UNIVERZITET U ZENICI EKONOMSKI FAKULTETRedovan i redovan samofinansirajui studij

Seminarski rad iz predmeta Uvod u ekonomiju

CARINE

Predmet: Uvod u ekonomiju Studenti: Bai Alma: 1559-R-13 Stupar Medina: 1561-Rsf-13Mentor: doc. dr. Hasan Mahmutovi Zuki Alma: 1548-R-13

Zenica, decembar 2013.godineS A D R A J

1. UVOD12. POJAM CARINE I NJIHOVA PODJELA22.1. POJAM CARINE22.2. PODJELA CARINA23. PODVRGAVANJE ROBE CARINSKOJ PROCEDURI44. CARINSKI DUG64.3. Stvaranje carinskog duga74.4. Plaanje carinskog duga74.5. Zatezne kamate75. PRAKTIAN RAD86. ZAKLJUAK11L I T E R A T U R A12

1. UVOD U ovom seminarskom radu obradit emo temu carine. Ova tema je veoma zastupljena u drutvu. Svi smo se barem jednom susreli sa carinama, odnosno, barem smo jednom platili neku vrstu carine prilikom izlaska ili ulaska u dravu sa odreenom robom. Plaanje carine se ne odnosi samo na plaanje prilikom naputanja ili ulaska u odreenu dravu, sa carinama se takoer susreemo i prilikom online kupovine iz neke druge zemlje. Trenutno na tritu su najzastupljenije uvozne carine, odnosno porez koji se plaa u novanoj vrijednosti prilikom uvoza neke robe u dravu, jer zapravo predstavljaju vrstu dravnog kapitala. One poveavaju dravni kapital. Dananje carine imaju potpuno drugaiju ulogu u odnosu na carine koje su se naplaivale u ranijem periodu. To jeste u ranim zaecima ekonomije, carina se naplaivala na drugaiji nain u odnosu na to kako se danas naplauje. Roba tada nije ima istu vrijednost kao to ima danas. Sada se vrijednost robe izraava kroz novac, odnosno roba ima novanu vrijednost. U prolosti vrijednost jedne robe se izraavala kroz slinu ili jednaku vrijednost druge robe. Takvu vrstu razmjene najvie smo susretali u Feudalnom dobu i odnosilo se na razmjenu izmeu vladara. Razvojem drutva razvio se i drugi oblik carine, koji se odnosi na sve ljude, bez obzira na njihov drutveni status. Isto tako prilikom trgovine izmeu drava, odreena suma novca iz dravnog budeta se odvaja za carine. Carinama smo svi duni pristupiti ozbiljno i pravilno izviti sve radnje kojima nas one obavezuju. Prilikom itanja naeg seminarskog rada imat ete priliku upoznati se sa samom definicijom carina, vrstama carina, carinskim procedurama, te nainu stvaranja carinskog duga i njegovog naplaivanja.

2. POJAM CARINE I NJIHOVA PODJELA

2.1. POJAM CARINE Carine predstavljaju vrstu poreza kojima se optereuje roba to prelazi dravnu granicu, odnosno carinsku liniju.[footnoteRef:1] Odnosno carine su porez na robu koja se uvozi, izvozi ili tranzituje preko odreenog carinskog podruja. Imaju uticaj na potroae, proizvoae i na cjelokupnu nacionalnu ekonomiju. Pri tome su veoma znaajne za dravni kapital. Takoer, carine igraju veliku ulogu u zatiti domae proizvodnje jer se cijena strane robe poveava za vrijednost plaene carine. Na taj nain se titi i podstie domaa proizvodnja. Osim ove funkcije carine, ostvaruju i fiskalne efekte koji predstavljaju znaajan oblik prihoda dravnog budeta, a takoer su i sredstvo socijalne politike u smislu varijacija u carinskom optereenju robe od znaaja za ivotni standard graana.[footnoteRef:2] Ciljevi uspostavljanja carina su mnogobrojni, ali najvaniji od njih su: ekonomski, fiskalni i socilajno politiki. [1: Carinska linija omeuje carinsko podruje i najee se podudaraju carinska linija i dravna granica, odnosno carinsko podruje i dravno podruje. Izuzetak od ovog predstavljaju slobodne carinske zone u kojima se, iako ulaze u podruje drave, primjenjuju posebni carinski propisi. Praktino, roba se unosi u bescarinske zone bez plaanja carina (radi dorade, prerade, ambalairanja itd.), a obazevza za plaanje nastaje kada roba iz zone ulazi u carinsko podruje.] [2: Begi, K., Ekonomska politika, Dom tampe, Zenica, 2000. godina, str. 319 ]

