1. UVOD

Prvi prijevoz nafte zabilježen je 1861. godine kad je za London, brodom Elizabeth

Watts iz Philadelphije, obavljen prijevoz od 900 barela naftnih prerađevina. Zoroaster je bio

prvi brod za prijevoz nafte te od tada počinje gradnja brodova velike nosivosti. Sueski kanal

odigrao je bitnu ulogu u samim počecima tankera. Nakon njegovog zatvaranja uočava se

značajan porast isporuke tankera. Prijevoz nafte i naftnih derivata morem, posebno od sredine

prošlog stoljeća do kraja devedesetih godina doživljava veliki porast. Nafta se pretežito

prevozi morem radi prednosti pomorskog prometa u odnosu na ostale prijevozne grane.

Snažan razvoj industrije, te gospodarska kretanja omogućili su izgradnju velikih tankera

veličine i do 500.000 dwt te ubrzanu gradnju terminala za prekrcaj nafte i naftnih derivata.

Rafinerije su u dosta slučajeva smještene u blizini naseljenih područja, gdje uzrokuju

povećanje zdravstveno rizične populacije i mogućnosti od ekoloških incidenata. Uzrok tome

je priroda rada rafinerije koja u svom procesu ispušta velik broj različitih kemikalija i

kemijskih spojeva u atmosferu što dovodi do zagađenja zraka, osim toga dovodi u pitanje i

zdravstvenu ispravnost vode. Tu su još opasnosti od mogućih eksplozija i požara te velikih

buka. U Hrvatskoj se nalaze dvije rafinerije - Sisak i Rijeka. Rafinerija Rijeka (Urinj)

povezana je podmorskim naftovodom - dugim 7,2 km, promjera 20" - s lukom i naftnim

terminalom u Omišlju na otoku Krku (JANAF). Jadranski naftovod predstavlja međunarodni

sustav transporta nafte od Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u srednjoj i

istočnoj Europi. Njegova je uloga osigurati siguran i kvalitetan sustav za transport sirove

nafte, te skladištenje sirove nafte i naftnih derivata primjenom najviših svjetskih tehnoloških

standarda uz brigu za očuvanje i zaštitu okoliša, zdravlje, sigurnost i razvoj zaposlenika.

Danas je u svijetu jako poznat LNG (ukapljeni prirodni plin) čija je upotreba u zadnje vrijeme

porasla. Razlozi njegova korištenja su prednosti nad ostalim energentima (naftom najviše),

znatno manje onečišćenje okoliša, gorivo sa visokom ogrijevnom moći, te moguće velike

rezerve nalazišta ispod 1000 m. LNG terminal u Omišlju jedan je od važnijih i grandioznih

planova čija bi gradnja trebala započeti 2019. Godine, te bi time Hrvatska postala zemlja

ekološke održivosti.

1

2. BRODOVI ZA PRIJEVOZ NAFTE I NAFTNIH DERIVATA

Tankeri (brodovi za prijevoz nafte i naftnih derivata) doživjeli su veliki napredak u

veličini i konstrukciji s izraženom težnjom za posjedovanjem vlastitih prekrcajnih uređaja.

Konstrukcijsko su obilježje tih brodova uzdužne i poprečne okomite pregrade koje dijele

sekcije za prijevoz tereta u više tankova. Srednji i veliki tankeri imaju dvije uzdužne pregrade

koje nisu propusne dok mali tankeri imaju samo jednu.

S obzirom na primjenu što veće sigurnosti primjenje se:1

ugradnja dvostrukog dna po cijeloj duljini broda (double bottom - DB)

ugradnja dvostruke oplate broda (double skin - DS, dobule hull - DH)

ugradnja tankova za balast koji su odvojeni od tankova tereta (segregater ballast

tanks - SBT ) ili tankova za čisti balast

Slika 1. Presjek tankera za prijevoz tekućih tereta

Izvor: Dundović, Č.: Lučki terminali, Rijeka, 2002., str. 248.

Tankeri imaju koncepcije dvostruke oplate broda kod koje su tankovi tereta odvojeni

od vanjske oplate broda prostorom koji štiti tankove tereta od oštećenja i izlijevanja tereta u

more. Takva konstrukcija oblikuje prostor oko tereta tako da brod može opstati prilikom

slabijih udaraca.

