sveu iliŠte u rijeci ekonomski fakultet - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/557.b.pdf · prva...

�

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Tea Žiganto

PRORA�UNSKI CIKLUS U GRADU OPATIJA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

� �

SVEU�ILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

PRORA�UNSKI CIKLUS U GRADU OPATIJA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ra�unovodstvo prora�una i neprofitnih organizacija Mentor: prof. dr. sc. Davor Vaši�ek Studentica: Tea Žiganto

Studijski smjer: Financije i bankarstvo JMBAG: 0081118754

Rijeka, lipanj 2014.

� �

SADRŽAJ

1. Uvod ............................................................................................................................................1

2. Op�enito o prora�unu ..................................................................................................................4

2.1. Pojam i definicija prora�una .................................................................................................4

2.2. Ciljevi i funkcije prora�una .................................................................................................6

2.3. Elementi sustava prora�una ..................................................................................................8

2.3.1. Prora�unski prihodi ......................................................................................................10

2.3.2. Prora�unski rashodi ......................................................................................................14

2.3.3. Državna riznica ............................................................................................................15

2.4. Prora�unske klasifikacije.................................................................................................18

2.5. Na�ela prora�una ................................................................................................................19

2.6. Ra�unovodstvo prora�una...................................................................................................22

2.7. Glavni sudionici prora�unskog procesa ..............................................................................27

3. Prora�unski ciklus jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave ................................29

3.1. Planiranje i priprema prora�una..........................................................................................30

3.2. Izrada, predlaganje te prihva�anje prora�una .....................................................................32

3.2.1. Op�i dio prora�una .......................................................................................................33

3.2.2. Posebni dio prora�una ..................................................................................................38

3.2.3. Plan razvojnih programa ..............................................................................................38

3.3. Izvršavanje prora�una .........................................................................................................40

3.3.1 Na�in izvještavanja o izvršenju prora�una....................................................................41

3.3.2. Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju prora�una................................................41

� �

3.3.3. Donošenje i objava polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju prora�una.........45

4. Prora�unski proces u Gradu Opatija..........................................................................................46

4.1. Grad Opatija kao jedinica lokalne samouprave ..................................................................46

4.2. Prora�un Grada Opatije za 2014. godinu............................................................................49

4.2.1. Prihodi prora�una Grada Opatije..................................................................................52

4.2.2. Rashodi prora�una Grada Opatije ................................................................................57

4.3. Projekcija planiranog prora�una za 2015.-2016. godinu ....................................................62

4.4. Plan razvojnih programa Grada Opatije za razdoblje od 2014. do 2016. godine ...............64

5. Zaklju�ak ...................................................................................................................................68

LITERATURA ..............................................................................................................................71

POPIS TABLICA..........................................................................................................................75

POPIS SHEMA .............................................................................................................................75

POPIS SLIKA ...............................................................................................................................76

POPIS GRAFIKONA....................................................................................................................76

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

� ��

1. Uvod

U ovome diplomskom radu obra�ena je tema Prora�unski ciklus u Gradu Opatija.

Prora�unski ciklus sastoji se od nekoliko faza. Prva faza je priprema i planiranje prora�una,

druga faza je predlaganje i izrada prora�una te tre�a faza je izvršavanje prora�una.

Prora�unski ciklus prikazan je na primjeru prora�una Grada Opatije.

Prora�un je jedan od na�ina kontrole javne potrošnje. To je plan prihoda i rashoda koji pruža

osnovne informacije o tome iz kojih se izvora odre�ena sredstva planiraju prikupiti i kako �e

se ta sredstva utrošiti u odre�enom razdoblju. U ulozi korisnika takvih informacija pojavljuju

se izvršna i predstavni�ka tijela na državnoj i na lokalnoj razini, te gra�ani i gospodarski

subjekti, odnosno porezni obveznici.

Izvršna i predstavni�ka tijela prvenstveno donose odluke vezane za alokaciju porezima i

drugim davanjima prikupljenih sredstava, i to na na�in da s ograni�enim resursima postignu

što bolje u�inke kako bi se omogu�ilo rastere�enje poreznih obveznika.

Gra�anima i gospodarskim subjektima je tako�er u interesu što manja porezna i neporezna

izdvajanja, a da mogu koristiti javne usluge zadovoljavaju�e kvalitete i obujma.

Problem istraživanja ovoga diplomskog rada odnosi se na teorijsko analiziranje prora�una u

cjelini te analiziranje prora�unskog ciklusa jedinica lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave te konkretno analiziranje prora�una Grada Opatije.

Iz problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja, a to je prora�un jedinica lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave, to�nije definiranje pojma, ciljeva, sadržaja, funkcija

prora�una te pror�unskog ciklusa.

Iz problema i predmeta istraživanja proizlazi objekt istraživanja, a to je prora�un jedinica

lokalne samouprave, odnosno prora�un i prora�unski ciklus Grada Opatije.

Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja te na temelju dosadašnjih spoznaja

op�enito o prora�unu, njegovoj važnosti i funkcijama postavljena je radna hipoteza koja glasi:

�

� ��

prora�un jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave temeljni je akt putem kojeg

lokalne jedinice procjenjuju�i prihode i primitke pomo�u kojih �e pokriti rashode i izdatke i

na temelju tih procjena te predvi�enog prora�unskog ciklusa prikazuju svoje razvojne planove

i na taj na�in determiniraju svoje djelovanje u obavljanju svojih zakonskih i društvenih

funkcija.

Tako postavljena radna hipoteza implicira nekoliko pomo�nih hipoteza kao što su:

1. prora�un jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave za lokalnu samoupravu

predstavlja obvezni financijski okvir za djelovanje,

2. na temelju spoznaja o zna�ajkama prora�una jedinica lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave mogu�e je sagledati ulogu prora�una u alokaciji javnih resursa.

Na temelju definiranih problema, predmeta i objekta istraživanja te radne i pomo�nih hipoteza

definirani su svrha i ciljevi istraživanja. Svrha ovoga istraživanja je istaknuti važnost

prora�una i prora�unskog ciklusa kod planiranja razvojnih programa te tako�er istaknuti

njegovu važnost kao glavnog upravlja�kog i nadzornog instrumenta jedinica lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave.

Cilj ovoga istraživanja je da se prikažu i predstave sve zna�ajke prora�una op�enito te

prora�unskog ciklusa jednica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave te da se kao potvrda

teorijske i zakonodavne analize predstavi prora�un Grada Opatije.

Za pisanje diplomskog rada na temu Prora�unski ciklus u Gradu Opatija korišena je

kombinacija nekoliko znanstvenih metoda, kao što su metoda analize i sinteze, induktivna i

deduktivna metoda, povijesna metoda, statisti�ka metoda, komparativna metoda, deskriptivna

metoda, metoda kompilacije, metoda generalizacije te studij slu�aja.

Rezultati istraživanja su prikazani u pet me�usobno povezanih dijelova.

�

� ��

U Uvodu su navedeni predmet, problem i objekt istraživanja, radna te pomo�ne hipoteze,

svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode te na kraju je obrazložena struktura diplomskog

rada.

Drugi dio diplomskog rada ima naslov Op�enito o prora�unu. Tu su analizirani definicija

prora�una, ciljevi i zada�e prora�una, zatim elementi sustava prora�una pod kojeg spadaju

prora�unski prihodi, rashodi i riznica. Tako�er su analizirane prora�unske klasifikacije i

na�ela.

Tre�i dio rada ima naslov Prora�unski ciklus jedinica lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave. Unutar ovoga dijela su opisani svi dijelovi prora�unskog ciklusa. Dakle opisana

je priprema i planiranje prora�una, izrada i predlaganje prora�una te izvršavanje prora�una.

Tako�er su objašnjeni i op�i i posebni dijelovi prora�una kao i na�ini izvještavanja o izvršenju

prora�una.

�etvrti dio ima naslov Analiza prora�una Grada Opatije. U tom dijelu prikazana je Opatija

kao jedinica lokalne samouprave. Predo�en je prora�un Grada Opatije za 2013. i 2014. godinu

te njihova usporedba. Prikazani su prihodi i rashodi prora�una Grada Opatije.

Tako�er je predo�ena i projekcija planiranog prora�una za 2015.-2016. godinu te plan

razvojnih programa Grada Opatije za razdoblje 2014.-2016. godine.

Posljednji, peti dio, Zaklju�ak, predstavlja sažetak rada i sintezu rezultata istraživanja do kojih

je došlo prilikom istraživanja i pisanja ovoga rada.

�

�

�

�

� ��

2. Op�enito o prora�unu

Prora�un središnje države glavni je instrument za financiranje javne potrošnje u zemlji. Javni

prihodi prikupljeni od poreza, pristojbi, doprinosa i drugih davanja se putem prora�una

raspore�uju na odre�ene korisnike i utvr�ene namjene usmjerene na zadovoljenje javnih

potreba.�Za razumijevanje državnog, ali i lokalnog ra�unovodstvenog informacijskog sustava

neophodno je poznavanje zna�ajnosti i definicije prora�una i na�in njegova djelovanja. Stoga

se u nastavku prezentiraju spoznaje o definiciji i pojmu prora�una, ciljevima i zada�ama

prora�una, sastavnim dijelovima prora�una, postupku donošenja prora�una, izvršenju

prora�una te prora�unskim na�elima.

2.1. Pojam i definicija prora�una

Pojednostavljeno, prora�un predstavlja plan prihoda i rashoda za to�no odre�eno vremensko

razdoblje. U hrvatskom jeziku se rije� prora�un �esto izjedna�ava s terminom budžet.

Današnji budžet uvelike se razlikuje od svojih prethodnika. Me�utim, njegova pojava i razvoj

do oblika u kojima se danas javlja i funkcije koje danas ispunjava najuže su vezani uz pravo

predstavni�kog tijela da u odre�enim vremenskim intervalima raspravlja i odlu�uje o

prihodima koji �e se ubrati i rashodima koji �e se iz njih financirati. Stoga zapravo razvoj

budžeta prati razvoj parlamentarizma1 i tzv. subjektivnog budžetskog prava predstavni�kih

tijela. Postoje razli�ita mišljenja ne samo o tome kada se pojavio budžet, ve� i o tome gdje se

prvi put taj instrument financiranja javnih rashoda pojavio. Tako neki financijski teoreti�ari

smatraju da se budžet javio ve� u 15. stolje�u, dok drugi drže da se pojavio tek u 17. stolje�u.

Osim toga rasprostranjeno je mišljenje da se budžet u današnjem smislu rije�i javio u

Engleskoj odnosno u Francuskoj , dok se isti�u i mišljenja o postojanju budžeta ve� i u Egiptu,

Ateni, Rimu, Babilonu i nekim drugim državama starog vijeka (Jel�i� 2001, p. 507).

�� Parlamentarizam je politi�ki sustav koji se temelji na trodiobi vlasti, u kojem parlament ima zakonodavnu

funkciju, a odnosi s vladom temelje se na ravnoteži i kontroli izvršne vlasti koji provodi parlament. Osnovno je

obilježje parlamentarizma da izvršna vlast proizlazi iz parlamenta, politi�ki mu je odgovorna i smjenjiva je, a

parlament je jedino tijelo politi�kog sustava koje ima demokratski legitimitet, jer ga biraju gra�ani temeljem

op�ega prava glasa.�

�

� ��

Rije� budžet dolazi od engleske i francuske rije�i budget, odnosno od starofrancuske rije�i

bougette, to jest vre�ica. Navedena rije� je u engleskoj parlamentarnoj terminologiji

predstavljala kožnatu torbu u kojoj je ministar financija u parlament donosio prijedlog o

prihodima i izdacima države za naredno razdoblje. Kod nas se umjesto rije�i budžet danas

upotrebljava rije� prora�un, što nije nova rije�, ve� se ranije isklju�ivo upotrebljavala da

objasni izraz koji se odnosi na plan prihoda i izdataka (Antunovi� i suradnici 1996., p.9).

Prora�un je glavni instrument fiskalne jedinice �ijim se prihodima osigurava financiranje

planiranih rashoda u tijeku jedne ili više godina.

Pomo�u prora�una država provodi svoju ekonomsku i socijalnu politiku.

Prora�un se još može definirati kao:

� izvještaj odnosno dokument limita i rasporeda financijskih resursa koje �e država

koristiti u pružanju pomo�i ili usluga da se poboljša socijalno i ekonomsko stanje

stanovništva;

� kompromis izme�u alternativnih stajališta u pogledu obujma i strukture državnih

aktivnosti;

� postupak kojim se povezuju razli�iti ljudi odnosno razli�ite funkcije, kao što su

ministri, �lanovi zakonodavnih tijela, oni koji pružaju javne usluge i mnogi drugi, tako

da se uklju�uju u raspravu o razli�itim stajalištima glede rasporeda resursa;

� postupak kojim se tako�er upravlja javnim službama te daje potpora ili usluga

javnosti;

� regulativa koje je izravno vezana na sustav državnog ra�unovodstva, revizije i

izvješ�ivanja (Antunovi� i suradnici 1996., p.9).