2.2. PODJELA CARINA2.2.1. Podjela carina prema svrsi koju carine postiuPodjela carina prema svrsi koju carine postiu, carine mogu biti: Zatitne carine Fiskalna carina Socijalne carineZatitne carine uvode se zbog zatite domae proizvodnje od inostrane konkurencije i omogui razvoj domae proizvodnje. Ove carine imaju jos jednu znaajnu ulogu koja se odnosi na smanjenje uvoza i time se dodatno titi domaa proizvodnja.Fiskalna carina po pravilu prihod drave i ima fiskalni karakter. Socijalne carine uvode se za pojedine proizvode, kao to su mast, ulje, penica i tako dalje da bi cijene bile prihvatljive za sve ljude (ponajvie za socijalno ugroene osobe).2.2.2. Podjela carina s obzirom na kretanje robePodjela carina s obzirom na kretanje robe, carine mogu biti:[footnoteRef:3] [3: Begi, K., Ekonomska politika, Dom tampe, Zenica, 2000. godina, str. 319 ]

Uvozne carine Izvozne carine Tranzitne carine Uvozne carine su porez koji se plaa na robu koja se uvozi u odreeno carinsko podruje. U savremenim uslovima carinski sistem se uglavnom iscrpljuje na uvoznim carinama. Cijena strane ili uvezene robe na domaem tritu se poveava za iznos carine koja se plaa za tu robu. Time se titi domaa proizvodnja od inostrane konkurencije. Konkurentska prednost uvozne robe se smanjuje u odnosu na domau. Pojedine drave u svom carinskom sistemu imaju samo uvozne carine. Izvozne carine su porez koji se plaa na robu prilikom izvoza s odreenog carinskog podruja. S njima umanjujemo konkurenciju domaih proizvoaa na meunarodnom tritu. Svaka drava je zainteresovana za uveanje izvoza i nema nikakvog smisla, izvoznim carinama, smanjivati konkurentsku sposobnost domaih proizvoaa na meunarodnom tristu. Zbog ovoga ove carine predstavljaju rijetskost i ne primjenjuju se u mnogim dravama. Tranzitne ili prelazne carine predstavljaju porez koji se plaa na robu koja prilikom uvoza iz jedne u drugu dravu tranzitira preko tree u kojoj se te carine plaaju (npr. na robu koja putuje iz BiH u Njemaku dolazi do naplate tranzitne carine u Austriji). Tranzitiranje robe preko teritorije drave predstavlja znaajan vid ostvarivanja deviznih sredstava ( prihoda).

2.2.3. Prema stopi carinske tarife Prema stopi to se primjenjuje u carinskoj tarifi i ekonomsko-politikim efektima koji se nastoje postii, carine mogu biti:[footnoteRef:4] [4: Begi, K., Ekonomska politika, Dom tampe, Zenica, 2000. godina, str. 319]

Ope (jedinstvene) Diferencirane Preferencijalne Ope ili jedinstvene carine znae da se na istovrsnu robu primjenjuju iste carinske stope nezavisno od porijekla robe, odnosno nezavisno od drave izvoznice te robe. Ovakve carine su neposredno u funkciji principa nediskriminacije u meunarodnoj robnoj razmjeni. Diferencirane carine pretpostavljaju razliito optereenje robe na njeno porijeklo ili pak na odgovor na neke akcije zemalja izvoznica, i u principu ove carine su uveane u odnosu na ope carinske stope. Postoji vie oblika ovih carina: kompenzatorne (kao dopunske carine ako je cijena robe to se uvozi nia od uobiajene, a to je posljedica premiranja izvoza), retorzivne carine (mjera kojom se uzvraa aktivnost druge zemlje to praktikuje diskriminaciju robe pri uvozu i uveanim carinama kojima se oteava uvoz robe iz te zemlje), antidampinke carine (dodatne carine na uvoz robe ije su cijene izrazito niske zbog dampinga[footnoteRef:5]). [5: Damping je pojava kod koje su cijene nekog proizvoda nie u zemlji uvoza nego u zemlji same proizvodnje.]

