Download - ABC Tehnika

Nakladnik: Hrvatska zajednica tehnike kul-ture, Dalmatinska 12, P. p. 149, 10002 Zagreb,Hrvatska/Croatia

Izdavaki savjet: akademik Marin HRASTE -predsjednik, Dubravko MALVI - tajnik, BorkoBORANI, arko BONJAK, Stanislav GOVE-DI, Branko HRPKA, dr. Zvonimir JAKOBO-VI, Zdenko JUREA, Marelo MARI, eljkoMEDVEEK, dr. Vladimir MULJEVIUrednitvo: Borko BORANI, akademik MarinHRASTE, dr. Zvonimir JAKOBOVI, ZoranKUAN, Ivan LUI, Dubravko MALVI,eljko MEDVEEK, Miljenko OURA

Glavni urednik: Dubravko MALVIUrednik: Zoran KUAN, ing.Tehniki urednik: Hinko BOHRAdministrator: Sandra HAVLIEKBroj 6 (502), veljaa 2007.kolska godina 2006./2007.

Naslovna stranica: Poetak izgradnje noveistraivake postaje na AntarkticiUrednitvo i administracija: Dalmatinska 12,P.p. 149, 10002 Zagreb, Hrvatska/Croatia;telefon i faks (01) 48 48 762 i (01) 48 48 641;www.hztk.hr; e-pota: [email protected]

ABC tehnike na adresi www.hztk.hr

Izlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini(10 brojeva godinje)

Rukopisi, crtei i fotografije se ne vraajuCijena pojedinanog primjerka je 7,50 kunaGodinja pretplata za 10 brojeva je 75 kuna zaHrvatsku, odnosno 150 kuna za inozemstvo

Pretplata za tuzemstvo i inozemstvo moese uplatiti u kunama u korist iro-rauna:Hrvatska zajednica tehnike kulture 2360000-1101559470 (za ABC tehnike, poziv na broj05 + JMBG). Pretplata za inozemstvo moe seuplatiti na devizni raun: Hrvatska zajednicatehnike kulture, Zagreb, Dalmatinska 12,Zagrebaka banka d.d. 2500-3222764 swift-code: ZABAHR2X

Pretiskivanje je doputeno samo uz naznakuizvora, a proizvodnja uz odobrenje urednitvaasopisa ABC tehnikeUpisan u Upisnik Hrvatske gospodarske ko-more o izdavanju i distribuciji tiska 8. stu-denoga 2004. pod brojem 189

Potarina plaena u potanskom uredu10000 Zagreb

Tisak i otprema: DENONA d.o.o. - 10000Zagreb, Ivanigradska 22asopis se tiska uz novanu potporu Mini-starstva znanosti, obrazovanja i porta Repub-like Hrvatske

Ministarstvo obrazovanja odobrilo je uporabu ABC tehnike u osnovnim i srednjim kolama

U OVOM BROJU

Nova istraivaka postaja na Antarktici . . . . 3Vjetrenjaa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5Jednostavni elektroniki termometar . . . . . . 8Tehnika dokumentacija

na obveznom obrascu. . . . . . . . . . . . 12

Herman Mattes . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

Model amca za vaenje ljunka. . . . . . . . 14Ponovno na Mjesec . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

Konji-ljuljaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20kolski didaktiki robotii ABC tehnike . . 23Telefoniranje internetom . . . . . . . . . . . . . . 25

Podmornica se slui Sunevom energijom. 273-D skulptura od svjetlosnih toaka. . . . . . 27Svjeica za paljenje Otto motora . . . . . . . . 28Odabir dodataka za stolno raunalo. . . . . . 29Staleko druenje na japanski nain . . . . . 31Robotika i umjetne neuronske mree (1) . . 32

Minijaturni player . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

Punjenje akumulatorskih baterija . . . . . . . . 34

Spajanje cijevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

PRILOG

Model amca za vaenje ljunkaKonji-ljuljaka

Zbirka zadataka

NATJECANJA MLADIH TEHNIARA

Hrvatska zajednica tehni-ke kulture izdala je II. proire-no izdanje Zbirke zadatakaza natjecanja mladih tehnia-ra, koja njima i njihovimmentorima moe posluiti upripremama za kolska, grad-ska, upanijska i dravna nat-jecanja mladih tehniara.

U Zbirci se nalaze pisani ipraktini zadaci i toni odgo-vori iz strojarstva (82), roboti-ke (74), graditeljstva (71), prometne tehnike (64), elek-trotehnike (30) i opeg tehnikog znanja (43) i pravilanatjecanja mladih tehniara.

Cijena Zbirke je 35 kuna.Uiteljima-naruiteljima vie primjeraka odobrava-

mo rabat od 20 posto.U skladu s Pravilima za ovogodinja natjecanja mla-

dih tehniara u ovom broju asopisa ABC tehnikeobjavljen je izgled i sadraj OBRASCA koji je obveznopriloiti uz svaki izradak koji se prijavljuje na ovogodi-nja natjecanja mladih tehniara na svim razinama(kolska i gradska 16. veljae 2007., upanijska 30.oujka 2007. i 49. dravno natjecanje u Dubrovnikuod 25. do 29. travnja 2007.).

Detaljna pravila i nacrte natjecateljskih staza za vo-nju robota na ovogodinjim natjecanjima mladih teh-niara moi e se uskoro nai na naoj web stranici.

02.qxd 24.1.2007 9:08 Page 1

3Pribliava se kraj njemake antarktike posta-je, koja je ve dvanaest godina u pogonu na le-denom sprudu Ekstrmu*. Najkasnije 2008.njezina elina konstrukcija vie nee moi izdr-ati optereenje pokrova od snijega i leda. Zatosada Institut Alfred-Wegener (AWI) u Bremerha-venu planira gradnju postaje-nasljednice, koja

KLIMATOLOGIJA

Nova istraivakapostaja naAntarktici

e deset kilometara dalje poeti s radom u an-tarktiko ljeto 2008./2009. Za AWI ta je antar-ktika postaja vana, jer se prije 25 godina ute-meljen institut snano ukljuio u meunarodnoistraivanje.

Postaja Neumayer II. smjetena je na obali at-lantskog dijela Antarktike. Tamo svake godinepadne u prosjeku 80 cm snijega, koji se zadravai iz godine u godinu sve se vie nagomilava. Za vi-e od desetak stalnih istraivakih postaja u tomdijelu polarnoga kontinenta to je veliki problem.One polagano tonu u snijeg i stoga se moraju ob-navljati u relativno kratkim vremenskim razmaci-ma. Britanci planiraju ve svoju estu postaju Hal-ley na ledenom sprudu Bruntu, a JunoafrikaRepublika stigla je do svoje etvrte postaje.

Njemaka postaja ve je u meuvremenu se-dam metara ispod povrine i mogu joj se vidjetijo samo ulazni tornjevi. Zato e na udaljenostiod deset kilometara uskoro poeti gradnja novepostaje. AWI e za novogradnju utroiti oko 26milijuna eura, a trokovi ruenja postojee pos-taje procjenjuju se sa 2,5 milijuna eura. U me-unarodnoj polarnoj godini 2007./2008. treba-la bi postaja Neumayer II. biti spremna za rad.Ona je polazna toka opsenog njemakog is-traivakog programa i imat e vanu ulogu umeunarodnoj logistikoj mrei istraivanja naAntarktici.

* Ekstrm je ledena ploa na Antarktici povrine 8700km2. Podruje je ubiljeavano na zemljovidu od 1949.do 1952. i nazvano je prema vedskom inenjeru BertiluEkstrmu. Bridovi toga ledenog spruda visoki su 160 m istre 15 m iznad morske povrine.

Postaja Neumayer III., zgrada na dva kata i duine 82 m, stoji na 20 hidraulinih postolja i trebala bi 2008. zamijeni-ti sadanju njemaku postaju, koja sve vie tone u led

ABC_502_prelom.qxd 22.1.2007 10:38 Page 3

4- Postaja e se lake nositi s nataloenim sni-jegom i zato raunamo sa znatno duljim radnimvijekom od 25 godina - objanjava ef za logisti-ku u AWI-ju Hartwig Gernandt. Postaja Neu-mayer III. bit e sagraena u obliku podija nastupovima, a ne u obliku cijevnog sustava kaonjezina prethodnica. Zgrada postaje, duine 82m i irine 26 m, stajat e na 20 stupova, jeda-naest metara iznad temelja. Podnoje stupovae biti u jami od leda dubine pet metara i u iz-mjerama kao i postaja. Bit e pokrivena i sluite kao spremite za vozila i za ureaje postaje.Postaja na stupovima nije nikakva novost na An-tarktici, a i sadanja britanska postaja Halley V.graena je na isti nain. Neumayer III. bit esvakako novost u tome da e joj se stupovi mo-i izvlaiti hidrauliki i tako e se dizati cijelapostaja.

- Dakako, hidrauline preeomoguuju samo ogranienuvisinu dizanja - objanjava Diet-rich Ens, tehniki savjetnikAWI-ja. Zato e se izvueni stu-povi redovito jedan za drugimponovno uvlaiti i njihova pod-noja postavljat e se na povi-eni temelj od leda i snijega.Umjesto da polagano tone uled, postaja e moi svladatioklop ledenog spruda Ek-strma, koji se svake godinepodigne za 80 centimetara.Hidraulika e tako znatno pro-duljiti trajnost istraivake pos-taje.

Nova postaja imat e podjednim krovom radne i skladi-ne prostore. ak i ekspedicije uantarktiko ljeto, koje se pone-kad pojavljuju u skupinama od40 i vie lanova, vie nee mo-rati noiti u crvenim igluima naledu, nego u za to predvie-nom dijelu postaje. U zimi, kadu postaji boravi samo devet la-nova posade, taj e dio postajemirovati. Strogi propisi o ou-vanju okolia obvezuju korisni-ke postaje na to manje zahva-

te u okoli. Zato e se i materijal sadanje pos-taje Neumayer II. uporabiti to je mogue viepri gradnji nove postaje. Preostali dio stare gra-evine konzervirat e se i prepustiti tonjenju uled, jer je tako manji utjecaj na prirodu, negonjegovo iskopavanje i uklanjanje.

Budui da ledeni sprud Ekstrm nezadrivoklizi oko 200 m svake godine, sve su postaje po-lagano noene u smjeru mora i jednom e za-jedno s otkinutim ledom pasti u ocean. Najsta-rija postaja je od vremena svoje gradnje 1981.godine ve prevalila oko 4,5 km i jo je samodeset kilometara udaljena od ruba ledenogspruda. Kad jednom doputuje donde, bit e tojo samo zgnjeena limenka; ve sada je ta pos-taja zakopana 20 metara duboko u ledu.

Izvornik: Die Welt, 15. VII. 2006.

