Lučki terminali

Pojmovna objašnjenja i vrste terminala

Terminal je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili robe i rukovanje teretom i njegovom dostavom.

Terminali su mjesta na kojima se susreću dvije ili više prometnih grana radi dovoza ili predaje, odnosno preuzimanja i odvoza robe za transport, mjesta za skladištenje i dr.

Terminali su glavna spona na transportnom putu robe od proizvođača do potrošača, a služe iza preradu, doradu prepakiranje, razvrstavanje, uzorkovanje, carinjenje i druge usluge vezane uz robu.

Na terminalu se roba zaštićuje od atmosferskih utjecaja, uzdržava u ispravnom stanju i obavlja koncetracija i distribucija robe.

2

Terminali su i čimbenik ujednačenja prijevoza s obzirom na pomorske i kopnene prijevozne kapacitete.

To su ponajprije prometna čvorišta opremljena specijaliziranim prekrcajnim sredstvima i uređajima za primjenu odgovarajućih tehnologija prekrcaja.

Terminali se mogu podijeliti na temelju tri kriterija:

A. Integralni i granski terminali

B. Tehnološko-specijalizirani terminali

C. Lučki (pomorski) i kopneni terminali (robno- transportni centri).

3

Prema prvom kriteriju podjele, terminali mogu biti mjesta sučeljavanja dvaju ili više prometnih grana (integralni terminali) ili terminali u okviru jedne prometne grane (granski terminali).

Granski terminali mogu biti: željeznički, cestovni, zračni, poštanski itd.

Integralni terminali su suvremeni terminali na kojim se susreću najmanje dvije prometne grane.

4

U integralne terminale mogu se svrstati:

a) lučko-željeznički terminali

b) lučko-cestovni terminali

c) lučko-željezničko-cestovni terminali

d) lučko-riječno-željezničko-cestovni terminali

e) željezničko cestovni terminali (i obratno)

f) željezničko-cestovno-riječni terminali

g) cestovno-riječni terminali

h) cestovno-zračni terminali

i) poštansko-željeznički terminali

j) poštansko-zračni terminali itd.

5

Drugi kriterij podjele je podjela terminala u dvije osnovne skupine:

a) terminali za unitizirane (okrupljene) terete, i

b) terminali za kombinirane transporte.

U specijalizirane terete za unitizirane teretemogu se svrstati: kontejnerski terminali, RO-RO terminali, LASH-terminali, huckepack-terminali, kontejnerski/ huckepack-terminali i drugekombinacije.

U specijalizirane terminale za kombinirane transportemogu se svrstati: terminali za suhe terete (ugljen, rudu, žitarice i dr.), terminali za tekuće terete (naftu, kemikalije i dr.), terminali za plinove, terminali za lako pokvarljivu robu (južno voće, riba, meso i dr.) itd.

6

Treći kriterij podrazumijeva razvrstavanje terminala prema njihovom zemljopisnom položaju, tj. prema tome da li se nalaze na moru ili na kopnu. Prema toj podjeli, svi terminali moguse razvrstati u samo dvije osnovne skupine: lučki terminali i kopneni terminali.

Lučki terminali mogu se definirati kao čvorište morskih i kopnenih prijevoznih putova organizirano i opremljeno za prihvat, prikupljanje, pripremu te otpremanje putnika ili velikih količina tereta (robe) određene vrste prekrcavanjem s morskih na kopnena prijevozna sredstva i obratno.

7

Lučki terminali mogu biti: a) višenamjenski i univerzalni terminali b) kontejnerski terminal c) Roll-on/Roll-off (RO-RO) terminali d) terminali za promet teglenica (LASH-terminali) e) terminali za suhe rasute terete (uglje, željezna ruda i dr.) f) terminali za prekrcaj fosfata i kalija g) terminali za prekrcaj žitarica h) terminali za prekrcaj nafte i naftnih derivata i) terminali za prekrcaj ukapljenih plinova j) terminali za prekrcaj opasnih tereta k) terminali za prekrcaj drva i drvnih prerađevina l) terminali za prekrcaj teških i vrlo teških tereta m) terminali za prekrcaj južnog voća i prehrambenih

proizvoda n) terminali za prekrcaj životinja (stoke) o) putnički terminali p) ostale izvedbe lučkih specijaliziranih terminala. 8

Metodologija procjene kapacitete lučkih terminala

Razvitak jediničnog tereta suvremene tehnologije transporta i nove tehnike rukovanja teretom intenzivno su utjecale na promjenu tehničko-tehnoloških obilježja luka.

Radne operacije rukovanja teretom između broda i kopna u uvjetima lučkih terminala zahtijevaju, s obzirom na svoju složenost, razmatranje mnogobrojnih varijabilnih čimbenika.

