sveu ýiliŠte u rijeci ekonomski fakultetoliver.efri.hr/zavrsni/1009.b.pdf · sveu ýiliŠte u...

SVEU ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

OCJENA ISPLATIVOSTI

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

OCJENA ISPLATIVOSTI

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Projektni menadžment

Mentor: prof. dr. sc.

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081126261

Rijeka,2015.

SADRŽAJ

1 UVOD..................................................................................................................1

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja............................................................................. 1

1.2 ............................................................................... 1

1.3 Svrha i ciljevi istraživanja ................................................................................................ 2

1.4 Znanstvene metode........................................................................................................... 2

1.5 Struktura rada ................................................................................................................... 2

2 Koncept, definicija i bitne karakteristike projekta........................................4

2.1 Definiranje projekta.......................................................................................................... 4

2.1.1 Podjela projekta ........................................................................................................ 5

2.1.2 Životni ciklus projekta .............................................................................................. 5

2.1.3 Pojam projektog menadžmenta i projektnog menadžera .......................................... 6

3 - kamp „Punta“ ................................................................8

3.1 Turizam ............................................................................................................................ 8

3.1.1 Turizam u Hrvatskoj ................................................................................................. 8

3.1.1.1 Struktura iskorištenih kapaciteta smještaja........................................................ 9

3.1.1.2 Kampovi i njihova zastupljenost ..................................................................... 11

3.1.1.3 Raspodjela turista prema županijama .............................................................. 13

3.2 Iniciranje projekta .......................................................................................................... 14

3.2.1 Definiranje projekta, ideju te ciljeve....................................................................... 14

3.2.2 Dimenzija vremena, obuhvata i kvalitete................................................................ 15

3.2.3 Podjela projekta (životni ciklus) ............................................................................. 16

3.2.4 Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine na projektu................................ 17

3.2.5 Swot analiza projekta.............................................................................................. 18

3.2.6 Identifikacija i analiza potencijalnih rizika............................................................. 20

3.3 Planiranje projekta.......................................................................................................... 20

3.3.1 Dinamika realizacije ulaganja................................................................................. 20

3.3.2 Gantogram............................................................................................................... 22

3.3.3 Ekonomsko financijska analiza............................................................................... 23

3.3.3.1 Izvori finanaciranja.......................................................................................... 23

3.3.3.2 ................................................................................ 24

3.3.3.3 Amortizacija .................................................................................................... 28

3.3.3.4 Projekcija prihoda............................................................................................ 29

3.3.3.5 Projekcija rashoda............................................................................................ 30

3.3.3.6 ...................................................................................... 32

3.3.3.7 Ekonomski tok................................................................................................. 33

3.3.3.8 Financijski tok ................................................................................................. 35

3.3.3.9 Analiza osjetljivosti ......................................................................................... 37

3.3.4 ........................................................... 38

3.4 Izvedba projekta ............................................................................................................. 39

3.4.1 Analiza tržišta ......................................................................................................... 39

3.4.2 Zadovoljavanje uvjeta za kategorizaciju................................................................. 40

3.5 .................................................................................................... 46

4 Perspektive razvoja poslovanja......................................................................47

5 ..........................................................................................................49

Literatura................................................................................................................50

Popis tablica, grafova i shema...............................................................................52

1 UVOD

Projekt

rezultat. Za razliku od procesa, koje su neprekidne i mogu se ponavljati, projekti

su vremenski nizacije i

razvoj projekata od iznimne važnosti.

projekt izrade . Razlog

ujedno ne narušava prirodno okruženje.

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja

lokacija samog kampa te pogodnosti koje se pružaju gostima.

Problematika

kampa na otoku Ugljanu. Dok je objekt istraživanja sama infrastruktura kampa.

1.2

Glavna hipoteza:

H0: Isplativ projekt je rezultat kvalitetnog i dobro strukturiranog poslovnog plana.

H1: Projektni menadžer glavni je pokreta projekta

H2: Ekonomsko financijska analiza dokazuje isplativost i likvidnost ulaganja

H3: Trenutna konkurencija ne predstavlja prijetnju projektu

H4: Projektnim upravljanjem do boga enja ponude kampa

1

1.3 Svrha i ciljevi istraživanja

Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja, te radnim hipotezama, definirani su svrha i

ciljevi istraživanja.

Ciljevi istraživanja su otkriti u kojoj mjeri je projekt isplativ ili neispativ, kolika je uloga

projektnog planiranja, definiranje konkurencije te koji su m

Definirati teoretske pojmove turizma i kamping turizma. Objasniti ulogu projektnog menadžera.

Analiziranje poslovne okoline u kojem bi se projekt trebao razvijati. Ukoliko istraživanje

rezultira sa pozitivnim ishodom provedenih analiza stvaraju se uvjeti za nastavak bavljenja

projektima i projektnim poslovanjem. Svrha istraživanja je otkriti omjer potrebne investicije,

rada i zemlje kako bi se uspješno poslovalo.

1.4 Znanstvene metode

Da bi znanost bila znanstvena potrebne su joj metode kojima se formuliraju teorije o svijetu, ali

ujedno se tako i provjeravaju svoje teorije.

Induktivna i deduktivna metoda

Metoda analize

Metoda dokazivanja

Metoda deskripcije

Metoda kompilacije

1.5 Struktura rada

r

ze, svrha i ciljevi istraživanja. Potom su navedene

korištene znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.

Drugi dio rada ima naslov Koncept, definicija i bitne karakteristike projekta. U ovom dijelu rada

definiraju se teoretski pojmovi koji su potrebni za razumijevanje tematike kojom se rad bavi.

2

se naziva perspektivama razvoja projektnog

poslovanja

postavljena radna hipoteza.

3

2 Koncept, definicija i bitne karakteristike projekta

U ovom poglavlju bit e

projekt po njegovim djelovima, prikazati životni ciklus projekta te pojam projektni menadžment

i projektni menadžer.

2.1 Definiranje projekta

Projekt

T su

transformacije, determiniranost resursa, inovativnost organizacije, ri

pomak. Projekt proizvod,

usluga ili rezultat. U odnosu na operacije, koje se ponavljaju i neprekidne, projekti

su vremenski og organizirati na svim razinama

koji ne

. Jedni od

najuspješnijih projekata su se javljal

Poslovanje irana eksploatacija prethodno projektiranih procesa

realizaci

iljno usmjerenim procesima. Kontinuiranim procesima

postiže se stabilnost funkcioniranja i efikasnost poslovanja, a jednokratnim procesima

(projektima) fleksibilnost i adaptibilnost promjenama okoline. Današnji poslovni svijet obilježen

ju s kontinuiranim procesima

( Projektni menadžment -

upravljanje razvojnim promjenama, Efri, Rijeka, 2010.).

4

2.1.1 Podjela projekta

Projekti se mogu

evi i tehonologija realizacije mogu se

kti

kod kojih se pr manje zadanih mjernih kriterija,

ltatno može tek vjerojatno odrediti i osvariti,

k

rezultati prethodno izvedenih aktivnosti definiraju

rea ( Projektni menadžment - upravljanje razvojnim

promjenama, Efri, Rijeka, 2010.).

Projekt se može

povrat financijskih ulaganja iz novostvorene vrijednosti, odnosno profita stvorenog ili

realizacijom ili eksploatacijom projekta. Primjer takvih projekata su komercijalni projekti koje

izvode projektno orijentiranje organizacije, kao i interni projekti razvoja novih proizvoda,

projek

ulaganja u njihovu realizaciju neposredno komercijalizacijom ili eksploata

neizravno poboljšanjem uspješnosti funkcioniranja višeg sustava, koji definira namjenski cilj

projekta. Takvi su infrastrukturni projekti te projekti razvoja organizacije, projekti razvoja

oja kvalitete (

Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb, 2005.).