U Republici Hrvatskoj postoje tri razine prora�una: državni prora�un, prora�uni

izvanprora�unskih fondova te prora�uni jedinica lokalne samouprave i uprave. Sva tri

prora�una �ine cjelinu - prora�un op�e države. Prora�un op�e države ne prolazi cijelu

administrativnu proceduru kao državni prora�un, ali je važan kao ukupni pokazatelj koliko je

država prikupila prihoda i, što je najbitnije, kako ih je potrošila (Ott 2000., p.9).

�

� ��

2.2. Ciljevi i funkcije prora�una

Iz same definicije prora�una kao javnopoliti�kog akta države kojim se planira iznos prihoda i

rashoda države za budu�e prora�unsko razdoblje, mogu�e je uo�iti sljede�e ciljeve prora�una:

� putem prora�unskog instrumentarija osigurati provedbu makroekonomske politike i

posti�i željenu razinu i dinamiku gospodarske aktivnosti;

� održati gospodarsku stabilnost, posti�i punu zaposlenost, te kontrolu inflacije;

� osigurati predvi�enu razinu zadovoljenja javnih potreba;

� posti�i o�ekivanu razinu raspoloživih prihoda;

� osigurati kontrolu trošenja javnog (državnog) novca;

� organizirati ra�unovodstvenu evidenciju koja �e osigurati to�ne i ažurne podatke o

iznosima primitaka i izdataka tj. osigurati nadzor nad izvršenjem prora�una;

� na temelju ažurne ra�unovodstvene evidencije omogu�iti utvr�ivanje odstupanja

ostvarenog od o�ekivanog što �e pravodobno upozoriti na dolaze�e probleme,

� implementirati sustav prora�una koji �e biti primjeren politi�koj, ekonomskoj,

socijalnoj slici države i komparativan u odnosu na druge zemlje (Keser i suradnici

2000., p. 17).

Prora�unom se provode tri osnovna cilja ekonomske politike:

1. Alokacija ili dodjela javnih dobara gra�anima- odre�ena se javna dobra ne mogu, zbog

nesavršenosti, osigurati tržištem (npr. nacionalna obrana, izgradanja utocesta itd.).

Stoga se odre�ena koli�ina novca iz privatnog sektora preusmjerava državi kako bi ona

mogla proizvoditi javna dobra te izabrati poželjnu kombinaciju javnih dobara koju �e

pružati (tko �e trošiti, na što i koliko).

2. Preraspodjela bogatstva (dohotka)- novac se usmjerava od bogatih stanovnika

siromašnima (npr. putem socijalne pomo�i), od mla�ih generacija starijima (isplatom

mirovina), te iz visokorazvijenih regija nižerazvijenim regijama (razli�ite vrste

dotacija).

3. Stabilizacijski cilj- to je stalna briga države za osiguranjem poželjne razine

zaposlenosti i niske stope inflacije (Ott 2000., p.12).

�

� ��

Definiranje ciljeva i zadataka prora�una je u nadležnosti predstavni�kih tijela. Na razini

države to su Sabor Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i dalje ministarstva i

smjernice koje daje ministar financija, utvr�uje prijedlog ukupne ekonomske politike iz koje

se definira prijedlog prora�una, što uklju�uje prijedlog fiskalne politike i prijedlog alokacije

javne potrošnje. Prijedlog strategije prora�una koji u sebi sublimira ukupne društvene i

ekonomske ciljeve kona�no odobrava Sabor Republike Hrvatske (Keser i suradnici 2000, p.

17).

Tri su glavne funkcije prora�una:

1. prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini,

2. služi kao instrument kojim država utje�e na ekonomsko stanje zemlje, te

3. služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja prora�unskih sredstava (Ott 2000., p.

12).

Prema Barbari Jel�i� prora�un ima financijski, pravni, politi�ki, ekonomski i socijalni aspekt

odnosno funkciju.

Financijski aspekt prora�una proizlazi iz �injenice da on predstavlja ra�unski izraz

financijskih akata ostvarivanja prihoda, njihove raspodjele i kontrole nad tim �injenjem.

Pravni aspekt prora�una proizlazi iz niza pravnih odnosa koji nastaju me�u raznim subjektima

angažiranim u svim fazama izrade, donošenja i izvršenja prora�una. Politi�ki aspekt prora�una

argumentira se �injenicom da je prora�un snažno sredstvo za provo�enje odre�enih politi�kih

ciljeva te on predstavlja centralni (društveno) politi�ki instrument koordinacije, kako bi se

osiguralo efikasno planiranje, izvršenje i kontrola izvršenja javnih rashoda. Ekonomski aspekt

prora�una prisutan je i dobiva na zna�enju svugdje tamo gdje se prora�unskim rashodima želi

posti�i odre�eni ekonomski cilj, dakle ekonomska funkcija prora�una proizlazi iz �injenice da

se njime uskla�uju javne potrebe s razvojem gospodarstva. Socijalni aspekt prora�una sastoji

se u njegovoj ulozi instrumenata redistribucije društvenog proizvoda �ime se osiguravaju

podjednake mogu�nosti zadovoljavanja javnih potreba svih pojedinaca bez obzira na njihovu

ekonomsku snagu. Socijalnopoliti�ku i redistribucijsku funkciju prora�un ima u tom smislu

što snažno utje�e na promjene u raspodjeli imovine i dohotka (Jel�i� 2001., p. 509).

�

� �

Ja�anjem uloge prora�una i umnožavanjem njegovih funkcija razvila su se tri koncepta

prora�una: administrativni, konsolidirani gotovinski i ekonomski prora�un.

Administrativni prora�un obuhva�a sve vrste prora�unskih prihoda i rashoda po izvorima i

nositeljima. To je koncept tradicionalnog prora�una, koji je i dalje ostao u funkciji kontrole

prikupljanja i trošenja prora�unskog novca.

Konsolidirani gotovinski prora�un, kao sveobuhvatni prikaz izvora i korištenja sredstava

prora�una i drugih izvanprora�unskih jedinica prema momentu njihova izmirenja. Takav

prora�un služi ocjeni i analizi likvidnosnih u�inaka javne potrošnje.

Ekonomski prora�un, sagledava ulogu javne potrošnje u kontekstu nacionalnih ra�una, pri

�emu vrijedi pravilo da se svi primici i izdaci države na njezinu ra�unu registriraju prema

momentu njihova stvarnog nastanka na tzv. accrual osnovi (Jurkovi� 2002., p. 82).

2.3. Elementi sustava prora�una

Sustav prora�una i jednako kao i njegovo djelovanje važno je podru�je �ije je poznavanje

nužno i neophodno kako bi se razumio ra�unovodstveni informacijski sustav

Sustav prora�una svake pojedine države je odraz funkcioniranja te države, po�evši od

politi�kog ure�enja države, teritorijalnih (regionalnih) obilježja, povijesnog naslje�a,

gospodarskog razvoja do socijalnih programa. Teško je uspore�ivati prora�unske sustave

pojedinih zemalja, jer oni izravno odražavaju specifi�ne prilike pojedine zemlje i ne mogu se

izravno i nekriti�ki primjeniti u drugoj zemlji. Me�utim, u procesu svjetske globalizacije na

svim razinama, �ine se napori u cilju uskla�ivanja, izjedna�avanja i harmonizacije sustava

prora�una u njihovim temeljnim obilježjima. U gotovo svim državama sustav prora�una je

podru�je u kome postoji visoki stupanj normativizma, što se odražava u velikom broju zakona,

propisa i drugih normativnih akata kojima se detaljno propisuju postupci, na�ini, metode

djelovanja, ovlasti, ograni�enja, prava i dužnosti svih subjekata sustava prora�una (Keser i

suradnici 2000, p. 19).

U Republici Hrvatskoj taj normativizam se odražava u Zakonu o prora�unu. Zakon o

prora�unu je temeljni propis kojim se ure�uju prora�unski procesi i odnosi izme�u institucija

unutar sustava prora�una (Jakir Bajo 2008, p. 9). Zakonom o prora�unu se ure�uje planiranje,

�

� �

izrada, donošenje i izvršavanje državnog prora�una i prora�una jedinica lokalne, podru�ne

(regionalne) samouprave, upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom,

zaduživanjem i davanje jamstava države i jedinice lokalne samouprave, zatim prora�unski

odnosi u javnom sektoru, prora�unsko ra�unovodstvo, prora�unski nadzor, priprema i

provedba izobrazbe i usavršavanja za djelatnike u javnom sektoru, pitanja vezana uz pomo�i

EU te druga pitanja vezana za upravljane javnim financijama (Jakir Bajo 2008., p 13).

Sustav je definiran kao skup elemenata koji su me�usobno povezani tako da tvore integralnu

cjelinu. Svaki element sustava ima odre�ena svojstva i funkciju. Elementi su me�usobno

izravno ili neizravno povezani na temelju nekih svojih svojstava ili funkcija. Povezivanje

elemenata u sustav na bazi drugih svojstava ili funkcija dati �e druk�iju strukturu sustava

(Keser i suradnici 2000., p. 24).

Osnovni elementi koji �ine sadržaj i strukturu prora�una su:

� Prora�unski prihodi odnosno prihodi i primici prora�una

� Prora�unski rashodi, odnosno rashodi i izdaci prora�una i

� Riznica kao funkcionalni skup ljudskih, tehni�kih i informati�kih resursa za

procesiranje i pra�enje inputa i outputa sustava

Svaki pojedini element sustava prora�una može se promatrati kao podsustav. Svaki sustav ima

granice, a sve što se nalazi izvan granica sustava nazivamo okruženje odnosno okoilna2 (Keser

i suradnici 2000., p. 25).

Svi prora�uni lokalnih jedinica vode se na razini države kao jedinstveni prora�un- prora�un

lokalnih jedinica. U prora�un svake lokalne jedinice se prikazuju prihodi i primici koji

pripadaju toj jedinici, izdaci potrebni za poslove iz njezinog samoupravnog djelovanja, te

primici i izdaci u vezi imovine u vlasništvu lokalne jedinice.

U nastavku se opširnije opisuju pojedini elementi sustava prora�una.

�

�

�� Znati �emo dali neki element ulazi u sustav ili pripada okolini tj. okruženju ovisno o tome da li je relevantan tj.

zna�ajan za fnkcioniranje tog istog sustava i da li je pod utjecajem odnosno kontrolom sustava ili okoline.�

�

� ��

2.3.1. Prora�unski prihodi

Država mora prikupiti odre�ena sredstva kako bi mogla uop�e financirati zadovoljenje javnih

potreba, odnosno potreban je odre�eni input sustava prora�una. Input sustava prora�una su

prora�unski prihodi koji predstavljaju pove�anje ekonomske koristi tijekom izvještajnog

razdoblja u obliku pove�anja imovine i priljeva novca i nov�anih ekvivalenata (Jakir- Bajo i

suradnici, 2008.).

Prora�unski prihodi mogu se prikupljati iz razli�itih financijskih instrumenata. Strukturu i

veli�inu prora�unskih prihoda u globalu odre�uje zakonodavna vlast. Prora�unski prihodi su

svi prihodi i primici novca koji su predvi�eni prora�unom (Keser i suradnici 2000., p. 26).

Prihodi prora�una se od države do države ostvaruju na razli�ite na�ine i iz razli�itih izvora, što

je uvjetovano nizom �imbenika koji proizlaze iz razli�itog gospodarskog potencijala pojedinih

država, razli�itih oblika društveno-politi�kog ure�enja i funkcioniranja vlasti, razvijenosti

financijskog tržišta te povijesno-kulturnog naslje�a. Modaliteti prihoda prilago�eni su

mogu�nostima i potrebama odre�ene države, a njihovu strukturu i visinu odre�uje aktualna

zakonodavna vlast svojim mjerama fiskalne i šire ekonomske politike.

Ekonomsko-financijsko poimanje prihoda prora�una ovisi i o primjeni razli�itih

ra�unovodstvenih koncepata koji se kre�u u rasponu od nov�anog koncepta, prema kojemu se

prihodima smatraju svi prihodi i primici novca u prora�un, do obra�unskog koncepta3, po

kojemu se prihodima smatraju agregatne vrijednosti onih kategorija transakcija koje

pove�avaju vrijednost neto imovine državne jedinice (Vaši�ek 2011/2012., p. 12).

