abc tehnika

Download ABC Tehnika

Post on 09-Oct-2015

77 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Nakladnik: Hrvatska zajednica tehnike kul-ture, Dalmatinska 12, P. p. 149, 10002 Zagreb,Hrvatska/Croatia

    Izdavaki savjet: akademik Marin HRASTE -predsjednik, Dubravko MALVI - tajnik, BorkoBORANI, arko BONJAK, Stanislav GOVE-DI, Branko HRPKA, dr. Zvonimir JAKOBO-VI, Zdenko JUREA, Marelo MARI, eljkoMEDVEEK, dr. Vladimir MULJEVIUrednitvo: Borko BORANI, akademik MarinHRASTE, dr. Zvonimir JAKOBOVI, ZoranKUAN, Ivan LUI, Dubravko MALVI,eljko MEDVEEK, Miljenko OURA

    Glavni urednik: Dubravko MALVIUrednik: Zoran KUAN, ing.Tehniki urednik: Hinko BOHRAdministrator: Sandra HAVLIEKBroj 6 (502), veljaa 2007.kolska godina 2006./2007.

    Naslovna stranica: Poetak izgradnje noveistraivake postaje na AntarkticiUrednitvo i administracija: Dalmatinska 12,P.p. 149, 10002 Zagreb, Hrvatska/Croatia;telefon i faks (01) 48 48 762 i (01) 48 48 641;www.hztk.hr; e-pota: abc-tehnike@hztk.hr

    ABC tehnike na adresi www.hztk.hr

    Izlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini(10 brojeva godinje)

    Rukopisi, crtei i fotografije se ne vraajuCijena pojedinanog primjerka je 7,50 kunaGodinja pretplata za 10 brojeva je 75 kuna zaHrvatsku, odnosno 150 kuna za inozemstvo

    Pretplata za tuzemstvo i inozemstvo moese uplatiti u kunama u korist iro-rauna:Hrvatska zajednica tehnike kulture 2360000-1101559470 (za ABC tehnike, poziv na broj05 + JMBG). Pretplata za inozemstvo moe seuplatiti na devizni raun: Hrvatska zajednicatehnike kulture, Zagreb, Dalmatinska 12,Zagrebaka banka d.d. 2500-3222764 swift-code: ZABAHR2X

    Pretiskivanje je doputeno samo uz naznakuizvora, a proizvodnja uz odobrenje urednitvaasopisa ABC tehnikeUpisan u Upisnik Hrvatske gospodarske ko-more o izdavanju i distribuciji tiska 8. stu-denoga 2004. pod brojem 189

    Potarina plaena u potanskom uredu10000 Zagreb

    Tisak i otprema: DENONA d.o.o. - 10000Zagreb, Ivanigradska 22asopis se tiska uz novanu potporu Mini-starstva znanosti, obrazovanja i porta Repub-like Hrvatske

    Ministarstvo obrazovanja odobrilo je uporabu ABC tehnike u osnovnim i srednjim kolama

    U OVOM BROJU

    Nova istraivaka postaja na Antarktici . . . . 3Vjetrenjaa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5Jednostavni elektroniki termometar . . . . . . 8Tehnika dokumentacija

    na obveznom obrascu. . . . . . . . . . . . 12

    Herman Mattes . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

    Model amca za vaenje ljunka. . . . . . . . 14Ponovno na Mjesec . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

    Konji-ljuljaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20kolski didaktiki robotii ABC tehnike . . 23Telefoniranje internetom . . . . . . . . . . . . . . 25

    Podmornica se slui Sunevom energijom. 273-D skulptura od svjetlosnih toaka. . . . . . 27Svjeica za paljenje Otto motora . . . . . . . . 28Odabir dodataka za stolno raunalo. . . . . . 29Staleko druenje na japanski nain . . . . . 31Robotika i umjetne neuronske mree (1) . . 32

    Minijaturni player . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

    Punjenje akumulatorskih baterija . . . . . . . . 34

    Spajanje cijevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

    PRILOG

    Model amca za vaenje ljunkaKonji-ljuljaka

    Zbirka zadataka

    NATJECANJA MLADIH TEHNIARA

    Hrvatska zajednica tehni-ke kulture izdala je II. proire-no izdanje Zbirke zadatakaza natjecanja mladih tehnia-ra, koja njima i njihovimmentorima moe posluiti upripremama za kolska, grad-ska, upanijska i dravna nat-jecanja mladih tehniara.