Preferencijalne carine znae povlaten status pri uvozu robe koja potie iz zemlje sa kojom drava ima intenzivne ekonomske odnose, i u pravilu ove carine se temelje na reciprocitetu, odnosno uzajamnom preferencijalnom postupanju. U principu, ove carinske stope moraju osjetno biti nie u odnosu na ope carine. [footnoteRef:6] [6: Begi, K., Ekonomska politika, Dom tampe, Zenica, 2000. godina, str. 320]

3. PODVRGAVANJE ROBE CARINSKOJ PROCEDURI

Pod pojmom ''carinska procedura'' podrazumijeva se: Popunjavanje, prihvatanje i provjera carinske prijave Svrstavanje robe po Carinskoj tarifi Utvrivanje carinske vrijednosti robe Utvrivanje i naplata uvoznih dadbina koje terete robu Svaku od navedenih faza obradit emo posebno, kako bi se imao jedan cjelovit uvid u radnje i postupke predviene za podvrgavanje robe odreenoj carinskoj proceduri. [footnoteRef:7] [7: Bijedi, M., Faze carinske procedure, Dom tampe, Zenica, 2000. godina, str.12]

Prva faza kojoj se roba podvrgava jeste faza same popune, prihvatanje te provjere carinske prijave. U popunjavanju carinske prijave, osoba koja treba da plati carinu unosi svoje line podatke i podatke o robi koju prevozi, zatim carinik prihvata tu carinsku prijavu koja mora da bude u potpunosti popunjena, i na kraju prve faze dolazi do provjere te carinske prijave. Tada carinik provjerava line podatke napisane u prijavi sa linim dokumentima. Kljuni faktor u provjeri carinske prijave jeste pregled prijavljene robe. Tim pregledom se utvruje: vrsta, kvalitet, koliina, vrijednost i porijeklo robe. Osoblje koje je zadueno za provjeru podataka iz carinske prijave mora biti struno. U drugoj fazi vri se svrstavanje robe po Carinskoj tarifi. Ukratko, ovo znai da se odreena roba svrstava po odreenim tarifnim brojevima. Najbolje emo to pokazati u sljedeim primjerima. Ako se prevozi elektrina energija, njen poetni tarifni broj e glasiti 27.16. U ovom broju ne vidimo nikakve druge karakteristike robe koja se prevozi. Kada upiemo elektrinu energiju pod tarifnim brojem 2716.000000, tada bismo znali jo neke druge karakteristike. Trea faza kojoj se roba podvrgava jeste utvrivanje carinske vrijednosti robe. Uz upotrebu odreenih carinskih metoda, utvruje se vrijednost robe na osnovu njene koliine i kvalitete. U zadnjoj fazi carinske procedure se utvruju i naplauju dadbine koje terete robu. Dadbine su ukupna vrijednost robe, i samim tim mi utvrujemo i naplaujemo tu vrijednost date robe.

4. CARINSKI DUG4.1. Naini pregleda robe Na carinama, roba se pregleda uglavnom na dva naina i to: detaljno i djelimino. Detaljni pregled robe se vri u svim sluajevima kada se sumnja u stanje robe u pogledu vrste, koliine, vrijednosti i porijekla robe ili kada se radi o uvozniku ili vozaru koji je sklon povredi carinskog propisa. Djelimini pregled robe se vri u ostalim sluajevima na nain da se izvri obabir i pregled jednog broja robe iste vrste. Na osnovu rezultata dobivenih djeliminim pregledom robe, izvodi se zakljuak da li vrsta, koliina, vrijednost i porijeklo robe unijeti u carinsku prijavu odgovaraju stvarnom stanju robe. Treba napomenuti da carinik moe odluiti da uope ne izvri pregled robe, te da podatke unijete u carinsku prijavu prihvati kao svoj nalaz. U veini sluajeva ovo se odnosi na masivne poiljke (ugalj, rude) gdje se pregled robe vri s vremena na vrijeme, prema ukazanoj potrebi.