Tako primjerice, brzina iskrcaja i ukrcaja nije stalna, već ovisi o vrsti tereta, vrsti broda, načinu slaganja tereta, tehničkim obilježjima prekrcajnih sredstava, vještini radnika i nizu drugih utjecajnih čimbenika.

9

Slična ovisnost može se utvrditi i za druge bitne elemente i pokazatelje lučkog procesa.

S obzirom na brzo "raslojavanje" strukture generalnog tereta i uključivanje njegovog sve većeg dijela u suvremene integralne transportne sustave, bitno je da se obilježja svih relevantnih značajki kreću oko nekog prosjeka, te da se mogu mijenjati unutar granica, prema potrebi, ovisno o vanjskim uvjetima.

Definiranje parametara bitnih za funkcioniranje lučkog proizvodnog sustava može se izvesti analizom lučkog procesa što ga obilježavaju fizička svojstva tereta i veličine u protoku roba u pojedinim elementima sustava.

Pri procjeni kapaciteta lučkih terminala i potrebnih površina potrebno je uzeti u obzir etapnost izgradnje u kontekstu cjelovite izgradnje lučkog sustava.

10

U prvoj fazi teretna i putnička luka nisu bile posebno odvojene, a lučki pristani su se koristili za putnički i teretni promet.

U drugoj fazi razvitka luke odvaja se teretna i putnička luka, ali količine roba u prometu još uvijek ne zahtijevaju izgradnju posebnih terminala.

Treća faza u razvitku luka najčešće se ogleda kroz izdvajanje zasebnog terminala za rasute terete (žitarice, ugljen, željeznu rudu).

11

U četvrtoj fazi razvitka luke, uz veći promet rasutih tereta, obično se javljaju i veće količine jediničnih tereta (kontejneri), ali se prekrcaj još uvijek izvodi obalnim ili mobilnim lučkim dizalicama.

Peta faza u razvitku luka najčešće se izražava kroz izgradnju višenamjenskih terminala, kao prijelazne faze ka izgradnji specijaliziranih kontejnerskih i ostalih vrsta terminala.

Pojedine luke u svom razvoju preskočile su ovu fazu i odmah posegnule za šestom fazom i izgradnjom specijaliziranih terminala, što se često puta pokazalo slabom procjenom, budući da ostvareni promet nije opravdao očekivanja luka.

12

Razvojne faze luke u izgradnji specijaliziranih terminala

13

Lučki terminali najčešće se smještaju u odvojene lučke bazene (zbog potrebe većih kopnenih površina, a često i zbog potreba sigurnosti) te se ukupni lučki promet alocira i usmjeravana prihvatne i prekrcajne kapacitete pojedinih terminala.

14

Alociranje ukupnog lučkog prometa na specijalizirane lučke bazene – terminale

15

Za uspješnost planiranja i projektiranja terminala od posebnog značaja je primjena odgovarajuće metodologije procjene kapaciteta terminala. Danas se najčešće koriste bazna i simulacijska metoda.

16

Bazna metoda procjene kapaciteta terminala

Bazna metoda primjenjuje se pri analizi lučkih operacija ukrcaja i iskrcaja broda i kopnenih prijevoznih sredstava, te skladištenja tereta na terminalu.

Pojam prometnog kapaciteta pristana najznačajniji je dio bazne metode. Pod prometnim kapacitetom terminala podrazumijeva se ukupan broj jedinica koje na pristranu ili operativnoj obali prelaze s jednog oblika transporta na drugi, a kako je prikazano na slici.

Protok tereta u pojedinim elementima terminala

17

Pri izračunavanju teorijskog ili hipotetskog prometnog kapaciteta terminala za bilo koju prekrcajnu ili skladišnu aktivnost polazi se od pretpostavljenih prosječnih veličina i optimalnih uvjeta rada. Protok tereta u pojedinim elementima terminala.

Na temelju teorijskog kapaciteta uvođenjem odgovarajućih koeficijenata koji sadrže potrebne ispravke (fonda radnog vremena, vremenskog ciklusa i kapaciteta skladištenja) izračunava se stvarni prometni kapacitet terminala.

Ovom metodologijom procjenjuje se kapacitet terminala prema pojedinim aktivnostima, a kapacitet svake pojedine aktivnosti može biti uvećan ili umanjen ovisno o tehničkoj opremljenosti terminala.

18

Simulacijska metoda procjene kapaciteta terminala

Simulacijom realnog lučkog sustava, primjenom elektroničkog računala omogućen je daljnji razvitak metode analize i procjene kapaciteta lučkih terminala.

