01 2009 istorijat definicije otrova doze podele otrova
DESCRIPTION
OtroviTRANSCRIPT
-
TOKSIKOLOKA HEMIJATOKSIKOLOGIJA S ANALITIKOM
OPTA TOKSIKOLOGIJA
Prof. dr Vesna Matovi
http://[email protected]
kolska 2009/2010. godina
-
TOKSIKOLOGIJA S ANALITIKOM - ocenjivanje za MF-MB kolske 2009/2010. godine Predispitne obaveze 45 poena, ispitne obaveze 55 poena.Predispitne aktivnostimin broj poena vebe (obavezne) 1414mali kolokvijum (po 2 u semestru) 4x3=12 12veliki kolokvijum (po jedan u semestru) 2x7=14 (obavezan)14 7praktini ispit (obavezan) 5 5 Ukupno 4526
IspitPismeni ispit (obavezan)I deo (obavezan) 14 7II deo (obavezan) 14 7 Usmeni ispit (obavezan) 2714Ukupno 55
Ocena prema broju ostvarenih poena od ukupnih 100:6 (est) od 51 do 60 poena; 7 (sedam) od 61 do 70 poena; 8 (osam) od 71 do 80 poena; 9 (devet) od 81 do 90 poena; 10 (deset) od 91 do 100 poena
Napomena: Na malim i velikim kolokvijumim i na pismenom ispitu bie zastupljeni svi tipovi pitanja: viestruki izbor, dopunjavanje, sparivanje i esej pitanja.
-
TOKSIKOLOGIJA - nauka o otrovimaL. toxicum = otrov + logiaG. toxicon = strelni otrov + logos
-
OSNOVNA TERMINOLOGIJA
OTROVI TOKSINI: biljni (fitotoksini), ivotinjski (zootoksini), bakterijski toksini (bakteriotoksini), gljiva (mikotoksini) venomi (otrovi pela, zmija)
TOKSIKANTI - najee sporedni toksini agensi POLUTANTI - zagaivai KSENOBIOTICI (Gr. xenos = stranac, biotic = u odnosu na ivot)
-
ISTORIJAT
Ebers papyrus egipatski zapis, 1500 B.C. ~ 800 lekova i otrova
GrkaHippocrates ~ 400 B.C.
Theophrastus (370-286 B.C.) De Historia Plantarum
Dioscorides (A.D. 50-100) klasifikacija otrova na biljne, ivotinjske i mineralne
Stari RimMithridates VI Pontus theriac - antidot (protivotrov)
Sulla Lex Cornelia (prvi zakon protiv trovanja donet 62 B.C.)
-
SREDNJI VEK
- Toffana Aqua Toffana Familija Bordija papa Aleksandar VI, Cezar, Lukrecija, Katarina de Medici- Catherine Deshayes La Voisine
DOBA PROSVETITELJSTVA
- Paracelsus Philippus Aureolus Theophrastus Bombastus von Hohenheim (1493-1541)DOSIS SOLA FACIT VENENUM
-
SAVREMENA TOKSIKOLOGIJA
Mathieu Joseph Bonaventura Orfila (1787-1853) otac savremene toksikologije
- odvojio toksikologiju od ostalih nauka- sa 28 godina napisao knjigu o toksikologiji
-
Marsh, 1836.: analiza As
Fresenius, 1845.; von Babo, 1847.: skrining metoda za otrove
Stas-Otto, 1851.: ekstrakcija alkaloida
R. A. Peters, 1945.: BAL; letalna sinteza
P. Mler, 1944-46.: DDT
G. Schrader, 1952.: O.F.
-
RAZVOJ TOKSIKOLOGIJE U SRBIJI1859. Dravna hemijska laboratorija u Beogradu Knez Milo ObrenoviMr ph Pavle Ili, prvi dravni hemiar, 1866. opisao Marovu probu za dokazivanje arsena
-
1939. nastavnim planom Farmaceutskog odseka predvien predmet Toksikoloka hemija1945. osnovan Institut za toksikoloku hemiju1946. prof. dr Momilo St. Mokranjac izabran za prvog profesora toksikoloke hemije
Prof. dr Momilo St. Mokranjac, roen u Beogradu 1899. od oca Stevana Mokranjca i majke Marije, roene Predi, erke Uroa Predia. Francuski ak, doktorirao kod uvenog Gabriela Bertrand-a, oca mikroelemenata.1954. Dopisni lan Pariske akademije farmacije1955. Lavoazijeova medaljaProf. Mokranjac je bio ovek od nauke, otac srpske i jugoslovenske toksikologije.
-
Prof. dr Danilo Soldatovi, roen 1927. u StrazburuUsavravanje u Belgiji, vajcarskoj, Francuskoj Inicirao formiranje i izradio elaborat o Centru za pruanje pomoi u sluaju trovanja
Problematika istraivanja: interakcije toksinih metala i bioelemenata
2006. prvi farmaceut lan Francuske nacionalne akademije medicine (iji su lanovi bili Gay-Lussac, Claude Bernard, Louis Pasteur, Alexander Fleming...)