2.1.2 Životni ciklus projekta

realizacije projektnih

ciljeva, projekti se dijele na proje tni ciklus. Životni ciklus

ealizacijom projekta do

ostvarenja projektnih ciljeva (Hendija, Z., 2004, Obilježja kamping turizma u Europi, Turizam

Vol. 52 (3)). Životni ciklus je sp a

5

ciklusa kroz koje prolazi

realizacija projekta mogu se podijeliti kao:

iniciranje i aktiviranje realizacije projekta,

planiranje i organizacija logistike projektne realizacije,

,

izacije projekta.

2.1.3 Pojam projektog menadžmenta i projektnog menadžera

promjena emeljne potencijale kontinuirane

uspješnosti njegovog poslovanja (

potrebe turizma. Hrvatski

radova,Vol.1 No.1. Dostupno na:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=82496). Projektni menadžment

kao znanstvena disciplina koja sustavno razvija teorijske postavke za definiranje smjernica

nosti projektnog

menadžmenta kao suvremenog pristupa upravljanju razvojnim promjenama još uvijek je

kako bi se zadovo

pogledu obuhavata, vremena, troška i kvalitete izvedbe projektnog proizvoda (

Primjena projektnog menadžmenta u BOT modelu javno-privatnog partnerstva u hrvatskom

turizmu. Ekonomski pregled, Vol.63 No.9-10. Dostupno na:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=132296). Okolina, odnosno

konte

Životni ciklus, odnosno kompleksnost projekta, stajališta interesno utjecajne skupine, vještine

ki socio-ekonomski utjecaji kontekstualni s

(Vlahov D.,

Ekscentar,No.16. Dostupno na:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=152873).

6

Projektni menadžer, za razliku od funkcijskih menadžera, osim uskog poznavanja funkcijskog

resursa. Treba poznavati probleme izvan uskih funkcijskih granica i razvijati koherentnu sliku

rganizacije. Projektni menadžer mora biti

poznavati i razumijeti djelovanje organizacijskih i izvanorg

( Tourism

and Hospitality Management,Vol.12 No.1. Dostupno na:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=92891).Sustavskim pristupom

projektni menadžer traži optimalna rješenja, razvija strategiju rješavanja problema optimalne

realizacije projekata

pritom samo podloga prosudbi i intuiciji donositelja odluke (Hauc, A.: Projektni menadžment i

projektno poslovanje, M.E.P. Consult, Zagreb, 2007).

7

3 - kamp „Punta“

Kako bi realizacija projekta bila uspješna potrebno je prvo složiti detaljan plan razvoja,

definiranje svih segmenata te projekcija financijskih pokazatelj je

3.1 Turizam

Turizam predstavlja skup odnosa i pojava koje proizlaze iz boravka stranaca u nekom mjestu,

taj boravak ne podrazumijeva promjenu prebivališta i nije vezan za sticanje zarade.

Turizam se može definirati kao svako putovanje kojemu nije cilj obavljanje privrednih

djelatnosti. Turisti su osobe ili pojedinci koji putuju najmanje 24 sata van mjesta stalnog

dana (27/08/2015 https://bs.wikipedia.org/wiki/Turizam).

3.1.1 Turizam u Hrvatskoj

Najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj je turizam. Stoga se mnogo pažne posv je upravo

za odmor, ali i rekreaciju. S obzirom na

Bogata t onuda Hrvatske sastoji se , od , kulturnog, zdravstvenog,

kongresnog, zdravstvenog, pustolovnog, seoskog, ekološkog, vjerskog,

zdravstvenog, lovnog ili ribolovnog turizma. Ponuda sadrži i višednevna krstarenja na

jedrenjacima, popularnost postiže sve više zastupljeniji naturizam i sve razvijeniji robinzonski

turizam. Osim na kopnu, robinzonski turizam, je u ponudi na osamljenim otocima duž cijele

Jadranske obale, ali uglavnom su najpoznatije destinacije na uspljenim svjetionicima

(27.08.2015 https://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam_u_Hrvatskoj).

godine.

8

Tablica 3.1

Dolasci

VI. 2014 VI. 2015 VI. 2014 VI. 2015struktura

% po dolasku

Ukupno 1 832 442 1 907 030 8 708 442 8 742 000 100 4,6

turisti160 483 187 880 537 709 644 555 7,4 3,4

Strani turisti

1 671 959 1 719 150 8 170 733 8 097 445 92,6 4,7

– Turizam u lipnju 2015. Pregledano 27.08.2015.

Dostupno na: http://www.dzs.hr/

90,4 % u odnosu na strane turiste u ovom razd

turista i to za 74.588 turista. Tako je u lipnju 2015. godine bilo ukupno dolazaka 1.907.030

turista. Teku e

1.531.270 turista.

Što je u lipnju 2014. godine dosegl

3.1.1.1 Struktura iskorištenih kapaciteta smještaja

e

9

Tablica 3.2lipnju 2014. i 2015. Godine

VI. 2014. VI. 2015.

indeksi

VI. 2014. VI. 2015.

indeksi

VI. 2015.VI.

2015.

VI. 2014.VI.

2014.Ukupno 1 832 442 1 907 030 104,1 8 708 442 8 742 000 100,4

smještaj797 889 830 553 104,1 3 089 935 3 116 640 100,9

Odmarališta i 586 690 645 987 110,1 2 979 863 3 139 500 105,4

Kampovi i prostori za kampiranje

420 245 410 835 97,8 2 598 416 2 459 653 94,7

Ostali smještaj 27 618 19 655 71,2 40 228 26 207 65,1



Od ukupnih dolazaka u lipnju 2014. godine koji iznose 1.832.442, dolazaka je najviše bilo

najzastupljeniji smještaj su od

slijede kampovi i prostori za kampiranje sa 420.245 dolazaka zatim ostali smještaj sa 27.618

turista u odmarališta za 10,1 % u odnosu na lipanj 2014. godine. Kampovi i prostori za

kampiranje su u lipnju 2015. godine zabilježili pad dolazaka turista u odnosu na lipan 2014.

godine u visini od 9.410 dolazaka. Odnosno 2,2 % manje dolazaka je bilo u lipnju 2015. godine

u odnosu na lipanj 2014. godine.

iznosu od 3.089

2014. godine za 0,4 %.

10

razdoblje prethodne godine. Jedino k u lipnju 2015. godine u

odnosu na lipanj 2014. godine za 5,3 %.

3.1.1.2 Kampovi i njihova zastupljenost

Kamp

Kamp naselje

Kampiralište

Kamp odmorište

Kamp je objekt u kojem se gostima pružaju usluge kampiranja, odnosno u to spadaju smještaju

na otvorenom, ali

u kampu, Kamp

usluge u

drugim oblicima

rekreacije koje je mogu na otvorenom prostoru u kampu (Ministarstvo turizma;

Pravilnik o razvrstavanju , minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova

iz skupine “kampovi u druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj”; Pregledano: 28.08.2015.

Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_75_2493.html).

Kamp naselje mora sadržavati objekte koji pružaju usluge usluži aka te

(Hendija, Z., 2004, Obilježja kamping turizma u Europi, Turizam Vol. 52

(3)). Kampiralište je objekt gdje se pružaju usluge kampiranja sa pokretom opremom koja je u

posjedu gosta te može imati najviše 30 smještajnih jedinica. Kamp odmorište je za one goste

koji om kamping opremom.

vrstama kampa.

11

Tablica 3.3lipnju 2014. i 2015. Godine

Dolasci

VI. 2014.

VI. 2015.

indeksi

VI. 2014. VI. 2015.

indeksi

VI. 2015. VI. 2015.

VI. 2014. VI. 2014.

Kampovi 407 611 394 966 96,9 2 538 401 2 383 035 93,9

Kampirališta 5 645 5 858 103,8 23 054 25 095 108,9

Kamp-odmorišta 937 965 103 2 913 2 909 99,9

Kampovi u 6 052 7 025 116,1 34 048 39 154 115

Prostori za kampiranje

izvan kampova- 2 021 - - 9 460 -



U lipnju 2014. godine

odmorišta sa 937 dolaska, a za prostore za kampiranje izvan kampova u lipnju 2014. godine

nema dostupnih podataka. U lipnju 2015. godine smanjuje se broj dolazaka u kampove za 3,1 %

u odnosu na lipanj 2014. godine. Kapirališta su zabilježila porast broja dolazaka u lipnju 2015.

godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 3,8 % te iznosi 5.858 dolazaka. Kampovi

vima im

Broj dolazaka u Kamp od lo te u lipnju 2015. godine iznosi 965

dolazaka.

i dolasci turista za lipanj 2014. godine te je

vario je pad broj

% u lipnju 2015. godi

nju

12

j 2014. godine.