Pripremio eljko Medveek


5RADOVI MLADIH TEHNIARA

Vjetrenjaa

UvodProlo stoljee s razlogom se naziva stoljeem

nafte. Ali kako cijena nafte posljednjih godinarapidno raste, sve vie se trae alternativni izvo-ri energije, pa se ovo stoljee moe nazivati istoljeem alternativnih izvora. Alternativni izvo-ri su esto u poetku mnogo skuplji od tradicio-nalnih, ali na due staze su isplativiji, ponajprijezbog vee ekoloke prihvatljivosti.

Kao jedan od tih alternativnih izvora esto sespominje i vjetar, kojega se energija moe upot-rijebiti za proizvodnju elektrine energije. To seobino radi tako da vjetar pokree elise vjetre-njae, koja pokree rotor elektrinog indukcij-skoga generatora.

Generator radi na naelu elektromagnetskeindukcije, to je otkrio britanski znanstvenikMichael Faraday 1831. godine. On je ustanovioda kroz vodi, na primjer kroz bakrenu icu,ako ga gibamo unutar magnetskog polja teeelektrine struja. Vrijedi i obratno. Gibamo limagnetsko polje (tako da gibamo magnet - ro-tor) u blizini vodia, ica na statoru, i tada se unjima inducira elektrini napon. Gibanjem sepostiglo promjenljivo magnetsko polje. Kae seda promjenljivo magnetsko polje u vodiu indu-cira elektrini napon, kojega je posljedica elek-trina struja.Funkcionalni opis izratka

Okretanjem rotora namotani bakreni vodiisijeku magnetske silnice, tj. magnetsko polje. Uvodiima koji se gibaju u magnetskom polju naprincipu se elektromagnetske indukcije induciraelektrini napon.

Elektromagnetska indukcija jest pojava indu-ciranog napona u vodiu, izazvanog promje-

nom magnetskog toka. Tim vanim otkriem ut-vreno je da se i elektrine pojave javljaju kaoposljedice magnetskih pojava, dok je otprije bi-lo poznato da se magnetske pojave javljaju kaoposljedica elektrinih. Definicija Faradayeva za-kona elektromagnetske indukcije glasi:

Inducirani elektrini napon javlja se u vodiu(zavojnici) pri svakoj promjeni magnetskog tokau vodiu, a po vrijednosti je razmjeran negativ-noj brzini promjene magnetskog toka.

Ili, jednostavnije, napon Uin koji se inducira uzavojnici s N zavoja razmjeran je brzini promje-ne magnetskog toka :

Um = - N/tPolaritet induciranog napona je takav da se

on, po tzv. Lentzovu pravilu, suprotstavlja uzro-ku koji ga proizvodi. Zbog toga se i u navedenojformuli nalazi negativan predznak.

Smjer struje koja je posljedica induciranoganapona moemo odrediti pravilom desne ruke.Zavojnicu treba obuhvatiti desnom rukom takoda palac pokazuje u smjeru suprotnome odmagnetskog polja kad se tok toga polja pojaa-

Autor sa svojim radom


6va, odnosno, u istomsmjeru kad se toksmanjuje. Prsti savije-ni oko zavojnice po-kazuju smjer struje.

Magnetski se tokmoe mijenjati na raz-ne naine: pomica-njem vodia u mag-netskom polju, vr-tnjom zavojnice, pro-laskom izmjeninestruje zavojnicom i dr.U ovom radu magnet-sko polje se mijenjavrtnjom zavojnice (ro-tora) u magnetskompolju statora.

Crtei i sheme, popisi specifikacija materi-jala

Vjetar pokretanjemelise preko prijenos-nih zupanika pokre-e rotor generatora.

Sl. 1. Principijelna shema rada generatora

Sl. 2. Izgled i popis dijelova vjetrenjae


74. Nosa elise, aluminijski lim5. Osovina, promjera 6 mm6. Obujmica, aluminij, promjera 15 mm7. Veliki zupanik, plastika, promjera 50 mm8. Mali zupanik, plastika, promjera 7 mm9. Generator, rotor i stator

10. Nosa generatora i zupanika11. Svjetlee diode12. Stabilizator, perploa, 410 mm 100

mm 3 mm

Upute za uporabu

Pokretanjem elise vjetre-njae pokree se zupanikrotora i dolazi do inducira-nja napona. Kako je induci-rani napon razmjeran brzinipromjene magnetskog po-lja, to e biti to vei to jebrzina okretanja elise vea.Induciranje napona i samujakost struje moemo pri-mijetiti na postavljenimasvjetleim diodama, ijasvjetlost se poveava pove-anjem brzine vrtnje elisevjetrenjae.

Upotreba vjetrenjaepotpuno je neopasna i jed-nostavna. U njezinu radunema nikakvih nusproduka-ta, te je stoga vjetrenjaaekoloki prihvatljiv izvorenergije. U Europi i svijetusve se vie uvia mogunostiskoritavanja vjetrenjaa,pa tako i u Hrvatskoj. Posto-je mnoge studije za izraduvjetroelektrana. Jedini prob-lem kod vjetrenjaa jest tajda one nisu pouzdan izvorelektrine energije zbog to-ga to ovise o vremenskimprilikama, tj. o vjetru.

Mateo krobotII. osnovna kola

Bartola Kaia, Zagreb

Rotor generatora sastoji se od osovine i kotve ilieljeznog tijela na kojem je namotana bakrena i-ca. Stator generatora sastavljen je od kuita u ko-jem su smjeteni trajni magneti sa svojim magnet-skim poljem.

Dijelovi vjetrenjae prikazani su na sl. 2. To su:1. Postolje, drvo, 200 mm 150 mm2. Nosei stup, drvo, 290 mm 25 mm 25

mm3. Krila elise, aluminijski plastificirani lim, isko-

riten od stare rolete, 270 mm 50 mm 3 mm

Sl. 3. Uvrsni dio za pera elise

Sl. 4. Jo neki dijelovi vjetrenjae


8Karakteristike veine elektronikih elemenataovise o temperaturi. Tako e se pad napona nasilicijevoj diodi s porastom napona smanjivati,pojaanje tranzistora e rasti, mijenjat e se vri-jednosti otpora i sl. Promjene ponekad moguizazvati lanane reakcije: kroz zagrijani tranzis-tor potei e jaa struja, doi e do jo veegzagrijavanja i, konano, tranzistor moe pregor-jeti.

Temperaturne promjene odrazit e se i naponaanje elektronikih sklopova u koje su ele-menti ugraeni, o emu projektanti i te kakomoraju voditi rauna. Tu im esto pomau baisti efekti koji su i uzronik problema! Tako se,npr., na hladnjak nekog pojaala pored snanihizlaznih tranzistora postavlja i mali tranzistor kaotemperaturni senzor. Zagrijavanjem snanihtranzistora povisit e se i temperatura tranzisto-ra-senzora pa e se promijeniti i njegove karak-teristike. Ako je ova promjena spretno ukompo-nirana u elektroniki sklop, promjena karakteris-tika tranzistorskog senzora uzrokovat e smanje-nje pobude izlaznih tranzistora i nee doi donjihova pregrijavanja. Slina rjeenja nalazimo iu mnogim integriranim krugovima, gdje su sna-ni tranzistori i senzori izraeni na zajednikoj,vrlo maloj ploici. Malom ploicom se tempera-turne promjene vrlo brzo ire, pa su svi elemen-ti na istoj temperaturi - stoga je temperaturnepromjene unutar integriranih krugova lake kon-trolirati.

Osim problema koje uzrokuje, temperaturnase ovisnost elektronikih elemenata moe pone-kad i korisno upotrijebiti. Dobar primjer je in-

Jednostavnielektronikitermometar

ELEKTRONIKA

tegrirani krug LM335, prikazan u jednostavnomsklopu elektronikog termometra na slici 1. Prisobnoj temperaturi je pad napona na integrira-nom krugu oko 3 V, pa otpornikom R2 prolazistruja neto vea od 1 mA. Manji dio te strujeskree u R1, vei kroz LM335. Ovdje je intere-santno to pad napona na LM335 nee ovisiti ojaini struje koja kroz njega tee (ako je ta stru-ja u granicama 0,4-5 mA) - pad napona bit eodreen iskljuivo temperaturom na kojoj se in-tegrirani krug nalazi. Sklop unutar LM335 takoje projektiran da je ta temperaturna ovisnost li-nearna u rasponu od -40 C do 100 C. Zaodabrane primjerke s oznakom LM135 (koje jeteko nai u trgovinama) temperaturni raspon jejo vei: -55 C do 150 C. Porast napona je 10mV/C a krivulja poinje kod apsolutne 0 (=-273,15 C). Drugim rijeima, pri apsolutnoj bi0, kada bi integrirani krug na njoj mogao raditi,pad napona na LM335 bio 0 V i zatim bi sa sva-kim stupnjem porastao za 10 mV. Zbog takvaponaanja, sklop sa slike 1. je temperaturni sen-zor koji mjeri apsolutnu temperaturu (apsolutnatemperatura mjeri se Kelvinima (K) a promjenaod 1 K jednaka je promjeni od 1 C).

Sl. 1. Mjerenje temperature u kelvinima

R1

R22,7 k

10 k

IC1LM335

+6 V


9elimo li izmjeriti apsolutnu temperaturu,preciznim voltmetrom emo izmjeriti pad napo-na na LM335 i oitanje u mV podijeliti s 10:

Npr., pri uobiajenoj sobnoj temperaturi od25 C (=298,15 K), izmjerit emo pad naponaoko 2,98 V. Tonost se moe poboljati ugaa-njem trimer-potenciometra R1. Dovoljno je to-nim termometrom izmjeriti temperaturu u blizi-ni LM335, neka ona bude:

t = 20 CZatim temperaturu preraunamo u kelvine:

T/K = t + 273,15 = 293,15Dobivenu apsolutnu temperaturu pomnoi-

mo s 10 pa emo dobiti potreban pad naponana LM335:

U = 10 T = 2931,5 mVAko oitanje odstupa od oekivanog, ugaa-

mo trimer R1 dok ne postignemo to toniju vri-jednost. Nakon ugaanja postiemo tonost od0,5 C u itavom mjernom podruju. Poeljnoje da je R1 precizni vieokretni (multiturn) tri-mer.