1 Dundović, Č.: Lučki terminali, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2002., str. 248.

2

Prilikom prijevoza, na tankeru možemo zamjetiti sustav za protupožarnu zaštitu,

sustav inertnog plina i sustav pranja tankova sirovom naftom. Prekrcajni uređaji na brodu

sastoje se od crpne stanice i odgovarajućih cjevovoda, a razlikujemo glavni i pomoćni.

Pomoćni služi za konačno isušivanje tankova kad glavne crpke izgube usis. Tankovi su

podijeljeni u grupe s različitim crpkama te se svaka sastoji od jednog ili većeg broja bočnih

tankova.

Prema vrsti tekućeg tereta možemo ih podijeliti na:2

tankere za prijevoz sirove nafte

tankere za prijevoz naftnih derivata

tankere za prijevoz ukapljenog prirodnog plina

tankere za prijevoz raznih kemikalija

tankere za prijevoz pitke vode

tankere za prijevoz posebnih tereta

Postoje i tankeri za druge vrste tekućih tereta, koji ponekad iziskuju posebnu

konstrukciju i opremu. Međutim, tipičnim tankerom smatra se onaj što prevozi sirovu naftu,

koji i po tonaži i po broju brodova nadmašuje sve ostale vrste tankera.

2 http://hr.wikipedia.org/wiki/Tanker, 22.12.2014.

3

3. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE ZNAČAJKE TERMINALA ZA PREKRCAJ

NAFTE I NAFTNIH DERIVATA

Terminali za prekrcaj tekućih tereta (nafte i naftnih derivata) i ukapljenih plinova

razlikuje se od terminala za prekrcaj ostalih tereta po zahtjevima o udaljenosti od naseljenih

područja, potrebnoj dubini mora, prekrcajnim uređajima, tehničko-tehnološkom procesu

prekrcaja, konstrukciji skladišnog prostora itd.

Prekrcaj nafte i naftnih derivata redovito se obavlja na posebnim pristanima, uvijek

izvan lučkih postrojenja, pa se za tu svrhu najčešće izgrađuju posebni lučki bazeni gdje se

poduzimaju sve potrebne mjere sigurnosti od požara, eksplozije i zaštite mora i okoliša.

Odlučujući čimbenici o kojima ovisi prihvat tankera jesu dužina pristana i dubina

mora uz pristan. Proces povećanja tankera stavio je većinom sve luke u vrlo nepovoljan

položaj pa se moralo pristupiti brzinskoj izgradnji potrebne infrastrukture te produbljivanju

luka.

Budući da tankeri imaju nosivost od 40.000 do 500.000 dwt i zahtjeve vezane uz

potrebnu duljinu pristana i dubinu mora, visok stupanj specijalizacije luka, odnosno terminala

rezultirao je izgradnjom dva osnovna tipa terminala:3

1) konvencionalni terminali (terminali na morskoj obali)

2) off shore-terminali (terminali na otvorenome moru).

Osnovni čimbenici koji determiniraju izgradnju terminala za prekrcaj nafte, naftnih

derivata i ukapljenih plinova jesu4:

lokacija na kojoj prirodni uvjeti dopuštaju prihvat najvećih tankera,

rafinerijski kapaciteti koji se nalaze u neposrednoj blizini,

smještaj na najpogodnijem dijelu obale, posebno s obzirom na postaju

magistralnog cjevovoda kojim se najkraće i najekonomičnije povezuje više

rafinerija smještenih na obali i na unutrašnjost,

smještaj izvan urbanih područja, gdje u potpunosti mogu biti provedene mjere

sigurnosti i zaštite okoliša.

Kod konvencionalnih terminala za prekrcaj nafte i naftnih derivata, izgrađuju se tri

različite izvedbe pristana. Za prihvat manjih tankera može biti izgrađen pristan s dva naslona

3 Dundović, Č.: op.cit., str. 250.4 Ibid., str. 251.

4

za duboku kamenitu obalu. Kod pjeskovitih i plitkih obala, često se moraju izgraditi dugački

mostovi do glavnog pristana.

