1. Sto je ekonomija

Ekonomija proucava nacin na koji drustva upotrebljavaju rijetke resurse za proizvodnju korisnih dobara i kako ih raspodjeljuju izmedu razlicitih skupina.

Rijec ekonomija dolazi od grc. Oikonomija-gospodarstvo a korijeni su u grc. Oikos-kuca, kucanstvo i grc. Nomos zakon, red pravilnik.

Ekonomija se do kapitalizma (17.st) razvijala u sklopu filozofije, od tada zbog razvoja gospodarstva se razvija kao samostalna znanost (18.st). Nastanak ekonomije kao znanosti se uzima 1776 godina i pojva knjige Bogatstvo naroda od Adama Smitha.

2. Razlike mikro i makro ekonomije

Do velike ekonomske krize 1929 postojala je samo jedna ekonomija, od tada se cijepa na Mikro i Makroekonomiju.

Mikroekonomija Makroekonomija

Mkro-grc.mikros=malen Makro-grc.makros=velik

Rasclanjuje pojedinacne pojave, velicine, akcije i posljedice

Rasclanjuje pojedine varijable iz gospodarstva kao cijeline

Bavi se individualnim izborima Ne bavi se individualnim izborima

Bavi se cijelinama nastalim iz individualnih izbora

Bavi se ekonomskim cijelinama

Bavi se homogenim cijelinama ili cijelinama slicinih proizvoda

Bavi se nacionalnim proizvodom koji je cijelina mnogo razlicitih proizvoda

Razmatra odnos cijena i homogenih proizvoda

Razmatra promjene u razini cijena

3. Mjesto i uloga matematike u ekonomiji

Matematika u ekonomiji se javlja 30. godina 19 stoljeca i oznacava ju pojava Augustina Cournota koji je ovisnost izmedu ponude i potraznjne te cijena izrazio preko matematickih funkcija.

70. godina Leon Walras pokusava odrediti matematickim pristupom uvjete opce ravnoteze. Dok se 30. godina 20. stoljeca matematika vise primjenjnuje jer se pocinju razvijati ekonomske metode istrazivanja.

U sklopu ekonometrije dolazi do sinteze ekonometrijske teorije, matematike i statistike sto omogucava da se dinamicki uvjeti gospodarskog zivota podvrgnu dinamickoj analizi.

Za veliki doprinos u primjeni matematike u ekonomiji zasluzni su R. FrischL. LeontiefL.V. KantorovicR. Harrod

Prije 2. svijetskog rata

G.B. DantzigJ. TinbergP.A. SamuelsonR.M. Slow

Poslje 2. svijetskog rata

1

Zbog tehnika kojim se sluzi razlikujemo 2 vrste ekonomske analize:Kvalitativna (pokusava pomocu narativnih metoda utvrditi osnovne zakonitosti u

ekonomskom svijetu) Kvantitativna (pokusava primjenom razlicitihh matematickih metoda kvantificirati

meduovisnosti koje postoje medu ekonomskim pojavama i procesima u realnom svijetu.

4. Graficki prikaz kao instrument analize

Grafikon je slika koja pokazuje odnos dvaju ili vise varijabli. Grafikonom se na relativno malenom prostoru moze staviti mnogo podataka te je lako razumljiv.

Svaki grafikon se sastoji od dvije linije vodoravne ( apscise-os x) i okomite (ordinate-os y) na koje se unose podatci o kretanju dvaju varijabli.

Oblik krivulje ovisi o time kakve veze postoje izmedu varijabli. Postoje dva tipa predocavanjna grafikon linearne funkicije koji se predocava kao pravac i grafikon razlicitih oblika funkcija koji se prfedocava kao razilicite krivulje.

Nagib krivulje je bitan za ekonomsku analizu. On se uvjek izrazava ko br koji mjeri promjenu y za jedinicnu promjenu x. Nagib pokazuje ondos izmedu varijabli i moze biti

Usporedan- kad se varijable krecu u istom smijeru (tad nagib pozitivan stoupucuje na izravan odnos).

Obratan-kad se varijable krecu u suprotnom pravcu (tad je nagib negativan sto upucuje na obratan odnos)

Nagib za linearnu jednadzbu- u eksplicitnom obliku jednadzba glasi y=ax+b pri cemu je a koeficient smijera pravca koji je odreden sa tangensom kuta α sto ga pravac zatvara sa pozitivnim dijelom osi x a=tgα b je odsjecak na osi y.

Nagib za razlicite krivulje je u razlicitim tockama krivulje. Nagib neke krivulje u nekoj tocki jednak je nagibu tangente te krivulje u toj tocki, tj. tangensu kuta sto ga tangenta zatvara sa pozitivnim dijelom osi x. Nagib tangente jednak je vrijednosti prve derivacije odnosne funkicje u istoj tocki.

5. Modelski pristup kao instrument analize

Modelski pristup oznacava takav postupak prema kojem se na temelju niza teorijskih pretpostavki, konstruira model gospodarske situacije.

Potrebno je razlikovati ekonomski model od ekonomsko matematickog modela.Gospodarske situacije su slozene i zato se treba:- provesti odredena pojednostavljenjnja i ogranicenja- voditi racuna da ne bude znatnih odstupanja od stvernosti- da su prertpostavke postavljene na temelju empirijskih cinjenica- da se jasno istakne sustina problemaModel je uvijek idelaizirana slika situacije koja se istrazuje.

Tri su osnovne sastavnice teorijskih modela:Endogene varijable one su predmet istrazivanja, odreduju se kao rijesenje modela,

posto pripadaju modelu i ovise o rijesenju modela su njegova funkcija. Parametri su sazeta kvantitativno izrazena obiljezja cije su vrijdnosti fiksirane za

svaku danu situaciju. Subjekti odlucivanjna ne mogu utjecati na vrijednost parametra vec svoje odluke moraju prilagodavati egzogeno odredenum vrijednostima.

Pretpostavke o ponasanju pokazuju sto je funkcija cilja.

2

6. Model ponasanja potrosaca

U teoriji postoji nekoliko pretpostavki:- Potrosac ima fiksni dohodak (I)- Zadovoljava potrebe kupujuci n dobara i usluga- Potrosac trosi cijeli dohodak u danom razdoblju da bi kupio dobra i usluge

Tako postoji relacija ∑piqi=I

Pri cemu su p1, p2, p3,...pn-cijeneq1, q2, q3,...qn-kupljene kolicine n-dobra I-dohodak

Stupanj zadovoljstva potrosacevih potreba je funkcija kolicine dobara i usluga koje on trosi U=f(q1, q2, q3,...qn) sto su vece utrosene kolicine veci je i stupanj zadovoljstva.

Ovaj model pokusava odgovoriti na pitanje kako ce potrosac alocirat svoj dohodak. On ce teziti da maksimizira korisnosz u granicama raspolozivog dohotka.

max U=f(q1, q2, q3,...qn) uz ∑piqi=IEndogene varijable: kolicine dobara i uslugaParametri (velicine na koje potrosac ne moze utjecati): cijene i dohodak potrosacaPretpostavka: dana stavkom o maksimizaciji funkcije U

7. Model ponasanja proizvodaca

U ovom se modelu promatra slucaj kada proizvodac proizvodi homogeni proizvod koji angazira n razlicitih naturalno izmjerivih cinitelja proizvodnje x1, x2, x3, ... xn, cije su cijene ∏1, ∏2, ∏3, ... ∏n, kolicina proizvodnje q je funkcija proizvodnih utrosaka q=f(x1, x2, x3, ... xn)

Pretpostavka je da je cijena (cinitelja) unaprijed dana i da proizvodac ne moze utjecati na nju. Ukupan prihod-umnozak cijene i prodane kolicine TR=pqUkupan trosak-zbroj umnozaka kolicina i proizvodnih utrosaka i njihovih cijena TC=∑∏ixi

Kriterij ponasanja proizvodaca je maksimizacija profitaPf=TR-TC =pq-∑∏ixi

=p f(x1, x2, x3, ... xn) -∑∏ixi

Endogene varijable: kolicina proizvodnjeq i cinitelji proizvodnje x1, x2, x3, ... xn

Parametri: cijena proizvodnih utrosaka ∏1, ∏2, ∏3, ... ∏n, cijena proizvoda pPretpostavka: zelja proizvodaca da maksimizira profit.