Zabilježen je va u iznosu

3.1.1.3 Raspodjela turista prema županijama

, na Jadranu zabilježeno

8.421.857

županijama za lipanj 2015. godine.

Grafikon 3.1 pnju 2015. godine



Primorsko-

-dalmatinska županija sa ostvarenih ukupnih

0

500000

1000000

1500000

2000000

2500000

3000000

Ukupno

13

-

Šibensko- -senjska sa

2015. godine.

3.2 Iniciranje projekta

projekta.

3.2.1 Definiranje projekta, ideju te ciljeve

va b

smještajnim kapacitetima.

netaknutu prirodu, mir i tišinu uz poneke organizir prilika za

otvaranjem jednog takvog kampa na otoku Ugljanu. atni broj

Sama ideja je potekla

od investitora koji je porijeklom sa otoka Ugljana te svake godine ljetuje u Batalaži, mjesto

sklopu objekata, a u bližoj okolici je

neposrednoj blizini o

Investitor ovog projekta je tvrtka Punta d.o.o., a predmet navedenog projekta je nabava potrebnih

papira i dozvola, adaptacija zemljišta, postavljanje potrebne infrastukture te zapošljavanje

kadrova. Ovom investicijom otvorio bi se kamp sa 2* i broj smještajnih kapaciteta bio bi50

jedinica.

Ciljevi projekta su jednako važni kao i projektne ideje te se moraju pomno i temeljito odrediti.

Identificiranjem stvarne potrebe potencijalnog klijenta je važan korak

projekta te to predstavlja temelj uspjeha cijelog projekta. Ciljevi moraju biti jasno definirani,

kvalitativno i kvantitativno te moraju biti vremenski uvjetovani u obliku roka završetka izrade

projekta. Glavni cilj projekta je atraktivnom lokacijom i kvalitetnom

gostiju te samim time pridonijeti lokalnom razvoju.

14

SAŽETAK ULAGANJA:

INVESTITOR Punta d.o.o.

Adresa: Batalaška ulica 2, 23275 Ugljan

MB 82618645

OIB 14653688772

Žiro- -1041272170 Privredna Banka Zagreb

Kontakt: [email protected]

mob: 00385 98 1111221

NAZIV PROJEKTA “Punta”

Karakter: Investicija

Cilj investicije: adaptacija zemiljišta i opremanje istog u svrhu

uspješnog obavljanja djelatnosti

01.01.2017 godine

Ekonomski vijek: 5 godina

BROJ ZAPOSLENIH 1 vlasnik i 2 djelatnika

LOKACIJA otok Ugljan, mjesto Ugljan

3.2.2 Dimenzija vremena, obuhvata i kvalitete

e planira ostvariti projekt je jedna godina. Složena administracija i

birokracija

vanja potrebnih dozvola.

Adaptacija zemljišta nije složena, pošto je na relativno ravnom terenu te se nalazi u borovoj šumi

što je zapravo i pogodno za ovakav projekt. Najbitniji segment cijelog projekta je angažirati se u

oglašavanju kampa, osmisliti marketin

prvih nekoliko godina poslovanja. Ukoliko se kamp pokaže kao pozitivnom destinacijom

15

Ugljan. Naravno, kvalitetnim marketing planom prvo se mora definirati skupina ljudi

Cjelokupna investicija bi se

okalne

3.2.3 Podjela projekta (životni ciklus)

Prvi korak ka realizaciji projekta je osnivanje (d.o.o.). To je

ruštva koji zahtjeva minimalno sre

(Birin A., 2009, Stanje i

perspektive razvo

Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i hoteljerstvu, Opatija). Potom je nužno dobiti sve

e

što

dozvola te uporabna dozvola. S obzirom na zemljište koje je dob u potpunosti

je definirano u katastru te ima sve potrebne pravne papire se posebne komplikacije

Nakon dobivenih potrebnih dozvola i dokumenta potrebno je isplanirati cijeli tok projekta.

Logistika jelokupnom

procesu planiranja. U to spada v struktura

zaposleni kacija tko je glavni odgovoran te

bezbolnije. Posebnu pažnu treba obratiti na marketing koji svojom funkcijom nudi široku paletu

usluga i pogodnosti. Planira se usmjeriti na internet oglašavanje gdje bi se istaknule dodatne

pogod

turistima tokom ljetne sezone pa se zbog toga uvijek

Jedan od njih je i „Šetemoni Ugljanskih guštov“ koji se odvija u mjestu Ugljan. To su zapravo

e odvijaju kroz nekoliko tjedana, prezentiranje autohtonih proizvoda,

sportske manifestacije i turn

kada je Ugljanska fešta na glavnom trgu uz

16

izleti

kao i izleti na druge otoke u zadarskom arhipelagu. Grad Zadar je udaljen svega

Dugom otoku i

Glavni menadžer je u svakom trenutku prisutan na mjestu odvijanja projekta. On je koordinator,

voditelj realizacije i nadležan za svaki segment projekta. To je potrebno kako bi se u bilo kojem

trenutku moglo primjetiti ukoliko je nešto promaklo, krivo se izvršilo te ispraviti isto prije nego

svoje vještine kroz pogreške iz prethodnog projekta.

3.2.4 Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine na projektu

projektu je uskl

kupovina potrebnog materijala, marketing, zapošljavanje kadrova te uspješno postavljanje

Izazovno je za

unat puno radnog iskustva.

dok pod unutarnjim utjecajnim skupinama podrazumijevamo projektnog menadžera koji je

smješteni u privatnom smještaju vlasnika kampa. Možda najutjecanija skupina su konkurenti koji

naravno postoje, ali ne u bližoj okolici. Zapravo, u Batalaži postoji mali kamp kapaciteta 10

p

istom.

17

3.2.5 Swot analiza projekta

Swot analizu pr

slabosti

se može pretvoriti u prednost ili slabost (Božac M. G., 2008., SWOT analiza i TOWS matrica –

Ekonomska istraživanja,Vol.21 No.1. Dostupno na:


18

Shema 3.1 SWOT analiza za Kamp „Punta“

Izvor: Izrada studenta

amp ima. Osim prirodne

ljepote kojom obilujesam kamp, tu su i povezanost sa kopnom te blizina Nacionalnih parkova i

Parkova prirode, a to je bitno jer su gosti koji odmaraju u kampu poznati kao ljubitelji prirode.

Glavna slabost bi bila nedovoljno poslovno

utjecati na cjelokupan razvoj projekta. Ukoliko vodstvo menadžerice nije konzistentno i ona ne

reagira na nepravilnosti projekt bi se mogao znatno ugroziti.

Snage

• Lokacija• Pogodno klimatsko obilježje• Razvijanje lokalnog turizma• Ljetni zabavni program - "Šetemoni

Ugljanskih guštov"• Povezanost sa Zadrom• Blizina Kornata• Bliskost projektnog menadžera sa

lokalnim stanovništvom• Vlastito zemljište• Sezonsko zapošljavanje studenta•

Slabosti

• Nema masovnog turizma• Nedovoljno poslovno iskustvo

menadžera• neiskusni zaposlenici• financijska slabost

Prilike

• Izlazak svjetskih ekonomija iz krize• Ulazak Hrvtske u Europsku Uniju• Popularnost odmora u kampu• Hrvatska kao top ljetna destinacija

Prijetnje

• ovisnost o vremenskim prilikama•

tržište

19

Prilika je izlazak svjetskih ekomonija iz kriza te mo na

Jadranu. Polako se ekonomije stabiliziraju te samim time raste broj do

Republici Hrvatskoj. Ovisnost o vremenskim neprilikama kao vanjska prijetnja je nešto na što je

prirodi. Ako je vrijeme u ljetnoj sezoni kišovito, prohladno i vj

3.2.6 Identifikacija i analiza potencijalnih rizika

Vremenske neprilike jedan su od glavnih rizika. Ukoliko ljetna sezona ima veliki broj kišnih

dana te dana sa nižim temperaturama

ili otkazati rezervaciju. Naime

utj

uv

3.3 Planiranje projekta

Prilikom planiranja projekta zadaju se zahtjevi koji se moraju ispuniti, zadatci koje treba izvršiti,

te zahtjevi za neophodnim resursima i koordinacijom. Plan projekta je dokument koji svim

je uvid u raspored aktivnosti.