10/mV/K UT =

Sl. 2. Mjerenje temperature u C

Opisani sklop je jednostavan i dovoljno toan aupotrijebljeni elementi su jeftini - to je lijepo, alimi temperaturu ne mjerimo u kelvinima nego uC ... Sreom, preraunavanje nije komplicirano:od dobivenog rezultata dovoljno je oduzeti273,15 i dobit emo temperaturu u C. Modifika-cijom prema slici 2. ovo oduzimanje e za nas od-raditi elektroniki sklop! Dodali smo jo jedan in-tegrirani krug, TL431, i nekoliko otpornika. TL431je stabilizator napona, integrirana Zenerova dio-da. Za razliku od obine zenerice, radni naponTL431 se pomou dva vanjska otpornika (R3 i R4na sl. 2.) moe naravnavati u rasponu od 2,5 do36 V. Dodatno, TL431 je temperaturno vrlo stabi-lan i maloga unutarnjeg otpora, to znai da emu izlazni napon biti znatno stabilniji nego dasmo na istome mjestu upotrijebili obinu Zenero-vu diodu. Napon koji mi trebamo je 2,7315 V iusklaujemo ga vieokretnim trimerom R3 (tolikutonost nemamo na obinim digitalnim vol-tmetrima, bit e dovoljno namjestiti 2,73 V). Istitoliki je i pad napona na LM335 pri temperaturiod 0 C. Spojimo li voltmetar izmeu toaka +i -, mjerit emo razliku padova napona na LM335

R22,7 k

R5

U

U

U

U

UU

2,7 k

R32,2 kR1

10 k R410 k

IC1LM335 IC2TL431

+6 V


10

Napon napajanja /V R2, R5 /k 5-8 2,7 9-11 5,6

12-14 8,2 15-17 10 18-20 12

i TL431, odnosno odstupanje temperature od 0 C.Oitanje u mV trebamo samo podijeliti s 10:

Elektroniki termometar izradit emo na ko-madiu univerzalne tiskane ploice prema slici3. Najbolja je ploica s ve izbuenim rupicamai bakrenim otoiima koji povezuju po tri ru-pice. Elemente postavljamo na stranu ploicebez bakra. Jo je potrebno povezati pojedineotoie, za to e nam dobro posluiti komadiiice nastali skraivanjem izvoda otpornika. Spa-jamo li dva susjedna otoia, to emo najlakeuiniti ako spoj izvedemo s donje strane ploi-ce. Spajamo li otoie koji su udaljeniji ili zahti-jevaju koso postavljanje poveznih ica, ice e-mo postaviti s gornje strane ploice i oblikovatitako da krajevi ice prolaze kroz odgovarajuerupice do bakrenog otoia. U naem primjerunije nuno izolirati povezne ice jer se ne prek-lapaju. Vieokretni trimeri moraju biti okomiteizvedbe; ako su drukiji, trebat e prilagoditiploicu. Potronja senzora je oko 3 mA pa zanapajanje moemo rabiti baterije, akumulatoreili stabilizirani mreni ispravlja. Napon napaja-nja moe biti u rasponu 5-20 V; kod viih napo-na poeljno je korigirati vrijednosti otpornika R2i R5 prema tablici:

10/mVC/ Ut =

Sl. 3. Elektroniki termometar moemo izraditi nakomadiu univerzalne tiskane ploice

Ako je potrebno mjeriti temperaturu na uda-ljenom ili nepristupanom mjestu, npr. izvanstana ili unutar hladionika, zgodno je tempera-turni senzor odvojiti od ploice. U tom sluaju,senzor LM335 neemo zalemiti direktno na plo-icu, nego na jedan kraj troilnog oklopljenogakabela (moemo upotrijebiti tanki etveroilnimikrofonski kabel i ostaviti jednu icu neiskori-tenom). Drugi kraj kabela zalemit emo na plo-

Sl. 4. Usporedbom napona na IC1 i IC2 zapravo usporeujemo stmo alarm

R52,7 k

R7

2,2 M

4,7 kR3

R410 k

R6

10 k

IC2

IC3

IC3a

TL431

U

U

Time smo pri svim radnim naponima postavi-li radne struje IC1 i IC2 na oko 1 mA i osiguralidugi radni vijek baterije, ako se radi o baterij-skom napajanju. Pri napajanju iz drugih izvorapotronja je manje vana, no pri veim strujamadolazi do unutarnjeg zagrijavanja senzoraLM335 a to uzrokuje pogreku mjerenja. Pro-bajte, porastom napona napajanja izmjerenatemperatura e blago rasti! Vodite pritom rau-na kako je najjaa doputena struja kroz IC110mA, pa napon napajanja ne smije biti vii 30 V.


11

mo stvarnu i zadanu temperaturu i, kada se izjednae, ukljuuje-

Izlaz A Izlaz B

"+" < "-" 0 V

LED1 ne svijetli U

LED2 svijetli

"+" > "-" U

LED1 svijetli 0 V

LED2 ne svijetli

icu umjesto senzora, a oklop kabela lemimo namjestu gdje je spojen - pol izvora napajanja, alisamo na ploici. Kabel skuplja smetnje iz oko-line pa s duljinom ne treba pretjerati - razumnaduljina je 1-2 metra. Obloimo li paljivoLM335 i njegov kraj kabela silikonskim kitom ilinevodljivim ljepilom, dobit emo senzor kojimemo moi mjeriti i temperaturu tekuina.

Osim kao termometar, sklop sa slike 2. moeposluiti i za aktiviranje alarma kada temperatu-ra senzora postane via ili nia od zadane. Do-dat emo integrirani krug IC3 prema slici 4., ko-ji radi u sklopu komparatora i usporeuje napo-ne prikljuaka + i -:

ako je napon prikljuka + nii od napo-na prikljuka -, izlaz IC3a (izlaz A) bit ena 0 V (LED1 ne svijetli);

ako je napon prikljuka + vii od naponaprikljuka -, izlaz IC3a (izlaz A) bit e nanaponu napajanja U (LED1 svijetli);

izlaz B je uvijek u obrnutom stanju od izla-za A.

2,2 k2,2 k

R8

R9

R11R10

47 k

220 k

7

M

C3a IC3b

LED1 LED2

Temperaturne promjene su spore i postojimogunost da oba ulazna prikljuka budu prib-lino jednakog napona tijekom dueg vremena.Kako bi se sprijeilo nekontrolirano prebaciva-nje komparatora, ostvarena je pozitivna povrat-na veza preko otpornika R6 i R7. Ona osiguravada prebacivanje iz jednoga u drugo stanje, akoje ve zapoeo, trenutno zavri. Takoer, padnapona na R6 (oko 15 mV) osigurava da pre-bacivanje stanja 0->U i U->0 ne nastupa kodiste temperature nego postoji temperaturna raz-lika (histereza) od 2 do 3 C. To znai da e sejednom ukljuen alarm iskljuiti tek kad se tem-peratura koja ga je uzrokovala smanji za 2-3 C.

Napon napajanja U integriranog kruga IC3moe ali ne mora biti jednak naponu napajanjatemperaturnog senzora (IC1, IC2). Odabratemo ga prema onome to smo spojili na izlazeA i B: osim LED-ice, male aruljice ili zujalice zasvjetlosnu i zvunu signalizaciju, moemo spoji-ti relej kojim pak moemo ukljuiti ventilator,grijalo ili to ve elimo. Izlazom A posluitemo se ako elimo da se alarm aktivira iznadnamjetene temperature, izlaz B ako se alarmtreba aktivirati ispod te temperature. Najveedoputeno optereenje izlaza je oko 25 mA.

U sklopu temperaturnog senzora trebamopoveati vrijednost trimera R3 na 4,7 k. To enam omoguiti podeavanje aktiviranja temper-aturnog alarma u rasponu od -23 C (= 2,5 V)do 95 C (= 3,68 V). Temperaturu kod koje sealarm aktivira preraunavamo u naponsljedeom formulom:

Ako je to, npr., 60 C, treba namjestiti naponod:

2732+1060 = 3332 mV.

Mr. sc. Vladimir Mitrovi

C/102732/mV += tU

Sve je to pregledno opisano u tablici:


12

U skladu s Pravilima za ovogodinja natjeca-nja mladih tehniara (koja su objavljena u Zbir-ci zadataka za natjecanja mladih tehniara, akoju moete nabaviti po cijeni od 35 kuna u na-em urednitvu), Hrvatski je savez pedagogatehnike kulture izradio obrazac koji je obveznopriloiti uz svaki izradak koji se prijavljuje na na-tjecanja mladih tehniara na svim razinama(kolska i gradska 16. veljae 2007., upanijska30. oujka 2007. i 49. dravno natjecanje uDubrovniku od 25. do 29. travnja 2007.).

Tehnika dokumentacija za svaki izradakmladih tehniara treba biti upisana u obrazackoji ima est stranica izmjera A4. Izgled i sadraj1. stranice obrasca objavljujemo uz ovaj tekst, ana 2. stranici upisuju se Opis, svrha i namjenaizratka, na 3. stranici Crtei i sheme, na 4.stranici Popis i specifikacija materijala, na 5.stranici Funkcionalni opis izratka, a na 6. stra-nici Upute za rukovanje.

NAJTECANJA MLADIH TEHNIARA

Tehnikadokumentacija naobveznom obrascu

Autori testova na dravnim natjecanjima mladih tehniara: StjepanANDROLI, Andrija GREGURI, Branko HRPKA, Drago LABA iMarelo MARI pripremili su u redakciji Borka BORANIA zbirku kojamladim tehniarima i njihovim mentorima slui u pripremi za kolska,gradska, upanijska i dravna natjecanja mladih tehniara.

U proirenom II. izdanju (s ovogodinjim Dopunama) nalaze se broj-ni novi zadaci i test iz opetehnikih znanja.

Sve podrobnije obavijesti o ovogodinjim na-tjecanjima mogu mladi tehniari dobiti od svoguitelja tehnike kulture, a uitelji ih mogudobiti u Hrvatskoj zajednici tehnike kulture od-nosno u Hrvatskom savezu pedagoga tehnikekulture (Zagreb, Dalmatinska 12) na telefon01/48 48 760.

Uiteljima-naruiteljima vie primjeraka odobravamo rabat od 20 posto.Cijena je 35 kuna.


13

Roen je 17. lipnja 1909. u Osijeku. Osnov-nu koli i realnu gimnaziju zavrio je u Zagrebu.Studirao je na Visokoj tehnikoj koli u Dar-mstadtu u Njemakoj. Diplomirao je 1939. go-dine na Tehnikom fakultetu Sveuilita u Zag-rebu. Te je godine nastupio slubu u Zagreba-kom elektrinom tramvaju (ZET), gdje je radiona projektiranju tramvajske gradske mree.

Od 1941. do sredine 1945. godine aktivno jesudjelovao u NOB-u. Te je godine demobilizi-ran i postavljen za direktora Gradske elektrinecentrale (GEC) u Zagrebu. Na toj je dunosti ra-dio do svibnja 1946., kada odlazi na strunousavravanje u SAD gdje ostaje do oujka 1947.godine.

Herman Mattes(Osijek, 1909. - Zagreb, 1976.)

HRVATSKA TEHNIKA POVIJEST (82) Po povratkuu Zagreb stupioje u radni od-nos u Glavnojupravi za elek-trifikaciju gradaZagreba.

Nakon osni-vanja Saveznogministarstva zaelektroprivreduu Beograduprelazi u to mi-nistarstvo 1947.godine. Ondje

radi na organizaciji Elektrobiroa za velika raz-vodna postrojenja Savezne elektrine mree.Ujedno je bio i urednik Biltena Ministarstva ko-ji je kasnije postao asopisom Elektroprivre-da. Od sijenja do kolovoza 1948. bio je pred-stavnik Ministarstva za elektroprivredu pri Ju-goslavenskoj vojnoj misiji u Berlinu.

