dundovic planiranje terminala

5/11/2018 Dundovic planiranje terminala - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/dundovic-planiranje-terminala 1/10

Planiranje i projektiranje lukih terminala

Autor edomir Dundovi

Luko planiranje

Pojam, zadaa i znaajke lukog planiranja

Planiranje je aktivnost kojom se unaprijed zacrtavaju zadaci koje treba ostvariti u

buduem razdoblju.

Planiranje - ukljuuje akcije koje treba poduzeti, sredstva sa kojima se raspolae, nositelje inaine za ostvarenje utvrenih zadataka na optimalan nain i uz najpovoljnije ekonomskerezultate.

Zadatak planiranja je da na osnovu raspoloivih informacija i procjene uvjeta poslovanja u budunosti izabere izmeu vie moguih varijanti onu koja je najpovoljnija.

Projektno planiranje prometa je usredotoeno na planiranje izdvojenih dijelova prometnogsustava i podrazumijeva planiranje na razini projekta. To su najee dijelovi prometne mreei pojedini terminalni objekti.

Planiranje razvoja lukog sustava

Na svjetskom pomorskom tritu danas ravnopravno mogu konkurirati jedino one luke koje prate razvoj suvremenih transportnih tehnologija i pruaju maksimalnu kvalitetu prometnihusluga. Osnovni preduvjet za takvo poslovanje je dobra opremljenost luke i kvalitetna veza sazaleem.

Iako svaka luka posluje kao zasebni pravni subjekt, ona svoje poslovanje, a time i sve svoje planove (mikroplaniranje), mora uskladiti sa cjelokupnim lukim i prometnim planom zemlje(makroplaniranje).

Plan razvoja lukog sustava mora se izraditi u skladu sa dva zahtjeva:

y odrediti ulogu, mjesto i potrebe razvoja cijelog lukog sustava jedne zemlje u skladu snjenom pomorskom orijentacijom,

y odrediti veliinu i razvoj svake luke ponaosob u ukupnom lukom sustavu zemlje.

Utjecaj vanjskih imbenika na planiranje

Zahtjevi koje luki sustav treba ispuniti ovise o utjecajima vanjskih imbenika pa stoga onjima treba voditi rauna pri planiranju i projektiranju terminala. To su:

y K ontinuirane promjene zahtjeva prema sustavu. Promjene se deavaju zbogdinaminosti trita i uvoenja novih tehnologija. Promjene mogu biti i zbog

promijenjene uloge, razvojne politike ili prioriteta. (npr. promjene veliine brodovautjeu na obalni prekrcajni podsustav kod lukih terminala).

y Vei naglasak na "sustav". Vei naglasak se stavlja na sustav u odnosu nakomponente sustava. Pri tome je vano uzeti u obzir puni ivotni ciklus sustava.



y Poveanje sloenosti sustava. Brze promjene tehnologije zahtijevaju stalnu prilagodbu i poveavaju sloenost sustava. Vano je projektirati sustav tako da je potrebne promjene mogue u kratko vrijeme ugraditi sa to manje promjenakonfiguracije sustava. (npr. na dobro organiziran proces prikupljanja podataka kod

prekrcajnih operacija s kontejnerima mogue je lake primijeniti automatizirani postupak unoenja tih podataka u raunalo).

y Produljeni ivotni ciklus sustava - krai tehnoloki ivotni ciklus. Ovo je tipino kodmodernih lukih terminala. Neke tehnoloke promjene mogue je amortiziratiuvoenjem veeg stupnja automatizacije i informatizacije te modernizacijom

postojee opreme. Meutim treba teiti tzv. "otvorenoj arhitekturi sustava". Najbolji primjer su razliita cjelovita softverska rjeenja zatienog algoritma, izraena odstrane neke komercijalne tvrtke.

Terminali

Pojmovno znaenje i vrste terminala

Definicija:

y Terminal je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili robe irukovanje teretom i njegovom dostavom.

y Na terminalu se roba zatiuje od atmosferskih utjecaja, uzdrava u ispravnom stanjute obavlja koncentracija i distribucija robe.

y Terminali su i imbenik ujednaenja prijevoza s obzirom na pomorske i kopnene prijevozne kapacitete.

y To su ponajprije prometna vorita opremljena specijaliziranim prekrcajnimsredstvima i ureajima za primjenu odgovarajuih tehnologija prekrcaja.

Postupak planiranja treba sadravati sljedee faze:

y I faza - analiza postojee situacije Potrebno je utvrditi uska grla, uvjete koji jesu ili nisu zadovoljeni, te vrste usluga igravitacijsko podruje terminala. Za svaku vrstu robe mora se obaviti posebnoistraivanje te utvrditi da li se radi o uvozu, izvozu ili tranzitu. Potrebno je obaviti idetaljnu analizu trokova, posebice stoga to su terminali optereeni visokim fiksnimtrokovima.

y II faza - prognoza prometa Prognozu prometa potrebno je obaviti za odreeno razdoblje unaprijed (10 godina),dok se za planerske trendove uzima i 10 godina unazad. Koriste se statistike imatematike metode, najee ekstrapolacija trenda. Obavlja se segmentacija po

vrstama tereta.y III faza - tehnika i tehnoloka rjeenja

Predlau se na temelju primjene dostignua suvremenih znanstvenih i strunihspoznaja i dobivenih elemenata prognoze u procesu planiranja.

y IV faza - ekonomsko i financijsko vrednovanje Uglavnom se obavlja cost-benefit analizom: u omjer se stave trokovi koji e nastati

prilikom odreenih investicija i usporede s moguim koristima.