3.3.1 Dinamika realizacije ulaganja

20

Tablica 3.4 Dinamika realizacije ulaganja

2016.

IZDACI 635.000,00

1. STALNA SREDSTVA 610.000,00

100.000,00

400.000,00

1.3. Oprema 120.000,00

1.4. Ostala stalna sredstva 15.000,00

2. OBRTNA SREDSTVA 25.000,00

2.1. Sitni inventar 15.000,00

2.2. Ostala sredstva 10.000,00

PRIMICI 635.000,00

1. VLASTITA SREDSTVA 335.000,00

1.1. Novac- gotovina 335.000,00

1.2. Stvari- prava 0

2. KREDIT 300.000,00

2.1. Bankarski kredit 300.000,00

RAZLIKA 0

Izvor: izrada studenta

Planirano je cjelokupno ulaganje završiti u 2016. godini. Izdaci u iznosu od 635.000,00 kn

podijeljeni su na stalna sredstva te obrtna sredstva. Pod stalna sredstva odlazi 100.000,00 kn na

,odnosnosve potrebne dozvole za rad kao što su lokacijska dozvola,

akse,

400.000,00 u koji spadaju svi oni izdaci koji služe za pripremu i završetak kampa. Može se

dalje, potrebno je svaku parcelu odnosno mjesto ograditi

21

Nadalje, obavezatno je imati struju i vodu u kampu pa je stoga potrebno osim dovoda navedenog

priuštiti

trebno je izgraditi sanitarije. Bit oda sa tri tuš kabine te tri

muška zahoda

ema u iznosu od 120.000,00 kn podrazumijeva se

Zadnja

stavka u segmentu izdataka jesu ostala stalna sredstva u koja ubrajamo sva ona sredstva dodatno

potrebna, a da nisu ubrojena u prethodnim stavkama.

Nadalje je potrebno definirati primitke kojima se cijelokupna investicija mora namiriti. Tako je u

ostatak investicije o

3.3.2 Gantogram

vremenski raspored projekta. Gantogram

prikazuje kada pojedina akcija projekta e

njihov pregled. r U

Grafikon 3.2 Gantogram kampa „Punta“


lokacijske i uporabne dozvole odnosno sve potrebno kako bi se dobile navedene dozvole. Nakon

22

sa izgradnom infrastrukture, odnosno sanitarija i recepcije. Potrebno je dodatno urediti okoliš

kampa. Zasadi

traga za

3.3.3 Ekonomsko financijska analiza

Ekonomsko financijska analiza projekta odnosi se na strukturu ulaganja u osnovna i obrtna

dobiti i gubitka (RDG) i ocjena efikasnosti. Na temelju anal

pokretanja projekta.

3.3.3.1 Izvori finanaciranja

su vlastita sredstva, a

drugi izvor je iz dobivenog kredita.

Tablica 3.5 Izvori financiranja

IZVORI FINANCIRANJA IZNOS (u kunama) u %1. Vlastita sredstva 335.000,00 52.756

2. Kredit 300.000,00 47.244Ukupno 635.000,00 100


kredit ima udio u iznosu od 47,24%. Razlika u postotcima prikazuje realnu razliku od 35.000,00

kn.

23

3.3.3.2 kreditnih obveza

ovom dijelu rada razjasniti uvjeti

visina anutita, ukupna otplata te ukupna kamata

stanje glavnici i preostale obveze nakon svake otpl

Tablica 3.6

Glavnica: 300.000,00 kn Kamatnjak: 1,0049%

Kamatna stopa: 6% Ukupni broj rata: 60

Broj godina: 5 Rata (anuitet): 5.799,84 kn

Broj godišnjih rata: 12 Ukupna otplata: 347.990,43 kn

Ukupna kamata: 47.990,43 kn


Kredit u iznosu od 300.000,00 kn dobiven je sa

se dobije da je ukupan

novac banci je 3

47.990,43 kn.