8. Rijetkost - temeljni ekonomski problem

Dobro je sredstvo koje je sposobno zadovoljiti neku potrebu. Ono moze biti ogranicecno i neograniceno. Neogranicena dobra su dobra u neogranicenim kolicinama i nisu predmet privredivanja te se nazivaju slobodna dobra.

Ogranicena dobra su dobra u ogranicenim kolicinama. Ogranicenost se moze promatrati u:

- Apsolutnom smislu - sva su dobra ogranicena jer ne postoje dobra koja bi priroda nudila u beskonacno velikim kolicinama

- Relativnom smislu – ogranicenost dobara u usporedbi sa ljudskim potrebamaPri jednakoj apsolutnoj ogranicenosti o stupnju relativne ogranicenosti odlucuju

ljudske potrebe. Sto su potrebe vece, veci je i stupanj relativne ogranicenosti.

3

Pri jednakim potrebama o stupnjnu relativne ogranicenosti odlucuje apsolutna ogranicenost. Sto je veca apsolutna ogranicnost veci je i stupanj relativne ogranicenosti.

Dobra koja su relativno ogranicena u ponudi nazivaju se ekonomskim dobrima i jedino ona su predmet privredivanja.

Privredivanje je svjesna ljudska djelatnost kojom se nastoji smanjiti ogranicenost sredstava, odnosno dobara, kojima sezadovoljavaju ljudske potrebe.

Neogranicene potrebe a ograniceni resursi uvjetuju postojanjne ekonomskih dobara. Ljudi zele potrositi vise nego se moze proizvesti, tu se javlja zakon rijetkosti, koji objasnjava da su dobra rijetka jer nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi zele potrositi.

Temeljna ekonomska postavka govori da ograniocenost resursa kojima se mogu proizvesti razlicita dobra potice na izbor izmedu relativno (ogranicenih) rijetkih dobara.

Osnovni problem u ekonomiji je povezivanje postojanja ogranicenih resursa i neogranicenih zelja jer se zbog toga moraju praviti izbori koji izazivaju troskove.

9. Cetiri osnovne kategorije ogranicenih resursa

Proizvodni resursi su inputi cinitelja proizvodnje. Dijele se na zemlju, rad, kapital i poduzetnistvo.

Zemlja-prirodni resursi. To su sirovine sto se mogu dobiti u prirodi. Prirodni resursi se tretiraju kao zadani ili fiksni jer se ne mogu vrlo brzo povecaati ili ih je tesko otkriti. Iako se tako tretiraju razlikuju se 2 vrste prirodnih resursa: obnovljivi i neobnovljivi.

Rad-input proizvodnje. Rad se sastoji od svih ljudskih fizickih i umnih sposobnosti sto se mogu upotrijebiti u proizvodnjni dobara i usluga. Fizicka snaga sluzi za gradnju, ljudske umne sposobnosti su slicne fizickom kapitalu zato sto su od covijeka stvoren cinitelj proizvodnje te se zato nekad tretiraju kao ljudski kapital. Tehnologija se cesto ubraja u radni resurs jer je izvjesna vrsta ljudskog kapitala.

Kapital-proizvedena sredstva za proizvodnju koja se mogu kupiti novcem. Kapitalni resursi ne nalaze se u prirodi oni su alat, strojarska oprema i zgrade ste se upotrebljavaju u proizvodnju drugih dobara.

Poduzetnistvo-ljudska aktivnost koja se sastoji od kombiniranja resursa u svrhu proizvodnje dobara i usluga. Poduzetnici su osobe koje se zalazu u poduzecu za pronalaske, organizaciju proizvodnje i preuzimanje rizika.

10. Ogranicenost raspolozivih resursa i izbor

Neogranicene ljudske potrebe a ograniceni resursi uvjetuju postojanje ekonomskih dobara, tj dobara koja su relativno nedovoljna ili relativno rijetka.

Kad bi ekonomski resursi bili neograniceni, tad bi se moglo proizvoditi neograniceeni broj razlicitih dobara te bi tako ljudske zelje bile zadovoljene. Tada nebi bilo bitno koliko i uz koje troskove ce se proizvodit te bi svaki pojedinac mogao imati svega koliko mu treba pa s time nebi bilo bitno kako ce se dobra i dohodak podjeliti na pojedince.

11. Granica proizvodnih mogucnosti

Granica proizvodnih mogucnosti (PPF) - krivulja koja pokazuje maksimalno moguce kombinacije proizvodnje dobara uz punu zaposlenost ogranicenih resursa i najucinkovitiju tehnolosku uporabu.

PPF upucuje na to da gospodarstvo u uvjetima pune zaposlenosti uvijek mora, proizvodeci vise jednog dobra, napustiti dio proizvodnje drugog onosno mora proizvoditi na granici PPF.

4

Krivulja PPF je krivulja negativnog nagiba, moze biti pravac ali je cesce PPF krivulja konkavna prema ishodistu zbog rastucih troskova.

Krivulja PPF oblika pravcaKrivulja PPF

Granica proizvodnih mogucnosti gospodarstva nije dana jednom zauvi jek. Kako se ona zasniva na danoj razini tehnologije i fiksnim kolicinama resursa (zemlje, rada i kapitala).

Kada se promijene tehnologija ili kolicina resursa tada se mijenja moguci ukupni output gospodarstva, sto znaci da krivulja PPF mijenja polozaj. Ona se pomice prema gore i udesno (s PPF na PPF'), sto znaci da gospodarstvo moze proizvoditi vise proizvoda a i b, uz potpunu zaposlenost raspolozivih resursa

12. Odnosi proizvodnje dobara i krivulja PPF

PPF upucuje na to da gospodarstvo u uvjetima pune zaposlenosti uvijek mora, proizvodeci vise jednog dobra, napustiti dio proizvodnje. Krivulja PPF je iskaz alternativnih izbora u gospodarstvu, a naglasimo da gospodarstvo proizvodi djelotvorno kad ne moze proizvesti vise jednog dobra bez smanjenja proizvodnje drugog, odnosno kad kad je na granici proizvodnih mogucnosti (PPF). Zitarice i zeljezo.

13. Koncept oportunitetnog troska

Ako se u gospodarstvu resursi uspjesno upotrebljavaju, uvijek ce se birati proizvodnja onih kombinacija dobara koje ce biti predstavljene tockom na granici proizvodnih mogucnosti.

Ako se zeli proizvoditi vise jednoga dobra, nuzno se mora proizvoditi manje drugoga. To se u ekonomiji naziva oportunitetnim troskom koji je, znaci, jednak iznosu jednoga dobra kojeg treba odreci da bi se dobilo vise drugoga.

Dok god rijetkost prisiljava na izbor, mora se "placati" oportunitetni trosak koji se mjeri propustenim mogucim izborom.

Kako su resursi ograniceni, u zivotu se stalno prave izbori, bilo da je rijec o kupnji dobara ili o poduzimanju nekih aktivnosti. Uvijek izbor jednoga znaci istodobno odricanje od drugoga, a ta alternativa koje se odustaje zove se oportunitetnim troskom.