Izgradnja off shore-terminala treba zadovoljiti uvjete5:

lokacija s dovoljnom dubinom mora i dobrim klimatskim i hidrografskim uvjetima

dovoljna morska površina – prostori za manevriranje, prilaženje i napuštanje

pristana

prisutnost manjih luka u blizini sa lakšim prilazom i mogućnošću privremenog

skloništa.

Specijalni tipovi off shore-terminala su : Konvencionalna usidrena plutača za privez i

privez na „ jednu točku“. Konvencionalna usidrena plutača najstariji je tip off shore-terminala

kod kojega se brod veže u čvrst položaj s pomoću višestrukih sidrenih lanaca koji ga

održavaju u stabilnom položaju. U trenutku kada tanker nije na privezu, gibljive cijevi leže na

dnu mora i zakačene su za plutaču na površini mora, koja služi kao oznaka. Veće tankere

uključujući VLCC u Sredozemlju i u Perzijskom zaljevu, primaju konvencionalni vezovi sa

sedam plutača dok su u Velikoj Britaniji razvijene specijalne plutače koje zadržavaju

uspravan položaj za vrijeme loših atmosferskih uvjeta.

3.1. „PRIVEZI NA JEDNU TOČKU“

Razlikujemo tri vrste „priveza na jednu točku“ pod nazivima:6

1) Catenary anchor leg mooring (CALM)

2) Single anchor leg mooring (SALM)

3) Tower moorings

CALM-terminal sastoji se od plutače koja pliva na površini te obuhvaća pet do osam

sidrenih postolja. Privezna cijev je s vrtuljom povezana polugom čija je namjena rotiranje

vrtulje i privezne cijevi. CALM privez je najčešći od sve tri vrste priveza iako zahtjeva velike

troškova radi održavanja na malim dubinama.

5 Dundović, Č.: Pomorski sustav i pomorska politika, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2003., str. 190.6 Dundović, Č.: Lučki terminali, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2002., str. 254.

5

Slika 2. Prikaz CALM-terminala

Izvor : Dundović, Č.: Lučki terminali, Rijeka 2002., str.254

Kod SALM terminala teret se vodi od uronjene vrtulje do višepriključne cijevi na

sredini broda gibljivim cijevima koje plutaju na površini. Vrtulja vrši svoju kretnju pomoću

gibljivih cijevi, a ne sa užetom koji ima ulogu da zadržava brod na privezu. Na naftnim

nalazištima gdje se nafta crpi iz morskog podmorja, SALM sustav ima značajnu primjenu.

Neke od prednosti SALM sustava su:

mogućnost korištenja pri većim dubinama nego CALM- sustava

osnovni elementi sustava mogu biti ponovno upotrebljeni u drugim izvedbama

lociranje terminala ne ovisi o obilježjima morskog podneblja zbog gravitacije te

osnove izgrađene od cijevi

Pri planiranju terminala osim fizičkih elementa smještaja, treba voditi računa i o

tehničkim, tehnološkim, ekonomskim i ekološkim uvjetima. Tehnička oprema terminala za

prekrcaj tereta sastoji se od usisne cijevi, crpke, tlačne cijevi prema spremnicima i skladišnih

postrojenja. Svi dijelovi opreme pogodni su za izvođenje operacija u opasnoj atmosferi.

Tehnički elementi primarno se odnose na mogućnost širenja terminala, postojeću lokaciju,

dubinu mora, mogućnost pristupa terminalu te na infrastrukturu u uvjetima modernizacije.

Terminali za tekući teret te ukapljeni plin razlikuju se od ostalih terminala jer nisu obavezni

6

imati priključke na željezničku te cestovnu mrežu. Terminal treba imati brz i siguran prilaz,

što znači da treba isključiti mogućnost plovidbe uz druge brodove ili između brodova na

sidrištu. Također treba biti smješten tako da tanker može uploviti i vezati se za terminal i pri

nepovoljnim uvjetima.

Tehnološki elementi obuhvaćaju procese priveza, uskladištenja, iskrcaja, pružanje

usluga, ukrcaj te odvez broda. Stručni i obučeni kadrovi te organizacija rada jako su bitni u

odvijanju svih tih procesa. Skladišni prostori omogućuju akumulaciju cijelog brodskog tereta.