24

Tablica 3.7 Otplatni plan kredita

Broj rata Datum Iznos rate Kamata Otplat.kvota Stanje glavnice

300.000,00

1 1.1.2017 5.799,84 1.500,00 4.299,84 295.700,16

2 1.2.2017 5.799,84 1.478,50 4.321,34 291.378,82

3 1.3.2017 5.799,84 1.456,89 4.342,95 287.035,87

4 1.4.2017 5.799,84 1.435,18 4.364,66 282.671,21

5 1.5.2017 5.799,84 1.413,36 4.386,48 278.284,73

6 1.6.2017 5.799,84 1.391,42 4.408,42 273.876,31

7 1.7.2017 5.799,84 1.369,38 4.430,46 269.445,85

8 1.8.2017 5.799,84 1.347,23 4.452,61 264.993,24

9 1.9.2017 5.799,84 1.324,97 4.474,87 260.518,37

10 1.10.2017 5.799,84 1.302,59 4.497,25 256.021,12

11 1.11.2017 5.799,84 1.280,11 4.519,73 251.501,38

12 1.12.2017 5.799,84 1.257,51 4.542,33 246.959,05

13 1.1.2018 5.799,84 1.234,80 4.565,05 242.394,00

14 1.2.2018 5.799,84 1.211,97 4.587,87 237.806,13

15 1.3.2018 5.799,84 1.189,03 4.610,81 233.195,32

16 1.4.2018 5.799,84 1.165,98 4.633,86 228.561,46

17 1.5.2018 5.799,84 1.142,81 4.657,03 223.904,43

18 1.6.2018 5.799,84 1.119,52 4.680,32 219.224,11

19 1.7.2018 5.799,84 1.096,12 4.703,72 214.520,39

20 1.8.2018 5.799,84 1.072,60 4.727,24 209.793,15

21 1.9.2018 5.799,84 1.048,97 4.750,87 205.042,28

22 1.10.2018 5.799,84 1.025,21 4.774,63 200.267,65

23 1.11.2018 5.799,84 1.001,34 4.798,50 195.469,14

24 1.12.2018 5.799,84 977,35 4.822,49 190.646,65

25 1.1.2019 5.799,84 953,23 4.846,61 185.800,04

26 1.2.2019 5.799,84 929,00 4.870,84 180.929,20

27 1.3.2019 5.799,84 904,65 4.895,19 176.034,01

28 1.4.2019 5.799,84 880,17 4.919,67 171.114,34

25

29 1.5.2019 5.799,84 855,57 4.944,27 166.170,07

30 1.6.2019 5.799,84 830,85 4.968,99 161.201,08

31 1.7.2019 5.799,84 806,01 4.993,84 156.207,24

32 1.8.2019 5.799,84 781,04 5.018,80 151.188,44

33 1.9.2019 5.799,84 755,94 5.043,90 146.144,54

34 1.10.2019 5.799,84 730,72 5.069,12 141.075,42

35 1.11.2019 5.799,84 705,38 5.094,46 135.980,96

36 1.12.2019 5.799,84 679,90 5.119,94 130.861,02

37 1.1.2020 5.799,84 654,31 5.145,54 125.715,49

38 1.2.2020 5.799,84 628,58 5.171,26 120.544,23

39 1.3.2020 5.799,84 602,72 5.197,12 115.347,11

40 1.4.2020 5.799,84 576,74 5.223,10 110.124,00

41 1.5.2020 5.799,84 550,62 5.249,22 104.874,78

42 1.6.2020 5.799,84 524,37 5.275,47 99.599,31

43 1.7.2020 5.799,84 498,00 5.301,84 94.297,47

44 1.8.2020 5.799,84 471,49 5.328,35 88.969,12

45 1.9.2020 5.799,84 444,85 5.354,99 83.614,12

46 1.10.2020 5.799,84 418,07 5.381,77 78.232,35

47 1.11.2020 5.799,84 391,16 5.408,68 72.823,67

48 1.12.2020 5.799,84 364,12 5.435,72 67.387,95

49 1.1.2021 5.799,84 336,94 5.462,90 61.925,05

50 1.2.2021 5.799,84 309,63 5.490,22 56.434,84

51 1.3.2021 5.799,84 282,17 5.517,67 50.917,17

52 1.4.2021 5.799,84 254,59 5.545,25 45.371,92

53 1.5.2021 5.799,84 226,86 5.572,98 39.798,93

54 1.6.2021 5.799,84 198,99 5.600,85 34.198,09

55 1.7.2021 5.799,84 170,99 5.628,85 28.569,24

56 1.8.2021 5.799,84 142,85 5.656,99 22.912,24

57 1.9.2021 5.799,84 114,56 5.685,28 17.226,97

58 1.10.2021 5.799,84 86,13 5.713,71 11.513,26

59 1.11.2021 5.799,84 57,57 5.742,27 5.770,99

26

60 1.12.2021 5.799,84 28,85 5.770,99 0,00


potrebno je isplatiti 60 rata. Svaka rata iznosi 5.799,84 kn te se vrši isplata svakog prvog u

mjesecu. Otpl . k , a zadnja

ispata jest 01.12.2021. Svaka rata sadrži kamatu i otplatnu kvotu.

27

3.3.3.3 Amortizacija

Protekom vremena troši se dugotrajna imovina. Amortizacija ima osnovnu namjenu alokacije

troškova nabave. jm

amortizacija dugotrajne imovine stveni standardi. Zakon o porezu na dobit

(NN 22/12) je zakon koji propisuje amortizacijski vijek dugotrajne imovine, kao i metodu

lici Hrvatskoj.

(Miljak T.,

Bub

. 2014. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/file/192428).

Tablica 3.8 Amortizacija dugotrajne imovine

DUGOTRAJNA IMOVINA

NABAVNA VRIJEDNOST

VIJEK TRAJANJA

(u god.)2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

3.000,00 5 600,00 600,00 600,00 600,00 600,00

Perilica rublja

3.500,00 7 500,00 500,00 500,00 500,00 500,00

UKUPNO 6.500,00 12 1.100,00 1.100,00 1.100,00 1.100,00 1.100,00


perilica ima nabavnu vrijednost 3.500,00 kn te se kroz prikazanih pet godina amortizira godišnje

500,00 kn. Potrebne su još dvije godine upotrebe da bi se perilica rublja do kraja amortizirala.

šnje amortizacije 600,00 kn.

28

3.3.3.4 Projekcija prihoda

Tablica 3.9 Cjenik kampa u kunama

01.05. – 14.06. / 02.09. - 01.10.

15.06 - 01.09

PARCELA / MJESTO 60,00 85,00

OSOBA 65,00 70,00

DIJETE (5 - 14) 26,50 30,00

LJUBIMAC 7,00 10,00

Izvor: Izrada studneta

postsezonu, a to bi bilo razdoblje od 01.05 do 14.06 te od 02.09. do 01.10. Tako je cijena parcele

odnosno mjesta u tom periodu k je za

, za boravak ljubimca se danu. U

period od 15.06 do 01.09. cijene su nešto više. Dnevno se treba izdvojiti za boravak u ovom

razdoblju 85,00 kn po mjestu odnosno parceli dnevno, 70,00 kn po osobi dnevno, a za dijete je

potrebno izdvojiti 30,00 kn dnevno. Dok je za ljubimca u ovom razdoblju cijena boravka 10,00

kn po danu.

Suk

Tablica 3.10 Projekcija prihoda kroz pet godina iskazano u kunama

2017. 2018. 2019. 2020. 2021.UKUPNO PRIHODI

622.500,00 778.125,00 933.750,00 1.089.375,00 1.245.000,00


Iz projekcije se može vidjeti da prihod iz godine u godinu raste iz razloga što se vjeruje da uz

prigodno on-

mjesta i parcela

alkulirano je tako da na svako

na dan smještene. Cijena za

29

933.750,00 kn

arcela.

ovoj projekciji je 2021. godine te ujedno i godina u kojoj

svih zaposlenih sami kapaciteti bi bili popunjeniji svake

„Punta“kao

godine. Prikazana projekcija predstavlja prihode kroz pet godina bez da se mijenja cijenik

kampa. Ukoliko bi kamp ostvario projektirane prihode postoji opcija pove anja postavljenih

cijena, ako se zaklju i da je to potrebno i opravdano.

3.3.3.5 Projekcija rashoda

Rashodi su svi oni troškovi koji su s proizvodima i

uslugama. Ujedno su to i troškovi koji

koji proizlaze zbog stvaranja

prihoda. Zaklj sva ulaganja u poslovni proces koja

potrošnju dobara sva ostala potrošnja koja

izazivaju nastanak izdataka. Rashod je negativna

komponenta poslovn

(Limun.hr, Rashodi. Pregledano 28.08.2015. Dostupno na:

http://limun.hr/main.aspx?id=13810).

30

Tablica 3.11 Projekcija rashoda kroz pet godina izraženo u kunama

2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

AMORTIZACIJA 1.100,00 1.100,00 1.100,00 1.100,00 1.100,00

ENERGIJA300.000,00 350.000,00 400.000,00 450.000,00 500.000,00

VODA 50.000,00 50.000,00 60.000,00 65.000,00 70.000,00ANUITET KREDITA

69.598,08 69.598,08 69.598,08 69.598,08 69.598,08

60.000,00 75.000,00 100.000,00 100.000,00 125.000,00SITNI INVENTAR

10.000,00 15.500,00 16.000,00 16.500,00 17.000,00

OSTALO 12.000,00 25.000,00 30.000,00 35.000,00 40.000,00

MARKETING 12.000,00 13.000,00 15.000,00 15.000,00 20.000,00

INTERNET 3.600,00 3.600,00 3.600,00 3.600,00 3.600,00

UKUPNO 518.298,08 602.798,08 695.298,08 755.798,08 846.298,08


i perilicu rublja.

elektri ne energije te poboljšao

odnos prema prirodi u kojoj funkcionira kamp.

pu

za tu godinu. Tako za 2021. godinu trošak vode iznosi 70.000,00 kn što je za 28,57% više nego u

S obzirom na

ina pa prema tome u promatranom razdoblju

Sukladno tome proizlazi da je godiš

31

godini pred

se planira

ma

korištenosti kapaciteta kampa zahtijeva

radio dva mjeseca u vrhuncu sezone.

Tako ono iznosi 10.000,00 kn u 2017.godini

17.000,00 kn.

Ono na što se treba posebno fokusirati jest marketing za koji je planirano utrošiti u prvoj godini

12.000,00 kn. Baziralo bi se na internet oglašavanje i time privuklo goste.

nastavilo bi se sa oglašavanjem te uložilo više novaca u taj aspekt te bi se u 20121. godini za

marketing usluge izdvojilo 20.000,00 kn.

Još je tu internet koji je nužno potreban za poslovanje kampa, a ujedno bi se gostima pružio

bespatan pristum internetu. Konstantan je trošak u iznosu od 3.600,00 kn.

Kad se sagledaju

godinu. 2017. godine ukupan rashod iznosi 518.298,08 kn dok u 2021. iznosi 846.298,08

.

3.3.3.6

vrsta financijskog izvještaja koji pokazuje uspješnost poslovanja

rikazani su svi prihodi i rashodi te ostvareni

financijski rezultat poslovanja za razdoblje.

32

Osnovni elementi RDG-a su prihodi, rashodi i dobit ili gubitak koji predstavljaju razliku prihoda

obveza. Rashodi su suprotni prihodima i predstavljaju smanjenje ekonomske koristi kroz

azdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja sredstava, što ima za posljedicu smanjenje

ukupne dobiti (ili dobiti prije oporezivanja) oduzima se porez na dobit, pa se dobije neto dobit.

ktualna stopa poreza na dobit 20%.