Osnovna primjena oportunitetnih troskova u ekonomiji je u tome sto se s tom kategorijom troskova racuna iskljucivo pri razmatranju i donosenju alternativnih poslovnih odluka i procjenjivanju njihova doprinosa ukupnom financijskom rezultatu poduzeca (zbog toga se cesto nazivaju i alternativnim troskovima).

5

14. Zakon rastucih troskova

Krivulja PPF pokazuje maksimalno mogucu kombinaciju razlicitih dobara koja se mogu proizvesti fiksnim resursima.

Ako se promatra povecarzje proizvodnje jednog proizvoda kroz smanjenje proizvodnje drugoga, sto znaci kroz njegov oportunitetni trosak u praksi je najcesci slucaj da tako iskazan. trosak raste, krecuci se po krivulji PPF s lijeva udesno, sto je rezultat djelovanja zakona rastucih troskova

Zakon rastucih troskova tako kaze da krecuci se s ljeva u desno po krivulji PPF, smanjivanje broja dodatnih dobara ima kao posljedicu napustanje proizvodnje drugog dobra.

DobraMogucnostiA B C D E

a 0 5 8 10 11b 4 3 2 1 0

15. Ucinkovitost gospodarstva i krivulja PPF

Ucinkovitost, efikasnost ili djelotvornost jedan je od glavnih koncepata u ekonomiji. Ucinkovitost znaci nepostojanje rasipavanja resursa, ili uporabu ekonomskih resursa

sto je moguce korisnije da bi se zadovoljile potrebe drustva.

Prema tome, gospodarstvo proizvodi efikasno kad ne moze proizvoditi vise jednog dobra bez manje proizvodnje drugog, sto znaci da je na svojoj granici proizvodnih mogucnosti.

Zakljucak da je gospodarstvo efikasno kad je na svojoj granici proizvodnih mogucnosti

16. Utjecaj nezaposlenosti i nedovoljne zaposlenosti na ekonomsku ucinkovitost

Maksimalna ekonomska ucinkovitost ne moze se postici ako se raspolo zivi resursi u potpunosti ne upotrebljavaju.

Nezaposlenost i nedovoljna zaposlenost dva su glavna razloga koja mogu sprecavati gospodarstvo da postize ekonomsku ucinkovitost.

Oni mogu uvjetovati da gospodarstvo proizvodi negdje unutar granice proizvodnih mogucnosti.

Tim razlozima svakako treba dodati i neucinkovitu organizaciju gospodarstva koja se cesto ocituje razlicitim pojavama, npr. postojanje monopola.

Tako, s jedne strane, eliminiranje nezaposlenosti znaci da ljudski i ostali resursi moraju biti u potpunosti u uporabi.

S druge strane, nedovoljna zaposlenost ili neodgovarajuca alokacija resursa postoji ako se raspolozivi resursi upotrebljavaju u proizvodnji kojoj bi bolje odgovarali neki drugi raspolozivi resursi.

6

Granica proizvodnih mogucnosti gospodarstva nije dana jednom zauvi jek. Kako se ona zasniva na danoj razini tehnologije i fiksnim kolicinama resursa (zemlje, rada i kapitala).

Kada se promijene tehnologija ili kolicina resursa tada se mijenja moguci ukupni output gospodarstva, sto znaci da krivulja PPF mijenja polozaj. Ona se pomice prema gore i udesno (s PPF na PPF'), sto znaci da gospodarstvo moze proizvoditi vise proizvoda a i b, uz potpunu zaposlenost raspolozivih resursa.

17. Utjecaj sadasnjeg izbora na PPF u buducnosti

Ovisno o stupnju razvoja gospodarstva razlicito se biraju resursi u proizvodnji pojedinih vrsta dobara te kako sadasnji izbor proizvoda odreduje PPF u buducnosti.

Dok je gospodarstvo siromasno, vecinu resursa mora upotrebljavati za proizvodnju hrane - f (izbor je tocka A na krivulji PPF). S razvojem, njegova se krivulja PPF pomice na polozaj PPF' dok izbor ide na tocku B u kojoj se malo povecava potrosnja hrane u usporedbi s potrosnjom luksuznih dobara.

S druge strane, u siromasnom gospodarstvu malo se resursa upotrebljava u proizvodnji javnih dobara jer se vecina upotrebljava u proizvodnji privatnih dobara-prZa razliku od toga, bogatije gospodarstvo trosi vise svoga viseg dohotka na javna dobra i u vezi s tim upotrebljava resurse (izbor je tocka B na krivulji PPF)

Takoder, problem izbora koje proizvode danas

proizvoditi, vazna je odrednica za izbore koji se mogu napraviti u buducnosti, jer danasnji lzbor utjece na buduci polozaj krivulje PPF.

Ako se ukupni output gospodarstva podijeli na dvije vrste dobara, i to potrosna dobra i na kapitalna dobra ocito je da veca proizvodnja kapitalnih dobara vodi i vecem ekonomskom rastu i, prema tome, mogucnosti da se sutra vise proizvode sva dobra.

18. Temeljna ekonomska pitanja sto, kako i za koga proizvoditi

Ekonomisti - prakticari moraju birati koja ce se dobra i usluge proizvesti, kako ce se proizvesti i za koga. To su temeljna gospodarstvena pitanja s kojima se susrecu sva drustva. Sto proizvoditi?

Ljudi imaju vrlo razlicite potrebe. Odgovor na pitanje sto proizvoditi zahtijeva reagiranje drustva. Treba upamtiti da proizvodnja nekog posebnog dobra podrazumijeva odustajanje od proizvodnje nekog drugog dobra ili usluge.

7

Kako proizvoditi?

Dobra i usluge mogu se proizvesti s mnogo razlicitih kombinacija resursa. Gospodarski je izazov izabrati "najbolju" kombinaciju rijetkih resursa za proizvodnju zeljenog outputa najjeftinije, tj. najnizim oportunitetnim troskom.

Na to pitanje, kako proizvoditi, razlicito se odgovara diljem svijeta, ovisno o relativnoj raspolozivosti ili relativnoj rijetkosti razlicitih proizvodnih resursa u svakoj zemlji.Za koga proizvoditi?

Pitanje "za koga proizvoditi" blisko je povezano s pitanjem "sto proizvo diti". Svako gospodarstvo potrudit ce se da zadovolji sto vise potrosaca kako bi ostvarilo sto veci output.

19. Alternativni ekonomski sustavi

Tri osnovne metode donosenja ekonomskih odluka u svezi s temeljnim ekonomskim pitanjima su obicaj, komanda i trziste, pa se slijedom toga mogu razlikovati tri alternativna ekonomska sustava i to obicajno (tradicionalno), komandno (plansko) i trzisno gospodarstvo.

Medutim, nijedno gospodarstvo danas nije cista forma jenog od tih sustava, vec su to mjesovita gospodarstva s elementima iz svih triju formi.

O b i c a j i n a ( t r a d i c i o n a l n o ) g o s p o d a r s t v a uglavnom su bila zastupljena u proslosti. Rjesenje problema sto, kako i za koga proizvoditi tradicionalno se prenosilo od starijih na mlade.

Plansko (komandno) gospodarstvo Tu drzava donosi odluke u svezi s proizvodnjom i raspodjelom, Vlada se u takvim drzavama moze ponasati diktatorski, a moze pokusati biti i demokratska.

U komandnim gospodarstvima resursi su uobicajeno drzavno vlasnis tvo. Za komandno gospodarstvo nijc bitno ulasnistvo nad resursimza vec dominacija drzave.

Rjesavanje problema sto, kako i za koga proizvoditi, a to se uglavnom rjesava donosenjem planova - od kratkorocnih preko srednjorocnih do dugorocnih.

Vazno je naglasiti da u komandnim gospodarstvima postoji razlika izmedu onoga sto potrosaci mogu zeljeti i onoga sto planeri odluce proizvoditi.