Simulacijom se rješava problem promatranjem ponašanja dinamičkog modela sustava u vremenu, a upotrebljava se za sve numeričke metode rješavanja modela.

Modeliranje se odnosi na vezu između realnog sustava i modela, a simuliranje na vezu između elektroničkog računala i modela.

Za simulaciju odvijanja lučkog procesa potrebno je u matematičkom obliku prikazati protok tereta (robe) kroz terminal od mjesta dopreme do mjesta otpreme.

19

Pritom se razmatraju sljedeće osnovne veličine:

vrsta i dinamika dolazaka brodova,

tehničko-tehnološka opremljenost

(broj pristana,kapaciteta iskrcaja i ukrcaja),

veličina skladišnog prostora,

obrt robe kroz skladište.

Kao ključni element uključuje se ispitivanje utjecaja godišnjeg prometa koji određuje ponašanje simuliranog sustava terminala.

20

Simulacijskom metodom može se za postojeći i povećani promet terminala istražiti sljedeće promjene:

promjena prekrcajnih mogućnosti terminala,

promjena prihvatnih mogućnosti terminala

promjena vremena obrta robe u skladištu,

promjena skladišnog kapaciteta terminala.

21

Prekrcajna mogućnost terminala može se izraziti prosječnim vremenom zadržavanja broda na pristanu, uz nepromjenjenu količinu tereta po brodu i odgovarajući učinak iskrcaja i ukrcaja.

Prihvatne mogućnosti terminala definirane su brojem raspoloživih pristana. Simulacijskim modelom može se postaviti pitanje utjecaja postojećeg i povećanog broja pristana na protočnu moć terminala.

Obrt robe ovisi o prosječnom zadržavanju robe u skladištu. To je brojčana veličina kojom se u modelu opisuje propusnost skladišta.

Skladišni kapacitet terminala može se izraziti korisnom površinom u m2, u odnosu na pretpostavljenu količinu godišnjeg prometa, a njegova postava može se prikazati varijabilnim prihvatnim i prekrcajnim mogućnostima terminala.

22

Postavljenim varijantama rješenja mogu se istražiti sljedeći pokazatelji:- postotak brodova koji su pristali bez čekanja,- red brodova koji čekaju na sidrištu,- vrijeme čekanja brodova na sidrištu,- ukupno vrijeme zadržavanja brodova u luci,- iskoristivost pristana,- stanje skladišta i iskoristivost skladišta,- udio (%) brodova koji nisu iskrcani zbog popunjenosti skladišta,- tjedne otpreme i odaslani broj prometnih jedinica itd.

23

Rezultati simulacije za potrebe analize rezimiraju se tablično i grafikonom za različite tipove prikaza koji pružaju niz informacija za više varijanata.

Tablica minimalno potrebnog broja pristana u ovisnosti o godišnjem prometu i vremenu zadržavanja brodova na pristanu

24

Grafikon odnosa vremena zadržavanja broda u luci u ovisnosti o broju pristana i godišnjem prometu

25

Planiranje površina za razvitak terminala

Planiranje smještaja terminala s obzirom na potrebne površine, započinje s idejom o izgradnji i traje sve dok se terminal ne izgradi.

Planiranje površina terminala je neprekidan proces, koji se ne završava ni u trenutku prvog osnovnog plana, jer njegova ograničena provedba može imati nesagledive posljedice u daljnjem razvitku terminala.

Jednom definirana ograničena površina terminala može u budućnosti postati nepremostiva prepreka razvitku suvremenih tehnologija prekrcaja.

26

Između veličine prometa terminala i potrebne površine postoji funkcijski odnos koji je izravno proporcionalan. Zato je problem planiranja površina terminala potrebno svestrano analizirati, već u začetku izrade plana.

Uz potrebnu morsku površinu (akvatorij) lučki terminal mora raspolagati i s odgovarajućom kopnenom površinom koja se razmatra s obzirom na namjenu koju ima u ukupnom lučkom prostoru.

27

S obzirom na namjenu ukupna kopnena površina obuhvaća:

1. obalne operativne površine koje čine: obale, gatovi i lukobrani,

2. skladišne površine namijenjene kratkotrajnom i dugotrajnom uskladištenju tereta,

3. prometne površine koje čine: željezničke i cestovne prometnice, cjevovodi, transporteri, parkirališta itd.

4. površine za smještaj i funkcioniranje lučke industrije: površine za preradu, doradu i oplemenjivanje robe, transporterske i cjevovodne staze itd.,

5. površine za smještaj prekrcajnih sredstava, uslužnih djelatnosti, lučke operative i drugih korisnika terminala koje čine: površine za transportna sredstva, servisne stanice, radionice za održavanje, suhi dokovi itd.