-
GRANE TOKSIKOLOGIJESUDSKA TOKSIKOLOGIJAPROFESIONALNA TOKSIKOLOGIJAPOLJOPRIVREDNA TOKSIKOLOGIJAVOJNA TOKSIKOLOGIJA - TOKSIKOLOGIJA BOJNIH OTROVAKLINIKA TOKSIKOLOGIJATOKSIKOLOGIJA IVOTNIH NAMIRNICATOKSIKOLOGIJA ZAGAENJA OVEKOVE OKOLINE - EKOTOKSIKOLOGIJARADIOTOKSIKOLOGIJAIMUNOTOKSIKOLOGIJAREGULATORNA TOKSIKOLOGIJA
-
DEFINICIJE OTROVA Claude Bernard (1813-78.) Otrovi su supstance koje su posvojoj fizikoj ili hemijskoj prirodi takve da kad uu u krv, ili oveiji organizam i tu ostanu, proizvode prolazne ili trajne poremeaje.
Slinu definiciju daje Starkenstein Otrovi su supstance koje su po svojoj hemijskoj prirodi, koliini i koncentraciji strane za oveji organizam ili pojedine organe, i stoga izazivaju funkcionalne poremeaje u ivom organizmu.
Levin - Otrovi su hemijske supstancije stvorene van ivog organizma, ili one koje lue iva bia (toksini), a koje unete u oveji organizam mogu prouzrokovati, pod izvesnim okolnostima bolest ili smrt.
-
DEFINICIJE OTROVA Orfila Otrov materija koja u malim koliinama, dovedena u dodir sa ivim organizmom, prouzrokuje naruenje zdravlja ili unitenje ivota.
vaikova (1975. ?) Otrov ili otrovna materija, uslovno se naziva takvo hemijsko jedinjenje koje uneseno u organizam u malim koliinama deluje na njega hemijski ili fiziko-hemijski, i pri odredjenim uslovima moe prouzrokovati bolest ili smrt.
Lazarev (1964.) Otrovi su materije koje u organizmu izazivaju patoloke promene hemijskim putem.
Key i sar. - U praktinom pogledu otrovom moemo smatrati one supstance koje unete u koliinama manjim od 5 g ili 5 ml mogu da prouzrokuju loe zdravstveno stanje, oboljenje ili smrt.
-
Otrov je bilo koja supstanca koja uneta u organizam u odreenoj koliini i pod odreenim uslovima izaziva strukturne ili funkcionalne poremeaje organizma i eventualno smrt.
DOZA EFEKATDEFINICIJA OTROVA
-
DOZEtoksineletalnemg, g/kg t.m. ili mmol, mol/kg t.m.Odreivanje srednje letalne doze LD50 je prvi korak u proceni toksinosti novootkrivenog i novosintetisanog hemijskog jedinjenja.
LD50 je statistiki dobijena pojedinana doza substance koja e izazvati smrt 50% ispitivanih ivotinja. LD25, LD50, LD100
-
KLASINI EKSPERIMENT ODREIVANJA LD50
Pacovi (Rattus norvegicus) Opseg doza - odreuje se na osnovu hemijske strukture i prethodnih iskustava ili pilot istraivanjaSerije doza rastu geometrijskom progresijomNajvia doza ugine > 90 % ivotinja
-
Note: log scaleSensitiveResistant
-
Procenat odgovoraSDProbit jedinice99,9+3897,7+2784,0+1650,00516,0-142,3-230,1-32
-
TERAPIJSKI, TOKSINI I LETALNI EFEKAT PREDSTAVLJEN PROBIT JEDINICAMA
-
AGENS EKSP.IV. PUT UNOSA LD50(mg/kg) Etanol mi p.o. 10 000 Natrijum-hlorid mi i.p. 4 000 Morfin-sulfat pacov p.o. 900 Fenobarbiton-Na pacov p.o. 150 DDT pacov p.o 100 Strihnin-sulfat pacov i.p. 2 Nikotin pacov i.v. 1 Tetrodotoksin pacov i.v. 0,10 Dioksin zamorac i.v. 0,001 Botulinus toksin pacov i.v. 0,00001
-
JEDINJENJA A I B IMAJU ISTU LD50 VREDNOST ALI RAZLIIT NAGIB KRIVE
-
NAJZNAAJNIJI NEDOSTACI LD50 veliki broj eksperimentalnih ivotinja (Etiki komitet)
velike inter i intraindividualne razlike
kao odgovor organizma prati se samo letalitet i to samo pri unoenju pojedinane doze
problem ekstrapolacije na oveka!