4.2. Zabranjene poiljke Opasne materije se ne smiju predati ili primiti na prijevoz kao prtljag. Potom je zabranjeno slati eksplozivne, zapaljive i druge opasne materije, izuzev opasnih materija iji je prijevoz odobren Svjetskom potanskom konvencijom. Kada se uzima uzorak ovakve robe, potrebno je organizovati strune radnike, kako bi se ljudi zatitili od opasnosti. Vozila koja prevoze opasne materije moraju imati dvije narandaste table koje su optraene crnom bojom maksimalne irine 15mm. Table se postavljaju sa prednje i sa zadnje strane vozila. Kada se u vozilu ne prenose opasne materije, table se moraju ili skinuti ili prekriti. Svaka tablica ima razliit broj. Broja oznaava o kojoj se opasnoj materiji radi i u kojoj je mjeri ona opasna, tj. nivo njene opasnosti.[footnoteRef:8] [8: Begi, K., Ekonomska politika, Dom tampe, Zenica, 2000. godina, str. 237]

4.3. Stvaranje carinskog duga Carinski dug nastaje na mjestu gdje se sprovodi odgovarajua carinska procedura. Prvo se uvruje vrijednost robe na koju se pojavljuje dug. Kada se za robu koja je predmet carinske procedure pojavljuje carinski dug, iznos tog duga se uvruje na carinsku vrijednost koja odgovara takvoj robi u momentu kada se pojavljuje carinski dug. Od ovo se pravila moe odstupiti, ukoliko je to drugaije predvieno zakonom. Potom se dug zavodi u knjige evidencije. Rok za zavoenje carinskog duga se najvie moe produiti za 14 dana od dana utvrivanja duga. Dunik se mora obavezno obavijestiti o visini carinskog duga.

4.4. Plaanje carinskog duga Plaanje carinskog duga se vri virmanskim nalogom za plaanje prije preuzimanja ispod carinskog nadzora ili polaganjem garancije. Uglavnom se polae garancija, kako bi se izbjeglo zadravanje robe, te smanjili trokovi njenog zadravanja. Carinik kojem se polae garancija je garantni carinik. Garancija se polae gotovinskim depozitom koji je u veini sluajeva izraen u konvertibilnim markama ili u odgovarajuem iznosu inozemne valute, i jamcem ili irantom. irant se obavezuje da zajedniki i solidarno s dunikom plati garantni iznos carinskog duga. irant i dunik izmeu sebe mogu potpisati obveznicu[footnoteRef:9] u sluaju eventualnih nesuglasica koje mogu nastati izmeu njih. Rok za plaanje duga je 10 dana od dana obavjetavanja dunika. [9: Obveznica je dokument kojim se komitent obavezuje vratiti zajmodavcu pozajmljeni novac uz isplatu kamate za odreeni vremenski period.]

4.5. Zatezne kamate Ako dunik ne isplati dug u roku, carinici preduzimaju sve mjere, pa ak i nasilno plaanje. Carinica zbog nepotivanja roka za plaanje duga ubraja zateznu kamatu, ija je stopa vea od regularne kamatne stope u bankama. Za svaki dan zakanjenja ubraja se kamatna stopa u iznosu od 2%.