Tablica 3.12 Projek

2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

UKUPNI PRIHODI 622.500,00 778.125,00 933.750,00 1.089.375,00 1.245.000,00

UKUPNI RASHODI 518.298,08 602.798,08 695.298,08 755.798,08 846.298,08

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

104.201,92 175.326,92 238.451,92 333.576,92 398.701,92

POREZ NA DOBIT 20.840,38 35.065,38 47.690,38 66.715,38 79.740,38

DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

83.361,54 140.261,54 190.761,54 266.861,54 318.961,54

Izvor: Izrada sudenta

cijelo razboblje.

za 107.400,00 kn. Zadnja promatrana godina je 2021. te dobit nakon oporezivanja iznosi

3.3.3.7 Ekonomski tok

Ekonomski tok prikaz za

navanje rentabilnosti i upotrebu toda ocjene investicijskog projekta.

33

Ekonomski tok je širi Neto primici u ekonomskom toku definirani su

ekonomskog potencijala projekta u toj godini, a negativni

smanjenja tog potencijala. (Limun, Ekonomski tok. Pregledano: 28.08.2015. Dostupno na:

http://limun.hr/main.aspx?id=10414&Page=) Za ocjenu rentabilnosti projekta bitno je da li je

kumulativ neto primitaka pozitivan ili negativan, odnosno da li je njegov ukupni ekonomski

Tablica 3.13 Ekonomski tok

2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

I. PRIMICI 622.500,00 778.125,00 933.750,00 1.089.375,00 1.245.000,00

PRIHODI 622.500,00 778.125,00 933.750,00 1.089.375,00 1.220.000,00

OSTATAK VRIJEDNOSTI

25.000,00

a) obrtna sredstva 25.000,00

II. IZDACI 1.103.440,38 567.165,38 672.560,38 751.815,38 855.340,38

ULAGANJE U TRAJNA OBRTNA SREDSTVA

25.000,00

ULAGANJA U STALNA SREDSTVA

610.000,00

RASHODI BEZ AMORTIZACIJE I KAMATA

447.600,00 532.100,00 624.600,00 685.100,00 775.600,00

POREZ NA DOBIT

20.840,38 35.065,38 47.960,38 66.715,38 79.740,38

III. NETO PRIMICI

-480.940,38 210.959,62 261.189,62 337.559,62 389.659,62

IV. KUMULATIV

-522.940,38 -311.980,76 -50.791,14 286.768,48 676.428,10


34

Iz priložene tablice vidljivo je da kumulativ raste te u 2020.godini postaje pozitivan i iznosi

2021. godini

3.3.3.8 Financijski tok

izdacima u ekonomskim fazama životnog ciklusa projekta.

. Ukoliko se projekt pokaže kao

„Punta“.

35

Tablica 3.14 Financijski tok

2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

I. PRIMICI 1.257.500,00 778.125,00 933.750,00 1.089.375,00 1.270.000,00

ukupan prihod 622.500,00 778.125,00 933.750,00 1.089.375,00 1.245.000,00

bankarski zajam 300.000,00

vlastita sredstva 335.000,00

ostatak vrijednosti

projekta25.000,00

a) obrtna sredstva 25.000,00

II. IZDACI 1.173.038,46 636.763,46 742.158,46 821.413,46 924.938,46

ulaganja u trajna

obrtna sredstva25.000,00

ulaganja u stalna

sredstva610.000,00

rashodi bez

amortizacije i

kamata

447.600,00 532.100,00 624.600,00 685.100,00 775.600,00

porez na dobit 20.840,38 35.065,38 47.960,38 66.715,38 79.740,38

anuitet zajma 69.598,08 69.598,08 69.598,08 69.598,08 69.598,08

III. NETO

PRIMICI84.461,54 141.361,54 191.591,54 267.961,54 345.061,54

IV.

KUMULATIV42.461,54 183.823,08 375.414,62 643.376,16 988.437,70


U tablici je prikazana projekcija financijskog tijeka projekta tijekom 5 promatranih godina

redovito podmirivati svoje obaveze.

36

3.3.3.9 Analiza osjetljivosti

Odabrana metoda ocjene isplativosti projekta je analiza osjetljivosti. Ovom analizom se testira

Rezultat analize opravdava investiciju ili u suprotnome prikazuje da je pojedina investicija

prikazuje analizu osjetljivosti sa smanjenjem ukupnih prihoda od 5, 10 i 15 % te

dobit nakon oporezivanja.

Tablica 3.15 Analiza osjetljivosti

5% 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.UKUPNI PRIHODI

591.375,00 739.218,75 887.062,50 1.034.906,25 1.182.750,00

UKUPNI RASHODI:

518.298,08 602.798,08 695.298,08 755.798,08 846.298,08


73.076,92 136.420,67 191.764,42 279.108,17 336.451,92

POREZ NA DOBIT

14.615,38 27.284,13 38.352,88 55.821,63 67.290,38


58.461,54 109.136,54 153.411,54 223.286,54 269.161,54

10% 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.UKUPNI PRIHODI

560.250,00 700.312,50 840.375,00 980.437,50 1.120.500,00

UKUPNI RASHODI:

518.298,08 602.798,08 695.298,08 755.798,08 846.298,08


41.951,92 97.514,42 145.076,92 224.639,42 274.201,92

POREZ NA DOBIT

8.390,38 19.502,88 29.015,38 44.927,88 54.840,38


33.561,54 78.011,54 116.061,54 179.711,54 219.361,54

37

15% 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.UKUPNI PRIHODI

529.125,00 661.406,25 793.687,50 925.968,75 1.058.250,00

UKUPNI RASHODI:

518.298,08 602.798,08 695.298,08 755.798,08 846.298,08


10.826,92 58.608,17 98.389,42 170.170,67 211.951,92

POREZ NA DOBIT

2.165,38 11.721,63 19.677,88 34.034,13 42.390,38


8.661,54 46.886,54 78.711,54 136.136,54 169.561,54


iznosu od 5, 10 i 15%. Kod smanjenja ukupnih prihoda u iznosu od 15% vidljivo je da dobit

nakon oporezivanja u prvoj godini ima pozitivan predznak, no radi se o realno malom iznosu koji

3.3.4

Rentabilnost ukupno uloženih sredstava:

Neto dobit / visina investicije = 83.361,54 / 635.000,00 = 0,13

Obrtaj ukupno uloženih sredstava:

Ukupni prihod / visina investicije = 622.500,00 / 635.000,00 = 0,98

Reprodukcijska sposobnost:

(Neto dobit + amortizacija) / visina investicije = (83.361,54 + 1.100,00) / 635.000,00 =

0,133

Rentabilnost prometa :

Neto dobit / ukupan prihod = 83.361,54 / 622.500,00 = 0,134

Rentabilnost vlastitih sredstava:

Neto dobit / vlastiti kapital = 83.361,54 / 300.000,00 = 0,278

Inv

Visina investicije / broj zaposlenih = 635.000,00 / 2 = 317.500,00

38

3.4 Izvedba projekta

Nakon iniciranja projekta i planiranja slijedi izvedba projekta koja bi se trebala odvijati prema

prethodno definiranim smjernicama.

3.4.1 Analiza tržišta

koji može utjecati na konkurentnost kampa. Naime, nabavlja se sitni inventar po potrebi,

ovom smatrati

Na tržištu veliki je broj agencija koja se time bave time

zamjenjivim i zbog toga su u lošijoj poziciji od kampa koji je u ulozi tražitelja usluge. No, isto

zadovoljne.

„Punta“. Fokus je na kampove koji su u bližoj okolici, njih osam. Svi su smješteni uz more i

kampova je i kamp

„Batalaža“ koji je u istom zaselku kao i kamp „Punta“, ali je to kamp sa jednom zvjezdicom i

kampacitetom od 10 – 15 smještajnih kapaciteta, odnosno parcela. Sam izgled kampa nije

prostora

novootvoreni kamp koji pruža puno bolju poziciju sa prostranijim mjestima, parcelama.Ostalih

cijenu od konkurentske te kasnije ukoliko popunjenost bude kao plan ati cijenu.