Nakon povratka u Beograd radio je u Minis-tarstvu za elektroprivredu. U travnju 1949.premjeten je u Elektroinstitut Milan Vidmaru Ljubljani. U rujnu 1949. ponovno je u Beog-radu u Saveznoj upravi za unapreenje proiz-vodnje, gdje radi na strunoj dokumentaciji.

Po nalogu Predsjednitva Vlade NR Hrvatskepreuzeo je u veljai 1951. rukovoenje grad-njom Instituta Ruer Bokovi u Zagrebu, paje na dunosti tehnikog direktora bio do rujna1953. godine.

Na traenje Elektroprivrede Hrvatske preu-zeo je dunost direktora novoosnovanog Insti-tuta za elektroprivredu u Zagrebu. Na toj jedunosti ostao do lipnja 1965. godine kada od-lazi u mirovinu. I nakon toga vrlo je aktivno ra-dio kao glavni urednik asopisa Elektrotehni-ka, glavni tajnik JUNAKA-CIGRE i predsjednikDrutva za irenje znanstvenih saznanja Niko-la Tesla u Zagrebu.

Objavio je niz strunih lanaka u strunimasopisima Elektroprivreda, Elektrotehnika,Energija i Tehnika.

Za svoj rad dobio je mnoga priznanja od Re-publike, Grada Zagreba, strunih drutava i ud-ruenja.

Dr. sc. Vladimir Muljevi


14

ljunak, pijesak odnosno usitnjeni kamenvani su graditeljski i graevni materijali. Upot-rebaljvaju se od samih poetaka graenja kame-nom. U graditeljstvu vani su za pripremu teme-lja kue, za izradu buke za zidanje, buke zaizravnavanje kamenih povrina. U graevinar-stvu se gradnja cesta, pruga, mostova ne moeizvesti bez tih materijala.

Posebnu vanost ti materijali dobivaju upot-rebom cementa i pijeska za izradu betona. Be-ton i armirani beton danas su najvaniji kon-strukcijski graevni materijali. Gradnju dana-njih cesta i autocesta ne moemo zamisliti bezasfaltnog sloja. Za izradu asfaltne mase potreb-ne su uz velike koliine bitumenske smole i ve-like koliine usitnjenoga kamena.

Do toga vanoga graevnoga materijala dola-zi se na razliite naine. Danas ljudi raspolauprivrednim eksplozivima za lomljenje stijena imonim stojevima za njihovo usitnjavanje. Sto-

SAMOGRADNJA

Model amca zavaenje ljunka(Nacrt u prilogu)

ga se velike koliine materijala proizvode u ka-menolomima, gdje se kamen usitnjava i prosija-va u mlinovima na eljenu veliinu.

Drugi je nain upotreba prirodnog mlina iuzimanje iz prirode gotovih materijala. Milijuni-ma godina led i sunce lome stijene a rijeke ihkotrljaju svojim tokom i usitnjavaju u rijeni lju-nak. Njega treba samo pokupiti i prosijavanjemodvojiti krupnije i sitnije sastojke, prema potre-bi ih upotrebljavati u gradnji.

Jedna od djelatnosti u poizvodnji graevnogmaterijala je vaenje pijeska iz rijenoga korita.U nedavnoj prolosti to je bio naporan posaokoji se esto obavljao runo, iz amaca i manjihbrodova. Najjedostavnije se vadio runo, tadase ljunak iz amca zahvatao lijevkom i slinimalatom na dugoj motki i ubacivao u amac.

Taj teki rad zamijenjen je danas radom sna-nih strojeva. Model takva stroja za vaenje pi-

amac za prjevoz ljunka na Kupi


15

jeska moete i sami nainiti i poigrati se vae-njem pijeska iz neke kutije u svoj amac. Modelje nainjen prema veem amcu koji je upot-rebljavan na rijeci Kupi nizvodno od Karlovca.Dizelski motor pokretao je traku s koarama ko-je su zahvatale ljunak sa dna rijeke i ubacivalega u amac.

Na prvi posao je izrada amca. Za izraduupotrijebite deblji furnir za korito amca, boni-ce i dno. Pregrade i ostale dijelove nainite odletvica debljine tri milimetra. Dijelove spojite li-jepljenjem ljepilom za drvo ili univerzalnim lje-pilom (UHU-hart).

Prema nacrtu izraditerezbarskim alatom boni-ce i druge dijelove amca.amcu moete dati oblikjednostavno tako da umodelarsku meku daskuna izmjerenim dimenzija-ma zabijete kose avle nakrmi i pramcu, a u sredinisa svake strane po dva ko-sa avla. U taj kalup savi-nete bone strane amcapa zalijepite pramane ikrmene dijelove te preg-rade i klupe. Kada je ljepi-lo vrsto, izvadite avle,oslobodite amac i zalije-pite podnice palube. Ok-renite model dnom pre-ma gore i zalijepite pop-reno podnice dna. Timeje korito amca zavreno,spremno za bruenje izavrnu obradu.

Slijedi konstrukcijastroja. Za izradu postoljaza pogonski dio upotrije-bite elemente iz konstruk-torske kutije; odabraneelemente spojite vijcima imaticama.

Za pogonski motor mo-e vam posluiti elektro-motor i reduktor okretaja

Br. Pozicija Kom. Materijal Dimenzije (mm) 1 Rijeni amac 1 Drvo 600x100x40 2 Postolje Elem. konstr. kutije 3 Nosa elevatora 1 Elem. konstr. kutije 4 Remenice 2 Elem. konstr. kutije 5 Runi granik 1 Elem. konstr. kutije 6 Elektromotor i reduktor 1 Iz djeje igrake (auto) 7 Traka elevatora 1 Gumirano platno 300x10 8 Koara elevatora 6 Tanki lim 10x40 9 Sito za ljunak 1 Lim 150x50

10 Ograda 2 ica i drvo 11 Mikrosklopka 1 12 Baterije 1,5 V 2 13 Vodii 3 Izol. bakr. ica 14 Vijci i matice 20 Elem. konstr. kutije M4

Elementi iz konstruktorskekutije

Skica runog graninika


16

REDUKTOR

SITO

M

A B

C

Korpa elevatora

Mikrosklopka

Elementi iz konstruktorske kutije

A - nosaB - gumirana trakaC - korpa za zahvat

Pogonski komplet iz elektroautomobilia

Shema elevatora

Skica nosive konstrukcije napraveza vaenje pijeska


17

iz oteenog elektrinog automobila ili iz nekedruge igrake. Elektromotoru dodajte strujnikrug s baterijom od 1,5 V kao izvorom energije,izoliranim vodiima i mikrosklopkom za ukljui-vanje i iskljuivanje ureaja. Bateriju moeteugraditi i sakriti ispod poklopca pramane klu-pe. Postolje stroja s pogonskim dijelom privrsti-te vijcima za drvo na pod palube.

Sada pristupite izradi radnog dijela stroja: pos-tavite nosa elevatora tako da je pomian i damoe zahvatiti pijesak s razliitih dubina. Nosasastavite od dijelova konstruktorske kutije.

Od dijelova konstruktorske kutije - gumenecijevi izradite dvije remenice irine 10 milimeta-ra. Pogonsku remenicu uvrstite na gornje, po-gonosko vratilo. Donja remenica moe biti ve-eg promjera.

Traku elevatora irine 10 mm izreite od gu-miranog platna. Na nju spojnicama za papir pri-vrstite koare za pijesak. Njih izradite od tan-kog lima, koji izreete i savijete u eljeni oblik.Rubove moete zalemiti da budu vri.

Traku elevatora s koarama stavite na remeni-ce i odreenom duinom osigurajte njezinu na-petost. Kada ukljuite elektromotor sklopkom,traka e se pokrenuti. Koare e u donjem dije-lu zahvatiti pijesak, podizati ga i ubacivati na ko-so postavljeno sito kojim e pijesak kliziti u a-mac i usput se prosijati u sitniji i krupniji.

Za pretovarivanje pijeska moete sastaviti imali runi graninik. Dijelove graninika moe-te pronai u konstruktorskoj kutiji i uz malomate sastaviti ih u napravu kojom ete praznitiamac. (Vidi skicu u nacrtu.)

Sada se moete igrati modelom. Prijateljimase moete hvaliti da ste u njegovoj izradi obavi-li poslove graditelja drvenih plovila, bili ste kon-truktor metalnih konstrukcija, obavili ste poslo-ve stojara, strojarskog elektiara i drugih majsto-ra, a to nije mala stvar.

Josip Tomas

Elektrina shema

Prihvatno sito za pijesak

M

5 540

50

150

1,5 V


18

NASA je objavila plan: u 2020. godini poet ejednotjedna misija na Mjesec, s ljudskom posadom.Za to e se izgraditi dva sustava raketa - za teret iposadu. Potisak za to preuzet e raketa ARES V. du-gaka 355 metara, nosivosti 70 tona. Dvije dodatnebuster rakete sa vrstim gorivom i glavna s teku-im gorivom dovest e sustav u orbitu, odakle estartali vitka 280 metara duga raketa ARES I. s orbi-talnom stanicom ORION na vrhu, koja je sljednikproblematinog sustava Space shuttle, s raketomza spaavanje. ORION e biti iskuan u misiji orbi-talne stanice ISS koja poinje 2014. godine.

Cijeli postupak tei e ovako: u Zemljinoj puta-nji ORION e se spojiti s ARES-om I., koji e tada

aktiviranjem drugog stupnja potiska krenuti k Mje-secu. Posada e se spustiti na Mjeseevu povrinuMjeseevim modulom, s raketom za koenje, aORION e kruiti u Mjeseevoj putanji. Astronautie se spustiti u blizini junog pola Mjeseca, gdje semoda nalazi voda iz koje se moe dobiti kisik.Tamo e posada izgraditi Mjeseevu stanicu, iz ko-je e poslije krenuti trogodinja misija na Mars sljudskom posadom. Nakon obavljenog posla posa-da e se s dijelom modula vratiti na ORION i kre-nuti na povratak Zemlji.

Taj projekt, koji stoji 100 milijardi dolara, pred-vien je da prevozi astronaute dvaput u godini.

Izvor: www.nasa.gov

Raketa ARES V. dobiva potisak zazemaljsku orbitu od dvije raketesa vrstim gorivom (sivo) i glav-nom s tekuim gorivom (crveno).Ispod tita: Mjeseev modul.

Ponovno na Mjesec

ASTRONAUTIKA


19


20

SAMOGRADNJA

Konji - ljuljaka(Nacrt u prilogu)

Tradicionalna igraka a danas pomalo zabo-ravljena bio je konji-ljuljaka. Izraivao se odrazliitih materijala i razliitim nainom gradnje- ve prema vremenu i mogunostima. Oivimolijepe uspomene i uvijek radosno njihanje mla-ih lanova obitelji. Prionite izradi ove igrakekoja se u pravilu nasljeivala i darivala unutarobiteljskih veza i na kraju postala ukras u domu.U radu neka vam pomognu i maliani kojima ekonji biti namijenjen. Osnovnih je veliina: vi-sine oko 85 cm duine 110 cm i irine oko 25centimetara.