Skladišni rezervoari imaju posebno ograđene zidove kako bi se mogući požar lokalizirao i

spriječio ulaz u druga postrojenja. Na tipičnom terminalu nalazi se niz čeličnih,sferičnih ili

cilindričnih podzemnih ili nadzemnih spremnika. Prema namjeni spremnici mogu biti

univerzalni i namjenski tankovi. Razlika između ta dva spremnika je što kod univerzalnih

spremnika se može istodobno uskladištiti veći broj različitih tereta dok su namjenski

dizajnirani za određenu vrstu tereta.

Kod terminala za naftu i naftne derivate posebna je pozornost usmjerena na zaštitne i

sigurnosne mjere radi opasnosti od zagađenja mora i okoline. Vrlo su stroge mjere opreza,

zabrane otvorene vatre, statičkog elektriciteta, pojave iskrenja i dr. Terminal ima vlastite

protupožarne uređaje i vatrogasnu postrojbu. U akvatoriju pristana obavezne su zaštitne

zavjese te mreže pomoću kojih se sprječava otjecanje te širenje nafte iz broda. Prilikom

izgradnje naftnih terminala posebna je uloga izvedena na samu zaštitu pomoću nezapaljivog

materijala, a čitavo postrojenje se nadzire pomoću dojavnih automatskih uređaja.

7

3.2. LUKA OMIŠALJ

Omišalj je općina u Hrvatskoj te se nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, na otoku

Krku. Smješten je na sjeverozapadnom dijelu otoka Krka, na dijelu na kojem se otok najviše

približava kopnu. Izdižući se na strmoj stijeni, Omišalj dominira okolnim prostorom

Kvarnera. Područje današnje općine Omišalj bilo je 49. godine prije Krista poprište važne

pomorske bitke koja se odigrala na širem području uvale Voz, odnosno rta Bejavec i Tihog

kanala, mjestu na kojem se otok Krk najviše približava kopnu. Lučko područje sastoji se iz

dva dijela: luke Omišalj i operativne obale "Hotel Jadran". Lučka područja se sastoji iz

obalnog kopnenog dijela i pripadajućeg akvatorija. Luka se sastoji iz operativnog gata i obale

i gata za privez brodica. Operativni gat je dužine 45 metara, širine 14 metara, dubine uz

obalne zidove od 1,5 do 4 metra te kapaciteta priveza 4 manja broda.

Obale i gat za privez brodica su različitih karakteristika, masivne su gradnje od betona;

gat i raspone su lagane konstrukcije na stupovima. Dužina ovih obala je nazivno 500 metara i

kapaciteta priveza 170 metara. Operativna obala "Hotel Jadran" je dužine 70 metara, dubine

3,5 metara i kapaciteta priveza 2 manja broda.7

Slika 3. Luka Omišalj

Izvor: http://www.zluk.hr

7 http://www.janaf.hr, 23.12.2014.

8

3.3. JADRANSKI TERMINAL U OMIŠLJU

Jedan od najvećih terminala za naftu i nafte derivate u Sredozemlju je Jadranski

terminal u Omišlju. Taj je terminal izgrađen i namjenjen za prihvat brodova veličine do

350.000 dwt. Tankeri koji pristaju redovito imaju vlastite crpne stanice kapaciteta 1000-3000

t/h, ali se prekrcaj može izvoditi i crpnim stanicama terminala. Proces iskrcaja tankera se brzo

provodi , tako za iskrcaj tankera od 100.000 t i uz učinak crpki 4 * 2000 = 8000 t/h , iskrcaj se

obavi za 12.5 sati. Sustav JANAF-a izgrađen je kao međunarodni sustav transporta nafte od

Luke i Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi.

Projektirani kapacitet cjevovoda iznosi 34 milijuna tona nafte godišnje (MTG), a instalirani

20 MTG.

Sustav JANAF-a sastoji se od:8

1) prihvatno-otpremnog Terminala Omišalj na otoku Krku sa skladišnim prostorom

od 1.000.000 m3 za naftu i 60.000 za naftne derivate te pripadajućim pumpnim i

mjernim stanicama i Luke Omišalj;

2) cjevovoda dugačkog oko 622 km s dionicama Omišalj – Sisak, Sisak – Virje –

Gola, Virje – Lendava, Sisak – Slavonski Brod, Slavonski Brod – Sotin;

3) prihvatno-otpremnih terminala u Sisku, Virju i Slavonskim Brodu sa skladišnim

prostorom (u Sisku od 500.000 m3 i Virju od 40.000 m3) te pripadajućim pumpnim

i mjernim stanicama;

4) podmorskog naftovoda Omišalj-Urinj koji povezuje Terminal Omišalj i INA-

Rafineriju nafte Rijeka;

5) terminal naftnih derivata JANAF-Žitnjak u Zagrebu (142.000 m3).