Tablica 1. Klasifikacija prihoda prema GFS 2001. ��

��

��

��

��

��

��

��

��

� ��

� ��

� �� !��"��

��#� ��$�%��

� ��#��#��#��"��

� ��$ !��

&�� !�� $ !��

��

��

�

��

��

��

��

��

' ��#��(�! �� #� !��#��

' �� "�� #�$�� #� !�� #��

#��$ )��*��

��

+ �� #��# ��#�"�� #��

+ �� #�� #��

+ �� #�� #� ��!��

+ �� #��#�$ �� #�� #��

�� Ili koncept nastanka doga�aja�

�

� ��

��

��

��

��

��

��

��

�

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

�

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

&�� !�� "��#�! �

� ��$��#��#�! �� !��

� ��*��#��#��

&#�� !�� $ !��

&#�� !�� $ !��

� �� #��"��

&�� !�� #��

�� $��

� �� !�� #��

� ��

� �� $�� "��

�#��"��

,� ��-� #�� .�

+ ��*�#��$ � � ��

� �� %��#��"��

� ��

� �� !�� #��

� ��$ � ��! ��

&#��

� �� !��!� #��

&#�� #��"��

� �� #��

/�� !�#��"�� #��"��

� ��$�%�� " !��#��

0�� #��! ��)��

� ��! ��

+ �� ! ��! ��$ � � ��

+ �� $��

� ��$��

&#�� $�%�� " !��#��

&#��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

1��#� ��!�� #��

&#��# �� #��

+ �� #�� #��

+ �� #�� #� ��!��

�� #��!�� #��

��

� �� #��)�!��

,��

'��

� �� $�%�� "��

,��

'��

� �� "�� )�!��

,��

'��

��

+ � �� $ !��

'�$��

+�!��

� �� !�� !�� !��

1��$��

�� #��"��

�� " !�(��#�� !��

2�$��#��!��

� !��$�� )� ��#�� !��

�� #��!�� #��"��

'��"� �� !��

+ �� ! ��#*��(��

,��

'��

/�� !�#��*��

Izvor: Vaši�ek 2011/2012., p. 13

�

� ��

Prora�unski prihodi sadrže:

� porezne prihode

� neporezne prihode

Najzna�ajniji instrumenti prikupljanja prihoda su porezi i ostali obvezni transferi koje je

jedinica države nametnula.

Pod porezne prihode spadaju sami porezi, zatim dopriosi, porezi na promet nekretninama,

tuzemni porezi na promet proizvoda i usluga, carine i carinske pristojbe te ostale vrste

poreznih prihoda� tu spadaju neidentificirani porezi, neraspore�eni porezi kao npr. doprinos

za skloništa, administrativne pristojbe i sli�no.

Porezi su obvezna davanja koja ubire država, bez neposredne protuusluge, radi podmirenja

državnih potreba i ostalih javnih potreba (Keser i suradnici 2000., p. 27).

Pod doprinose kao porezne prihode ubrajaju se sva obvezna pla�anja koja vrše osigurane

osobe, ili njihovi poslodavci, prema državnim institucijama, koje vode programe dodataka za

socijalnu skrb (Keser i suradnici 2000., p. 27).

Doprinsi se mogu smatrati obveznim davanjima kojima obveznik doprinosa sudjeluje u

troškovima što ih državni organ ima obavljaju�i na svoju inicijativu odre�ene materijalne

usluge koje zadovoljavaju kako osobni interes odre�enog kruga pojedinaca tako i javni

interes.

Porezi na promet nekretninama tj porezi na posjed su porezi na korištenje, posjedovanje ili

prijenos bogatstva, pokretne i nepokretne imovine, bilo da se ubiru u pravilnim intervalima,

jednokratno ili prilikom prijenosa.

Pristojbe i davanja na proizvodnju, va�enje, prodaju, prijenos zakup ili dostavu roba i usluga i

pružaje usluga spadaju pod tuzemne poreze na promet proizvoda i usluga. Pod carinske

pristojbe i carine spadaju uvozne pristojbe4, izvozne pristojbe5, dobit od uvoznih ili izvoznih

monopola, dobici od strane valute te ostali porezi na me�unarodnu trgovinu (Keser i suradnici

2000., p.28).

Neporezni prihodi sastoje se u osnovi od:

�� $��!��#!�� $��

��3��(��#!�� #��#��!��(��#�� ! ��$��

�

� ��

� socijalnih doprinosa

� potpora� �4dobrovoljni transferi koje jedinice države primaju od drugih jedinica države

ili me�unarodnih organizacija)

� dohotka od imovine,

� kapitalnih prihoda tj prihoda od prodaja roba i usluga (uklju�uju prodaje tržišnih i

netržišnih državnih institucionalnih jedinica, administrativne naknade i sl.)

Socijalni doprinosi podrazumijevaju doprinose za socijalnu sigurnost i ostale socijalne

doprinose koje upla�ju zaposlenicim njihovi poslodavci, samozaposleni ili nezaposleni u

svrhu ostvarivanja prava na pogodnosti socijalnog osiguranja, a mogu biti obvezni ili

dobrovoljni (GFS 2001,. p. 56).

Potpore su primici bez protuobveza, neotplativi i neobavezni primici od drugih država ili

me�unarodnih institucija. Potpore uklju�uju reparacije i darove za pojedine programe ili

projekte, kao op�e podrška prora�unu, ili za neku konkretnu namjenu. One mogu biti:

� teku�e� u�injene radi financiranja teku�ih izdataka i

� kapitalne� u svrhu pla�anja za nabavku ili izgradnju dugotrajne imovine s vijekom

trajanja preko godine dana i s vrijednoš�u koja je zna�ajna (Keser i suradnici 2000.,

p.29).

Dohodak od imovine imovine je prihod koji se ostvaruje kad jedinice države daju na

raspolaganje drugim jedinicama financijsku imovinu i/ili neproizvedenu imovinu.

Najzna�ajnije komponente ove kategorije su kamate, dividende i najamnine.

Kapitalni prihodi su prihodi od prodaje:

� stalne kapitalne imovine npr. zgrada, tvorni�kih objekata i opreme, prometnih vozila

� zemlje i nematerijalne imovine npr. prihodi od prodaje poljoprivrednog zemljišta u

vlasništvu države

� zaliha npr. prihodi od prodaje državnih robnih rezervi te

� ostali kapitalni prihodi npr. prihodi od privatizacije tj, prodaje udjela u poduze�ima

(Keser i suradnici 2000., p.29).,

�

� ��

2.3.2. Prora�unski rashodi

Ukoliko su prihodi input sustava prora�una onda su rashodi output prora�unskog procesa

budu�i da odražavaju na�in upotrebe prora�unskih prihoda u izvršavanju državnih funkcija.

Prora�unski ili javni rashodi su izdaci koje �ini država, odnosno njeni organi i institucije u

javnom interesu, radi što rfikasnijeg zadovoljavanja javnih potreba. Veli�ina prora�unskih

izdataka povezana je s opsegom funkcija koje obavlja suvremena država i odraz je

dostignutog stupnja ekonomskog, politi�kog i društvenog razvoja odre�ene zemlje (Keser i

suradnici 2000., p.34).

Postoje dvije osnovne klasifikacije prora�unskih rashoda koje slijede dva glavna smjera: svrhu

ili funkciju izdataka i ekonomska obilježja transakcija putem kojih je izdatak u�injen. To su

funkcionalna i ekonomska klasifikacija (Keser i suradnici 2000., p.35).

Funkcijska klasifikacija kao jedinicu klasifikacije promatra pojedinu transakciju. Takva

klasifikacija pruža mogu�nost za pra�enje javnih rashoda po funkcijama države, ali i trendova

u državnim isplatama u svezi s pojedinom funkcijom i mogu�nost usporedbe me�u zemljama

u u�eš�u države u pojedinim ekonomskim i socijalnim funkcijama (Keser i suradnici 2000.,

p35).

Ekonomska klasifikacija rashoda pokazuje kojim se transakcijama država služi u obavljanju

svojih funkcija kao i njihov utjecaj izvan države na tržištu roba i usluga, na financijska tržišta i

na distribuciju dohotka (Keser i suradnici 2000., p.36).

Prema ekonomskoj klasifikaciji Priru�nika o statistici državnih financija prora�unski rashodi

su (GFS 2001., p.63):

1. Naknade zaposlenima

2. Utrošci roba i usluga

3. Potrošnja trejne imovine

4. Rashodi za kamate

5. Subvencije

�

� ��

6. Potpore

7. Socijalne pogodnosti

8. Ostali rashodi

Prora�unski izdaci se dijele na (Ott 2000., p. 18) :

� teku�e izdatke;

� kapitalne izdatke

� posudbe umanjene za otplate (dani državni zajmovi i udio u glavnici te otplata tj.

povrat zajmova državi)

Teku�i izdaci su sve vrste državnih izdataka od kojih kao rezultat nastaju dobra i usluge s

vijekom trajanja kra�im od godine dana. U njih spadaju (Ott 2000., p. 19):

1. Izdaci poslovanja

2. Financijski i ostali vanjski izdaci

3. Teku�i prijenosi potpore prora�unima i prora�unskim korisnicima

4. Teku�i prijenosi i potpore izvanprora�unskim korisnicima

5. Teku�i prijenosi sredstava u inozemstvo

6. Subvencije

7. Ostali teku�i prijenosi

Kapitalni izdaci se odnose na pribavljanja dugotrajne imovine, kapitalne transfere te potpore

dok se posudbe umanjene za otplate još dijele na (Ott 2000., p. 20):

� dane državne zajmove i udio u glavnici;

� otplata tj. povrat zajmova državi.

2.3.3. Državna riznica

Država provodi usvojenu javnu politiku kroz državni prora�un procesom prikupljanja

sredstava, njihovim raspore�ivanjem i kontrolom korištenja. Premda se organizacija

upravljanja javnim prihodima i rashodima može razlikovati od države do države, cilj je isti,

realizirati zacrtane ciljeve javnog sektora putem cjelovitog izvršenja prora�una. Kao jedan od

�

� ��

mogu�ih organizacijskih oblika upravljanja javnim prihodima i rashodima pojavila se državna

riznica (Keser i suradnici 2000., p.40).

Prema op�oj terminologiji rije� riznica ili trezor, kao njezin sinonim, podrazumijeva blagajnu,

pretinac ili posebnu prostoriju u kojoj se �uvaju dragocjenosti, vrijednosni papiri i ostale

vrijednosti. U suvremenim uvjetima riznica je višezna�an pojam kojim se osim prethodno

navedenog "spremišta” za vrijednosti, ozna�ava i "javna institucija putem koje se u mnogim

zemljama provodi financijska služba države i ostalih politi�ko-teritorijalnih jedinica, a vezana

je uz ministarstvo financija i aktivno djeluje u podru�ju financijskih i monetarnih intervencija

na suzbijanju financijske nelikvidnosti i poreme�aja op�eg stanja nelikvidnosti (Keser i

suradnici 2000., p. 41).

Državna riznica predstavlja složeni sustav prora�unskog i financijskog upravljanja državnim

aktivnostima koji se operacionalizira u povezivanju javnih prihoda i javnih rashoda (izdataka).

Povezivanje se odvija u svim fazama prora�unskog ciklusa, od procjena i planiranja,

operativnog izvršenja uz potrebu prilagodbe i nadzor, do analiziranja i izvješ�ivanja po

završetku ciklusa (Vaši�ek 2011/2012., p. 17).

Državna riznica koju �ine uprave Ministarstva financija su organizacijske jedinice koje bi uz

izgra�eni državni financijski informacijski sustav trebale osigurati potpuni nadzor i kontrolu

korištenja prora�unskih sredstava (Ott 2000., p. 48).

Funkciju državne riznice mogu�e je sagledati u širem kontekstu osnovnih zadataka

prora�unskog i financijskog upravljanja državnim aktivnostima koje naj�eš�e provodi

ministarstvo financija. Ovi zadaci uklju�uju:

� formuliranje prora�unske i porezne politike u okviru postoje�e makroekonomske

politike;

� pripremu prora�una: formuliranje i procjene prora�unskih primitaka te teku�ih i

kapitalnih izdataka, kao i elaboriranje i predo�avanje prora�una parlamentu;

� izvršavanje prora�una: izvršavanje i kontrolu aktivnosti središnje vlasti, kao i

pra�enje aktivnosti izvanprora�unskih fondova i lokalne samouprave;

� financijske operacije povezane s izvršenjem prora�una: upravljanje novcem,

vo�enje registra državnih sredstava i obveza, izdavanje državnih vrijednosnica i

garancija, upravljanje unutarnjim i vanjskim javnim dugom, upravljanje

inozemnom pomo�i i dr.;

�

� ��

� izgradnju i pra�enje informati�kog sustava državnih operacija

� reviziju i nadzor izvršenja prora�una u skladu s odobrenjima, te u novije vrijeme

analizu troškovne efikasnosti korištenja državnih sredstava (Vaši�ek 1998., p.

36).