39

3.4.2 Zadovoljavanje uvjeta za kategorizaciju

Kamp „Punta“ spada u kamp sa 2*, a da bi se to provjerilo postoji cijeli popis stavaka koje se

sve potrebno kako bi se kamp uspješno kategorizirao u prvu skupinu sa 2*.

Tablica 3.16 Uvjeti za kategorizaciju vrste kamp

1. KAPACITET I ULAZ U KAMP1.1. Kapacitet

1. Najmanje 10 smještajnih jedinica 1.2. Struktura ukupnog smještajnog kapaciteta izražena brojem smještajnih jedinica

1. Kamp može imati 100% osnovnih smještajnih jedinica (kamp mjesto, kamp parcela) ili najmanje 70% od ukupnog kapaciteta kampa osnovnih smještajnih jedinica, a preostalih

vaonica, soba, studio apartman i apartman)2. Mobilhomovi: najviše na 30% osnovnih smještajnih jedinica (kamp mjesto, kamp parcela)3. Najmanje 50% od ukupnog smještajnog kapaciteta namijenjeno za goste-kampiste s pokretnom opremom za kampiranje1.3. Ulaz-izlaz

1. Prirodna ili postavljena ograda oko cijelog kampa2. Jedan kolni ulaz-izlaz, osim protupožarnog3. Kolni ulaz-4. Kolni ulaz-

osvijetljen orijentacijski plan kampa s ucrtanimprometnicama, te ostalim sadržajimaAko se kamp sastoji od više prostornih cjelina svaka prostorna cjelina mora imati jedan kolni

ovog poglavlja2. USLUGE RECEPCIJE I OSTALO2.1. Prostorija ili prostor recepcije, može biti unutar ograde ili ispred ograde kampa

1. Zasebna prostorija recepcije s recepcijskim pultom. Iznimno, kamp do 50 smještajnih

om može imati

kampove do 1000 gostiju za 2*, 3* i 4*

1. Zahodska kabina s predprostorom i umivaonikom za žene 2. Zahodska kabina s predprostorom, umivaonikom i pisoarom za muškarce Osnovni uvjeti

40

i sl.) najmanje do visine 1,60 m

provjetravanje7. Sredstvo za osvježavanje prostora

Predprostor zahoda za žene i zahoda za muškarce

sušenje ruku12. Ogledalo13. Koš za otpatke14. Polica za odlaganje stvari uz umivaonikZahodska kabina za žene i zahodska kabina za muškarce

18. Koš za otpatke u zahodskoj kabini za žene19. Polica za odlaganje stvari u zahodskoj kabini za žene

n tako da se ne vidi izvana u zahodu za muškarce2.3. Radno vrijeme

1. Recepcija radi 8 sati na dan. Iznimno, kamp do 50 smještajnih jedinica može pružati usluge recepcije2.4. Recepcioner - poznavanje stranih jezika

Iznimno, kamp 2*, 3* i 4* do 50 smještajnih jedinica nema obvezu 2. Jedan strani jezik2.5. Telefon

1. Telefon na raspolaganju gostima2.6. Fax i Internet

1. Usluga faxa2.8. Usluge, informacije, savjeti

4. Informacije, prospekti

Parkirna mjesta u blizini recepcije unutar ili izvan ograde kampa

2. Zidovi

41

6. Stolarija ili

3. PROMETNICE3.1. Prometnice

(šljunak ili sl.)

ako postoji

ako postoji

4. VRSTE SMJEŠTAJNIH JEDINICA4.1. Osnovne smještajne jedinice (obvezno)

1. Kamp mjesto i/ili2. Kamp parcela4.4. Smještajne jedinice za osobe s invaliditetom

1. Jedna osnovna smještajna jedinica na

5. KAMP MJESTO

5.2. Površina

1. najmanje 30 m2

6. KAMP PARCELA

6.2. Udjel kamp parcela u ukupnom kapacitetu osnovnih smještajnih jedinica

1. najmanje 10%6.3. Površina kamp parcele s prostorom za parkiranje

42

površina najmanje parcele ne može biti manja od 50m²6.4. Površina kamp parcele koja ima odvojeno parkiranje

površina najmanje parcele ne može biti manja od 40m²

1. Osigurano parkiranje unutar kampa

7.1. Broj sanitarnih elemenata - ne odnosi se na smještajne jedinice koje imaju vlastite

kupaonice. Propisani brojevi podrazumijevaju ukupan broj elemenata za žene i muškarce

Umivaoniksmještajnih jedinica

Tuš kabina (prostorija u kojoj je tuš kada ili tuš)

Zahodska kabina (prostorija u kojoj je zahodska školjka)smještajnih jedinica

Pisoar

2. Umivaonici uz zahode i u kabinama odvojeno za žene i muškarce3. Tuš kabine odvojeno za žene i muškarce4. Zahodske kabine odvojeno za žene i muškarce

8.1. Podovi i zidovi

do visine 1,6 m, a oko tuša najmanje do visine 1,8m

Umivaonici u prostoriji ili prostoru uz zahodske kabine1. 30% slavina s toplom vodom

16. Na ulazu u

19. Ogledalo uz svaki umivaonik20. Polica za odlaganje stvari uz svaki umivaonik 21. Najmanje jedan umivaonik, u

43

23. Koš za otpatke u prostoriji ili prostoru s umivaonicima8.3. Tuš kabina

11. Polica za odlaganje

14. Grijanje, osim u kampovima koji posluju ljeti8.4. Zahodska kabina

1. Vrata koja nisu ostakljena do visine 2,0m

WC papirom11. Polica za odlaganje stvari u zahodskoj kabini za žene

13. Koš za otpatke u zahodskoj kabini za žene14. Grijanje, osim u kampovima koji posluju ljeti8.5. Pisoari u zahodu za muškarce

1. Pisoar postavljen da se ne vidi izvana2. Grijanje, osim u kampovima koji posluju ljeti

sl.

44

svjetska jezika

Do 50% praonika može se zamijeniti perilicom tako da jedna perilica zamjenjuje 3 praonika12.2. Praonici za rublje

5. Kod praonika istaknuta oznaka ili natpis "praonik za rublje" na hrvatskom i najmanje 2 svjetska jezikaDo 50% praonika može se zamijeniti perilicom tako da jedna perilica zamjenjuje 3 praonika

1. Jedna slavina na pet praonika17. OPSKRBA PITKOM VODOM17.1. Osnovni uvjeti

150 smještajnih jedinica. Izuzimaju se smještajne jedinice koje imaju vlastitu opskrbu 19. OSTALI ELEMENTI

19.5. Zbrinjavanje otpada

1. Primjereno zbrinjavanje otpada u zatvorenim posudama za otpad20. PROSTORIJE ZA OSOBLJE koje ne podliježe sanitarnom nadzoru20.1. Prostorije ili prostori do 20 zaposlenih u smjeni

hladnom vodom3. Spremište za sredstva i pribor

21. ODRŽAVANJE 21.1. Održavanje

1. Prometnice u dobrom stanju: bez lokvi, rupa i sl.

3. Dobro funkcioniranje vanjske rasvjete

5. Oprema za smještaj u dobrom stanju (prikolica, mobilhome i sl.)

23. EKOLOŠKI ELEMENTI23.1. Popis i bodovi za ekološke elemente

perlatori, slavine sa sistemom samozatvaranja)

45

4. Razvrstavanje otpada

isl)

Izvor: Narodne novine, Uvijeti za kategorizaciju vrste kamp i pojedini uvjeti za vrstu kamp

naselje. 2014. Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/430250.pdf

Ukoliko se zadovoljila apsolutno svaka stavka iz navedene tablice kamp se može kategorizirati

preduvijet za prelazak

3.5

te resursi nisu do kraja iskorišteni.

50 mjesta/ parcela te potrebnih popratni

investiranja u ostale sadržaje potrebne za napredovanje poslovanja.