JANAF ima ukupno kapaciteta za skladištenje nafte 1,54 milijuna m3 i 202.000 m3 za

skladištenje naftnih derivata.

Slika 4. Sustav JANAF

8 http://www.janaf.hr, 23.12.2014.

9

Izvor : www.janaf.hr, 22.12.2014.

Za skladištenje nafte na Terminalu Omišalj koriste se:

četiri spremnika nominalnog kapaciteta 40.000 m3

pet spremnika nominalnog kapaciteta 72.000 m3

šest spremnika nominalnog kapaciteta 80.000 m3

Na Terminalu Omišalj također se nalaze i spremnici za derivate, a neposredno uz

spremnike nalazi se i autopunilište za naftne derivate. Za skladištenje naftnih derivata na

Terminalu Omišalj koriste se:9

četiri spremnika nominalnog kapaciteta 10.000 m3

jedan spremnik nominalnog kapaciteta 15.000 m3

jedan spremnik nominalnog kapaciteta 5.000 m3

4. LNG TERMINAL

9 Poletan Jugović, T.; Nahtigal, D.: Integracija Republike Hrvatske u svjetske tokove energenata, Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 574.

10

LNG (Liquefied Natural Gas) označuje prirodni ukapljeni plin, koji je pripremljen za

transport brodovima na veće udaljenosti od mjesta izvorišta. Zemni ili prirodni plin

predstavlja fosilno gorivo koje se, najvećim dijelom (85% do 95%) sastoji od metana (CH4)

koji je najjednostavniji ugljikovodik bezbez okusa i mirisa. Nezapaljiv je, ali eksplozivan.

Udio (5% do 15%) čine složeniji ugljikovodici, dušik i ugljični dioksid. Najveći udio u toj

smjesi ugljikovodika ima metan s manjim udjelima etana, butana i propana. Svojstva metana

su sljedeća: - temperatura samozapaljenja 585 °C, - kritični tlak 46 bara, - vrelište – 161,5 °C,

- gustoća ukapljenog metana 425 kg/m3.10

Nalazišta prirodnog plina rasprostranjena su diljem svijeta dok su najveće pričuve na

području Srednjeg istoka i bivšeg Sovjetskog Saveza, u SAD-u, Kanadi i Alžiru. U SAD-u

prirodni plin počeo se koristiti u većem opsegu potkraj 19. Stoljeća. Prema istraživanjima

američkih geoloških instituta, golema količina prirodnog plina nalazi se na morskom dnu u

obliku metan-hidrata. Idealan kao gorivo velike kalorične moći, otporan javnosti korištenja

nuklearne energije, slabo onečišćenje okoliša samo su neki od razloga sve većeg korištenja

prirodnog plina.

LNG terminal u Omišlju jedan je od važnih i grandioznih planova za Hrvatsku.

Njegova gradnja trebala je započeti 2014. godine, međutim plan izgradnje planiran je za 2019.

godinu. U istraživanju moguće lokacije za LNG terminal obrađeno je pet makrolokacija:

Bakarski zaljev, sjeverozapadni dio otoka Krka, Raški zaljev, Koromačno i uvala Plomin, te

12 mikrolokacija. Zaključak analize daje prednost otoku Krku. Protiv ideje lokacije LNG

terminala u Omišlju javlja se udruga „Eko Kvarner“. Otežavanje gradnje ovog LNG terminala

jesu nesuglasnost između Udruge Ekokvarner te investitora. Udruga Ekokvarner predlagala je

da se terminal gradi na otvorenom moru najmanje 30 km od obale, u području u kojem se već

nalaze plinske platforme na Jadranu. Također pojašnjavaju da se veliki broj postojećih LNG

postrojenja u Europi nalazi na pučini. Do efekta hlađenja mora dolazi zbog toga jer se more

koristi za uplinjavanje odnosno ponovno pretvaranje ukapljenog plina u plinovito stanje.