Kad se plan donese, svaka proizvodna jedinica tocno zna sto proizvo diti i u kojim kolicinama. Takoder plan odreduje koliko je toj proizvodnoj jedinici potrebno resursa i koju tehnologiju treba upotrebljavati.

Treci problem, za koga proizvoditi, planeri rjesavaju na nacin da se proizvodi za sve stanovnistvo, ovisno o njihovu doprinosu ukupnom outputu u gospo darstvu. Taj doprinos utvrduju razlicitim razinama placa koje se odreduju zaposlenima. Te su place razlicite od jednog zanimanja do drugoga i od jednoga do drugoga radnog mjesta.

Trzisna gospodarstva. Rjesavanju pitanjna posredovanjem ponude, potraznje i na toj osnovi formiranjem cijena koje primoravaju proizvodace da proizvode ono sto je drustveno potrebno.

Naime, u trzisnim gospodarstvima pojedinci donose ekonomske odluke na osnovi trzisnih signala i svojih vlastitih preferencija.

Oni odlucuju sto ce proizvoditi, za koga ce raditi i kome ce prodati ill unajmiti i druge resurse koje posjeduju. Oni tada odlucuju sto ce kupiti na trzistima dobara i usluga.

U cistom trzisnom gospodarstvu drzava ima malu ulogu, obicno u zastiti prava pojedinaca, vlasnistva i sl. Prema tome, ovdje trziste djeluje kao veliki automatski regulator cjelokupne drustvene proizvodnje.

Mjesovitia gospodarstva odgovore na temeljna ekonomska pitanja daju dijelom kroz trziste, dijelom drzavnim reguliranjem, a neke se odluke zasnivaju i na obicajima.

8

20. Mikroekonomski ciljevi

Mikroekonomski su ciljevi ekonomska ucinkovitost, pravedna raspodjela i ekonomska sloboda.

Ekonomska ucinkovitost je cilj svakoj zemlji. Ekonomska ucinkovitost znaci, s jedne strane, proizvoditi dobra sto je moguce jeftinije, imajuci na umu oportunitetni trosak, a s druge uge strane izbor najpozeljnije kombinacije outputa na krivulji PPF.

Tako postoji proizvodna i alokativa ucinkovitost. - Proizvodna ucinkovitost ukljucuje odgovor na pitanje kako proizvoditi

uspjesno, uz najmanje rasipanje resursa.- Alokativna ucinkovitost znaci takvo alociranje re sursa izmedu svih

mogucih kombinacija dobara i usluga kako bi potrosaci dobili proizvode koje najvisezele, sto znaci maksimizirati zadovoljstvo potrosa

Pravedna raspodjela nema ekonomski ispravne raspodjele. O pravednoj raspodjeli moze se govoriti samo ako se omoguci svim ljudima podmirivanje neke osnovne potrebe ali isto tako pravedna raspodjela moze se promatrati kroz pravednost jednakih prilika, a ne raspodjele rezultata.

To znaci da svaki pojedinac ima jednaku priliku proizvoditi i zaradivati, a svaka je raspodjela poslije takvog pocetka pravedna.

Ekonomska sloboda jedan od glavnih ciljeva mnogih drustava je ekonomska sloboda. Ona oznacava pravo na vlastite proizvodne resurse i njihovu uporabu shodno reakcijama na ekonomske poticaje te vlastitim sklonostima i preferencijama.

Bez ekonomske slobode ne moze se postizati interes pojedinca, a ona mora biti ogranicena u smislu da necija akcija ne steti drugom.

U trzisnom gospodarstvu ekonomska sloboda znaci da pojedinci slobodno kupuju, prodaju, organiziraju, proizvode i trose uz relativno malo upli tanje drugih pojedinaca i drzave.

21. Makroekonomski ciljevi

Makroekonomski su ciljevi gospodarski rast, puna za poslenost i stabilnost cijena.

Gospodarski rast: Cilj je gospodarskog rasta podici standard zivljenja mjeren dohotkom ill outputom po stanovniku. Taj makroekonomski cilj moze se predstaviti pomicanjem prema van krivulje PPF, sto znaci da se povecava mogucnost proizvodnje dobara i usluga.

Postoje tri nacina postizanja gospodarskoga rasta. - prosirenje proizvodnih resursa- razvoj tehnologije koja omogucuje vecu proizvodnost resursa- povecanje kapitalnih resursa vecom proizvodnjom kapi talnih dobaraSva tri nacina ukljucuju glavni oportunitetni trosak: napustanje ili zrtvovanje

tekuce potrosnje radi prosirenja PPF u buducnosti.Puna zaposlenost svih raspolozivih resursa omogucuje proizvodnu uspjesnost.

Kad postoji nezaposlenost znaci da neki od rijetkih resursa nisu u potpunosti upotrebljeni o tako da drustvo proizvodi unutar krivulje PPF.

Kao rezultat javljuje se zauvijek izgubljeni output koji smanjuje bogatstvo drustva. stoga nezaposlenost, osim problema koji stvara pojedincu i kucanstvu, takoder prouzrocava drustvene gubitke.

Stabilnost cijena od posebne je vaznosti jer su cjenovni signali glavni mehanizam za organiziranje proizvodnje i razmjenu u trzisnim gospodar stvima.

9

Nestabilnost cijena stvara zbrku medu poticajima, odnosno signa lima i cini nemogucim dobre poslovne odluke.

22. Ekonomske funkcije drzave

23. Ukupna, prosjecna i granicna velicina

U ekonomskoj rasclambi cesto su u uporabi kategorije ukupne, prosjecne i granicne velicine. Njihove medusobne veze i odnosi uuijek su isti bez obzira na to kakva im je konkretna ekonomska interpretacija, sto znaci da su od opceg znacenja. Prema tome, utvrdeni odnosi izmedu ukupnih, prosjecnih i granicnih velicina vrijede bez obzira sto izrazavaju.Ukupnu, prosjecnu i granicnu velicinu najlakse je definirati preko numerickog primjera

Broj radnika (x)

Ukupni proizvod (T)

Prosjecni proizvod (A)

Granicni proizvod (M)

(1) (2) (3=2:1) (4=2i-2i-1)012

01030

01015

01020

Prva dva stupca pokazuju koliku ce proizvodnju dati razliciti broj agaziranih radnika na odredenoj povrsini obradive zemlje. Stupac "prosjecni proizvod" jednostavno se dobiva dijeljenjem stupca ukupni proizvod sa stupcem broj radnika, pa oznacava ostvarenu proizvodnju po radniku i dobiva biva se matematickim izrazom A=T/x.

Stupac "granicni proizvod" dobiva se oduzimanjem prethodnog od sljedeceg sukcesivnog clana iz stupca ukupan proizvod, sto znaci da granicni proizvod pokazuje za koliko svaki dodatni radnik povecava proizvodnju. Granicni proizvod definira se izrazom

10

Kako ukupan prihod predstavlja funkciju broja radnika,

u kontinuiranom slucaju se granicni proizvod definira kao prvi izvod te funkcije po clanu x:

24. Sest temeljnih stavova o odnosima izmedu ukupne, prosjecne i granicne velicine

O odnosima izmedu ukupne, prosjecne i granicne velicine postoji sest osnovnih stavova

l. ukupna, prosjecna i granicna velicina uvijek su jednake u prvom sloju (za prvu jedinicu)

2. ukupna velicina uvijek je zbroj dotadasnjih granicnih velicina

3. ako prosjecna velicina raste, granicna velicina veca je od prosjecne

4. ako prosjecna velicina opada, granicna velicina manja je od prosjecne

5. kad prosjecna velicina dostize maksimalnu ili minimalnu vrijednost, granicna velicina jednaka je prosjecnoj

6. dodatak neke fiksne vrijednosti ukupnoj velicini ne utjece na granicnu velicinu.