-
Doza efekat (NOEL, NOAEL, LOEL, LOAEL)
-
FEL - Frenk Effect doza ili nivo ekspozicije koji izazivatetne efekte dovodei do funkcionalnih poremeaja ili poveane osetljivosti bolesti
LOAEL - Lowest Observable Adverse Effect Level najnia doza ilinivo ekpozicije koji izaziva tetne efekte po zdravlje = Doza sa tetnim efektom
LOEL - Lowest Observable Effect Level najnia doza ili nivo ekspozicije koji izaziva efekat ali bez znaajnog oteenja zdravlja = Doza sa efektom
NOAEL - No Observable Adverse Effect Level najvea doza ili nivoekspozicije pri kojoj se ne javljaju tetni efekti po zdravlje = Doza bez tetnog efekta (NOAEL moe biti jednak LOEL)
NOEL - No Observable Effect Level najvea doza ili nivo ekspozicije - bez efekta na normalnu bioloku funkciju = Doza bez efekta
-
ADI Acceptable Daily Intake prihvatljiv dnevni unos NOAEL ADI = SFNOAEL vrednost dobijena u stidijama hronine toksinosti na odreenoj vrsti
SF safety factor; najee 100 (10x10); 10 razlike meu vrstama, 10 razlike unutar vrste MPI Maximum Permissible Intake - maksimalni dozvoljeni unosMPI = ADI x 70 kgmg/kg/danmg/kg/dan
-
TESTOVI TOKSINOSTITESTOVI AKUTNE TOKSINOSTI:- ORALNE- DERMALNE- INHALACIONETESTOVI IRITACIJE KOE I OKA I SENZIBILIZACIJETESTOVI SUBAKUTNE TOKSINOSTITESTOVI SUBHRONINE TOKSINOSTITESTOVI HRONINE TOKSINOSTITESTOVI GENOTOKSINOSTITESTOVI KARCINOGENOSTI itd.
-
PODELA OTROVA- PREMA TOKSINOSTI- PREMA POREKLU- PREMA HEMIJSKOJ PRIRODI- PREMA DEJSTVU NA CILJNE ORGANE- PREMA ISTRAIVANJU
-
JEDNA OD PODELA OTROVA PREMA NJIHOVOJ TOKSINOSTIGRUPA OTROVA LD50 mg/kgPraktino netoksini > 15 000Slabo toksini 5 000-15 000Umereno toksini 500-5 000Srednje toksini 50-500Vrlo toksini 5-50Izuzetno toksini < 5
-
ZAKON O PROMETU OTROVA 1983. god.GRUPA EKSP. IV. LD50 mg/kg
I PACOV 50 II -II- 50 250 III -II- 250 1000 IV -II- 1000 5000; 5000
-
ZAKON O PROIZVODNJI I PROMETU OTROVNIH MATERIJA (Sl. list SRJ '91., '95., '96., '02. Sl. glasnik RS 2005)GRUPA EKSP. IV. PUT UNO. LD50 I PACOV per os 25mg/kg per cut.* < 50 mg/kg inh. 4h < 0,5 mg/l
II -II- per os 25 200 mg/kg per cut.* 50 400 mg/kg inh. 4h 0,5 2 mg/l
III -II- per os 200 2000 mg/kg per cut.* 400 2000 mg/kg inh. 4h 2 20 mg/l* Pacov ili kuni
-
T+I grupa otrovaJak otrovTII grupa otrovaOtrovXnIII grupa otrovatetno za zdravljeC
Korozivno Xi
NadraujueZNACI OPASNOSTI
-
E
EksplozivnoO
OksidativnoF
ZapaljivoF+
Samozapaljivo N
Opasno po ivotnu sredinuZNACI OPASNOSTI
-
OZNAKE UPOZORENJAR X primer:R 22 tetan ako se progutaR 25 Otrovan ako se progutaR 28 Veoma otrovan ako se proguta
-
OZNAKE OBAVETENJAS X primer:S 2 uvati van domaaja deceS 36/37/39 Nositi odgovarajuu zatitnu odeu, rukavice i zatitna sredstva za oi/lice
-
PODELA OTROVA PREMA POREKLU BILJNI
IVOTINJSKI
MINERALNI
-
PODELA OTROVA PREMA HEMIJSKOJ PRIRODI BAZE
KISELINE
METALI
ORGANSKE SUPSTANCIJE, itd.
-
PODELA OTROVA PREMA DEJSTVUNA CILJNE ORGANE KRVNI OTROVI NERVNI OTROVI - NEUROTOKSIKANTI HEPATOTOKSINI NEFROTOKSINI, itd.
-
PODELA OTROVA PREMA ISTRAIVANJUI GRUPA GASOVITI OTROVIII GRUPA LAKO ISPARLJIVIIII GRUPA MINERALNIIV GRUPA BILJNI I SINTETSKI OTROVI