6. površine za poslovne potrebe: dobavljača, skladišta za dugotrajno uskladištenje i čuvanje robe, agencija, carine, poslovnih zgrada, prehrane, kupatila, garaža itd.

28

Površine za operativne potrebe terminala

Porastom obujma prometa tereta u lukama, rasle su potrebe za kopnenim površinama u funkciji kompenzatora razlike između veličine broda, njegova tereta i kopnenih vozila.

Zbog toga osnovu za ocjenu veličine operativnih površina terminala, uz ostale čimbenike, određuju 3 najvažnija parametra:

1. brod sa svojom veličinom i nosivošću

2. vrsta i svojstva tereta koji se dovozi ili odvozi brodom

3. godišnji promet terminala.

29

Vrijeme boravka broda u luci najvećim dijelom ovisi o učinku iskrcaja ili ukrcaja tereta, što ovisi o funkciji veličine broda, a dobije se iz relacije:

Q = f(D)

gdje je:

Q – učinak iskrcaja ili ukrcaja broda

D – korisna nosivos broda.

Glavnina tereta zadržava se na skladištu čiji je kapacitet proporcionalan količini tereta, te se za veličinu površine skladišta (A) može postaviti relacija:

A = f(D)

Prikazana relacija pokazuje da je kapacitet skladišta, odnosno njegova površina u korelaciji sa veličinom broda, odnosno nosivošću broda.

30

Učinak rukovanja teretom između broda i kopna odražava se na veličinu prostora na kopnu, koji u svojstvu skladišta služi kao kompenzator između iskrcane i odvezene količine tereta s terminala, a kako je prikazano na slici.

Međuovisnost veličine broda i obalne operativne površine

31

Vrsta tereta te njegova fizička i kemijska svojstva bitno utječu na definiranje potrebnog prostora za rukovanje i skladištenje na terminalu.

Stoga je za definiranje potrebnog prostora nužno poznavati faktor skladištenja tereta koji ovisi o:

odnosu obujma i težine tereta

dopuštenom opterećenju skladišnih zidova

dopuštenoj visini slaganja

vrsti prekrcajnog sredstva

veličini prostora potrebnog za razvrstavanje tereta

veličini prostora potrebnog za ukrcaj i iskrcaj kopnenih transportnih sredstava

sigurnosnom prostornom faktoru.

32

Analizom navedenih točaka dobiva se faktor skladištenja u obliku jedinice težine po jedinici površine koji se može upotrijebiti u proračunu potrebnog prostora za svaki razmatrani teret.

Utjecaj faktora skladištenja na zauzetost površine različit je za pojedine vrste tereta i uvjete rada lučkih terminala, odnosno, od ukupne površine terminala, a ovisno o vrsti tereta i tehnologiji transporta, 50 do 70% prostora odnosi se na potrebe površina za skladištenje tereta.

33

Utjecaj faktora skladištenja na zauzetost površine

34

Kopnene površine za uslužne potrebe terminala

Kopnene površine za uslužne potrebe terminala obuhvaćaju prometne površine terminala, površine za opskrbu i servisne instalacije, površine za komercijalne aktivnosti i korisnike lučkih usluga, te površine za lučku industriju.

Ceste, željeznički kolosijeci, cjevovodi, transporteri, staze za električne vodove, telefonske linije, vodovod i kanalizacija zauzimaju oko 10% ukupne površine i ne mogu se koristiti za rukovanje teretom.

Izuzev navedenog, na terminalu valja predvidjeti i površine za opskrbu te servisne instalacije, a što ovisi o ukupnim zahtjevima terminala koje karakterizira potreban broj servisnih instalacija, broj opreme u svakom servisnom kanalu, razgranatost, izvedba (podzemna ili nadzemna) i potreba održavanja. 35

Potrebno je osigurati i poseban prostor na terminalu za komercijalne aktivnosti terminala i poslovnih partnera, odnosno:

poslovni prostor za komercijalno poslovanje

prostor za obradu brodova i špediciju

prostor za agencije

prostor za carinska i specijalizirana skladišta.

Pored navedenog, na prostoru terminala valja predvidjeti površine za servise luke:

radionice za održavanje prometne infrastrukture

radionice za održavanje lučke i prekrcajne mehanizacije

radionice za održavanje instalacija

radionice za popravak ambalaže, zaštitu i pakiranje tereta.

36

Prostor za navedene aktivnosti razlikuje se obzirom na vrstu i namjenu terminala, veličinu prometa i navika krcatelja i brodara.

Kada se u okviru terminala razvija ili se namjerava razvijati određena lučka industrija koja se temelji na uvoznim sirovinama, potrebno je osigurati i odgovarajuće površine za takav razvoj.

37