČNI PREGLEDI
− Uraditi sve aktivnosti koje su predvi|ene dnevnim pregledom;
− Ispitati rad hidrauličnog zvona otvaranjem test ventila ka alarmnom zvonu na
sprinkler ventilu, uz dobijanje svetlosne indikacije na centrali za automatsku dojavu
požara i zvučnog alarma na alarmnom zvonu;
− Ispitati rad pumpnog postrojenja preko voda za probu pumpnog postraojenja.
ŠESTOMESEČNI PREGLEDI
− Izvršiti pregled i servis instalacije angažovanjem ovlašćene stručne ustanove,
preduzeća;
− Uraditi sve aktivnosti koje su predviđene mesečnim pregledom;
− Izvršiti detaljan vizuelni spoljašnji pregled instalacije, sa obzirom na koroziju
(cevovodi, armature i oprema);
− Izvršiti pregled alarmnog sprinkler ventila;
− Izvršiti čišćenje filtera i hidrauličnog zvona i podmazivanje vratila turbine zvona;
− Staviti instalaciju u pogonsko stanje otvaranjem ventila za ispiranje mreže i za probu
uz kontrolu otvaranja i zatvaranja svih zasuna i ventila;
GODIŠNJI PREGLEDI
− Izvršiti pregled i servis instalacije angažovanjem ovlašćene stručne ustanove,
preduzeća;
− Uraditi sve aktivnosti koje su predvi|ene šestomesečnim pregledom;
− Izvršiti merenje protoka i pritiska pumpi u pumpnom postrojenju preko merača
protoka i pokazivača protoka i manometara;
− Izvršiti ispiranje cevovoda.
PETOGODIŠNJI PREGLEDI
24
− Ivršiti pregled i servis instalacije angažovanjem ovlašćene stručne ustanove,
preduzeća;
− Uraditi sve aktivnosti koje su predvi|ene godišnjim pregledom;
− Izvršiti probu pod pritiskom čitavog sistema na hladni vodeni pritisak od 15 bara u
vremenskom trajanju 2 časa.
Sprinkler instalaciju po isteku 20 godina neophodno je rekonstruisati.
25
top related