Naime, kad se plin stavi pod veliki pritisak i rashladi na minus 161ºC on postaje bistra

tekućina pogodna za transport u specijalnim tankerima. Procjenjuje se da bi se oko 2 milijuna

kubika vode koristilo svaki dan za uplinjavanje, što bi obalno more ohladilo za 5 stupnjeva .

Neki smatraju da će to čak pogodovati biljnom i životinjskom svijetu, dok drugi prognoziraju

10 Dujmović, N. et all:: LNG terminal Omišalj u funkciji energetske i gospodarske neovisnostiRepublike Hrvatske, Suvremeni promet, Vol. No. 29 (2009), str. 114.

11

opći pomor. Ovaj je projekt također enormno skup oko milijardu eura, no Hrvatska bi ovim

projektom dugoročno riješila svoj problem opskrbe plinom i značajno smanjila energetsku

ovisnost o Rusiji.

Sporna su tri pitanja:11

1) Koliko je razumno graditi potencijalno opasno postrojenje u Omišlju, na lokaciji

gdje već postoji kemijska industrija?

2) Kako će se riješiti problem hlađenja mora?

3) Kako će terminal utjecati na turizam Otoka Krka?

U suštini je korektno da misle lokalno i za svoju dobrobit međutim Vlada mora

razmišljati globalno, sustavno i „on time“. Prilikom odabira lokacije LNG terminala bili su

potrebni određeni kriteriji, koji zakonski nisu definirani, te su pri tom korišteni slični kriteriji:

Eliminacijski kriteriji:

1) Prostor za siguran pristup i manevar broda

2) Konflikt s drugim postojećim i planiranim sadržajima u prostoru

3) Zaštićeni dijelovi prostora

4) Opasni geološki rasjedi

5) Raspoloživ prostor za smještaj terminala (barem 20 ha)

6) Udaljenost od broda do spremnika UPP-a (najviše 2 km)

7) Prosječna nadmorska visina lokacije veća od 40 m.n.m.

8) Odmak od naseljenih područja-više od 100 osoba u radijusu od 1 km

Usporedni kriteriji:

1) Seizmološki i seizmotektonski pokazatelji

2) Lokalni geološki uvjeti

3) Uvjeti za pristajanje i manevar brodova

4) Procjena rizika u okolici

5) Blizina i opasnost od utjecaja drugih industrijskih i ostalih rizičnih objekata

6) Potencijal konflikta u prostoru s drugim korisnicima prostora

7) Odnos lokacije prema zaštićenim dijelovima prostora na lokaciji ili u njenoj blizini

8) Vizualni utjecaj i utjecaj na krajobraz

9) Biološko-ekološka osjetljivost lokacije terminala i njene neposredne okolice

10) Topografski uvjeti

11 http://www.zavod.pgz.hr/Home.aspx?PageID=70, 26.12.2014.

12

11) Priključenje na magistralnu plinsku mrežu

12) Raspoloživost infrastrukture na lokaciji (cesta, građevinski materijal, voda,

električna energija

Slika 5. Strateški terminalski kompleks na Omišlju

Izvor: časopis „Suvremeni promet“ Br. 1-2, 2009., str. 114.

U prvoj fazi planiran je kapacitet od 8 milijardi m3 godišnje, što je oko triput više od

trenutnih potreba RH, pa je osiguran i tranzit određenim destinacijama. Izgradnja i puštanje u

rad tog terminala je oko 4-5 godina. Neke od koristi (učinaka) izgradnje terminala su:

korištenje toplinske energije koju producira „Dina Petrokemija“ za zagrijavanje plina LNG u

procesu uplinjavanja dok bi „Dina“ dobivenu energiju koristila za hlađenje svojih procesa;

hrvatska brodogradilišta bi mogla graditi LNG tankere čija je prodajna cijena oko 3-4 puta

veća u odnosu na klasične tankere; izgradnja frigokontejnerskog terminala; korištenje te

izgradnja terminala pitke vode; gradnja plinske termoelektrane od po 500 MW u Obrovcu

(Glinica).