25. Graficka ilustracija odnosa prosjecne, granicne i ukupne velicine

11

Odnosi izmedu prosjecne i granicne velicine dani stavovima 3., 4. i 5. mogu se graficki ilustrirati

Dok god prosjecan proizvod raste, granicni je proizvod veci od njega i obrnuto, kad pada granicni je proizvod manji od prosjecnog. Prosjecan proizvod dostize maksimalnu vrijednost kad je jednak granicnom proizvodu

kako se ukupna velicina dobiva umnoskom prosjecne velicine i broja radnika (TP=APx), to je u bilo kojoj tocki prosjecne velicine u.kupna velicina jednaka povrsini pravokutnika odredenoj okomicama na koordinate povucenim iz te tocke

slijedom stava 2., ukupna je velicina uvijek jednaka zbroju dotadasnjih granicnih velicina, pa je ukupna velicina pri bilo kojoj tocki na krivulji granicne velicino jednaka povrsini koju omeduju krivuljagranicne velicine, i to od ishodista do odnosne tocke, okomica spustena iz te tocke na apscisu i odgovarajuci dio apscise

dani su elementi za rasclambu odnosa izmedu ukupnog, prosjecnog i granicnog proizvoda. Na slici je prikazana krivulja ukupnog proizvoda faktora x i u bilo kojoj tocki te krivulje ukupan je proizvod prikazan ordinatom te tocke, a odgovarajuci broj radnika njezinom apscisom

26. Odredivanje odgovarajuce krivulje granicne pomocu krivulje prosjecne velicine

Ako se kretanje prosjecne i granicne velicine prikaze pravcima kao na slici s pomocu pravca prosjecne velicine AW dobiva se odgovarajuca granicna velicina MW

Povrsina trokuta 0AB i trokuta BCD su jednake jer imaju dva ista kuta i jednu zajednicku stranicu. Oni moraju biti jednaki jer MW prolazi kroz pola horizontale AD u tocki B. Trokuz 0CE i pravokutnik 0ADE su jednake povrsine jer su jednaki ukupnoj velicini a jednaki su zbog zvroja dvaju malih trokuta

Na primjeru krivulje u tocki A se povuce tangenta te se trazi sjeciste tangente i osi y (G) iz tocke A se povuce horizontala AB i vertikala AI kroz sredinu AB (tocka C) se provuce

12

pravac iz tocke G tocka A` je tocka koja pokazuje granicnu velicinu i odgovara prosjecnoj u tocki A.

27. Problem optimizacije u ekonomiji

Optimizacija podrazumijeva pronalazenje maksimalne ili minimalne vrijednosti neke funkcije.Do optimizacije se moze doci pomocu

- analize granicinih vrijednosti (dok god je granicna korist neke aktivnisti veca od granicnih troskova, isplativo je povecati tu aktivnost. Ukupna korist se maksimizira kad je granicna korist jednaka granicnim troskovima)

- diferencijalnog racuna (maksimum funkcije je ona tocka funkcije, odnosno krivulje, u kojoj ordinata krivulje poprimanajvecu vrijednost, sto znaci da takva tocka u svojoj okolini nema visih tocaka. Minimum je takva tocka na krivulji koja u svojoj neposrednoj okolini nema manih tocaka)

- funkcija dvaju varijabli- uz ogranicenja se rijesava

o metodom supstitucijeo Langrangeova multiplikatorao Linearnim programiranjnem

28. Razliciti postupci - tehnike utvrdivanja optimalnih rjesenja

Do optimizacije se moze doci pomocu - analize granicinih vrijednosti - diferencijalnog racuna- funkcija dvaju varijabli- uz ogranicenja se rijesava

o metodom supstitucijeo Langrangeova multiplikatorao Linearnim programiranjnem

29. Rasclanjenost procesa reprodukcije

Reprodukcijski proces, promatran kao neprekidno obnavljanje procesa proizvodnje u odredenom gospodarskom sustavu.

Rasclanjenost reprodukcijskog procesa je dvostruka. Prvo, za razliku od prvobitnih drustava u kojima su se proizvodnja i potrosnja

dogadale u istim gospodarskim jedinicama, u suvremenim gospodarstvima proizvodnja i potrosnja su vezane za posebne proizvodne, odnosno potrosacke jedinice.

Drugo, proizvodrzja je rasclanjena na odvojene procese koji se obavljaju u sarnostalnim proizvodnina jedinicama.. Ta je rasclanjenost takoder dvostruka - vodoravna i okomita.

Glavno obiljezje suvremenog gospodarstva je njegova organiziranost na samostalne gospodarske jedinice i to proizvodne (poduzeca) i potrosne (kucanstva).

Vodoravna rasclanjenost proizvodnje moze se promatrati kroz samostalne proizvodne jedinice koje proizvode razlicite proizvode s obzirom na vrstu potrebe koju ti proizvodi zadovoljavaju. Vodoravna struktura proizvodnje dobiva se svrstavanjem proizvoda u podrucja, potpodrucja, odijeljke, skupine, razrede i podrazrede

13

Za razliku od toga, okomita rasclanjenost proizvodnje moze se promatrati kroz rasclanjenost proizvodnje na uzastopne samostalne stupnjeve a na svakom je iducem stupnju veca dovrsenost proizvoda koji se proizvodi proizvodi

30. Tijek dobara i tijek novcanih dohodaka

Prodaja i kupnja obavljaju se posredovanjem nova, pa tako u gospodarstvu postoje dva tijeka: tijek dobara kojim se krece u jednom smijeru i tijek novca ili novcanih dohodaka koji se krece obratno.

31. Trziste i njegove osnovne funkcije

Pojam trzista u opcem smislu moze se definirati kao ukupnost svih robno novcanih veza izmedu ekonomskih subjekata u drustvu zaosnovanom na drustvenoj podjeli rada.Osnovne funkcije trzista su:

- Selektivne (trziste provodi ucinkovitu selekciju potrebnih proizvoda, jer se djelovanjem ponude i potraznje formira trzisna cijena koja usmjeruje proizvodnju)

- Alokativne (alocira gospodarske resurse da se u proizvodnji svakog dobra i usluge osigura najveci efekt uz dani utrosak cinitelja)

14

- Distribucijske (sustavom cijena, razinama cijena i njihovim relativnim odnosom na koje utjecu ponuda i potraznja odrduje ucesce svakog sudionika proizvodnje u prisvajanju dijela ukupnog dohotka)

- Informacijske (osigurava maksimalnu ekonomiju informacija)- Razvojne (konkurencijom prisiljava poduzeca na stalnu brigu za razvoj)

32. Definicija i zakon potraznje

Potraznja pokazuje nabavnu spremnost kupaca pri razlicitim cijenama nekog dobra, na odredenom trzistu u odredenom razdoblju.

Krivulja potraznje graficki pokazuje odnose cijena i potrazivanih kolicina odnosnog dobra. Krivulja je negativnog nagiba pokazuje da su cijene dobara i potrazivane kolicine u odnosu obrnute ovisnosti.

Potrebno je razlikovati potraznju i potrazivanu kolicinu.Zakon potraznje kaze kad cijena dobra raste, potrazivana kolicina se smanjuje i obratno. Matematicki d=f(p) uz uvijet f`(p)

Zakon potraznje kaze kad cijena dobra raste, ceteris paribus, potrazivana kolicina se smanjuje i obratno. Matematicki d=f(p) uz uvijet f`(p)<0

Da bi se potraznja mogla u potpunosti sagledati potrebno je razmotriti cijene ostalih dobara i dohoda potrosaca te provesti dinamicku analizu.