5. PRAKTIAN RAD

U praktinom radu emo navesti primjer carinske procedure zajedno sa njenim fazama, koje su prethodno objanjene. U ovom sluaju se to odnosi na uvoz televizora od strane nekog vanjskotrgovinskog preduzea.Primjer: Vanjskotrgovinsko preduzee uvozi televizore po jedininoj nabavnoj vrijednosti od 400,00 KM, koja se sastoji od cijene koju je vanjskotrgovinsko preduzee platilo dobavljau iz inostranstva, carine i drugih zavisnih trokova. Vanjskotrgovinsko preduzee prilikom uvoza televizora carinskim organima daje izjavu da su televizori namijenjeni daljoj prodaji, i na osnovu tako date izjave, ne plaa porez na promet. Prije prodaje televizora veletrgovakom preduzeu vanjskotrgovinsko preduzee od budueg kupca dobija narudbu sa izjavom, po kojoj veletrgovako preduzee nabavlja televizore radi dalje prodaje. Prilikom prodaje, a na osnovu dobijene izjave od kupca, vanjskotrgovinsko preduzee fakturie televizore veletrgovinskom preduzeu po cijeni od 410,00 KM (400,00 + 10,00) i u fakturu unosi klauzulu da porez na promet nije obraunat na osnovu pismene izjave kupca da je televizor namijenjen daljnjoj prodaji. 1. Televizor 410,00 KM UKUPNO: 410,00 KM Na osnovu izjave kupca broj: 1 od 1.3.2003. godine porez na promet nije obraunat. Veletrgovako preduzee, na osnovu prethodno dobijene izjave od kupca, fakturie televizor trgovcu na malo po cijeni od 425,00 KM (410,00 + 15,00) i u fakturu unosi klauzulu da porez na promet nije obraunat na osnovu pismene izjave kupca da je televizor namijenjen daljnjoj prodaji.1. Televizor 425,00 KM UKUPNO: 425,00 KM Na osnovu izjave kupca broj: 7 od 9.3.2003. godine porez na promet nije obraunat. Trgovac na malo, nakon dodavanja svoj razlike u cijeni od 25,00 KM dolazi do prodajne cijene od 450,00 KM (425,00 + 25,00). Kako e prodaja televizora iz maloprodajnog objekta uslijediti kao krajnja prodaja, trgovac na malo je obavezan na prodajnu cijenu televizora obraunati porez na promet po stopi od 20% u iznosu od 90,00 KM (450,00 x 20,00 : 100 = 90,00). Dodavanjem obraunatog poreza na prodajnu cijenu televizora formira maloprodajnu cijenu od 540,00 KM (450,00 + 90,00 = 540,00). Nakon prodaje televizora po cijeni od 540,00 KM, trgovac na malo vri plaanje obraunatog poreza na promet u iznosu 90,00 KM, pokriva plaeni iznos za nabavku televizora od 425,00, te iz razlike u cijeni od 25,00 KM pokriva trokove poslovanja, a preostali dio iskazuje kao profit. Reim oporezivanja porezom na dodatnu vrijednost. Vanjskotrgovinsko preduzee je prilikom uvoza televizora uvealo ukupnu vrijednost roba na tritu za vrijednost uvezenih televizora. Ono je, dakle, postojeoj masi vrijednosti roba na domaem tritu dodalo vrijednost, u visini vrijednosti uvezenih televizora. Poto je vanjskotrgovinsko preduzee izvrilo in dodavanja vrijednosti po tom osnovu je obaveznik poreza na dodatnu vrijednost. Kako, prethodno objanjena, nabavna vrijednost televizora iznosi 400,00 KM, a kako je to istovremeno i dodatna vrijednost, na istu se plaa porez na dodatnu vrijednost po stopi od 20% u iznosu 80,00 KM (400,00 x 20 : 100 = 80,00). Prilikom prodaje, vanjskotrgovinsko preduzee fakturie televizor veletrgovinskom preduzeu opet po cijeni od 410,00 KM (400,00 + 10,00), ali na koju sada obraunava i posebno iskazuje porez na dodatnu vrijednost po stopi od 20% u iznosu 82,00 KM (410,00 x 20 : 100 = 82,00), tako da je ukupno fakturisan iznos 492,00 KM (410,00 + 82,00). Vanjskotrgovinsko preduzee ne uzima izjavu od veletrgovakog preduzea o namjeni nabavke televizora, jer u reimu poreza na dodatnu vrijednost identifikacija kupca nije bitna. 1. Televizor 410,00 KM 2. PDV 20% 82,00 KM UKUPNO: 492,00 KM Nakon izvrene prodaje televizora vanjskotrgovinsko preduzee vri plaanje obraunatog poreza na dodatnu vrijednost, pri emu od obraunate i na fakturi iskazane obaveze u iznosu od 82,00 KM, odbija 80,00 KM koliko je poreza na dodatnu vrijednost platilo prilikom uvoza televizora, a razliku od 2,00 KM uplauje na propisan raun. Kad veletrgovinsko preduzee izvri prodaju, fakturie televizor trgovcu na malo, opet po cijeni od 425,00 KM, ali na koju obraunava i posebno iskazuje porez na dodatnu vrijednost po stopi od 20% u iznosu 85,00 KM (425,00 + 20 : 100 = 85,00), tako da je ukupno fakturisan iznos 510,00 KM (425,00 + 85,00). 1. Televizor 425,00 KM 2. PDV 20% 85,00 KM UKUPNO: 510,00 KM Nakon izvrene prodaje veletrgovinsko preduzee vri plaanje obraunatog poreza na dodatnu vrijednost, pri emu od obraunate i na fakturi iskazane obaveze od 85,00 KM odbija 82,00 KM, koliko je poreza na dodatnu vrijednost platio prilikom nabavke televizora od vanjskotrgovinskog preduzea, a razliku od 3,00 KM uplauje na propisan raun. Trgovac na malo, nakon dodavanja svoje razlike u cijeni od 25,00 KM na fakturnu cijenu veletrgovinskog preduzea, dolazi do prodajne cijene od 450,00 KM (425,00 + 25,00). I u ovom sluaju trgovac na malo je obavezan na prodajnu cijenu televizore obraunati porez na dodatnu vrijednost po stopi od 20% u iznosu od 90,00 KM (450,00 x 20 : 100 = 90,00). Dodavanjem obraunatog poreza na dodatnu vrijednost prodajnoj cijeni televizora, formira maloprodajnu cijenu od 540,00 KM (450,00 + 90,00 = 540,00). Nakon prodaje televizora po cijeni od 540,00 KM trgovac na malo vri plaanje poreza na dodatnu vrijednost pri emu od obraunatog i iskazanog poreza na dodatnu vrijednost u iznosu od 90,00 KM odbija 85,00 KM koliko je poreza na dodatnu vrijednost platio prilikom nabavke televizora od veletrgovinskog preduzea, a razliku od 5,00 KM uplauje na propisan raun. Iz ovog primjera moemo zakljuiti da carinska procedura i nije tako jednostavna. Vidimo da se poetna cijena pod uticajem razliitih faktora drastino promijenila. Sve ovo pokazuje kakav zapravo uticaj imaju carine na proizvod i njegovu konanu cijenu.