    U Zbirci se nalaze pisani ipraktini zadaci i toni odgo-vori iz strojarstva (82), roboti-ke (74), graditeljstva (71), prometne tehnike (64), elek-trotehnike (30) i opeg tehnikog znanja (43) i pravilanatjecanja mladih tehniara.

    Cijena Zbirke je 35 kuna.Uiteljima-naruiteljima vie primjeraka odobrava-

    mo rabat od 20 posto.U skladu s Pravilima za ovogodinja natjecanja mla-

    dih tehniara u ovom broju asopisa ABC tehnikeobjavljen je izgled i sadraj OBRASCA koji je obveznopriloiti uz svaki izradak koji se prijavljuje na ovogodi-nja natjecanja mladih tehniara na svim razinama(kolska i gradska 16. veljae 2007., upanijska 30.oujka 2007. i 49. dravno natjecanje u Dubrovnikuod 25. do 29. travnja 2007.).

    Detaljna pravila i nacrte natjecateljskih staza za vo-nju robota na ovogodinjim natjecanjima mladih teh-niara moi e se uskoro nai na naoj web stranici.

    02.qxd 24.1.2007 9:08 Page 1

  • 3Pribliava se kraj njemake antarktike posta-je, koja je ve dvanaest godina u pogonu na le-denom sprudu Ekstrmu*. Najkasnije 2008.njezina elina konstrukcija vie nee moi izdr-ati optereenje pokrova od snijega i leda. Zatosada Institut Alfred-Wegener (AWI) u Bremerha-venu planira gradnju postaje-nasljednice, koja

    KLIMATOLOGIJA

    Nova istraivakapostaja naAntarktici

    e deset kilometara dalje poeti s radom u an-tarktiko ljeto 2008./2009. Za AWI ta je antar-ktika postaja vana, jer se prije 25 godina ute-meljen institut snano ukljuio u meunarodnoistraivanje.

    Postaja Neumayer II. smjetena je na obali at-lantskog dijela Antarktike. Tamo svake godinepadne u prosjeku 80 cm snijega, koji se zadravai iz godine u godinu sve se vie nagomilava. Za vi-e od desetak stalnih istraivakih postaja u tomdijelu polarnoga kontinenta to je veliki problem.One polagano tonu u snijeg i stoga se moraju ob-navljati u relativno kratkim vremenskim razmaci-ma. Britanci planiraju ve svoju estu postaju Hal-ley na ledenom sprudu Bruntu, a JunoafrikaRepublika stigla je do svoje etvrte postaje.

    Njemaka postaja ve je u meuvremenu se-dam metara ispod povrine i mogu joj se vidjetijo samo ulazni tornjevi. Zato e na udaljenostiod deset kilometara uskoro poeti gradnja novepostaje. AWI e za novogradnju utroiti oko 26milijuna eura, a trokovi ruenja postojee pos-taje procjenjuju se sa 2,5 milijuna eura. U me-unarodnoj polarnoj godini 2007./2008. treba-la bi postaja Neumayer II. biti spremna za rad.Ona je polazna toka opsenog njemakog is-traivakog programa i imat e vanu ulogu umeunarodnoj logistikoj mrei istraivanja naAntarktici.

    * Ekstrm je ledena ploa na Antarktici povrine 8700km2. Podruje je ubiljeavano na zemljovidu od 1949.do 1952. i nazvano je prema vedskom inenjeru BertiluEkstrmu. Bridovi toga ledenog spruda visoki su 160 m istre 15 m iznad morske povrine.