33. Cjenovna elasticnost potraznje

Elasticnost u ekonomskom smislu oznacava osjetljivost neke ekonomske velicine na promjene druge ekonomske velicine s kojom se nalazi u nekom korelacijskom odnosu. Stupanj te osjetljivosti mjeri se koeficijentom elasticnosti koji opcenito iskazuje odnos izmedu postotne promjene zavisne ekonomske varijable i postotne promjene nezavisne ekonomske varijable.

Dvije su osnovne kategorije elasticnosti potraznje - cjenovna elasticnost i dohodovna elasticnost.

Cjenovna elasticnost potraznje pokazuje intenzitet promjene potrazivane kolicine ovisno o promjeni cijene dobra. Mjeri se dijeljenjem nastale promjene u opsegu potrazivane kolicine toga dobra, s postotnom promjenom njegove cijene, odnosno

Ako se mjeri pri infinitezimalnim postotnim promjenamaCijenovna elsticnost moze biti:

- savrseno elsticna potraznjna - savrseno neelasticna potraznja- relativno elasticna potraznja- relativno neelasticna potraznja- stabilna ili jedinicna elasticna potraznja

34. Definicija i zakon ponude

15

Ponuda pokazuje prodajnu spremnost proizvodaca nekog dobra pri razlicitim cijenama tog dobra, na odredenom trzistu u odredenom razdoblju.

Ponudena kolicina dobra ovisi, ceteris paribus, o cijeni dobra. Ponuda se graficki prikazuje krivuljom ponude, koja pokazuje odnose cijena i ponudenih kolicina odnosnog dobra.

Izmedu cijene i ponudene kolicine postoji odnos uzajamne ovisnost.Zakon ponude upucuje na taj odnos i kaze da ce proizvodaci biti voljni ponuditi vecu kolicinu odredenog dobra kad mu je, ceteris paribus, cijena veca i obratno.Matematicki s=f(p) pri f`(p)>0

35. Cjenovna elasticnost ponude

Cjenovna elasticnost ponude predstavlja intenzitet promjene ponu dene kolicine nekog dobra u odnosu prema promjeni cijene tog dobra.

Mjeri se koeficijentom cjenovne elasticnosti ponude, a on se dobiva dijeljenjem postotne promjene u opsegu ponudene kolicine tog do bra s postotnom promjenom njegove eijene

Kao i kod potraznje i ovdje su dva krajnja slucaja savrseno elasticna ponuda, kad je krivulja ponude vodoravna (E S=∞ ) i savrseno neelasticna ponuda (E 5=0), kad je krivulja ponude okomita na apscisu (primjer lako kvarljivih dobara koja se prodaju po bilo kojoj cijeni koja se postize).

Izmedu tih krajnosti su situacije relativno elasticne (E,>1), jedinicne (E=1) i relativno neelasticne (E,<1) ponude.

Ako se pretpostavi da je cvisnost kolicine i cijene linearna, ponuda se geometrijski moze prikazati pravcem pozitivnog nagilba

36. Ravnotezna cijena i ravnotezna kolicina

Uzete same za sebe, ni krivulja potraznje ni krivulja ponude ne daju odgovr na pitanje na kojoj ce se razini stvarno oblikovati cijena na trzistu u danim uvjetima i kako ce se stvarno ponasati ponuda.

Samo u slucaju kad se uzmu zajedno, one cine zakon ponude i zakon potraznje koji kaze da se cijena na trzistu formira izjednacenjem ponude i potraznje.

Prema tome, tocka presjeka krivulja ponude i potraznje daje trzisnu ravnoteznu cijenu i ravnoteznu kolicinu.

16

37. Ucinci pomaka krivulje ponude i/ili krivulje potraznje na ravnotezu

Krivulje ponude i potraznje mogu se premjestati zbog izmijenjenih ceteris paribus uvjeta sto vodi novoj ravnotezi.

38. Krivulje indiferencije i granicna stopa supstitucije jednog dobra drugim

Krivulje indiferencije su krivulje koje povezuju sve tocke razlicitih kombinacija dobara X i Y koje daju jenaku razinu korisnosti.

Citav sustav takvih krivulja dobiven iz povrsine zajednicke korisnosti naziva se mapa indiferencije.

Krivulje indiferencije imaju tri svojstva i to:

(1) opadaju slijeva udesno, sto znaci da su negativnog nagiba,

(2) konveksne su prema ishodistu i

(3) nikad se ne sjeku

Potrosac krecuci se niz krivulju indiferencije smanjuje potrosnju dobra Y, a povecava potrosnju dobra X. Odnos u kojem se zamjenjuje jedno dobro za drugo zove se granicna stopa supstitucije (MRS), koja je jednaka.

39. Ogranicavajuci budzetski pravac

Da bi se ustanovila potrosaceva ravnoteza u rasclambu je potrebno uvesti ogranicavajuci budetski pravac.Potrosacevo budetsko ogranicenje moze se iskazati budetskom jednadzbom:

17

Graficki ova jednadzba daje ogrnicavajuci budetski pravac koji povezuje sve moguce kombinacije koje potrosac moze kupiti da potrosi cijelokupni dohodak.

Budetsko polje je je ono polje koje zatvara ogranicavajuci budetski pravac sa

koordinatnim osima, a pokazuje sve dostupn kombimacije dobara X i Y u danim uvjetima s tim da kupnja kombinacija koje se nalaze ispod budzetskog pravca ne zahtijeva utrosak cjelokupno potrosaceva dohotka.

40. Objasnjenje odredenosti potrosaceve ravnoteze po teoriji indiferencije

Ako se na jednoj slici prikazu budzetski pravac i mapa indiferencije, moguce je utvrditi potrosacevu ravnotezu, odnosno moguce je ustanoviti koja je to alokacija dohotka izmedu dobara X i Y koja potrosacu maksimizira korisnost u sklopu raspolozivog dohotka.

To je tock (E) u kojoj je nagib budzetskog pravca izjednacen s nagibom jedne od krivulja indiferencije.

41. Proizvodna funkcija

Proizvodna funkcija pokazuje funkcionalne odnose izmedu inputa i outputa, i to upravo maksimalni output koji se moze proizvesti danim inputima uz danu tehnologiju.

Prema tome, proizvodna funkcija u opcem izrazu moze se prikazati kaoq = f(x,y.... z); uz q,x,y>...,z > 0,

gdje q oznacava maksimalnu kolicinu outputa, a x,y,...,z velicinu utroska resursa ili inputa.

Vazno je istaci da je za proizvodnju prijeko potrebna uporaba obaju resursa jer svodenje jednog i drugog na nulu implicira da je output jednak nuli, f(0,y)=f(x,0)=0.

Proizvodna se funkcija moze graficki prikazati u trodimenzionalnom dijagramuOkomiti presjeci pokazuju kako se mijenja kolicina outputa kad se mijenja jedan

varijabilan input, uz fiksnu kolicinu utroska drugog inputa. Vodoravrzi presjeci pokazuju da se ista razina outputa moze dobiti ako istodobno

variraju utrosci obaju cinitelja i to u odredenim omjerima.

42. Cobb-Douglasova proizvodna funkcija

Cobb-Douglasova proizvodna funkcija u opcem obliku glasiq=aXXYy...ZZ; a,x,Y,...z>0

gdje je a konstanta koja ovisi o jedinicama mjerenja outputa i inputa, X, Y, ... Z kolicine inputa, a x,y, ... z elasticnosti outputa u odnosu na odnosne kolicine utrosaka inputa

Stupanj homogenosti te funkcije ovisi o eksponentima, tako da su u slucaju konstantnog prinosa na opseg proizvodnje x+y+z=1, u slucaju padajucih prinosa na

18

opseg proizvodnje x+y+z<1, a u slucaju rastucih prinosa na opseg proizvodnje x+y+z>1.