Tablica 2. Povezanost djelatnosti Državne riznice s fazama izvršenja prora�una � ��

��! ��"� �� #�

4� �� (��

4� 5�* �$��#��

��

$� �%��

& �� '��%��(� �� % ��

�� 6�

4� ��!� �!�� (�� 6�

4� ��!�%�!�� " ! �� #�� )� #��

4� ��!�%�!�� " ! �� #�� !� �� !��#�� !� "�� !��

4� ��%�!�� (�� -��! �� )�!��.� �� " ��"��)�!��

)�� !�� !�� #�

4� �� !(�� #��#��!�� #� !��$��

4� ��!��#��#��#� � ��$��!�$�� #�� (��

4� ��!��)�!��$��" $�

4� �#�� )�!� "� ��(�� ! �#�!�� * �$��(�� *�� +�)�!�� (��

*��

'� ��(��

�� %��

�+��

�� 6�

4� � �� !� �� (�� 4� ��!�%�!�� " ! �� #��$��#�� *�� # ��$��#�� )��#��!��!��#��!� �� (��

4� �#�� !��-��#��.��!��

��+�� %��!� � ��+� ��

��!6�

4� *��#��

4� ��(�� ! �#�!��

4� ��!��#�$�� $��$��"��%��#�#��!��)�!� "��(�� ! �#�!��

Izvor: Vaši�ek 2011/2012., p. 19

Kada se govori o državnoj riznici ne poima se nikakva blagajna niti sef, ve� složeni sustav

prora�unskog i financijskog upravljanja državnim aktivnostima koji se operaconalizira u

povezivanju javnih prihoda i javnih izdataka (Keser i suradnici 2000., p.41).

Višestruke funkcije riznice u upravljanju javnim financijama mogu se razvrstati u ove skupine

(Sever 1995., p. 347):

1. Blagajni�ka funkcija koja obuhva�a koncentriranje svih nov�anih sredstava

pomo�u kojih se namiruju javni izdaci.

2. Bankarska funkcija javno-pravnih tijela koja je usmjerena na pokrivanje

prora�unskog manjka.

�

� �

3. Nov�ana i financijska kontrola koja se odnosi na pra�enje i nadzor obujma

nov�ane mase u procesu uravnoteženja sveukupnih izdataka i kreiranja

novca te funkciju financijske kontrole ekonomskog sektora kako bi se

sprije�ila prekomjerna emisija novca i inflacija

2.4. Prora�unske klasifikacije

Prora�un i prora�unski korisnici dužni su u procesima planiranja, izvršavanja,

ra�unovodstvenog evidentiranja i izvještavanja iskazivati prihode i primitke te rashode i

izdatke prema prora�unskim klasifikacijama.

Prora�unske klasifikacije okvir su kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te

rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja (Bajo i

suradnici 2008., p. 25).

Prora�unske klasifikacije su (Pravilnik o prora�unskim klasifikacijama, 2010., �l.3):

1. organizacijska,

2. programska,

3. funkcijska

4. ekonomska,

5. lokacijska klasifikacija i

6. izvori financiranja.

Organizacijska klasifikacija prikaz je povezanih i me�usobno uskla�enih, hijerarhijskih s

obzirom na odnose prava i odgovornosti, cjelina prora�una i prora�unskih korisnika koje

odgovaraju�im materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve, a uspostavljena je kroz

razdjele, glave i prora�unske korisnike (Bajo i suradnici 2008., p.25).

Ova klasifikacija prikazuje primitake i prihode te izdatke i rashode prema ustroju države i

jedinica lokalne samouprave.

Programska klasifikacija predstavlja prikaz rashoda i izdataka prora�una i financijskih

planova izvanprora�unskih korisnika po programima i njihovim sastavnim dijelovima.

�

� �

Program ovdje predstavlja skup neovisnih, ali usko povezanih aktivnosti i projekata

usmjerenih ispunjavanju zajedni�kog cilja, a �ine ga jedna ili više aktivnosti i projekata

(Burian i suradnici 2004., p. 46).

Ova klasifikacija sadrži rashode i izdatke iskazane kroz aktivnosti i projekte, koji su povezani

u programe temeljem zajedni�kih ciljeva.

Funkcijska klasifikacija prikaz je rashoda prora�una te prora�unskih i izvan prora�unskih

korisnika razvrstanih prema njihovoj namjeni, sastoji se od 10 osnovnih kategorija.

Ekonomska klasifikacija iznimno je važna za ekonomske i fiskalne analize prora�una. Ona je

prikaz prihoda i primitaka po prirodnim vrstama te rashoda i izdataka prema ekonomskoj

namjeni kojoj služe, a razvrstani su u razrede, skupine, podskupine, odjeljke i osnovne ra�une

(Bajo i suradnici 2008., p. 36)

Lokacijska klasifikacija je prikaz rashoda i izdataka prema teritorijalno definiranim cjelinama

u skladu s ustrojem Republike Hrvatske, država Europske unije te ostalih država (Bajo i


Izvori financiranja sadrže prihode i primitke iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci odre�ene

vrste i namjene (Bajo i suradnici 2008., p.25).

2.5. Na�ela prora�una

Prora�unska na�ela su pravna pravila kojih se treba pridržavati pri sastavljanju, donošenju,

izvršavanju i kontroli prora�una. Na�ela se razlikuju od zemlje do zemlje u kojima se

utemeljuju, a njihova forma i sadržaj su se bitno promjenili od prošlih vremena odnosno od

njihovog osnivanja. Danas razlikujemo klasi�na prora�unska na�ela i suvremena prora�unska

na�ela, koja predstavljaju nadopunu klasi�nim na�elima.

Na�ela kojih bi se trebalo pridržavati prilikom sastavljanja prora�una (Zakon o prora�unu

2012., �l.4):

1. jedinstva i to�nosti prora�una

�

� ��

2. jedne godine

3. uravnoteženosti

4. obra�unske jedinice

5. univerzalnosti

6. specifikacije

7. dobrog financijskog upravljanja

8. transparentnosti.

U nastavku ovoga diplomskog rada detaljnije �e se objasniti svako od navedenih na�ela.

1. Na�elo jedinstva i to�nosti prora�una� u prora�unu se svi prihodi i primici te rashodi i

izdaci države odnosno jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave iskazuju po bruto

na�elu, dakle bez prebijanja, što zna�i da se prihodi ne mogu smanjivati za troškove koje je

proizvelo prikupljanje tih prihoda. Sredstva prora�una mogu se koristiti za financiranje

rashoda, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave, ali samo do visine utvr�ene prora�unom. Svi prijedlozi propisa koje donosi

Vlada i oni koje Vlada predlaže Saboru na donošenje, trebaju od strane predlagatelja biti

obrazloženi u smislu analize troškova i koristi koje se njima planiraju posti�i. Ako su tijekom

godine doneseni propisi koji zahtijevaju dodatna financijska sredstva, sredstva se osiguravaju

u prora�unu sljede�e godine u skladu s projekcijama. U financijskom planu i prora�unu mogu

se planirati i izvršavati samo oni rashodi koji �e se mo�i ostvarivati s obzirom na njihovu

dinamiku i dinamiku naplate planiranih prihoda (Bajo i suradnici 2008., p. 15).

2. Na�elo jedne godine � prora�un se odnosi na prora�unsku godinu i vrijedi za tu istu

godinu. Prora�unska godina traje dvanaest mjeseci i po�inje 01. sije�nja, a završava 31.

prosinca.

Projekcija prora�una donosi se uz prora�un za sljede�e dvije godine. Prihodi prora�una su oni

prihodi i primici koji su upla�eni u prora�unu do kraja teku�e godine. Prora�unski korisnici

preuzimaju obveze u teku�oj fiskalnoj godini samo za namjene i do vidine utvr�ene u

prora�unu (Bajo i suradnici 2008., p 15).

3. Na�elo uravnoteženosti� prema na�elu uravnoteženosti prihodi i primici trebaju pokrivati

rashode i izdatke, ali ne samo pri donošenju prora�una nego i tijekom prora�unske godine.

�

� ��

Ako se tijekom prora�unske godine, zbog izvanrednih nepredvi�enih okolnosti, pove�aju

rashodi i izdaci, odnosno smanje prihodi i primici, na prijedlog ministra financija, Vlada može

obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda i/ili izdataka. U tom slu�aju Ministarstvo financija

izra�uje prijedlog mjera privremene obustave koje se jednakomjerno odnose na sve

prora�unske korisnike na razini razdjela organizacijske klasifikacije. Ako se mjerama

privremene obustave državni prora�un ne može uravnotežiti, uravnoteženje prora�una provodi

se tijekom prora�unske godine izmjenama i dopunama prora�una prema postupku za

donošenje prora�una (Bajo i suradnici 2008., p. 16).

4. Na�elo obra�unske jedinice � u prora�unu se prihodi, primici, rashodi i izdaci iskazuju u

kunama te se i financijski izvještaji sastavljaju u kunama (Zakon o prora�unu 2012., �l. 8).

5. Na�elo univerzalnosti� prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka,

osim ako zakonom i izvršavanju državnog prora�una, odnosno odlukom o izvršavanju

prora�una nije druk�ije propisano (Zakon o prora�unu 2012., �l. 9).

6. Na�elo specifikacije� prihodi i primici prora�una raspore�uju se u prora�unu po

ekonomskoj klasifikaciji6 i izvorima. Rashodi i izdaci prora�una moraju biiti uravnoteženi s

prihodima i primicima te raspore�eni prema prora�unskim klasifikacijama. Rashodi

raspore�eni po nositeljima i korisnicima, po njihovim programima i projektima te po

ekonomskoj klasifikaciji u Posebnom dijelu prora�una, u pravilu se ne mogu preraspodijeliti.

Iznimno, preraspodjela sredstava na prora�unskim stavkama kod prora�unskih korisnika ili

izme�u prora�unskih korisnika, te kod izvanprora�unskih korisnika, može se izvršiti najviše

do 5% rashoda i izdataka na stavci koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija.

Prora�unske stavke mogu se preraspodijeliti samo na postoje�e prora�unske stavke za koje su

u prora�unu odobrena sredstva, bez mogu�nosti kreiranja novih prora�unskih stavki.

Prora�unska sredstva ne mogu se preraspodijeliti izme�u Ra�una prihoda i rashoda i Ra�una

financiranja. Zakonom o izvršenju državnog prora�una, odnosno odlukom o izvršavanju

prora�una mogu se propisati uvjeti i na�in preraspodjele (Bajo i suradnici 2008., p.16 i 17).

�� Kao što je spomenutu prije u tekstu, ekonomska klasifikacija je prikaz prihoda i primitaka po prirodnim vrstama

te rashoda i izdataka prema ekonomskoj namjeni�

�

� ��

7. Na�elo dobrog financijskog upravljanja� na�elo ekonomi�nosti i u�inkovitosti zahtijevaju

da se uz minimalna sredstva postignu maksimalni rezultati odnosno postizanje najboljeg

odnosa izme�u upotrebljenih sredstava i postignutih rezultata. Na�elo djelotvornosti zahtjeva

postizanje specifi�nih ciljeva i predvi�enih rezultata. Financijski plan prora�unskih korisnika

treba sadržavati programe koji su utvr�eni strategijom vladinih programa za trogodišnje

razdoblje, posebnim zakonima i drugim propisima (Bajo i suradnici 2008., p. 17).

Prora�unska sredstva moraju se koristiti u skladu s na�elima dobrog financijskog upravljanja,

a posebno u skladu s na�elima ekonomi�nosti, u�inkovitosti i djelotvornosti (Zakon o

prora�unu 2012., �l. 11).

8. Na�elo transparentnosti� važno je zbog uvida javnosti i svih zainteresiranih u na�in

trošenja prora�unskih sredstava. Prora�un se donosi, provjerava i izvršava u skladu s na�elom

transparentnosti.

Prora�un kao akt kojim se procjenjuju prihodi i primici, rashodi i izdaci države, odnosno

jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave za prora�unsku godinu objavljuje se

nakon donošenja od strane Sabora, odnosno predstavni�kog tijela u „Narodnim novimama“

odnosno službenom glasilu jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave (Bajo i


2.6. Ra�unovodstvo prora�una

Osim ra�unovodstva prora�una u Hrvatskoj još postoje i ra�unovodstvo poduzetnika i

ra�unovodstvo neprofitnih organizacija. Sustav ra�unovodstva prora�una je jedinstven za

cijelu državu, odnosno za sve koji se izravno financiraju iz državnog prora�una i prora�una

jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave. Ra�unovodstvo poduzetnika i

ra�unovodstvo prora�una imaju brojne sli�nosti i razlike. Sli�nosti su, primjerice, u primjeni

sustava dvostavnog knjigovodstva, vo�enju glavne knjige, izradi temeljnih financijskih

izvještaja, internoj kontroli I drugo.Razlike su sljede�e: odsutnost dobiti kao motiva (osim za

državne poduzetni�ke jedinice); postojanje zakonskih zahtijeva koji uklju�uju ograni�enja kod

pribavljanja i trošenja prihoda; nemo� u "susretanju" prihoda s troškovima, naglasci su na

�

� ��

odgovornosti ili upravljanju resursima povjerenim javnim službama; upotreba fondovskog

ra�unovodstva; pra�enje planiranih vrijednosti (prora�unskih) po nekim fondovima; korištenje

prilago�enog na�ela nastanka doga�aja radije nego na�ela punog nastanka doga�aja u nekim

fondovima (Vaši�ek 2011/2012., p. 23).