K ontejnerski terminali

Slika: Luki kontejnerski terminal

Planiranje i projektiranje lukog kontejnerskog terminala

Prilikom planiranja i projektiranja lukog kontejnerskog terminala potrebno je uzeti u obzir:



y tehniki aspekt (konstrukcijske osobine prekrcajnih i prijenosnih sredstava,graditeljske parametre pristana, valobrana, krcalita, slagalita, prometnica unutarnjegtransporta te prikljuaka na magistralnu mreu prometnica i sl.),

y tehnoloki aspekt (svi procesi vezani za teret, dokumente i informacije, te svi ostali procesi koji osiguravaju funkciju lukog terminala),

y organizacijski aspekt (nain kako su ureeni odnosi izmeu ljudi, sredstava za rad i

predmeta rada, vrsta poduzea i sl.),y ekonomski aspekt (nain financiranja, tarifna politika, pokazatelji efikasnosti

poslovanja i sl.),y pravni aspekt (propisi koji reguliraju cjelokupnu funkciju lukog kontejnerskog

terminala ± organizacijski oblik, status zaposlenih, financijsko poslovanje, sigurnosniaspekt na terminalu i sl.), te

y ekoloki aspekt (potivanje meunarodnih i dravnih zakona, te konvencija o zatitiokolia).

Na luki terminal utjeu jo neke pojave iz okruenja: znanstveni i tehniki progres,lokacija i raspoloiva povrina za gradnju terminala, broj i osobine terminala u blizini,

prometna politika ukljuujui i luku politiku.

Iako planiranje i razvitak svakog kontejnerskog terminala ima svoja posebna obiljeja, izdosadanjeg razvitka lukih kontejnerskih terminala mogu se uoiti izvjesne pravilnosti kojese ponavljaju:

a. u poetnoj fazi kontejnerski terminal pojavljuje se kao specijalizirani dioluke(najee za tu svrhu namijenjen je jedan pristan);

b. nakon izvjesnog vremena pojavljuje se potreba za izgradnjom i opremanjemvienamjenskog terminala sa dijelom specijaliziran kontejnerske opreme;

c. poveanjem prometa kontejnera koji prema procjenama UNCTAD-a treba iznositi30000 do 50000 kontejnera u prve tri godine pristupa se izgradnji, opremanju i uoj

specijalizaciji u funkciji razvitka posebnog lukog kontejnerskog terminala

Komponente koje ine tipian kontejnerski terminal jesu: pristan, obalne kontejnerskedizalice, parkiralina povrina, skladite za punjenje kontejnera, skladite otpreme, skladina

prekrcajna mehanizacija, radionica za popravak i inspekciju kontejnera, prostor za ulaz naterminal s operativnom zgradom i dr.

Budui da kontejnerizacija podrazumijeva intermodalnost, kontejnerski terminal mora bitismjeten na nain koji e omoguiti brzi prilaz na cestovne i eljeznike prometnice.

Izbor metode rukovanja kontejnerima to podrazumijeva i izbor prekrcajne opreme, a time i potrebne povrine terminala ovisi o raspoloivom prostoru i kvaliteti terena.

Funkcionalni zahtjevi

za projektiranje kontejnerskih terminala

y Dimenzije brodova koji se oekuju na terminaluy Tehnika obiljeja prilaznih plovnih putovay Dimenzije pristanay Dimenzije operativnih povrina, slagalita i ostalih povrinay Dimenzije povrina za usluge s dodanom vrijednou



y Kapacitet cestovnih prometnica do kopnenih voritay Kapacitet eljeznice od terminala do kopnenih vorita

Slika: Prostor kontejnerskog pristana

y Obalne kontejnerske dizalicey Luke mobilne dizalicey Portalni prijenosnik velikog raspona(RMG/RTG crane)y Portalni prijenosnik malog raspona (Straddle carrier)y Boni prijenosnik y Boni viliar y eoni viliar y Autodizalice (reach-stackers)

Slika: Obalna kontejnerska dizalica



Slika: Luka mobilna dizalica

Slika: RTG prijenosnik ± Portalni prijenosnik na kotaima(Rubber Tyre Gantry Crane)



Slika: SC - Straddle carrier- Portalni prijenosnik malog raspona

Slika: FLT ± eoni viliar (Front Lift Tractor)



sa sprederom

sa vilicama

Slika: RS ± Autodizalica za kontejnere (Reach Stacker)

Slika: Spreader



Fiksni bonieonispreader

Fiksni bonistraninispreader

Bonispreader sa

promenjivimrasponomduine za

praznekontejnere



Spreader sahvatanjemodozgo sa

promenjivimrasponomduine zasvekontejnere

Spreader sahvatanjemodozgo,fiksneduine

Spreader sahvatanjemodozgo sa

promenjivimrasponomduine zakontejnere i

poluprikolice

dundovic planiranje terminala

Documents