43. Razlika izmedu trenutnog, kratkog i dugog roka u ekonomskoj analizi

U teoriji proizvodnje postoji razlika izmedu kratkog i dugog roka Kratki rok obuhvaca vremensko razdoblje u kojem su jedan ill vise cinitelja

fiksni pa se proizvodnja moze mijenjati samo u granicama posto ecih, fiksnih kapaciteta bez tehnoloskih inovacija.

Za razliku od toga, u dugom roku svi su cinitelji varijabilni (prirodni resursi samo su fiksni), pa se kapaciteti, kao i tehnologija, mogu mijenjati.

44. Zakon o prinosima ili zakon varijabilnih proporcija

Zakona opadajucih prinosa ili zakona varijabilnih proporcija je 1767. godine postavio Jacques Turgot zakon kaze da uz danu tehnologiju i kolicine drugih cinitelja, sukcesivno jednako povecanjne jednog cinitelja iza neke tocke rezultira sve manjim porastom ukupnog proizvoda.

45. Izokvante i granicna stopa supstitucije jednog cinitelja drugim

Izokvante su krivulje koje povezuju sve tocke razlicitih kombinacija utrosaka cinitelja x i y koje daju jednaku razinu outputa.

Premjestanjem na razlicite tocke izokvante moguce je zamijeniti odredenu kolicinu utrosaka jednog cinitelja odredenom kolicinim utroska drugog cinitelja.

Odnos u kojem se medusobno zamjenjuju cinitelji na odredenoj tocki izokvante zove se granicna stopa supstitucije jednog cinitelja drugim.

I definiran je nagibom izokvante u odnosnoj tocki.

46.Izotroskovni pravac

Da bi proizvodac donio odluku koju ce kombinaciju inputa primijeni za proizvodnju outputa odredene razine, u rasclambu je potrebno uvesti izotroskovni pravac.

To je pravac koji spaja sve tocke razlicitih kombinacija inputa koje se mogu kupiti uz dane cijene i novcani izdatak, pa on defacto omogucuje utvrditi koja se maksimalno moguca razina outputa mozemo dostici uz odredene izdatke, odnosno koja je to kombinacija utrosaka cin telja uz najnize troskove.

19

Jednadzba izotroskovnog pravca ill pravca jednakih izdataka glasi

Gdje su qx i qv kolicine kupljenih cinitelja x i y, p x, i py; njihove cijene, a T ukupni izdatak.

47.Objasnjenje odredenosti ravnoteze poduzeca

Ako se na jednoj slici ucrtaju izotroskovni pravac i izokvante, moguce je utvrditi ravnotezu. Poduzece nastoji dostici sto je dalje mogucu izokvantu od ishodista. Ravnotezna situacija je ona u kojoj izotroskovni pravac tangira izokvantu.

Ta tocka odreduje izbor kombinacije najnizeg troska izmedu svih mogucih kombinacija. U toj tocki su izokvanta i izotroskovni pravac istog nagiiba.

48.Knjigovodstveni profit nasuprot ekonomskom

Knjigovdstveni profit jednak je razlici izmedu prihoda poduzeca i eksplicitnih troskova.

Ekonomski profit jednak je razlici izmedu prihoda poduzeca i eksplicitnih i implicitnih troskova

49.Objasnjenje vaznosti troskova i podjele troskova

Troskovi su od posebnog znacenja za poduzece uglavnom zbog dvaju osnovnih razloga.

Prvo, svako povecanje troskova smanjuje profit proizvodaca i stoga se posebna pozornost mora posvetiti njihovu pracenju i mogucnosti njihova snizenja za dam opseg proizvodnje.

Drugo, vaznost troskova proizlazi iz toga sto kolicina dobra koju su proizvodaci spremni ponuditi ovisi o razini njegove trzisne cijene all i o troskovima njegove proizvodnje.

Tocnije, uz maksimizirajuce profitno ponasanje proizvodaca njnegova ponuda ovisi o granicnom trosku, bez obzira na to u kojem trzisnom stanjnu posluje, pa je granicni trosak kljucni koncept za razumijevanje njegova ponasanja.

Kako velicina troskova ovisi velikim dijelom o tome mogu li se i kako mijenjati inputi u proizvodnji danog outputa, potrebno je razlikovati tros u kratkom roku i troskove u dugom roku

50.Troskovi proizvodnje u kratkom roku

20

Tri osnovne analiticke kategorije troskova cije kretanje i medusobni odnosi odnosi utjecu na ponudu poduzeca su ukupni prosjecni i granicni troskovi.

Fiksne troskove (FC)Ukupni troskovi TC)

Varijabilne troskove (VC) Proporcionalno varijabilneDegresivno varijabine

Prosjecni fiksni troskovi (AFC)

Prosjecno ukupni troskovi (ATC)

Prosjecni Varijabilni troskovi (AVC)

Granicni troskovi (MC)

51.Geometrija odnosa izmedu TC, TVC, TFC, MC, ATC, AVC i AFC

Tjeme krivulje MC naziva se prag o zakona o prinosima-pri outputu Q1 MC u min, MP u max zbog opadajucih prinosa manji rast proizvodnje nego troskova

Sjeciste MC i AVC se zaziva tocka zatvaranje- pokazuje trzisnu cijenu outputa Q2 kojom se pokriva TVC

Sjeciste MC i ATC je prijelomna tocka- pokazuje cijenu outputa Q3 koja bi pokrila sve eksplicitne i implicitne troskove

52.Troskovi proizvodnje u dugom roku

Svi troskovi su varijabilni jer se poduzece moze prilagodavati. Svi su troskovi varijabilni. Krivulja ukupnih troskova polazi iz ishodista i redovito je u obliku naopako ispisanog slova s.

21

Krivulja prosjecnih ukupnih troskova u prvom redu je opadajuca a u drugom dijelu raste.

Oblici tih krivulja posljedica su toga sto povecanje kapaciteta u vremenu ima za rezultat u pocetku rastuci a kasnije opadajuci prinos s obzirom na opseg.

53.Odnos izmedu krivulje LRTC i krivulja SRTC

Krivulja ukupnih troskova proizvodnje LRTC dobiva se spajanjjem tocaka infleksije pojedinih krivulja SRTC. Tockama infleksije odgovaraju outputi u kojima se postizu minimalni troskovi po jedninici proizvoda (MC=ATC)

54.Odnos izmedu krivulje LRATC i krivulja SRATC

LRATC se dobije spajanjem tjemena krivulja SRATC koje odgovaraju razlicitim tvornickim kapacitetima. Da bi ostvarilo najnize ATC poduzece mijenja razmjer kapaciteta (Q1,Q2,Qn). Krivulja LRATC sastoji se od segmenata SRATC koji odgovaraju razlicitim kapacitetima. U prvom dijelu povecanje kapaciteta vodi do sve nizih ATC (ekonomija opsega) a poslje ATC rastu (disekonomij

55.Ekonomija i disekonomija razmjera ili obima

Ekonomija opsega je podrucje u kojem povecanje kapaciteta proizvodnje dovodi do rastuceg prinosa s obzirom na opseg i opadajuch prosjecnih ukupnih troskova, sto je posljedica vece tehnicke podjele rada, specijalizacije....

Disekonomija opsega je podrucje u kojem povecanje kapaciteta ima za rezultat opadajuci prinos s obzirom na opseg i shvodno tome rastuce prosjecne ukupne

22

troskove, sto je posljedica potes-koca izazvanih visom piramidom upravljanja, povecanom administracijom, nadzorom i dr.

56.Elasticnost ukupnih troskova

Elasticnost ukupnih troskova je osjetljivost ukupnih troskova na promjene opsega proizvodnje.