Ra�unovodstveni sustav prora�una ima visoki stupanj normativizma7, ure�en je Zakonom o

prora�unu, zakonom o izvršavanju Državnog prora�una Republike Hrvatske za prora�unsku

godinu, Pravilnikom o prora�unskom ra�unovodstvu i ra�unskom planu, te Pravilnikom o

financijskim izvještavanjem u prora�unskom ra�unovodstvu. Razloga za tako izraženu

zakonsku regulativu ra�unovodstvenog sustava prora�una ima više. Prvenstveno glavni cilj

utemeljenja ra�unovodstvenog sustava prora�una je omogu�iti pra�enje izvršenja i nadzor nad

izvršavanjem prora�una. Na�in da se to postigne jest uspostava jedinstvenog i unificiranog

ra�unovodstvenog sustava koji �e povezivati sve prora�unske subjekte u jednu cjelinu.

Izgradnju takvog sustava nužno prati opsežna zakonska regulativa jer se moraju jednozna�no

definirati sve faze ra�unovodstvenog procesa od prikupljanja podataka, ra�unovodstvene

obrade do prezentiranje izlaznih informacija (Keser i suradnici 2000.,p. 192).

Drugi razlog razvijenosti zakonske regulative na podru�ju ra�unovodstvenog sustava

prora�una jest nepostojanje razvijenih nacionalnih ra�unovodstvenih standarda za javni sektor.

Tre�i razlog nalazi se u jakom interesu vlade za normalnim fnkcioniranjem javnog sektora, jer

se kroz u�inkovitosti države na podru�ju javnog sektora ocjenjuje njena snaga i mo�.

Ra�unovodstvo prora�una se prvenstveno bavi:

� . razvojem op�eprihva�enih ra�unovodstvenih standarda za državni sektor

� . definiranjem strukture ra�unovodstvenih informacija s ciljem da se zadovolje potrebe

eksternih korisnika, ali i javnog menadžmenta

� . iznalaženjem efikasnih tehnika kontrole financijskog menadžmenta (Keser i suradnici

2000., p. 189).

Obveznici primjene ra�unovodstva prora�una su:

1. . državni prora�un

2. . prora�uni jedinica lokalne uprave i samouprave

�� #� �� #��"��!��

�

� ��

3. . izvanprora�unski fondovi

4. . tijela državne uprave i državne vlasti

5. . tijela jedinica lokalne uprave i samouprave

6. . druge pravne osobe kojima se sredstva za pla�e ili izdaci osiguravaju u prora�unu i

prora�unima jedinica lokalne samouprave i uprave (Keser i suradnici 2000.,

p.192,193).

Glavna ra�unovodstvena na�ela su gotovinsko na�elo i obra�unsko na�elo nastanka poslovnih

doga�aja, a iz njih su proizašli dva dodatna na�ela, modificirano gotovinsko i modificirano

obra�unsko na�elo nastanka doga�aja.

Gotovinsko na�elo � podrazumijeva priznavanje poslovnih doga�aja u trenutku kad je novac

ili nov�ani ekvivalent primljen (napla�en) ili izdan (ispla�en). U žarištu ovog koncepta, kako i

sam naziv ukazuje je novac koji sadržajno obuhva�a gotovinu, depozite po vi�enju i nov�ane

ekvivalente. Prednosti ovoga na�ela su jednostavnost i preciznost, u�inkovit nadzor izvršenja

zadanih financijskih ciljeva i ograni�enja. Nedostaci su neprezentiranje izvještaja o

financijskom položaju (ostaloj imovini i obvezama),poslovni rezultat nije objavljen,

nemogu�nost upravljanja troškovima te stvarni financijski i ekonomski položaj nije objavljen

(Ekonomski fakultet Zagreb, 2013).

Financijski izvještaji koji se izra�uju prema ovom konceptu korisnicima, poput izvještaja o

nov�anim primicima i izdacima, primarno pružaju informacije o izvorima novca tijekom

razdoblja, svrhu njegova korištenja i saldu novca na datum izvještavanja.

Modificirano gotovinsko na�elo � ovo ra�unovodstveno na�elo �ine razli�ite varijacije

osnovnog nov�anog koncepta.

Naj�eš�i oblik prilagodbe sastoji se u produžavanju poslovne godine, odnosno uvažavanju

nov�anih primitaka i izdataka u odre�enom razdoblju nakon isteka godine za koju se izvještaji

sastavljaju. To se razdoblje naziva „Specifi�no razdoblje“, obi�no se radi o razdoblju od 30 do

60 dana. Priznavanje primitaka i izdataka u tom razdoblju identi�no je dosljednjoj primjeni

nov�anog koncepta, a specifi�nosti ovog razdoblja odražavaju se na iskazivanje nov�anog

�

� ��

salda, i to tako da poslovne knjige ostaju otvorene do isteka ovog razdoblja (Vaši�ek 2009.,

p.61).

Obra�unsko na�elo nastanka poslovnih doga�aja � podrazumijeva priznavanje poslovnih

doga�aja u trenutku kada su se one stvarno i dogodile, dakle neovisno o nov�anim tokovima.

U�inci transakcija i ostalih doga�aja priznaju se kada nastanu, a ne kada se primi ili isplati

novac ili njegov ekvivalent. Bilježe se u ra�unovodstvenim evidencijama i uklju�uju u

financijske izvještaje razdobljana koje se odnose. Ovaj je na�in obra�una sveobuhvatan u

pogledu priznavanja i prezentiranja stanja i promjena ukupnih resursa, dugova i izvora

vlasništva izvještajne jedinice.

Izvještaji sadrže i prezentiraju

1 .prihode i rashode - Izvještaj o uspješnosti poslovanja odnosno izvještaj o dobiti/gubitku;

2. stanje i promjene ukupne imovine -Izvještaj o financijskom položaju odnosno bilanca;

3. stanje i promjene obveza -Izvještaj o financijskom položaju odnosno bilanca;

4. stanje i promjene glavnice/kapitala/vlastitih izvora -Izvještaj o promjenama neto

imovine/kapitala ;

5. nov�ane tokove važne za upravljanje likvidnošdu i ocjenu financijskog stanja- Izvještaj o

nov�anom toku;

6. Ra�unovodstvene politike i bilješke uz financijske izvještaje.

Prednosti obra�unskog na�ela nastanka doga�aja su: sveobuhvatnost informiranja, upravljanje

ukupnom imovinom i dugovima (obvezama), upravljanje troškovima, objektivno prezentiranje

poslovnog rezultata. Nedostaci su: složenost i „zapostavljanje“ financijskih tokova

(Ekonomski fakultet Zagreb 2013).

Modificirano na�elo nastanka poslovnih doga�aja� prema sustavu prora�unskog

ra�unovodstva koje se temelji na modificiranom obra�unskom na�elu nastanka doga�aja,

prihodi se priznaju na temelju priljeva nov�anih sredstava, a rashodi na temelju nastanka

poslovnog doga�aja (obveza) u izvještajnom razdoblju, neovisno o tome je li obavljeno

pla�anje. Nastale obvete evidentiraju se kao rashod te se obra�unski koncept primjenjuje samo

na strani rashoda. Prihodi se i dalje vode po gotovinskom na�elu, odnosno evidentiraju se u

�

� ��

trenutku naplate. Od 2001. godine Republika Hrvatska napušta koncept gotovinskog na�ela te

uvodi modificirano obra�unsko na�elo (Bajo, Alibegovi� 2008., p. 221).

Naj�eš�i primjeri prilagodbe su sljede�i:

• U iskazivanju fizi�ke imovine izuzimaju se sredstva obrane, infrastrukturna imovina i

kultura, prirodna baština. Ova se imovina iskazuje kao rashod odnosno izdatak u

trenutku stjecanja (i ne kapitalizira se), a isklju�ivanje naslje�a provodi se iz prakti�nih

razloga jer je njihova vrijednost neprocjenjiva.

• Prihodi priznaju na temelju nov�anog koncepta (dakle, u ternutku naplate)

• U imovinu se priznaje i iskazuje sami kratkoro�na financijska imovina i kratkoro�ne

obveze.

• Iz ukupnih obveza izuzimaju se neke op�e obveze, kao npr. obveze za mirovine

(Ekonomski fakultet Zagreb 2013).

Suprotno gotovinskom na�elu, modificirano obra�unsko na�elo proširuje krug informacija

kojim lokalne jedinice trebaju raspolagati radi procjene i pra�enja stanja, te održivosti

financijske pozicije, a što se odnosi na vo�enje evidencije gotovinskih uplata i isplata, te

stanja, veli�ine i promjene vrijednosti imovine, obveza i potraživanja (Bajo, Alibegovi� 2008.,

p. 221).

Grafikon 1. Obuhvat bilance primjenom razli�itih ra�unovodstvenih osnova

Izvor: Ekonomski fakultet Rijeka 2013

�

� ��

2.7. Glavni sudionici prora�unskog procesa

U procesu pripreme i donošenja državnog prora�una najvažniji su sudionici: Sabor (kao

zakonodavna vlast), Vlada (kao izvršna vlast), Ministarstvo financija i ostali korisnici

državnog prora�una, te narod. U nastavku rada biti �e re�eno nešto više o svakome od njih.

Sabor� jest predstavni�ko tijelo gra�ana, kontrolor izvršne vlasti (Vlade) i nositelj

zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Hrvatski državni sabor sastoji se od Zastupni�kog i

Županijskog doma. Domovi Sabora redovito zasjedaju dva puta godišnje: prvi put izme�u 15.

sije�nja i 30. lipnja i drugi puta izme�u 15. rujna i 15. prosinca. Sjednice domova Sabora su

javne. U tom se razdoblju raspravlja o prijedlozima te urednom izvršavanju prora�una.

Zastupni�ki dom Sabora ima 21 radno tijelo, a za prora�unski su proces najvažniji Odbor za

zakonodavstvo i Odbor za financije i državni prora�un (Ott 2000., p.40).

Vlada� je nositelj izvršne vlasti i provodi politiku koju je utvrdio Sabor. Uloga Vlade u

prora�unskom procesu jest predlaganje fiskalne politike i definiranje strategije državnog

prora�una unutar utvr�enih gospodarskih, socijalnih i politi�kih ciljeva. Vlada utvr�uje i sve

potrebne mjere ubiranja prihoda te daje prijedloge raspodjele prora�unskog novca za pojedine

namjene i prioritete (Ott 2000., p.40).

Ministarstvo financija� pripada skupini korisnika državnog prora�una. Me�utim, ovdje je

važnija uloga koju Ministarstvo financija ima u prora�unskom procesu. Naime, Ministarstvo

financija obavlja za državu sve usluge oko primanja sredstava u prora�un te pla�anja iz

prora�una. Ministarstvo financija putem svojih uprava izra�uje i kontrolira prora�un, odnosno

planira i prati izvršenje javnih prihoda i rashoda. Osim toga, Ministarstvo je odgovorno za

prijedloge i savjete vezane za makroekonomski okvir i fiskalnu strategiju te za prognoze

pritjecanja prihoda i primitaka u prora�un.

Za kvalitetno upravljanje i korištenje sredstava prora�una Ministarstvo financija je obvezno:

� utvrditi ukupnu veli�inu javnih izdataka (potrošnje) u idu�oj godini

� predložiti prora�unskim korisnicima na�in smanjenja njihovih rashoda (potrošnje) ako

njihovi zahtjevi prelaze iznos raspoloživih sredstava u prora�unu

�

� �

� dati stru�na mišljenja u vezi s kapitalnim ulaganjima prora�unskih korisnika

� predložiti na�ine financiranja prora�unskog manjka

� sastavljati prora�unske dokumente

� pratiti izvršavanje državnog prora�una,

� konsolidirati planirane izdatke i analizirati informacije o prihodima, rashodima

zaduživanjima i sl., te

� pratiti sve transakcije prora�una (zaduživanja i otplate) koje su vezane za državni dug

(Ott 2000., p.41).

Korisnici državnog prora�una� su sve institucije, ministarstva, državne agencije i poduze�a

koji se financiraju iz državnog prora�una. U tu skupinu pripadaju i Sabor, predsjednik

Republike, Vlada te Ministarstvo financija, koji su ujedno i glavni sudionici procesa izrade

državnog prora�una. Prora�unski se korisnici moraju koristiti prora�unskim sredstvima za

namjene i ciljeve zbog kojih su i osnovani (Ott 2000., p.41).

Narod� živimo u državnoj zajednici u kojoj biramo svoje predstavnike vlasti. Kroz medije,

znanstvene institucije, nevladine ustanove te interesne skupine, javnost se treba uklju�iti u

raspravu o donošenju prora�una i dodjeli prora�unskih sredstava. Interesne skupine poput

organiziranih sindikata ili poslodavaca pokušavaju se, i naj�eš�e uspijevaju, izboriti za

ostvarenje svojih interesa (Ott 2000.,p.41,42).