Alat je stolarski uz dodatak ubodne - povrat-ne elektrine pile. Dakako, dobro e doi i raz-liita druga elektrina pomagala. No ako ih ne-ma, uz malo vie strpljivog rada i vremena us-pjeh nee izostati. Uz nekoliko snimaka kojeprouite nee biti potekoa.

Tradicionalna djeja igraka bio je konji-ljuljaka. Iz-raivan je na razliite naine a prema mogunosti na-bave materijala. Na model izraen je od laminiraneploevine debljine 18 milimetara. Visok je oko 85 cm,dugaak 110 cm i irok oko 25 centimetara.

Za toniju i bru izradu nainite odgovarajue uzorke,mustre ili ablone. Izrezujte po konturi elektrinomubodnom - povratnom pilom ...

Materijal je laminirana ploa, panel-ploa ilidaska debljine 18 milimetara.

Crte je nacrtan u mjerilu 1 : 5. Nacrt je nakvadratnoj mreici ija stranica iznosi 100 mili-metara te u tlocrtu. Veliinu moete i promije-niti i prilagoditi ju svojim eljama. Za lake uo-avanje pojedinih dijelova i naina ugradnjeprouite sastavnicu.

Nainite uzorke, mustre ili ablone pojedinogdijela konjia. Tako e rad biti uredniji i bri, uzmanje dorada pa i popravaka koji nisu nikadapoeljni. Na tvrem kartonu ili na to tanjojperploi odnosno lesonitu nacrtajte kvadratnumreicu veliine stranice kvadrata 100 mm (10cm). U nju ucrtajte dijelove konjia. Krenite odtijela, koje je najvee.... Uzorke uskladite jedanprema drugom, pogotovo na mjestima spajanja


21

unutarnjih umetaka nogu.Oznaite mjesta sreditapoprenih uvrta za ruke -drke i oslonce nogu. Uzorkeizreite alatom koji je primje-ren materijalu. Brusnim papi-rom doradite bridove. Napi-ite oznake dijela da se kasni-je u radu lake snalazite jer suneki dijelovi zrcalnih obli-ka.

Na materijal ocrtajte kon-ture - oblik pojedinog dijela.Tijelo ine etiri jednaka di-jela - komada na koji se lije-pe bokovi: po dva sa svakestrane. Noge su sastavljeneod tri dijela: vanjskog umetkai dvaju unutarnjih umetaka.Svaki oslonac - smuk sas-tavljen je od dva jednaka di-jela. Spone su dvije.

Dijelovi se izrezuju ubod-nom - povratnom pilom.Odaberite pravilan list pile ibrzinu rada prema tvrdoi idebljini materijala. Paljivo

vodite pilu, pogotovo pri oblikovanju glave i vra-ta konjia. Izrezivanje je mogue i tranom pi-lom - kod onih snanijih odjednom i dva koma-da.

Dijelove zalijepite bijelim - vodenim ljepi-lom. Viak ljepila odstranite vlanom krpom.Ljepilo nanosite kistom. Rabitestege dok se ljepilo na osui.Prema mogunosti i veliinistega odredite broj komadakoji e biti odjednom lijepljenite kasnije zalijepljeni u cjelinu.Na stezna mjesta podmetnitekomadi daice ili perploeda se ne oteti povrina. U ne-dostatku velikih stega posluite i prikladno odabran teret.

Krajnje oblikovanje dijelovaizvedite rapom pa doraditebrusilicama s razliitim grada-cijama brusnog papira. Dobroe posluiti runa glodalica,

naroito pri oblikovanju nogu i oslonaca - smu-kova. Uha su nainjena od punog materijala,opet strpljivom obradom, bruenjem i doraiva-

Obrada tijela pomou elektrine brusilice. Vidljivi sas-tavni dijelovi.

Bona obrada noge pomou elektrine rune glodalice

KONJI - LJULJAKA Kom. Naziv Materijal

4 Tijelo 4 Bokovi tijela 2 Prednja noga 4 Umetak unutarnji, prednje noge 2 Stranja noga 4 Umetak unutarnji, stranje noge 4 Oslonac - smuk 2 Spone

Laminirana ploa (daska) debljine 18 mm

4 Ruke i oslonci za noge Okrugla letvica promjera 18 mm

Ue za grivu i rep, drveni zatici promjera 8 milimetara za spajanje spona, oslonaca i nogu, komad daice za uha, bijelo vodeno ljepilo, boje, kit za drvo, brusni papir razliitih gradacija


22

njem na oblik i veliinu. Zaoblite ih na svimmjestima, i to podosta da ne bude neeljenihozljeda. Zalijepite sve dijelove u cjelinu.

Spone su izrezane krunom pilom. Predvie-ne su duine od 180 milimetara, no mogue sui due, to e poveavati stabilnost konjia odbonog prevrtanja.

Na tijelu zabuite uvrte kako je vidljivo iz cr-tea: za umetanje pramenova grive promjera 12mm, za ruku i oslonce 18 mm, a za umetanjerepa 30 milimetara. Rabite glodala navedenihpromjera. Builicu tijekom rada drite vrsto, aline suvinim pritiskom. Sam zahvat glodala odre-diti e mogunosti rada. Uvrti za grivu i rep netrebaju biti duboki a za ruku i oslonce neka bu-du oko 30 milimetara.

Doradite spojna mjesta na nogama (donji diokopita) da sastav sa sponama bude toan. to ta-njim - kolarskim - avliima spojite noge i spo-ne. Tako ste oznaili i sredita uvrta za spojnezatike. Ocrtajte mjesta sastava spona i oslonaca- smukova. Za laki i toniji rad posluite sestegama kojima spojite dijelove u cjelinu.

Paljivo i tono zabuite provrte i uvrte kodspona i oslonaca. Veliinu svrdla odaberite premapromjeru spojnih zatika.

Posluite se avliima kojima ste odrezali glaveili posebnim oznaivaima sredita koji se rabe zatakve namjene. Dakle, sredita uvrta s jednog os-lonca moraju biti prenesena na drugi a poslije ina spone. avlie poslije prijenosa oznake izvadi-te i spremite za iduu uporabu. Iskustvom etedoi do veliina koje vire iz materijala a dovoljnesu za prijenos oznake na drugi dio u paru.

Ispilite ruke i oslonce od okrugle letvice prom-jera 18 milimetara.

Sastavite konjia. Ljepilo nanosite po stvarnojpotrebi a eventualni viak obriite mokrom krpom,kako je ve spomenuto. Iz sigurnosnih razloga spo-jeve oslonaca, spona i nogu privrstite jo i vijcima.

Kada je ljepilo suho i sastavi vrsti, prionite zav-rnoj obradi i pripremi za bojenje. Ako je potreb-no, pojedina mjesta prijeite kitom te poslije obra-dite brusnim papirom. Izmeu pojedinog bruenjaprainu odstranite vlanom krpom ili spuvom paete ujedno osloboditi i vlakna, koja odstranitenaknadnim bruenjem.

Nanesite kistom sloj razrijeene temeljne boje.Povrine doradite za bojenje te kasnije za lakiranje.Najljepi sjaj postie se prskanjem boje.

Boje i njihov raspored na konjiu preputamovaem ukusu i eljama. No i o tome porazgovaraj-te s malianom, buduim vlasnikom konjia. Nacr-tajte detalje.

Za zavran rad ostaju griva i rep. Izradite ih odueta ili vune, to po elji i obojite. Ulijepite ih uuvrt te privrstite U-spojnicama koje nainite od i-ce za zavarivanje. Na oslonce zalijepite gumenuvrpcu da se ne oteuje pod.

Pomognite malianima pri svladavanju vjetineljuljanja.

elimo vam veselje u radu a jo vie u igri!Ilustracije: Selbst VI./95.

Pripremio Miljenko Oura, prof.

Griva i rep nainjeni su od tanjeg ueta ili vune

Lijepljenje prednjih nogu na tijelo. Rabite stege.


23

MIKROKONTROLERSKI MODULABC KIT - R1

Slui za voenje robotia mikrokontroleromAT89S8252. Pomou ugraenog programatoramogue je programiranje mikrokontrolera u sis-

temu. Veza sr a u n a l o mpotrebna jesamo za vri-jeme progra-miranja i os-tvaruje se pe-

toilnim kabelom. Na kartici su ugraena dvadrivera, svaki za pogon po jednog DC motora.Omogueno je jednostavno spajanje velikogbroja senzora izravno na prikljunice mikrokon-trolera, kao i drugih sklopova za dogradnju i po-veanje broja funkcija kolskog robotia. Za vri-jeme kretanja robotiu nije potrebna iana ve-za s raunalom.

180,00 kn

PRIMOODAILJAKI VF MODULI ABC KIT - R2

Omoguujedaljinsko uprav-ljanje roboti-em. Kit sadra-va tri modula:VF-oda i l j a ,VF-prijamnik imalu tipkovni-cu. Robotiemse moe uprav-ljati pomoumale tipkovni-ce koja se prik-ljuuje na VFodailja.

Odailja se moe i izravno prikljuiti na prik-ljuak za pisa osobnog raunala, pa se tako ro-boti moe voditi i programom iz memorije ra-unala. Nije potrebna iana veza s raunalom.

430,00 kn

IZLAZNO SUELJE ZA PCABC KIT - R3

Prikljuuje se izravno na pisa osobnog rau-nala i omo-guuje up-r a v l j a n j erobotiemprogramomiz raunala.Na ploicisu dva tran-z i s t o r s k adrivera u H-mostu, kojima je mogue pokre-tanje dvaju DC motora ili jednoga koranog mo-tora, kad je suelje spojeno s raunalom. U kituse isporuuje i mala tipkovnica, koja spojena sizlaznim sueljem omoguuje runo voenje ro-botia s dva DC motora bez prikljuka na rau-nalo. Roboti se spaja sa sueljem pomou e-tveroilnoga kabela potrebne duljine.

110,00 kn

ULAZNO-IZLAZNO SUELJE ZA PC ABC KIT - R4

Prikljuuje se izravno na prikljuak za pisaosobnog raunala i omoguuje povratnu vezuod robotiaprema rau-nalu, te takosamostalnovoenje ro-botia pro-gramom izr a u n a l a .Na ploicisu ugraenadva integrirana kruga. Jedan slui kao driver zadva DC motora ili za jedan korani motor. Dru-gi omoguuje spajanje do etiri senzora, npr.dva senzora dodira i dva svjetlosna senzora. Ro-boti se spaja sa sueljem pomou desetoil-noga plosnatog kabela potrebne duljine.