    Postaja Neumayer III., zgrada na dva kata i duine 82 m, stoji na 20 hidraulinih postolja i trebala bi 2008. zamijeni-ti sadanju njemaku postaju, koja sve vie tone u led

    ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:38 Page 3

  • 4- Postaja e se lake nositi s nataloenim sni-jegom i zato raunamo sa znatno duljim radnimvijekom od 25 godina - objanjava ef za logisti-ku u AWI-ju Hartwig Gernandt. Postaja Neu-mayer III. bit e sagraena u obliku podija nastupovima, a ne u obliku cijevnog sustava kaonjezina prethodnica. Zgrada postaje, duine 82m i irine 26 m, stajat e na 20 stupova, jeda-naest metara iznad temelja. Podnoje stupovae biti u jami od leda dubine pet metara i u iz-mjerama kao i postaja. Bit e pokrivena i sluite kao spremite za vozila i za ureaje postaje.Postaja na stupovima nije nikakva novost na An-tarktici, a i sadanja britanska postaja Halley V.graena je na isti nain. Neumayer III. bit esvakako novost u tome da e joj se stupovi mo-i izvlaiti hidrauliki i tako e se dizati cijelapostaja.

    - Dakako, hidrauline preeomoguuju samo ogranienuvisinu dizanja - objanjava Diet-rich Ens, tehniki savjetnikAWI-ja. Zato e se izvueni stu-povi redovito jedan za drugimponovno uvlaiti i njihova pod-noja postavljat e se na povi-eni temelj od leda i snijega.Umjesto da polagano tone uled, postaja e moi svladatioklop ledenog spruda Ek-strma, koji se svake godinepodigne za 80 centimetara.Hidraulika e tako znatno pro-duljiti trajnost istraivake pos-taje.

    Nova postaja imat e podjednim krovom radne i skladi-ne prostore. ak i ekspedicije uantarktiko ljeto, koje se pone-kad pojavljuju u skupinama od40 i vie lanova, vie nee mo-rati noiti u crvenim igluima naledu, nego u za to predvie-nom dijelu postaje. U zimi, kadu postaji boravi samo devet la-nova posade, taj e dio postajemirovati. Strogi propisi o ou-vanju okolia obvezuju korisni-ke postaje na to manje zahva-

    te u okoli. Zato e se i materijal sadanje pos-taje Neumayer II. uporabiti to je mogue viepri gradnji nove postaje. Preostali dio stare gra-evine konzervirat e se i prepustiti tonjenju uled, jer je tako manji utjecaj na prirodu, negonjegovo iskopavanje i uklanjanje.

    Budui da ledeni sprud Ekstrm nezadrivoklizi oko 200 m svake godine, sve su postaje po-lagano noene u smjeru mora i jednom e za-jedno s otkinutim ledom pasti u ocean. Najsta-rija postaja je od vremena svoje gradnje 1981.godine ve prevalila oko 4,5 km i jo je samodeset kilometara udaljena od ruba ledenogspruda. Kad jednom doputuje donde, bit e tojo samo zgnjeena limenka; ve sada je ta pos-taja zakopana 20 metara duboko u ledu.

    Izvornik: Die Welt, 15. VII. 2006.

    Pripremio eljko Medveek

    ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:38 Page 4

  • 5RADOVI MLADIH TEHNIARA

    Vjetrenjaa

    UvodProlo stoljee s razlogom se naziva stoljeem

    nafte. Ali kako cijena nafte posljednjih godinarapidno raste, sve vie se trae alternativni izvo-ri energije, pa se ovo stoljee moe nazivati istoljeem alternativnih izvora. Alternativni izvo-ri su esto u poetku mnogo skuplji od tradicio-nalnih, ali na due staze su isplativiji, ponajprijezbog vee ekoloke prihvatljivosti.

    Kao jedan od tih alternativnih izvora esto sespominje i vjetar, kojega se energija moe upot-rijebiti za proizvodnju elektrine energije. To seobino radi tako da vjetar pokree elise vjetre-njae, koja pokree rotor elektrinog indukcij-skoga generatora.

    Generator radi na naelu elektromagnetskeindukcije, to je otkrio britanski znanstvenikMichael Faraday 1831. godine. On je ustanovioda kroz vodi, na primjer kroz bakrenu icu,ako ga gibamo unutar magnetskog polja teeelektrine struja. Vrijedi i obratno. Gibamo limagnetsko polje (tako d