Potrebno je dobro upoznati prora�unski proces jer na taj na�in se može lakše na�i

odgovaraju�e mjesto i može se utjecati na dobro gospodarenje novcem iz prora�una, kako bi

novac bio ravnomjerno te pravedno raspore�en.

�

� �

3. Prora�unski ciklus jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave

Razlikovanje državnog prora�una i prora�una jedinica lokalne samouprave i uprave je

razlikovanje prema razinama javne vlasti: državni prora�un je prora�un na razini Republike

Hrvatske, a prora�un jedinice lokalne samouprave i uprave je prora�un na razini op�ine, grada

ili županije. Postupci izrade, donošenja, izvršenja i nadzora nad izvršenjem prora�una su

dobrim dijelom identi�ni za državni prora�un i prora�une nižih razina javne vlasti (Keser i

suradnici 2000., p. 19,20).

Gra�anima Republike Hrvatske Ustavom je zajam�eno pravo na lokalnu samoupravu i

upravu, koje obuhva�a pravo odlu�ivanja o lokalnim potrebama i interesima, Stoga je

Republika Hrvatska podijeljena na gradove i op�ine (jedinice lokalne samouprave) i županije

(jedinice lokalne samouparve i uprave) (Ott 2000., p.30).

Republika Hrvatska broji 20 županija (i Grad Zagreb), 428 op�ina i 127 gradova.

Lokalne jedinice �ine onu tre�u razinu prora�una pomo�u koje država prikuplja i troši novac.

U Hrvatskoj svaka lokalna jedinica ima svoj prora�un odnosno prihode i izdatke (Ott 2000.,

p.30).

Prora�unski proces predstavlja sustav glavnih pravila (formalnih i neformalnih) koja

omogu�uju izvršnoj vlasti donošenje odluka što vode pripremi prora�una, njegovu predlaganju

i prihva�anju u Saboru te, kona�no, provedbu, odnosno izvršenje prora�una. Prora�unskim

procesom država i jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave definiraju ukupni plan

prora�una (kao planiranu razinu prihoda i rashoda), unutar kojega se donose i odluke o

raspodjeli prora�unskih sredstava. Raspodjelom sredstava prora�unski proces postaje korisno

sredstvo u osiguranju u�inkovitog upravljanja državom i jedinicama lokalne i podru�ne

(reginalne) samouprave (Ott 2000., p.39).

Prora�un se odnosi na fiskalnu godinu i važi za godinu za koju je donesen. Fiskalna godina

traje dvanaest mjeseci, a kod nas se poklapa s kalendarskom godinom koja po�inje 01.

sije�nja, a završava 31. prosinca (Keser i suradnici 2000., p.20).

Sljede�om shemom prikazane su faze prora�unskoga procesa.

�

� ��

Shema 1. Prora�unski proces

Izvor: Ott i suradnici 2009

3.1. Planiranje i priprema prora�una

Planiranje prora�una odnosno procjena prihoda te rashoda i priprema lokalnih prora�una

temelji se na državnim makroekonosmkim pokazateljima te na smjernicama za plan i

pripremu državnog prora�una. Tako�er se temelji i na vlastitim procjenama rasta gospodarske

aktivnosti na podru�ju pojedine lokalne jedinice odnosno grada ili op�ine.

Prora�unski proces formalno zapo�inje u svibnju teku�e godine izradom Vladinih smjernica

ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje koje sadržavaju ciljeve ekonomske i

fiskalne politike, makroekonomska kretanja i fiskalnu politiku u srednjero�nom razdoblju te

smjernice strategije upravljanja javim dugom (Bajo i Jurlina Alibegovi� 2008., p.238).

Kada govorimo o prora�unskom procesu jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave

tada su prvi korak smjernice odnosno upute koje Ministarstvo financija izra�uje na temelju

smjernica Vlade i šalje ih prvo županijama, a nakon toga one šalju te iste smjernice gradovima

i op�inama na svome podru�ju (Vešligaj, 2008).

�

� ��

Nakon primitka smjernica od Vlade i uputa za izradu prora�una te smjernica razvoja

(parametara i prioriteta) od izvršnog tijela lokalne jedinice8, upravno tijelo za financije i

prora�un lokalne jedinice donosi upute za izradu prora�una lokalne jedinice i dostavlja ih

prora�unskim korisnicima (Bajo i Jurlina Alibegovi� 2008., p.242).

Navedene upute sadrže:

� temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za izradu prijedloga prora�una jedinice lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave,

� opis planiranih politika jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave,procjenu prihoda

i rashoda te primitaka i izdataka prora�una jedinice lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave u sljede�e tri godine,

� prijedlog visine financijskog plana po prora�unskim korisnicima koji sadrži visinu

financijskog plana za prethodnu prora�unsku godinu i teku�u prora�unsku godinu, te prijedlog

visine financijskog plana za sljede�u prora�unsku godinu i za sljede�e dvije godine,

� na�in pripreme te terminski plan za izradu prora�una i prijedloga financijskih planova

prora�unskih i izvanprora�unskih korisnika prora�una jedinice lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave,

� šifre i nazive zajedni�kih programa te aktivnosti i projekata u skladu s kojima �e korisnici

izraditi svoj financijski plan.

Prema Zakonu o prora�unu, ove upute za izradu prora�una jedinica lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave za razdoblje 2014.- 2016. obvezne su za sve prora�une (Ministarstvo

financija 2013).

Nakon primitka smjernica svi korisnici prora�una lokalne jedinice dostavljaju odjelu za

prora�un i financije svoje zahtjeve (financijske planove) za financiranje teku�ih i kapitalnih

izdataka. Odjel za prora�un i financije analizira dostavljene zahtjeve i u skladu s utvr�enim

prioritetima predlaže njihoovo uskla�enje s mogu�nostima prora�una (Bajo i Jurlina

Alibegovi� 2008., p.242).

Sljede�om shemom prikazan je obrazloženi postupak planiranja prora�una jedinica lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave.

�� 8 Izvršno tijelo u op�ini je op�inski na�elnik, u gradu gradona�elnik i u županiji župan.�

�

� ��

Shema 2. Planiranje prora�una jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave

Izvor: Bajo i Jurlina Alibegovi�, 2008 p.242

3.2. Izrada, predlaganje te prihva�anje prora�una

Upravni odjel za financije i prora�un jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave

izra�uje nacrt prijedloga prora�una i projelciju prora�unske potrošnje za sljede�e tri godine te

ih zajedno s obrazloženjima do 15. Listopada teku�e godine dostavlja izvršnom tijelu na

razmatranje i prihva�anje. Nakon što ga izvršno tijelo jedinice lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave prihvati, prijedlog prora�una se šalje predstavni�kom tijelu9 (Bajo i Jurlina


�� Predstavni�ka tijela na razini jednica lokalne samouprave su op�insko vije�e i gradsko vije�e, a na razini

podru�ne (regionalne) samouprave županijska skupština. �lanovi predstavni�kih tijela biraju se na 4 godine. Broj �lanova predstavni�kih tijela ovisi o broju stanovnika lokalnih i podru�nih jedninca.�

�

� ��

Odbori predstavni�kog tijela lokalne jedinice zaduženi za prora�un procjenjuju pojedine

dijelove cjelokupnog programa javne potrošnje koji je predložio izvršno tijelo, kontroliraju

predloženu raspodjelu javnih rashoda te ih proslje�uju predstavni�kom tijelu na raspravu

(Bajo i Jurlina Alibegovi� 2008., p.244).

Predstavni�ko tijelo lokalne vlasti razmatra primjedbe i prijedloge tih odbora , prihva�a

prijedloge i vra�a ih predlagatelju. Upravni odjel za prora�un i financije analizira zaklju�ke u

kona�ni prijedlog predstavni�kog tijela, a ako su opravdani, prihva�a ih i uklju�uje u kona�ni

prijedlog prora�una i odluke o izvršenju prora�una (Bajo i Jurlina Alibegovi� 2008).

Kona�ni prijedlog prora�una i odluku o izvršenju prora�una upu�uje se na razmatranje i na

usvajanje predstavni�kom tijelu, a mjerodavna tijela (odbori i komisije) predstavni�kog tijela

i ovlašteni predlagatelji iz vije�a mogu na njih podnositi amandamane (Bajo i Jurlina


Kona�no prihva�anje prora�una rezultat je odnosa politi�kih snaga u predstavni�kom tijelu.

Predstavni�ko tijelo lokalne jedinice obavezno je donijeti prora�un najkasnije do 15. Prosinca

i objaviti ga u službenom glasilu (Bajo i Jurlina Alibegovi� 2008., p.245).

Svaki prora�un se mora sastojati od op�eg, posebnog dijela te plana razvojnih programa10. U

nastavku �e biti govora o sadržaju i zna�ajkama op�ega i posebnog dijela prora�una te o planu

razvojnih programa.

3.2.1. Op�i dio prora�una

Op�i dio prora�una �ini Ra�un prihoda i rashoda i Ra�un financiranja (Bajo i suradnici 2008.,

p. 23). Kod definiranja op�eg dijela prora�una potrebno je istaknuti da se u prora�unu svi

prihodi i primici koji pripadaju jedinicama lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, kao i

svi njihovi rashodi i izdaci za pojedine namjene, iskazuju po bruto na�elu. Sljede�e bitno

na�elo je uravnoteženost prora�una- ukupni prihodi i primici trebaju pokrivati ukupne rashode

i izdatke. Za pravilno uravnoteživanje prora�una potrebno je uklju�iti i viškove/manjkove

prenesene iz prethodnih godina (Vaši�ek i suradnici 2007, p.73). �� Plan razvojnih programa se primjenjuje samo na razini lokalnih i podru�nih samouprava�

�

� ��

Ra�un prihoda i rashoda pregled je ukupnih prihoda i rashoda po prirodnim vrstama koji su u

posebnom dijelu prora�una raspore�eni u programe korisnika (Bajo i suradnici 2008, p.24).

Jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave stje�e prihode iz:

• vlastitih izvora tj. od zajedni�kih poreza i

• od dotacija iz državnoga i županijskoga prora�una

Jedinica lokalne i podru�ne samouprave moraju osiguravati prihode razmjerne rashodima za

obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga.

Vlastiti izvori županija pomo�u kojih se pune prihodi prora�una su (zakon.hr�2012.):

• prihodi od vlastite imovine,

• županijski porezi,

• nov�ane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje, koje sami propišu, te

• drugi prihodi

Pod prihode od vlastite imovine spadaju:

• prihod od nepokretnih i pokretnih stvari u njihovom vlasništvu,

• prihodi od poduze�a i drugih pravnih osoba u njihovom vlasništvu te prihodi od

koncesija,

• prihodi od prodaje nepokretnih i pokretnih stvari u njihovu vlasništvu,

• darovi, nasljedstva i legati

Dok pod županijske poreze spadaju:

• porez na nasljedstva i darove,

• porez na cestovna motorna vozila,

• porez na plovila te

• porez na automate za zabavne igre

Vlastiti izvori pomo�u kojih se pune prihodi prora�una gradova i op�ina u Republici

Hrvatskoj su (zakon.hr, 2012):

• prihodi od vlastite imovine,

• op�inski odnosno gradski porezi,

• nov�ane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sami propišu,

�

� ��

• upravne pristojbe,

• boravišne pristojbe,

• komunalne naknade doprinosi i druge naknade,

• naknade za uporabu javnih op�inskih ili gradskih površina,

• drugi prihodi

Pod prihode od vlastite imovine spadaju:

• prihod od nepokretnih i pokretnih stvari u vlasništvu gradova i op�ina

• prihodi od poduze�a i drugih pravnih osoba u vlasništvu gradova i op�ina te prihodi od

koncesija koje odobrava jedinica lokalne samouprave

• prihodi od prodaje nepokretnih i pokretnih stvari u vlasništvu gradova i op�ina te

• darovi, nasljedstva i legati

Porezi koje op�ine ili gradovi mogu uvesti su:

• prirez porezu na dohodak,

• porez na potrošnju,

• porez na ku�e za odmor,

• porez na neobra�eno obradivo poljoprivredno zemljište,

• porez na nekorištene poduzetni�ke nekretnine,

• porez na tvrtku ili naziv,

• porez na korištenje javnih površina

Sljede�im grafikonom prikazana je struktura ukupnih prihoda i primitaka jedinica lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave. Iz grafikona vidimo da najve�i udio prihoda od �ak 54%

otpada na porezne prihode, 26% na neporezne prihode, 10% na pomo�i, 5% na kapitalne

prihode te tako�er 5% na kredite i primitke od financijske imovine.