Dosadašnja istraživanja pokazuju da postoje zainteresirani inozemni investitori koji su

spremni ući u veći dio tih investicijskih programa. Vlada RH je također utvrdila Omišalj kao

13

glavnu lokaciju za LNG terminal, što bi moglo značiti da bi se uskoro moglo započeti s

aktivnostima. Hrvatska država treba samo dopustiti domaćem intelektualnom kapitalu da uz

njenu volju upravlja istaknutim resursima i da postane zemljom blagostanja jer to zasigurno

može.

5. ZAKLJUČAK

14

Nafta je složena smjesa različitih spojeva, pretežito ugljikovodika alkanskog,

cikloalkanskog i aromatskog reda čiji se sastav mijenja od nalazišta do nalazišta. Među

najznačajnijima izvoznicima nafte ističu se Sjedinjene Američke Dr-žave, Kanada, Meksiko,

Južna i Centralna Amerika, Europa, zemlje bivšegn SSSR-a, zemlje Bliskog istoka, Sjeverne i

Zapadne Afrike, dok su najveći uvoznici nafte na svijetu, kao i slučaju plina, SAD i Japan.

Današnji JANAF je projektiran i građen u razdoblju od 1974. do 1979. godine kao

suvremen, efikasan i ekonomičan sustav transporta nafte za domaće i inozemne korisnike.

Transport nafte obavlja se od luke i terminala Omišalj na otoku Krku, prema Sisku i dalje

sjevernim krakom do hrvatskomađarske granice, a istočnim krakom do rafinerija u Republici

Bosni i Hercegovini te Srbiji. Nafta je i dalje dominantan svjetski energent s udjelom oko

35% u potrošnji primarnih izvora energije i potrošnjom oko 3,9 milijardi t, iako se u zadnje

vrijeme sve više počinje upotrebljavati prirodni plin. Radi svoje izvanredne čistoće, niskog

ekološkog rizika potrošnje, visoke kalorične vrijednosti, korištenja u izvornom prirodnom

obliku te povećanja potencijala industrijske potrošnje,prirodni plin sve više postaje

energentom 21. stoljeća. Za njega možemo reći da je dar kojim se zadovoljava današnja te

buduća potreba čovječanstva. Danas postoje zalihe prirodnog plina koje znatno premašuju

zalihe nafte. Transportira se u prirodnom obliku, plinovodima na dulje te kraće

transkontinentalne udaljenosti. Hrvatska bi izgradnjom LNG terminala u Omišlju na otoku

Krku, iskoristila povoljan zemljopisni položaj te bi se na taj način uključila u energetske

tokove koje radi diverzifikacije dobave propagira Europska unija. Lokacija LNG terminala u

Omišlju omogućuje razvojni niz kompatibilnih i sinergijski energetskih programa koji prema

prometnom, gospodarskom te energetskom sustavu, znatno prelaze strateške učinke samog

LNG terminala.

LITERATURA

15

KNJIGE

1) Dundović, Č.: Lučki terminali, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2002.

2) Dundović, Č.: Pomorski sustav i pomorska politika, Pomorski fakultet u Rijeci,

Rijeka, 2003.

ČASOPISI

1) Dujmović, N. et all:: LNG terminal Omišalj u funkciji energetske i gospodarske

neovisnosti Republike Hrvatske, Suvremeni promet, Vol. No. 29 (2009)

2) Poletan Jugović, T.; Nahtigal, D.: Integracija Republike Hrvatske u svjetske tokove

energenata, Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009)

INTERNET

1) http://hr.wikipedia.org/wiki/Tanker, 22.12.2014.

2) http://www.janaf.hr, 23.12.2014.

3) http://www.zavod.pgz.hr/Home.aspx?PageID=70, 26.12.2014.

POPIS SLIKA

16

Slika 1. Presjek tankera za prijevoz tekućih tereta…………………………………… 1

Slika 2. Prikaz CALM-terminala……………………………………………………… 2

Slika 3. Luka Omišalj…………………………………………………………………. 3

Slika 4. Sustav JANAF……………………………………………………………….. 4

Slika 5. Strateški terminalski kompleks na Omišlju…………………………………… 5

17