130,00 kn

SAMOGRADNJA ROBOTA

kolski didaktikirobotii


24

KOLSKI KOMPLET ROBOTIA ABC tehnikeABC KOMPLET - K1

kolski komplet robotia ABC tehnike sadr-ava tri donja postroja (robotska kolica), svaki sapo dva motora s redukcijom i sve potrebne mo-dule za njihovo voenje: mikrokontrolerski mo-dul (ABC KIT - R1), primoodailjaki VF-moduli(ABC KIT - R2), izlazno suelje (ABC KIT -R3) iulazno-izlazno suelje (ABC KIT - R4).

1800,00 kn


25

Mnogi strepe i-ekujui telefonskiraun na kraju mje-seca. Za one kojiesto zovu inozem-stvo, iznenaenjeje vee i neugodni-je. Moe li jeftinije?

TO JE SKYPE?Skype je raunalniprogram koji omo-guuje pozivanjedrugih Skype-koris-nika bilo gdje usvijetu, potpuno

besplatno, a ako preko njega zovete fiksne ilimobilne mree platit ete mnogo manju cijenuod one koju biste platili da se sluite svojim fik-snim prikljukom.

Da se radi o vrlo profitabilnom projektu shva-tili su njegovi osnivai, prodavi ga eBayu za 1,5milijarde dolara.

Iako se u posljednjih godinu dana na hrvat-skom tritu pojavilo nekoliko novih fiksnih ope-ratora, i cijene telefoniranja su objektivno snie-ne 20-ak posto, svi ti operatori ovise o infras-trukturi (do)sadanjeg monopolista - T-Coma,koji tu infrastrukturu svojata, iako je to zapravodravna imovina. Prema tome, svi bi se pod jed-nakim uvjetima trebali sluiti tom infrastruktu-rom. Naalost, to jo uvijek nije rijeeno, o e-mu emo pisati neki drugi put. Upravo je ovojedan od razloga zato novi fiksni operatori nemogu drastinije sniziti cijene, jer u sadanjimuvjetima kada plaaju previsoku cijenu interko-nekcije T-Comu, to naprosto nije mogue.

Za obinoga korisnika koji rijetko zove ino-zemstvo, trenutane cijene se moda i nee i-

Telefoniranjeinternetom

KOMUNIKACIJE

niti previsokima, ali za sve ostale, poput poslov-nih ljudi, ili onih koji imaju rodbinu u drugimzemljama, te su cijene zaista previsoke.

Internet No postoji alternativa postojeim telekom-

operatorima koja se zove Skype, da se uspjenosluite tom uslugom treba posjedovati raunaloi internetsku vezu.

Skype je raunalni program koji omoguujepozivanje drugih Skype-korisnika bilo gdje u svi-jetu potpuno besplatno, a ako preko njega zo-vete fiksne ili mobilne mree, platit ete mnogomanju cijenu od one koju biste platili da steupotrijebili svoj fiksni prikljuak. Od 2003. godi-ne kada je pokrenut, broj registriranih Skype-ko-risnika dosegao je brojku od impresivnih 113milijuna, a u prvom tromjeseju 2006. ukupnosu razgovarali 6,9 milijardi minuta. Skype sadaostvaruje vie od 7 posto svjetskih meunarod-nih telefonskih razgovora, a prosjean broj ko-risnika koji razgovaraju u istom trenutku iznosioko sedam milijuna.

Osim Skype to Skype-razgovora, taj programnudi videofunkcionalnost, konferencijske razgo-vore, pozivanje fiksnih i mobilnih telefona, sla-nje SMS poruka, chat, razmjenu datoteka, go-vornu potu i jo mnogo toga. Danas postoji ver-zija za pametne mobilne telefone, gdje se glasprenosi putem GPRS-a ili EDGE-a, ime se tedinovac i u mobilnoj telefoniji. Bitno je napome-nuti da je sam program besplatan i moe se ski-nuti sa slubenih stranica.


26

ZaradaDa se radi o vrlo profitabilnom projektu,

shvatili su njegovi osnivai prodavi ga eBayu za1,5 milijarde dolara.

Poslovni ljudi e posebno cijeniti mogunostda se na poslovnom putu sa svojim prijenosnimraunalom poveu na internet i besplatno raz-govaraju sa svojom tvrtkom ili s obitelji. Takoermogu pozivati i inozemstvo.

Iako nije jedini program za internetsku telefo-niju, Skype je zasigurno najpopularniji te je dob-ra alternativa koja omoguuje postizanje znaaj-nih uteda na telefonskom raunu pa ga svaka-ko preporuujemo. Instalacija programa

Za poetak idite na adresu www.skype.com ikliknite na Download Skype, a zatim odaberite

koju verziju programa elite; za Windows,Linux ili Mac operativni sustav, odnosnomobilne telefone. Nakon instalacije progra-ma na raunalo odaberite opciju CreateNew Skype Account te upiite svoje podat-ke. Potrebno je da ste itavo vrijeme pove-zani na internet. Najbolja kvaliteta razgovo-ra moe se ostvariti iskljuivo preko brzogADSL ili kabelskog pristupa, dok dial-up ve-za uzrokuje znaajna kanjenja zvuka, tomoe biti iritantno. Takoer morate imatislualice s mikrofonom za obavljanje razgo-vora.

Ostvarivanje pozivaNakon to ste se prijavili, spremni ste

besplatno razgovarati s drugim Skype-koris-nicima. Jednostavno unesite korisniko ime

osobe koju elite pozvati i pritisnite veliku ze-lenu tipku za uspostavu poziva. Po zavretkurazgovora, pritisnite crvenu tipku za prekid.Takoer je mogue povezati do etiri osobe ukonferencijsku vezu. Ako elite pozivati fiksneili mobilne telefone, kliknite na opciju Tools,a zatim SkypeOut. Ta opcija se naplauje, acijene poziva za pojedine zemlje pogledajte utablici. Tek nakon to uplatite kredit od 10 ili25 eura, moete birati broj koji elite.

Koritenje Skypa bez upotrebe raunalaAko nemate raunalo, moete se posluiti

telefonom koji podrava Skype. Jedan odmnogih na tritu je Siemens Gigaset C450 IP,a rije je o klasinom beinom telefonu kojipodrava klasine i internetske razgovore. Zaove posljednje potrebno je telefon povezatirouterom koji spaja va telefon s internetom.Drugim rijeima, glumi raunalo. Lista pre-poruenih routera moe se pronai na strani-ci http://siemens.com/gigaset. Tamo se mogupronai i detaljne upute za konfiguraciju togureaja. Cijena Gigaseta C450 IP je oko 900kuna. Router kota od 250 do 400 kuna, dokje cijena brzog internetskog pristupa od 70 do300 kuna na mjesec. Naravno, ako imate ra-unalo, onda je internet zapravo jedini troakkoji plaate za neograniene razgovore.

Ivica Milun

Usporedba cijena za najee pozivane zemlje. Sve su cijene iz-raene u kunama (kn). PDV je ukljuen.

Destinacija T-Com

(kn/min) Skype

SkypeOut (kn/min)

Hrvatska (fiksna) 0,28 Besplatno 0,36 Hrvatska (mobilna) 1,50 Besplatno 1,52 BiH (fiksna) 2,26 Besplatno 1,41 BiH (mobilna) 2,56 Besplatno 2,10 Austrija 2,26 Besplatno 0,15 Italija 2,26 Besplatno 0,15 Njemaka 2,26 Besplatno 0,15 vedska 2,75 Besplatno 0,15 Francuska 2,75 Besplatno 0,15 SAD 4,27 Besplatno 0,15 Kanada 4,27 Besplatno 0,15


27

Male pokretne mjerne stanice pomau pod-vodnim robotima u mjerenju i praenju promje-na kakvoe vode mora, rijeka i vodenih ekosus-tava. No ti ureaji nisu jako praktini - znanstve-nici ih esto moraju dizati na povrinu kako binapunili akumulatore. Zato su tehniari institutaRensselaer Polytechnic u New Yorku razvili pot-puno novi tip robota-podmornice. Podvodnonjukalo teko je kao dva ovjeka, moe zaroni-ti do 500 m dubine i komunicirati mreom smnotvom slinih ureaja. Najvea mu je pred-nost to se moe jednostavno i jeftino opskrblji-vati energijom: svako malo izlazi na povrinu ipuni se preko solarnih elija. S obzirom na ras-tue cijene nafte u SAD-u, ne udi to se tamove intereiraju za te ureaje. (hm)

Izvornik: Der Spiegel

Podmornica seslui Sunevomenergijom

ENERGETIKA

Podmornica-robot na Sunevu energiju

Na fotografiji je prikazana spiralna struktura od svjet-losnih toaka. One su istovremeno gorui zrak kojije laserom s infracrvenim zrakama doveden u krajnjevrue, plazmatino stanje. Brojna zrcala i lee skrbe seza to da se lasersko svjetlo zgunjava u odreenim to-kama.

U filmu Ratovi zvijezda to je uobiajeni ob-lik komunikacije: pri telefonskom razgovoru su-besjednik stoji na stolu u obliku skulpture. Japan-ski fiziari oko Tatsumi Kimura u Nacionalnomznanstvenom i tehnolokom institutu AIST-u uTsukubiju jo nisu doli do toga, ali ve mogupomou svjetlosnih toaka proizvesti jednostav-na ustrojstva. Ona su zaista trodimenzionalna,samo se ne smiju dodirivati rukom, jer bi semogle zadobiti opekotine. Fiziari rade s infracr-venim laserima koji proizvode toplinske zrake.Lasersko svjetlo se uz pomo vie zrcala usmje-rava u pojedine toke u prostoru, tako da se natim mjestima zrak pretvara u (ioniziranu) svjetle-u plazmu. Dodue, samo na trenutak, jer sezrak mora neprekidno iznova pobuivati. Up-ravljanje laserima i zrcalima uspjelo je ipak toli-ko precizno da se figure mogu ostvariti ve odoko 100 toaka; nedostatno za oblikovanje lica,ali dovoljno za prikaz jednostavnog tijela. (m)

Izvornik: Die Welt, 21. II. 2006.

3-D skulptura odsvjetlosnih toaka

OPTIKA


28

Nakon usisavanja mjeavine goriva i zrakaklip svojim kretanjem nagore zbija mjeavinu.Ventili su zatvoreni, klip postie gornju mrtvutoku i trenutak prije svjeica iskrom pali smje-su. Energiju za iskru daje akumulator, iji se na-pon od 12 volti transformira u kratki impuls od30 kilovolti.

Svjeica ima vrlo zahtjevnu ulogu: iskra moranastati na tono odreenom mjestu, mora bitisigurno izolirana od stijenke cilindra i mora za-dovoljiti brtvljenje uz promjenljiv visoki tlak.

Tvrtka Bosch te je zahtjeve ispunila jo1902. godine, zajedno s patentom za magnet-sko paljenje.