�

� ��

Grafikon 2. Struktura ukupnih prihoda i primitaka jedinica lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave

Izvor: Lukeš-Petrovi� i suradnici,2005. p. 53

Rashodi jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave po ekonomskoj klasifikaciji su (Grad Opatija 2013):

1.Rashodi poslovanja

a. rashodi za zaposlene

b. materijalni rashodi

c. financijski rashodi

d. subvencije

e. pomo�i

f. naknade gra�anima i ku�anstvima

g. ostali rashodi

2. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

a. kupnja zemljišta

�

� ��

b. kupnja ili gradnja gra�evinskih objekata

c. kupnja prijevoznih sredstava, knjiga i umjetni�kih djela,uredske oprema i namještaja

d. prostorni planovi

Ra�un financiranja je dio prora�una koji prikazuje na�in financiranja prora�unskog manjka te

korištenje prora�unskog viška. U ra�unu financiranja iskazuju se primici od financijske

imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu kredita i zajmova (Bajo i


Sljede�im grafikonom prikazana je struktura ukupnih rashoda i izdataka.

Grafikon 3. Struktura ukupnih rashoda i izdataka

Izvor: Lukeš-Petrovi� i suradnici, 2005. p. 55

Iz grafikona možemo vidjeti da najve�i udio unutar ukupnih prihoda i izdataka zauzimaju

teku�i rashodi (72%), 23% otpada na kapitalne rashode te malih 5% na otplate kredita i

izdatke za financijsku imovinu.

�

� �

3.2.2. Posebni dio prora�una

Posebni dio prora�una sastoji se od plana rashoda i izdataka prora�unskih korisnika iskazanih

po vrstama, raspore�enih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata. Sadržaj

posebnog dijela prora�una ukazuje na programsku orijentaciju u izradi prora�una. Takav

prora�un izra�en po programima trebao bi široj javnosti, gra�anima kao i predstavni�kim i

izvršnim tijelima predo�iti što se planira raditi i kako se koriste raspoloživa sredstva.

Planiranje po programima pretpostavlja da se sredstva dodjeljuju programima, odnosno

aktivnostima i projektima, umjesto funkcijama ili kategorijama rashoda kao u planiranju

prora�una po ekonomskoj klasifikaciji (Bajo i suradnici 2008., p.23).

U posebnom dijelu prora�una rashodi i izdaci iskazuju se po programima (aktivnostima i

projektima) unutar razdjela/glava u skladu s organizacijskom klasifikacijom. Upravni odjeli

(koji su razdjeli u organizacijskoj klasifikaciji lokalnih jedinica) konsolidiraju prijedloge

financijskih planova prora�unskih korisnika za koje su mjerodavni (npr. upravni odjel za

obrazovanje konsolidira financijske planove vrti�a, osnovnih i srednjih škola) te izra�uju

prijedloge financijskih planova u skladu s prihodima koji im pripadaju (Bajo i Jurlina

Alibegovi� 2008., p 217).

3.2.3. Plan razvojnih programa

Zakonom o prora�unu iz 2009. godine utvr�ena je obveza izrade plana razvojnih programa za

prora�unske korisnike jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, kao i za same

jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave. Plan razvojnih programa je, uz op�i i

posebni dio, sastavni dio prora�una jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave. U

planu razvojnih programa prora�unski korisnici su iskazivali planirane rashode investicija za

trogodišnje razdoblje, a jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave, uz ove rashode,

i izdvajanja za kapitalne pomo�i i donacije. Planovi razvojnih programa predstavljali su kod

ve�ine jedinica isje�ak iz posebnog dijela prora�una odnosno, kod korisnika, isje�ak iz

financijskog plana. Odredbe Zakona o prora�unu vezane uz sadržaj i izgled plana razvojnim

programa razli�ito su primjenjivane (Ministarstvo financija, 2013).

�

� �

Plan razvojnih programa prora�unskih korisnika treba biti uskla�en s prijedlogom njegova

financijskog plana. Financijski plan prora�unskih korisnika �ine prihoodi i primici te rashodi i

izdaci koji su raspore�eni u programe, dok se financijski plan izvanprora�unskih korisnika

sastoji od op�eg i posebnog dijela u kojima se iskazani prihodi i primici te rashodi i izdaci

raspore�eni u teku�e i razvojne programe (Bajo i Jurlina Alibegovi� 2008., p.217).

�

� ��

3.3. Izvršavanje prora�una

Posljednja faza prora�unskog procesa je izvršavanje prora�una. U toj fazi se prikupljaju

planirani prihodi i oni se troše za planirane namjene. Posljednja faza traje to�no godinu dana

od 1. sije�nja do 31. prosinca.

Izvršavanje prora�una jedinice lokalne samouprave i uspave ure�eno je odlukom o provedbi

izvršavanja prora�una kao i zadanim okvirima u samom prora�unu. Nakon donošenja

prora�una, jedinica lokalne samouprave i uprave obvezna je objaviti prora�un te jedinice u

svom glasniku odnosno u glasniku jedinice lokalne uprave i uprave za koju se prora�un

donosi. Uz prora�un se objavljuje i odluka o izvršavanju prora�una. Nadležno tijelo za izradu

odnosno izvršavanje prora�una odgovorno je za provedbu propisa koji se odnose na prora�un,

a sva druga prava i odgovornosti za izvršavanje prora�una jedinice lokalne samouprave i

uprave ima nositelj izvršne vlasti. Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave odgovorna za

prikupljanje prora�unskih prihoda na ra�un prora�una odgovorna su za prikupljanje prihoda na

ra�un prora�una (Keser i suradnici 2000., p 60).

Nakon što predstavni�ko tijelo donese prora�un, potrebno je prora�unske korisnike (tijekom

idu�e godine) upoznati s iznosima prora�una kako bi mogli na�initi kona�ne planove

sredstava kojima raspolaže i utvrditi dinamiku trošenja. Odjel za financije i prora�un lokalne

jedinice planirana prora�unska sredstva dozna�uje korisnicima prema utvr�enom rasporedu, a

njihov iznos se mora priop�iti svakom korisniku barem deset radnih dana prije po�etka

razdoblja na koje se odnose (Bajo i Jurlina Alibegovi� 2008., p 245).

Raspore�ena sredstva u prora�unu se ne mogu preraspore�ivati izme�u pojedinih tijela

jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave osim kada je to izri�ito dopušteno

odlukom o izvršavanju prora�una. Me�utim, u okviru prora�unske stavke nekog tijela jedinica

lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave preraspodjelom utvr�enih sredstava dopuštena je

izme�u pojedinih stavaka izdataka ili izme�u pojedinih prora�unskih korisnika, ako to odobri

nositelj izvršne vlasti, ali ta preraspodjela ne može biti ve�a od 5% sredstava utvr�enih na

stavci koja se umanjuje (Keser i suradnici 2000., p 60).

�

� ��

Lokalne jedinice sastavljaju polugodišnja izvješ�a o ostvarivanju prora�una, a na kraju

prora�unske godine donose i godišnja izvješ�a i godišnji obra�un o izvršavanju prora�una

(Bajo i Jurlina Alibegovi� 2008, p 256).

U nastavku ovoga diplomskog rada govoriti �e se o na�inu izvještavanja o izvršenju prora�una

te o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju prora�una.

3.3.1 Na�in izvještavanja o izvršenju prora�una

Osnovni na�ini izvještavanja o izvršenju prora�una su izrada polugodišnjeg i godišnjeg

izvještaja o izvršavanju prora�una jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave.

Zakonom o prora�unu definiran je sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju

prora�una te rokovi sastavljanja i podnošenja na�elniku, gradona�elniku, županu odnosno

predstavni�kom tijelu (Jakir Bajo 2013, p.182).

Osnovna svrha izvještavanja o izvršenju prora�una jest dati informacije o:

� planiranim i ostvarenim godišnjim i polugodišnjim prihodima i rashodima, primitcima

i izdatcima iskazanim prema prora�unskim klasifikacijama,

� izvršenim preraspodjelama u tijeku izvještajnog razdoblja,

� stanje duga,

� ostvarenju postavljenih planova i

� uspješnosti ispunjenja postavljenih ciljeva (Jakir Bajo 2013, p.182).

3.3.2. Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju prora�una

Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju prora�una jedinice lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave sadržavaju:

� op�i dio prora�una koji �ini Ra�un prihoda i reshoda te ra�una financiranja na razini

odjeljka ekonomske klasifikacije,

� poseban dio prora�una prema organizacijskoj i programskoj klasifikaciji te razini

odjeljka ekonomske klasifikacije,

�

� ��

� izvještaj o korištenju prora�unske zalihe,

� izvještaj o danim jamstvima i izdatcima po jamstvima,

� obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka.

Sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju prora�una jedinice lokalne i podru�ne

(reginalne) samouprave ne uklju�uju obrazloženje makroekonomskih pokazatelja i deficit

op�eg prora�una. Ove izvještaje sastavlja isklju�ivo Državni prora�un (Jakir Bajo 2013,

p.182,183).

Op�i dio prora�una � sadržava Ra�un prihoda i rashoda te ra�un financiranja s tim da je

posebno istaknuto kako sažetak Ra�una prihoda i rashoda te Ra�una financiranja sadržava

svotu raspoloživih sredstava iz prethodne godine. To je kategorija prenesenog manjka

odnosno viška s kojom su jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave i do sada

uravnoteživale svoje prora�une (Jakir Bajo 2013, p.183).

Ra�un prihoda i rashoda iskazuje se u tablici sljede�eg sadržaja:

Tablica 3. Ra�un prihoda i rashoda

BROJ�ANA OZNAKA I

NAZIV RA�UNA

PRIHODA I RASHODA

IZVRŠENJE ZA

IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE PRETHODNE

GODINE

IZVORNI PLAN

TEKU�I PLAN

IZVRŠENJE ZA

IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE

INDEKS IZVRŠENJA U ODNOSU NA IZVRŠENJE

PRETHODNE GODINE

INDEKS IZVRŠENJA U ODNOSU NA

TEKU�I PLAN

Izvor: Jakir Bajo 2013, p.183

Ra�un financiranja iskazuje se u tablici sljede�eg sadržaja:

Tablica 4. Ra�un financiranja

BROJ�ANA OZNAKA I

NAZIV RA�UNA

PRIMITAKA I IZDATAKA

IZVRŠENJE ZA

IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE PRETHODNE

GODINE

IZVORNI PLAN

TEKU�I PLAN

IZVRŠENJE ZA

IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE

INDEKS IZVRŠENJA U ODNOSU NA IZVRŠENJE

PRETHODNE GODINE

INDEKS IZVRŠENJA U ODNOSU NA TEKU�I

PLAN

Izvor: Jakir Bajo 2013, p.183

�

� ��

Uz tablicu 4. Ra�un financiranja daje se i analiti�ki prikaz Ra�una financiranja kao pregled

ostvarenih primitaka i izvršenih izdataka po svakom pojedina�nom zajmu, kreditu i

vrijednosnom papiru.

Prora�un treba biti uravnotežen, odnosno ukupni prihodi i primici trebaju pokrivati ukupne

rashode i izdatke. Za pravilno uravnoteženje prora�una uklju�uju se i viškovi/manjkovi

preneseni iz prethodne (prethodnih) godine/a. Preneseni rezultat iz prethodne godine tako�er

je potrebno iskazati kao izdvojenu kategoriju (Jakir Bajo 2013., p.183).

Od 07.ožujka 2013. godine, kada je na snagu stupio Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem

izvještaju o izvršenju prora�una, u izvještaje o izvršenju prora�una po�eli su se uklju�ivati i

podatci o izvornom planu i njegovim izmjenama. Podatak o tome kako je izvorni plan

promijenjen preraspodjelama gradona�elnika, na�elnika i župana je bitna kategorija

transpartntnosti poslovanja izvršne vlasti. Izvorni plan je prora�un odnosno zadnje izmjene i

dopune prora�una donesene od strane Hrvatskog sabora odnosno predstavni�kog tijela. Teku�i

plan je prora�un odnosno zadnje izmjene i dopune prora�una s uklju�enim naknadno

izvršenim preraspodjelama. Naprijer ako su tijekom 2013. Godine bile dvije izmjene i dopune,

zadnje se unose u stupac izvorni plan. Ako je nakon tih zadnjih izmjena i dopuna bilo

preraspodjela gradona�elnika, na�elnika i župana, onda se u stupcu teku�i plan iskazuju

izmjene i dopune s navedenim preraspodjelama. Me�utim, ako nakon izmjena i dopuna

prora�una nije bilo preraspodjela ne treba iskazivati stupac teku�eg plana. Dakle, iznimno, ako

od donošenja prora�una odnosno zadnjih izmjena i dopuna prora�una nije bilo izvršenih

preraspodjela u Ra�unu prihoda i rashoda i u Ra�unu financiranja ne iskazuje se stupac teku�i

plan za prora�unsku godinu na razini razreda, skupine i podskupine ekonomske klasifikacije, a

indeks izvršenja za izvještajno razdoblje iskazuje se u odnosu na izvorni plan za prora�unsku

godinu (Jakir Bajo 2013, p.183,184).