46

4 Perspektive razvoja poslovanja

i zbog toga

je potr

trendove kako bi moglo biti konkurentno. Poznato je da Jadran obiluje prirodnim ljepotama te da

ljno kako bi se privuklo

Velika je konkurencija u okruženju i stoga je potrebno analizirati i razlu iti

potrebe i želje turista (

proizvodi kao model razvoja ruralnog turizma u kontinentalnoj hrvatskoj. Acta Turistica

Nova,Vol.1. No.2 Dostupno na:


Uo eno je postupno pove anje potražnje za specifi nim vrstama turizma. Stoga je potrebno

odlu iti se za odre enu vrstu kamping usluga. Te specifi ne usluge morati e biti spremne na

tehnološke promjene i moderne tehnologije, me utim najbitnije je op enito brzo prilago avanje

u razvoju ponude.

aktivnosti, fitness, pružanje usluga

ispred kampa pod koncesijom

veliki je korak ka pružanju još kvalitetnije usluge.

Kamp se razvijana temelju specijalizirane ponude, tako je mogu e postati privla na kamping

destinacija suvremenim putnicima. Identificiranjem potražnje otvaraju se nove tržišne prilike.

Kamp se nalazi na atraktivnoj lokaciji i posjeduje površinu na kojoj se mogu pove ati kapacitet,

odnosno mogu a je nadogradnja i razvoj. Uglavnom je turistima poželjna blizina nacionalnih

parkova, zašti enih podru ja, op enito prirodnih ljepota ime se ostvaruje predispozicija za

kamping turizam (

Opatija).

Smjer u kojem se poslovanje kampa treba kretati je ka boga enju ponude. Usmjeriti se prema

kvalitativnom sadržaju uskla enim sa europskim standardima. Parcelizacija kampa tako da bude

ve inom za autodomove, pokretne ku ice te ponuditi iznajmljivanje ve postavljenih šatora.

47

Turisti koji posje uju kampove poznati su kao gosti kojima je bitno ekološko poslovanje pa je

stoga potrebno primjenjivati visoke ekološke standrade i konstantno odrzavati visoku isto u

kampa. Svaku sljede u sezonu potrebno je intenzivnije promovirati aktivnosti kampa i

internetski prezentirati kamping ponudu. Svim navednim mjerama omogu ilo bi se produženje

predsezone i postsezone.

48

5

Na temelju provedenog istraživanja projekta za otvaranje kampa dokazana je isplativost

cijekupnog projekta. ku prednost u odnosu

nisu dovoljan razlog za uspjehom. Potebno je bogatiti ponudu kampa, pratiti svjetske trendove,

ulagati u dodatne sadržaje koje kamp nudi. Sve to uz poštivanje prirode u kojoj se kamp nalazi,

jer je poznato da turisti koji borave u kampovima vole boraviti na otvorenom.

Razlog uspjeha je nepokrivena potražnja za dodatnim smještajem u kampovima te lokaciji koju

nudi. Borova šuma koja je radi savršen hlad, a istovremeno je tik uz more.

kvalitetne Dakako, uvijek postoji

a novih velikih konkurenta s obzirom da otok nudi mnoštvo neiskorištenog

atraktivnog prostora.

turista. Internet oglašavanje daje svojevrsnu potporu kampu pri

popunjavanju kapaciteta u ljetnoj sezoni.

Sam kamp je kvalitetno opremljen i pripremljen te nema razloga za neuspjehom. Iz projekcije

RDG-

projekcije ekonomskog toka vidi se kako bi se dani bankarski kredit u iznosu od 300.000,00 kn

vedeni

kredit. Projekcijom financijskog toka inestitor je potvrdio valjanost svoje ideje dokazavši kako bi

rashodi ostaju isti, pokazala da kamp ostvaruje dobit kroz sve godine. Time se dokazuje da bi

ianalizama a opravdana. Kamp

„Punta“ je realan projekt koji bi se trebao ostvariti.

49

Literatura

Knjige

1. Birin A., 2009, Stanje i perspektive razvoja kvalitete usluge kamping turizma u Republici

hoteljerstvu, Opatija.

2. Hauc, A. 2007, Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult, Zagreb

3. Hendija, Z. 2003, Hrvatski turizam – plavo bijelo zeleno, Institut za turizam, Zagreb

4. Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb

5. Projektni menadžment - upravljanje razvojnim promjenama, Efri, Rijeka

6.

rstvu, Opatija

7. Hrvatski

Vol.1 No.1.

Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=82496

8. gije poslovnog sustava po projektnom pristupu.

Tourism and Hospitality Management,Vol.12 No.1. Dostupno na:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=92891

9. Božac M. G., 2008., SWOT analiza i TOWS matrica – Ekonomska

istraživanja,Vol.21 No.1. Dostupno na:


10.

razvoja ruralnog turizma u kontinentalnoj hrvatskoj. Acta Turistica Nova,Vol.1. No.2

Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62281

11. Hendija, Z., 2004, Obilježja kamping turizma u Europi, Turizam Vol. 52 (3).

12.

http://hrcak.srce.hr/file/192428

13. , Primjena projektnog menadžmenta u BOT modelu javno-privatnog

partnerstva u hrvatskom turizmu. Ekonomski pregled,Vol.63 No.9-10. Dostupno na:


50

14. Vlahov D., 2013, Projektni menadžment na hrvat Ekscentar,No.16. Dostupno

na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=152873

Internet

15. – Turizam u lipnju 2015. Pregledano 27.08.2015.


16. Limun, Ekonomski tok. Pregledano: 28.08.2015. Dostupno na:

http://limun.hr/main.aspx?id=10414&Page

17. Limun.hr, Rashodi. Pregledano 28.08.2015. Dostupno na:

http://limun.hr/main.aspx?id=13810

18. Ministarstvo turizma; Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji

ugostiteljskih objekata kampova iz skupine “kampovi u druge vrste ugostiteljskih

objekata za smještaj”; Pregledano: 28.08.2015. Dostupno na: http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_75_2493.html

19. Narodne novine, Uvijeti za kategorizaciju vrste kamp i pojedini uvjeti za vrstu kamp

naselje. 2014. Dostupno na: http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/430250.pdf

20. Wikipedia, Turizam u Hrvatskoj. Pregledano: 27.08.2015. Dostupno na:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam_u_Hrvatskoj

21. Wikipedia, Turizam. Pregledano: 27.08.2015 Dostupno na:

https://bs.wikipedia.org/wiki/Turizam

51

Popis tablica, grafova i shema

Popis tablica

...................................... 9

Tablica 3.2 2014. i 2015. Godine..................................................................................................................... 10

Tablica 3.3 Rapodjela 2014. i 2015. Godine..................................................................................................................... 12

Tablica 3.4 Dinamika realizacije ulaganja.................................................................................... 21

Tablica 3.5 Izvori financiranja...................................................................................................... 23

Tablica 3.6 .......................................................................................... 24

Tablica 3.7 Otplatni plan kredita .................................................................................................. 25

Tablica 3.8 Amortizacija dugotrajne imovine .............................................................................. 28

Tablica 3.9 Cjenik kampa u kunama............................................................................................. 29

Tablica 3.10 Projekcija prihoda kroz pet godina iskazano u kunama........................................... 29

Tablica 3.11 Projekcija rashoda kroz pet godina izraženo u kunama........................................... 31

Tablica 3.12 ................................... 33

Tablica 3.13 Ekonomski tok ......................................................................................................... 34

Tablica 3.14 Financijski tok.......................................................................................................... 36

Tablica 3.15 Analiza osjetljivosti ................................................................................................. 37

Tablica 3.16 Uvjeti za kategorizaciju vrste kamp......................................................................... 40

Popis grafikona

............................................... 13

Grafikon 3.2 Gantogram kampa „Punta“...................................................................................... 22

Popis shema

Shema 3.1 SWOT analiza za Kamp „Punta“ ................................................................................ 19

52

sveu ýiliŠte u rijeci ekonomski fakultetoliver.efri.hr/zavrsni/1009.b.pdf · sveu ýiliŠte u...

Documents