Svjeica se sastoji od izolatora, koji se dobijepeenjem aluminijskog oksida pod visokomtemperaturom i tlakom, a povrina je veomaglatka, da se ne hvata neistoa. U sredini jeprovodna elektroda koja na gornjoj strani imanavoj za prikljuak visokonaponskoga kabela.Temperatura na gornjem kraju je ispod 100stupnjeva, a na donjem kraju 3000 stupnjeva,pa se za brtvljenje upotrebljava posebno staklo.Svjeica se uvija u glavu cilindra pomou navo-ja i oprune brtve i treba izdrati tlak od 50 hek-topaskala. Tijelo svjeice je od hladno tlaenogelika, sa esterokutnim dijelom za uvijanje uglavu cilindra.

Priredio Mio Dlouhy, dipl. ing.

Svjeica zapaljenjeOtto motora

RADIONICA

navoj zaprikljuakkabela

navoj zaprikljuak

kabela

prikljunisvornjak

keramikiizolator

staklenabrtva

opruna brtva

bakrena jezgra

dno izolatora

slobodni prostorsrednja elektrodaputanja iskre

masa

zaprekapuuojstruji

estero-kutni dio

navojsvjeice


29

Dodaci za raunala slue u dvije svrhe: jedni-ma je primarna zadaa uljepavanje raunala, adrugi imaju uporabnu svrhu. Na poetku emogovoriti o korisnim dodacima za raunala. Nai-me, esto puta u trgovinama informatikom op-remom znaju biti izloeni razni dodaci za rau-nala, a veina na sebi ima potenciometar. Nekinoviji modeli imaju ak i LCD, a umjesto runihpotenciometara imaju digitalne kontrole. O kak-vim dodacima se radi? Snanija raunala, rau-nala s vie tvrdih diskova, optikih ureaja,snanijim grafikim karticama i sl., imaju veu

MOJE PRVO RAUNALO (10)

Odabir dodatakaza stolnoraunalo potrebu za hlaenjem, a rjeenje tog problemalei u postavljanju dodatnih ventilatora u kui-tu koji e stvoriti cirkulaciju zraka, a time omo-

guiti optimalno hlaenje komponenata. Kakobi cirkulacija zraka bila vea, ventilator se moraokretati bre, ali onda je i buka vea. Ako ven-tilator nema termoregulaciju uputno je ugraditiureaj poput ovog s potenciometrom o kojemugovorimo. Kada se ventilator ugradi u raunalo,njegov konektor za struju ne prikopava se iz-ravno na napajanje, nego se spaja na taj ureajte se potenciometrom moe regulirati vrtnjaventilatora. Tako raunalo moe raditi tie iomoguiti optimalan protok zraka. Kada se radio digitalnim ureajima, na LCD ekranu osim br-zine vrtnje ventilatora esto se ispisuje i trenu-tana temperatura unutar kuita.

Od dodataka za raunala spominjemo i vrlokoristan dodatak koji slui za itanje multimedi-jalnih kartica. Naime, danas su u upotrebi svevie digitalni fotoaparati, a svaki proizvoa slu-i se drugom vrstom kartica. Mnogi od vas ulisu za SmartMedia, XD card, SD card, Compac-tFlash, MemoryStick i sl. kartice. Kada posjedu-jete ita multimedijalnih kartica (koji u zadnjevrijeme imaju oznake 15in1, 25in1, 35in1 - pr-va oznaka govori o broju kartica koju ureajmoe proitati, a druga govori da se radi o jed-nom ureaju), itanje multimedijalnih kartica vi-e nije nikakav problem. Postoji jo jedan sim-patian ureaj koji se takoer ugrauje u 5.25utor, a radi se o prikljucima front panel USB.Nerijetko takvi ureaji na prednju stranu kui-ta mogu dovesti konektor za slualice, mikrofon,line in, vie USB-a, barem dvije vrste FireWirekonektora, jedan potenciometar za ventilator,neki ak imaju i ita za manji broj kartica. Sa-da kada ste stekli uvid u vrste korisnih dodatakaza raunala, govorit emo o ureajima koji sumanje korisni.

Zeleno modificirano kuite, kompletno mijenjanje

USB- stick


30

Manje korisni ureaji veinom imaju svrhuuljepavanja raunala, a neke od njih ukratko e-mo opisati. Za poetak govorit emo o neonskimlampama. Neonske lampe slue da iz raunala iz-lazi svjetlost. Svjetlost je najee u tri boje - crve-noj, zelenoj i plavoj, a druge boje su rjee. Kao topostoje svjetlee neonske lampe, tako postoje isvjetlei ventilatori u tim bojama (to su isti oni ko-ji prave buku, ali ovi osim buke proizvode i svjet-lo). Od dodataka slinih ovima ne smijemo nika-ko zaboraviti ureaj koji se s jedne strane spoji naUSB, a s druge strane ima malo kuhalo, koje ne-ma svrhu da kuha, ve da tekuinu u alici dripodgrijanom. Od dodataka za raunala ivot inezanimljivim i kabeli unutar raunala koji reagirajuna UV svjetlost, pa tako i oni svijetle u mraku. Pos-toje jo i kabeli koji su obloeni pletenom icom,pa izgledaju kao da je plinska instalacija unutar ra-unala.

Ovo o emu govorimo, zapravo je tema kojaprelazi u modificiranje, mijenjanje (modding).Oni koji posjeduju raunala, veinom mlaa po-pulacija, odluuju se na modificiranje raunala.Modificiranje raunala nema pravila, a ocjenjujuse izgled, kvaliteta izvedbe i naravno krajnji do-

jam. Gotovo sva raunala imat e bonu stranicudjelomino izraenu od pleksistakla kako bi do iz-raaja dola UV neonska lampa i UV osjetljivi IDEkabeli. No to nije dovoljno, pa e se tako s pred-nje strane esto puta nai ureaji kojima je svrhada svijetle, mijenjaju boje i samo troe struju. Tak-vi korisnici esto puta e se odluiti na oslikavanjeraunala (airbrush) te e na bok raunala ili pre-ko cijelog raunala nacrtati ono to najvie vole ig-rati. Tako e se na moding-skupovima nai mas-kirnih kuita, kuita s likovima iz igara, kuita uduginim bojama, kuita s likovima dinosaura itd.

Zakljuak: Ako vam raunalo slui za rad, igru izabavu ni jedan od tih dodataka nema smisla. Nijedan od tih dodataka ne ubrzava raunalo niti gaini pametnijim. Neki dodaci imaju svrhu, a nekinemaju ni svrhe ni koristi. No danas, kada je i di-zajn bitan i kada se raunalo ee kupuje zbog iz-gleda nego radi performansi, sloit ete se da je toipak bitno. Ugodnije je imati neto lijepo negoneto runo. Svako e raunalo bolje izgledati akona sebi ima dodatak za itanje multimedijalnihkartica. Zbog dodatnog ventilatora u nekoj od bo-ja, raunalo e poprimiti bolji izgled, pogotovuako isijava boju sa stranje odnosno s bone stra-ne. Uvjeren sam da bi se roditelji sigurno ljutili ka-da biste poeli crtati flomasterima po kuitu, pamoja poruka glasi: prije svakog otvaranja raunalai modificiranja zatraite njihovo doputenje.

Igor Francuz

Dodatke, ali i sve druge komponente moetepronai u IQ prodajnim centrima: IQ centar Zagreb, Slavonska avenija 26/9,

tel.: 01/2455-950IQ centar Split, Matice hrvatske 1, centar Koteks,

tel.: 021/456-043IQ centar Dubrovnik, Ive Vojnovia 11a,

tel.: 020/333-453IQ centar ibenik, Stjepana Radia 107a,

tel.: 022/310-699IQ centar Grubino Polje, 77. samostalnog bataljuna

ZNG 1, tel.: 043/486-196IQ centar Bjelovar, Matice hrvatske 14d,

tel.: 043/246-692IQ centar Rovinj, Trg na kriu 4,

tel.: 052/818-033IQ centar Rijeka, Franje andeka 36b,

tel.: 051/641-223

FireWire-USB HUB

Card Reader


31

Na svjetskoj izlobi u Aichiju inenjeri su je-danaest dana prikazivali kako roboti mogu ple-sati, igrati golf ...

ROBOTIKA

Staleko druenjena japanski nain

Ona die, trepe oima i govori, njezini pok-reti slini su ljudskima i njezina koa je silikon-ski njena: Replice Q1Expo nedvojbeno je ve-liki napredak na putu postajanja ovjekom. Jed-nom e Replice u svakodnevnim situacijamakomunicirati s ljudima na prirodan nain, naprimjer na hotelskim recepcijama. Njezini stva-ratelji sa Sveuilita u Osaki izbrojili su 41 stupa-nj slobode, dodue samo gornjim dijelom tijela,jer se ta vitka dama ne moe samostalno kreta-ti. Tijekom posjeta izlobi Prototype RobotExposition, koja je odrana sredinom 2005. onaje bila upuena na pomo svojih stvaralaca. Vi-e od 60 drugih robota pravilo je privremenodrutvo lutki Replice na prostoru svjetske iz-lobe. I to sjajno, jer mnogi aktualni japanskiprototipovi razvijaju hobije, koji se ne oekujuod mehanikih bia. Partner Ballroom DanceRobot (PBDR), razvijen na Tokoku University,na primjer, lebdi na tri kotaa iznad plesnogparketa i moe ak naslutiti pokrete svojeg par-tnera. Candy-05 igra golf, a u prostoru se ori-jentira pomou satelita i u njemu samom pohra-njenim topografskim podatcima vanijih golfskihigralita. Batting Robot, ustrojen na Sveuilituu Hiroshimi, moe reketom pogoditi bejzbolskuloptu koja leti brzinom do 160 km/h. Papero,sagraen u tvrtki NEC, jelo je pretvorio u svojustrast: mali, zaobljeni robot uz pomo infracrve-nog spektrometra daje struno miljenje o sadr-aju hranjivih tvari u hrani. (m)

Izvor: Focus, 25/2005.Zahvaljujui miiima od stlaenog zraka, pokreti ro-bota Replice su meki

Student Takahiro Takeda ple-e s robotom PBDR, koji jerazvijen na njegovu sveuili-tu

Candy-05 mogao bi od2020. godine raditi ugolfskom klubu kaoosobni trener


32

Profesor Rodney Brooks sa M.I.T., jedan odpokretaa novog smjera u umjetnoj inteligenciji(UI), napisao je ovo: Openito je prihvaenoda je rad na UI u proteklih trideset godina imaojak utjecaj na oblik arhitekture raunala. Isto ta-ko je arhitektura raunala imala jak utjecaj nanae modele miljenja. Von Neumannov modelraunanja odveo je UI u odreenom smjeru. In-teligencija biolokih sustava je potpuno razlii-ta. S obzirom na tu konstataciju, s povijesnogagledita razvoja robotike vano je odrediti klju-ne dogaaje koji su doveli do prevlasti klasine

POVIJEST ROBOTIKE (75)

Robotika i umjetneneuronske mree (1)