6. ZAKLJUAK Iz navedenog vidimo da su carine veoma opiran i kompleksan pojam, o kojem bi se moglo dosta stvari rei. Pokuale smo doarati i izdvojiti ono najbitnije da bi Vama kao itaocima bilo lako shvatiti openito pojam carine, njene faze, pravila, te naine na koje se ona sprovodi. Ova tema se tie svih nas i smatramo da bi svaki pojedinac trebao znati barem osnovna pravila i naine upotrebe carina na odreenu robu, te njihov znaaj i uticaj koje imaju. Bez obzira o kojoj vrsti robe se radi, dana se roba podvrgava carinskoj proceduri. Detaljno je obraen pojam carina, zatim njihova cjelokupna podjela koja izvrena na vie naina. Vidjeli smo da se na osnovu glavne podjele one dijele na uvozne, izvozne i tranzitne. Prema svrsi koju ostvaruju dijele se na zatitne, fiskalne i socijalne. Na osnovu carinske tarife na: ope, diferencirane i preferencijalne, a unutar ove podjele postoje jo i sporedne podjele carina. Iako gotovo sva roba podlijee procesu carina, postoje izuzeci kao to su opasne i zapaljive materije, tetne po ljudsko zdravlje. U sluaju da, ipak, doe do prevoza ovakvih materija, u prvi plan se stavlja zatita osoblja koje vri prevoz datih materija, kako ne bi dolo do neeljenih efekata. Uvidjeli smo da se prilikom procesa carinjenja moe stvoriti carinski dug, za ije plaanje se upotrebljavaju razliite metode. Prilikom plaanja carinskog duga neophodno je potivati data pravila koja su nametnuta od strane zakona. Kao krajnju konstataciju moemo rei da se carine tiu ne samo potroaa, ve i proizvoaa te imaju veliki uticaj na cjelokupnu nacionalnu ekonomiju i imaju veliki znaaj kao izvor dravnog kapitala, odnosno poveanja dravnog budeta.

L I T E R A T U R A

1. Begi, K., Ekonomska politika, Dom tampe, Zenica, 2000.2. Bijedi, M., Faze carinske procedure, Dom tampe, Zenica, 2000.3. Mahmutovi, H., Hodi, K., Uvod u ekonomiju, Ekonomski fakultet Univerziteta u Zenici, Zenica, 2009.4. Baro, ., Preduzetnitvo i preduzetniki menadment, M. Power, Banja Luka, 2003.

1