Mjeri se koeficijentom elasticnosti koji pokazuje za koliko ce se posto taka promijeniti ukupni troskovi ako se opseg proizvodnje poveca za jedan postotak i jednak je odnosu granicnog i prosjecnog troska.

U analizi dugog roka koeficijent Elasticnosti ukupnih troskova upucuje na zone ekonomije i disekonomije opsega.

Uzoni ekonomije opsega koeficijent elasticnosti ukupnih troskova manji je od jedan, u zoni disekonomije opsega veci je od jedan, a kad je njegova vrijednost jednaka jedan u pitanju je optimalni razmjer poduzeca u kojemu su prosjecni ukupni troskovi najnizi.

57. Tri pristupa mjerenju GDP

Proizvodni- Mjeri GDP kao zbroj trzisnih vrijednosti finalnih dobara i usluga proizvedenih u gospodarstvu u odredenom vremenu (1 godina).Ono sto je u medufaznoj proizvodnji (koncept dodane vrijednosti) ne ulazi u obracun, a ulaze kapitalna dobra.

Potrosni- Mjeri GDP kao ukupno trosenje na finalna dobra i usluge proizvedene u gospodarstvu u odredenom vremenu.Y=C+I+G+X –jednakost dohotka i potrosnje; a G ne obuhvaca transferna placanja

Dohodovni- Mjeri GDP zbrajanjem dohotka primljenih od proizvodaca, profita i poreza placenih drzavi.

Sva tri pristupa daju isti rezultat.

58. Odnos izmedu GDP i GNP

GDP-Bruto domaci proizvod (Gross Domestic Product)Je trzisna vrijednost finalnih dobara i usluga (koji sluze krajnjoj potrosnji, tj. Ne ulaze kao materijal u proizvodnjnu) koja se proizvode u gospodarstvu u odredenom vremenskom

23

razdoblju (obicno godinu dana) bez obzira u cijem su vlasnistvu poduzeca koja su ga proizvela.GDP je zemljopisno lociran i statisticki se prati.

GNP-Bruto nacionalni proizvod (Gross National Product)Predstavlja output proizveden ciniteljima proizvodnje u vlasnistvu zemlje bez obzira gdje je lociran.

NFP-Neto placanja cinitelja iz inozemstvaDohodak koji su domacim ciniteljima proizvodnje platila inozemna gospodarstva umanjena za dohodak koji domaca gospodarstva plcaju inozemnim ciniteljima.

Odnos GDP=GNP-NFP

59. Potrosna i dohodovna strana bruto nacionalnog proizvoda

Potrosna strana Dohodovna strana

Potrosna (C) PlaceBruto-(privatna) investicija (I) KamateDrzavno trosenje (G) RenteSaldo izvoza i uvoza (X) Vlasnicki dohoci

ProfitiNeizrani poslovni poreziAmortizacija

GNP-amortizacija=NNP GNP-amortizacija=NNP

60. Agregatna potraznja

Agregatna potraznja (AD) pokazuje kolicinu outputa koji ce se kupiti pri danim razinama cijena, ceteris paribus, a sastoji se od C,I,G,X.

AD je krivulja negativnog nagiba (nize cijene, veci output)

Osobna potrosnja (C) ovisi o raspoloziviom dohotku, opcoj razini cijena i bogatstvu kucanstava. Manji porezi-vise ostaje za potrosnju, uz nize cijene, veci dohodak i bogatstvo kucanstava rezultiraju vecom potrosnjom.

Investicijska potrosnja (I) sastoji se od investicije u sambene zalihe, gradevine i opremu. Niza kamatna stopa i nizi porez rezultiraju vecim investicijama.

Drzavno trosenje (G) to su kupovanja razlicitih dobara i usluga po odluci drzave (gradnja cesta, skola, bolnica, obrana...)

Saldo izvoza i uvoza (X) ili neto izvoz jednak vrijednosti izvoza umanjenog za uvoz, a odreden je domacim i inozemnim dohotkom, omjerom domacih i inozemnih cijena, deviznim tecajem.

24

Cinitelji koji utjecu na AD se dijele na

VARIJABLE EKONOMSKE POLITIKE

MONETARNA POLITIKApovecanje ponude novca, smanjenje

kamate utjece na I i C

FISKALNA POLITIKAPorezne olaksice, povecavaju dohodak,

utjece na C

EKSTERNE VARIJABLE Npr. Ratovi, poplave...

61. Sastavnice agregatne potraznje

Osobna potrosnja (C) ovisi o raspoloziviom dohotku, opcoj razini cijena i bogatstvu kucanstava. Manji porezi-vise ostaje za potrosnju, uz nize cijene, veci dohodak i bogatstvo kucanstava rezultiraju vecom potrosnjom.

Investicijska potrosnja (I) sastoji se od investicije u sambene zalihe, gradevine i opremu. Niza kamatna stopa i nizi porez rezultiraju vecim investicijama.

Drzavno trosenje (G) to su kupovanja razlicitih dobara i usluga po odluci drzave (gradnja cesta, skola, bolnica, obrana...)

Saldo izvoza i uvoza (X) ili neto izvoz jednak vrijednosti izvoza umanjenog za uvoz, a odreden je domacim i inozemnim dohotkom, omjerom domacih i inozemnih cijena, deviznim tecajem.

62. Agregatna ponuda

Agregatna ponuda (AS) pokazuje koliki ce ukupni nacionalni output proizvodaci biti voljni ponuditi pri danim cijenama, kapacitetima, troskovima, droskovima proizvodnje odnosno cijena inputa i drugim ciniteljima.

Agregatnu ponudu u jednoj zemlji odreduje raspolozivi rad, kapital, zemlja i tehnologija... Prema tome agregatna ponuda je u vremenu odredena potencialnim proizvodom, a on je jednak proizvodu pune zaposlenosti. ( potencialni proizvod se definira kao ona razina outputa koji gospodarstvo moze proizvesti ako je stopa nezaposlenosti na razini prirodne stope nezaposlenosti [koju cine dobrovoljna i dio strukturalne nezaposlenosti])

Kratki rok (SR) U kratkom roku na razinu outputa i zaposlenost veliki utjecaj ima agregatna ponuda (AD) , tj. medusobni utjecaj AD i AS.

Vecina ekonomista smatra da je AS u kratkom roku najprije vodoravna zatim pozitivnog nagiba pa okomita na apscisu iza linije pune zaposlenosti

Dugi rok (LR)U dugom roku je AS osnovni cinitelj gospodarskog rasta.

U dugom roku je AS okomita na apscisu na razini potencialnog proizvoda

25

63. Temeljne znacajke klasicnog pristupa u makroekonomiji

Klasicari: A.Smith,D. Ricardo, Say, Mill, Marshall, Piqou. Oni polaze od toga da

1) Cijene i najamnine su dovoljno fleksibilne da ciste trziste i vracaju ga u ravnotezu. Polaze od ponude (s) i potraznje (d) na trzistu radne snage gdje se po definiciji postize puna zaposlenost koja sa zalihama kapitala i tehnoloskim napretkom daje nacionalni proizvod na razini potencialnog.

2) Kamatna stopa uvijek izjednacuje stednju i investicije

64. Klasican pristup odredenju nacionalnog dohotka i zaposlenosti

Klasican pristup se temelji na Sayew zakonu koji kaze da ponuda kreira vlastitu potraznju pa povecanje ponude (s) dovodi do vece potraznje (d).

Prema klasicnom pristupu gospodarstvo uvijek proizvodi na razini potencialnog proizvoda pa postoji samo frikcionalna nezaposlenost, ne postoje mjere ekonomske politike.

Promjena agregatne potraznje (AD) dovodi do promjene cijene, ali ostavlja proizvod istim jer je agregatna ponuda (AS) okomita na apscisu pa outpu ne reagira na razinu agregatne potraznje (AD)

26