(simbolistike) paradigme uma i potiskivanjakoncepcije konektivizma vezanog uz raunalasasvim drugaije strukture od von Neumanno-vih: umjetne neuronske mree (UNN). To ob-janjava dublje razloge poveanog zanimanja is-traivaa UI za robotiku. Kako su se umjetneneuralne mree uope razvijale i ime je njihovrazvoj inspiriran? Ve iz imena je jasno da su U-NN tehniki analog biolokim ivanim organi-ma, posebice mozgu. Razumljivo je stoga da jenjihov razvoj jako povezan sa znanjem iz neuro-fiziologije i psihologije. Bioloke mozgove pr-venstveno karakterizira masovna paralelna obra-da podataka, oni nemaju centralne procesorskejedinice ni izoliranih memorijskih jedinica. Os-novna gradbena jedinica mozgova je neuronpovezan s drugim neuronima sinaptikim voro-vima. Unato milijun puta manjoj brzini irenjasignala po neuronima, zbog specifine grae inaina rada mozak je i na poetku XXI. stoljeafunkcionalno superioran raunalima. Procesmiljenja nije simboliki eksplicitan ve implici-tan: ui se iskustvom ili vjebanjem. Jedna odbitnih osobina biolokog mozga jest i plastino-

st ili sposobnost promjene ve-ze meu pojedinim neuroni-ma. To se dogaa tako da sedendritski trnovi na mjestu si-naptikih vorova povlae iizrastaju na drugim mjestima.Tim mehanizmom tumae seprocesi pamenja. Prva is-pravna shema neurona nacr-tana je 1865. (Deiters), noneuron je dobio ime tek1890. godine (Waldeyer).Elektronski mikroskop omo-guio je nakon 1950. godinetoniji uvid u grau neurona,ali se i danas dri da je fun-kcionalni model neurona ne-potpun. Prvi teoretski modelrada neuronske mree dan jeu knjizi Mind and Body: TheTheories of Their Relation A.Baina iz 1873. godine a fun-kcionalni model akcijskog po-tencijala neurona bio je pred-loen izmeu 1890. i 1910.

Graa i funkcionalna shema biolokog neuronaU prirodi ne postoji jedinstveni (kanoniki) neuron, ali je u osnovi graa neuronaslina. Bioloki neuron je stanica koju ine zvjezdoliko tijelo (soma) te vlakna ak-sona i dendrita. Dendrit je ulazno vlakno. U tijelu stanice sumiraju se ulazni po-datci koji se ire na izlazna vlakna aksona kojima se obavlja spajanje s drugim neu-ronima. Mijelinska ovojnica izolira rasipanje elektrinog signala u okolinu. Neuro-ni se meusobno spajaju u vorovima sinapsi, ija stanja su regulirana kemijskimneurotransmiterima. Binarno stanje neurona vidljivo je iz mehanizma rada zvanogsve ili nita. Ako je koliina elektriciteta u tijelu stanice ispod odreenog praga,struja se pasivno iri po aksonu. Ako koliina prijee prag, generira se akcijski skok(potencijal) koji omoguuje prijenos struje kroz sinapsu. Stanje sinapse odraavakarakter (vrstou, teinu) povezanosti izmeu neurona. Grupe neurona tvoreneuronske krugove ija je povezanost uvjetovana namjenom.


33

godine. Pretpostavku da bi mozak mogao bitiorganiziran na binarnoj logici predloio je N.Rashevsky (1938.), to e biti iroko prihvaenos radovima McCouloha i Pitta. Teoriju DonaldaHebba (1947.) o uenju neuronskih mreaprovjeravat e 1954. godine Farley i Clark na si-muliranom modelu prvih digitalnih raunala naM.I.T. U sljedeem razdoblju do 1960. godinebit e napravljeno vie raunalnih modela koji-ma e se pokuavati dokazati ispravnost Hebbo-va pravila. Umjetne neuronske mree (engl. Ar-tificial Neural Network - ANN) sastoje se odmnotva procesora (neurona) s malom kolii-nom lokalne memorije. Umjetni neuron je ele-mentarni procesor signala (tzv. diskriminator povrijednosti visine signalnog praga), a s drugimneuronima povezan je jednosmjernom komuni-

kacijskom vezom (engl. connections-veza iz e-ga se izvodi pojam connectivism u hrvatskomznaenju povezanost) koja prenosi podatkebez ikakva simbolinog znaenja. Tehnoloki suumjetne neuralne mree ureaj za obradu po-dataka, ali i algoritam kojima se moe uiti me-todom vjebanja po odreenim pravilima. Sre-dinom XX. st. model paralelnih raunala bio jepo zanimanju znanstvenika gotovo ravnopravansekvencijskom modelu: von Neumann je pred-lagao izvedbu neurona s relejima i vakuumskimcijevima, Turing je teoretski istraivao neurons-ka raunala, IBM je izvodio prve pokuse s neu-ronskim mreama. Adaptivne neuronske filtreADALINE i MADALINE za uklanjanje telefonskejeke izveli su 1959. godine B. Widrow i M. Ho-ff. Konfrontacija simbolistike i konektivistike

Evolucijski razvoj mozga Sloenost mozga ovisi o evolucijskoj razvijenosti vrsta.Mozak niih vrsta beskraljenjaka tek je nakupina sta-nica, mozak insekata broji stotinjak tisua neurona akod aba on se procjenjuje na 16 milijuna. U ljudskommozgu taj se broj procjenjuje na sto milijardi (1011) i-nei po grai i funkcionalnim svojstvima najsloenijipoznati nam sklop u svemiru. Svaki neuron povezan jesa susjednim neuronima sa do 10 000 sinapsi, to re-zulitra s ukupno oko 1014 meuneuronskih veza.

Hebbovo pravilo uenja (treninga) neuralnih mrea(1947.)Donald. Hebb opisao je 1949. u knjizi The Organisa-tion of Behaviour (Organizacija ponaanja) naelo ra-da neurona poznato i kao Hebbovo uenje: neuronikoji se uestalo aktiviraju zajedno povezuju se vre.Orignalni Hebbov iskaz glasi: Kada je akson stanice Adovoljno blizu da pobudi stanicu B i uestalo ili posto-jano sudjeluje u njenom paljenju, u jednoj ili obje sta-nice dogaa se proces rasta ili metaboline promjenetako da se uinkovitost paljenja stanice A pri paljenjustanice B poveava. Hebbovo pravilo je i jedno od os-novnih mehanizama programiranja umjetnih neuron-skih mrea.


34

paradigme uma vidljiva je u ezdesetim godinamakada cvjeta entuzijazam simbolista a vrhunac jedosegla kritikom rada Franka Rosenblatta, koji je1958. uveo formalni neuronski model raunala uobliku jednoslojne neuronske mree MARK 1,poznatije kao Perceptron. Predstavnici simbolis-tike kole Marvin Minsky i Seymour Papert doka-zali su 1969. godine u monografiji Perceptronida ta mrea ne moe nauiti XOR logiku opera-ciju, ali su, pogreno, poopili zakljuak i na mre-e s tri i vie slojeva. Stav utjecajnog M. Minskogoslabio je zanimanje ali i financiranje projekataneuronskih mrea za cijelo desetljee. Uskrsnuepodruja dogodilo se 1982. godine radovima J.Hopfielda koji je pokazao da mree sa etiri i vieslojeva nemaju probleme jednoslojnog perceptro-na. Hopfield je usmjerio razvoj prema praktinimureajima pa se od tada neuronske mree rabesve ee u obliku silicijskih neurona ili hardver-skih sklopova. Prevlast simbolistike nad konekti-vistikom paradigmom izazvana je dakle umjetnou doba kad se o UNN ali i o biologiji mozga zna-lo premalo. U robotici neuronskih mrea nee bi-ti primjetnije sve do pred kraj XX. stoljea, no up-ravo e upoznavanje prirode neuronskih mreadovesti postupno do spoznaje zato se umjetnainteligencija treba istraivati i u okviru robotike, ane samo primjenjivati na nju.

Igor Ratkovi

Shema jednoslojnog Perceptrona (1960.)Frank Rosenblatt, ameriki neurobiolog, inspirirangraom oka muhe u kojemu se izvodi velik dio obradevizualnih podataka potreban za letenje, izveo je ure-aj za prepoznavanje oblika. Perceptron je najstarijahardverski izvedena umjetna neuronska mrea koja jeizraunavala zbroj teinske sume ulaza, oduzimala vri-jednost praga i proputala jednu od dvije mogue veli-ine kao izlaz.

Apple je proizveo minijaturni MusikboxiPod shuffle, veliine kutije za ibice, mase 15grama. Memorija od 1 GB sprema oko 240 pje-sama. Cijena 79 eura. Info: www.apple.de

Minijaturni player

ZANIMLJIVOSTI

Ova baterijapuni se pomo-u USB utikaau USB utoru naraunalu. Na-kon pet sati ba-terija je puna.Cijena za dvijebaterije oko 20eura. www.usbcell.com

Punjenjeakumulatorskihbaterija


35

Brzo, koji put interventno spajanje vodovod-nih cijevi izvest ete kvalitetno i samostalno uzveliku ponudu dijelova koji slue za te namjene.Naime, na tritu se pojavljuju cijevi promjera10, 12, 14, 16 ... milimetara s pripadajuim di-jelovima za posebna spajanja: produivanje.umetanje dijela za novi prikljuak, spoj pod pra-vim kutom. Sastavi su nainjeni kvalitetno uzpomo matica i konusnih metalnih brtvi odnos-no gumenih brtvi s prikladnim prstenom. Kao si-gurnost slue brtvene masti i paste.

Na ilustracijama pogledajte nain spajanja.Za svoje zahtjeve odredite rjeenje te uz savjettrgovca odaberite dijelove.

Spajanje cijevi

RADIONICA

Kojiput su takvi zahvati jedino rjeenje da sene uputate u razbijanje zida. Tada predvidite iobujmice koje se uvruju kao nosai instalaci-je.

Pazite, takav povrinski vodovod mora u zimibiti isputen zbog smrzavice i pucanja. (o)


Ve godinama iskuavaju zanesenjaci, s ma-nje ili vie uspjeha, let pomou raketnog pogo-na. Astronauti se uspjeno slue tim sustavom,zbog pomanjkanja gravitacije, nazvanim ROC-KETBELT. Njegovo djelovanje prikazano je naslici.

U srednjem spremniku (uto) nalazi se viso-kostlaeni duik (1). On potiskuje vodikov supe-roksid H2O2 iz oba spremnika bono (plavo) (2),

ZANIMLJIVOSTI

ovjek lebdipomou raketnogpotiska

preko ventila (3) u katalizator (4). Tu se vodikrazlae u vodenu paru, koja pod visokim tlakomizlazi iz bonih sapnica (5). Pilot pomou ruki(6) upravlja koliinom potiska i pomou malihkrilaca na sapnici spreava okretanje oko oko-mite osi.

Razvoj tih sustava i uspjeni letovi mogu sevidjeti na www.rocketbelt.nl

Mio Dlouhy, dipl. ing.


Download - ABC Tehnika

Top Related