Posebni dio prora�una � sadržava tri izvještaja o izvršenju po prora�unskim klasifikacijama:

organizacijskoj, ekonomskoj i programskoj (Jakir Bajo 2013, p.184).

U izvještaj po programskoj klasifikaciji od 07.ožujka 2013. uvedeni su stupci izvornog i

teku�eg plana. Ukoliko nema preraspodjele tijekom godine , odnosno ako od donošenja

prora�una tj. zadnjih izmjena i dopuna prora�una nisu imali izvršenih preraspodjela, u

�

� ��

izvršenju po organizacijskoj, ekonomskoj i programskoj klasifikaciji ne iskazuje se stupac

teku�eg plana za prora�unsku godinu, a indeks izvršenja za izvještajno razdoblje iskazuje se u

odnosu na izvorni plan za prora�unsku godinu (Jakir Bajo 2013, p.185).

Izvještaj o zaduživanju na doma�em i stranom tržištu novca i kapitala � treba dati pregled

zaduživanja u izvještajnom razdoblju po vrsti instrumenata, valutnoj, kamatnoj i ro�noj

strukturi. Izvještaj se daje u obliku obrazloženja koje može biti opisno, broj�ano, s grafi�kim

prikazima ili kombinacija navedenog. Bitno je napomenuti da godišnji izvještaj treba uklju�iti

stanje obveza za vrijednosne papire, kredite i zajmove jedinice lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave na po�etku i na kraju prora�unske godine. U godišnji izvještaj potrebno je

uklju�iti i bilan�ne stavke duga (Jakir Bajo 2013, p.185).

Izvještaj o korištenju prora�unske zalihe � sadržava podatke o donositelju odluke odnosno

rješenja o korištenju prora�unske zalihe, namjeni korištenja prema odluci, odnosno rješenju o

korištenju prora�unske zalihe te svotu i datum ispla�enih sredstava iz prora�unske zalihe po

odluci odnosno rješenju o korištenju prora�unske zalihe. Osim ovih podataka, izvještaj o

korištenju prora�unske zalihe može sadržavati i druge podatke (Jakir Bajo 2013, p.185).

Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka � to je dopuna podataka iz

Ra�una prihoda i rashoda i Ra�una financiranja na opisni, broj�ani, grafi�ki ili kombinirani

na�in, posebice obrazlaganjem odstupanja izvršenja u odnosu na plan. Obrazloženje za

prora�unsku godinu sadržava i obrazloženje izvršenja programa iz posebnog dijela prora�una

s ciljevima koji su ostvareni provedbom programa i pokazateljima uspješnosti realizacije tih

ciljeva. Kako bi se u obrazloženju izvršenja izvjestilo o realizaciji ciljeva koji su se postavili

na po�etku godine, uz sam dokument prora�una jedinice lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave trebali su biti postavljeni pokazatelji uspješnosti (Jakir Bajo 2013, p.185).

�

� ��

3.3.3. Donošenje i objava polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju prora�una

Clankom 109. Zakona o prora�unu propisano je da upravno tijelo za financije dostavlja

polugodišnji izvještaj o izvršenju prora�una jedinice lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave, koji se sastavlja za razdoblje od 01. sije�nja do 30. lipnja teku�e prora�unske

godine, op�inskom na�elniku, gradona�elniku, županu do 05. rujna teku�e prora�unske

godine. Obveza op�inskog na�elnika, graadona�elnika, župana je donijeti ga predstavni�kom

tijelu na donošenje do 15. rujna teku�e prora�unske godine.

Rokovi sastavljanja i donošenja godišnjeg izvještaja o izvršenju prora�una jedinice lokalne i

podru�ne (regionalne) samouprave tako�er su propisani Zakonom o prora�unu i to �lanak 110.

Upavno tijelo za financije izra�uje godišnji izvještaj o izvršenju prora�una i dostavlja ga

op�inskom na�elniku, gradona�elniku ili županu do 01. svibnja teku�e godine za prethodnu

godinu. Op�inski na�elnik, gradona�elnik ili župan podnosi predstvani�kom tijelu na

donošenje godnišnji izvještaj o izvršenju prora�una do 01. lipnja teku�e godine za prethodnu

godinu. Izmjenama i dopuna Zakona o prora�unu navedeni se rokovi nisu mijenjali što zna�i

da je obveza op�inskog na�elnika, gradona�elnika i župana do 01. lipnja 2013. podnijeti

godišnji izvještaj o izvršenju prora�una jedince lokalne i podru�ne (reginalne) samouprave za

2012. i to prema odredbama novog Pravilnika (Jakir Bajo 2013, p.186).

Op�inski na�elnik, gradona�elnik ili župan dostavlja Ministarstvu financija i Državnom uredu

za reviziju godišnji izvještaj o izvršenju prora�una jedinice lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave u roku od 15 dana nakon što ga donese njegovo predstavni�ko tijelo (Jakir Bajo

2013, p.186).

Potrebno je objaviti polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju prora�una, u cijelosti, sa svim

prilozima, na internetskim stranicama jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave. U

službenom glasilu objavljuju se op�i i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja.

Time se naglašava na�elo transparentnosti što je bitno zbog uvida javnosti i svih

zainteresiranih u na�in trošenja prora�unskih sredstava (Jakir Bajo 2013, p.186).

�

� ��

4. Prora�unski proces u Gradu Opatija

U završnom poglavlju ovog rada pristupa se analizi prora�una grada Opatije. Iznijete su

osnovne informacije o Opatiji kao jedinici lokalne samouprave, zatim se pomo�u grafova i

tablica objašnjavaju i prikazuju prihodi i rashodi prora�una Grada Opatije. Prikazana je

projekcija planiranog prora�una Grada Opatije od 2015 do 2016. godine i na kraju se ukratko

objašnjava plan razvojnih programa grada Opatije za razdoblje od 2014. do 2016. godine.

4.1. Grad Opatija kao jedinica lokalne samouprave

Poznata pod razli�itim imenima poput ‘Stare dame’, ‘Bisera Jadrana’ ili ‘Kraljice turizma’,

Opatija je elegantna primorska destinacija �ija turisti�ka tradicija zadire u daleku prošlost.

Opatija se nalazi u Kvarnerskom zaljevu, u podnožju planine U�ke, otprilike 15 km od Rijeke,

tre�eg hrvatskog grada po veli�ini. Kao središte rivijere, Opatija je okružena brojnim

gradi�ima i mjestašcima, koji su od Voloskog do Lovrana povezani obalnim šetalištem

Lungomare (Remisens 2013).

U Gradu Opatiji nalaze se sjedišta poznatih turisti�kih tvrtki kao što su Liburnia riviera hoteli

te ACI- Adriatic Croatia International Club marina.

Zakonom o podru�jima županija, gradova i op�ina u Republici Hrvatskoj Grad Opatija postaje

u sadašnjem obliku jedna od jedinica lokalne samouprave u sastavu Primorsko-goranske

županije. Prostor Grada Opatije obuhva�a površinu od 54 km², ili 1,51% teritorija Primorsko –

goranske županije i po veli�ini je na dvadesetdrugom mjestu od 36 gradova i op�ina u

Županiji (Službene stranice Grada Opatije 2013).

Uklju�uje naselja Opatija, I�i�i, Ika, Opri�, Dobre�, Pobri, Poljane, Veprinac te Mala i Velika

U�ka. Po gusto�i naseljenosti Grad Opatija spada u ja�e naseljene jedinice lokalne

samouprave Primorsko - goranske županije.

Grad Opatija ima grb, zastavu i sve�anu zastavu. Grbom i zastavom predstavlja se Grad

Opatija i izražava se pripadnost Gradu Opatiji (Službene stranice Grada Opatije 2013).

�

� ��

Slika 1. Grb Grada Opatije

Izvor:�Službene stranice Grada Opatije 2013

Glavna tijela Grada Opatije su: Gradsko vije�e i Gradona�elnik Grada Opatije.

Gradsko vije�e� predstavni�ko je tijelo gra�ana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi

odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada, te obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom,

zakonom i Statutom Grada Opatije. Gradsko vije�e ima predsjednika i dva potpredsjednika.

Predsjednik Gradskog vije�a odre�uje izme�u izabranih potpredsjednika Vije�a,

potpredsjednika Gradskog vije�a koji ga zamjenjuje u slu�aju njegove odsutnosti ili

sprije�enosti. Funkcija predsjednika i potpredsjednika vije�a je po�asna i za to obnašatelji

funkcije ne primaju pla�u (Statut Grada Opatije 2009).

Gradona�elnik Grada Opatije � zastupa Grad Opatiju i nositelj je izvršne vlasti Grada

Opatije. Mandat gradona�elnika traje �etiri godine (Statut Grada Opatije 2009).

Gradona�elnik Grada Opatije nositelj je izvršne vlasti i zastupa Grad Opatiju, a po funkciji je

i �lan skupštine trgova�kog društva Komunalac d.o.o. u kojem Grad ima udjele (zajedno sa

op�inama Lovran, Matulji i Moš�eni�ka Draga) i predstavlja Skupštinu Parkova d.o.o. koji su

cijelosti u vlasništvu Grada Opatije (Službene stranice Grada Opatije- gradona�elnik 2013).

Upravna tijela Grada Opatije su Ured Grada, Upravni odjel za financije i društvene djelatnosti,

Upravni odjel za komunalni sustav i zaštitu okoliša i Upravni odjel za prostorno ure�enje

�

�

� �

Ured Grada � obavlja stru�ne, protokolarne, savjetodavne, op�e i administrativne poslove

koji se odnose na politi�ki sustav Grada, rad Gradskog vije�a i njegovih radnih tijela,

gradona�elnika, zamjenika gradona�elnika, radnih tijela gradona�elnika i vije�a mjesnih

odbora, sudjelovanje Grada u sudskim postupcima te imovinsko-pravnim upravnim

postupcima, odnosi s javnoš�u, unutarnje ustrojstvo gradske uprave (kvalitetu rada,

modernizaciju metoda rada), uredsko poslovanje i zaštitu podataka itd. (Službene stranice

Grada Opatije-Ured Grada 2013).

Upravni odjel za financije i društvene djelatnosti�� obavlja upravne, stru�ne, materijalno-

financijske, ra�unovodstvene i druge poslove, koji se odnose na osiguravanje javnih potreba

na podru�ju predškolskog odgoja i naobrazbe, osiguravanje javnih potreba na podru�ju

kulture, osiguravanje javnih potreba na podru�ju sporta i tehni�ke kulture, osiguravanje javnih

potreba na podru�ju socijalne skrbi i zdravstva, sukladno socijalnom i zdravstvenom

programu Grada, osiguravanje javnih potreba na podru�ju obrazovanja i znanosti, utvr�ivanje

obveznika i razrez lokalnih poreza koji su prihod prora�una Grada, financijsko upravljanje i

kontrole, zaštita na radu i zaštita zdravlja službenika i namještenika itd. (Službene stranice

Grada Opatije- Upravni odjel za financije i društvene djelatnosti 2013).

Upravni odjel za komunalni sustav i zaštitu okoliša � obavlja upravne, stru�ne i druge

poslove koji se odnose na funkcioniranje i razvitak komunalnog gospodarstva , upravljanje

vodama, utvr�ivanje obveznika i razrez komunalne naknade, komunalnog doprinosa i

spomeni�ke rente, provo�enje komunalnog reda, investicijsko održavanje imovine Grada,

suradnju s državnim i drugim tijelima te pravnim osobama nadležnima za navedene poslove,

sigurnost (zaštitu od požara te zaštitu i spašavanje) itd. (Službene stranice Grada Opatije-

Upravni odjel za komunalni sustav i zaštitu okoliša 2013).

Upravni odjel za prostorno ure�enje� �obavlja stru�ne i druge poslove koji se odnose na

pra�enje stanja u prostoru i vo�enje informacijskog sustava prostornog ure�enja te izradu

pripadaju�ih akata, pripremu te pra�enje izrade i donošenja dokumenata prostornog ure�enja,

izradu i donošenje dokumenata prostornog ure�enja, pripremu i pra�enje izrade stru�nih

podloga, studija i drugih dokumenata potrebnih za izradu prostornih planova i drugih

�

� �

pripadaju�ih akata, suradnju s državnim i drugim tijelima te pravnim osobama nadležnima za

navedene poslove itd. (Službene stranice Grada Opatije- Upravni odjel za prostorno ure�enje

2013).

Svi gra�ani Grada Opatije, uživaju jednaka prava temeljena na principima poštivanja ljudskih

prava i sloboda, ravnopravnosti te jednakosti (Statut Grada Opatije 2009).

Grad Opatija osigurava u okviru samoupravnog djelokruga obavljanje djelatnosti

kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe gra�ana na podru�ju komunalnih, društvenih i

drugih djelatnosti (Statut Grada Opatije 2009).

4.2. Prora�un Grada Opatije za 2014. godinu

Prora�un Grada Opatije donosi predstavni�ko tijelo odnosno Gradsko vije�e. Prora�un se

prema Zakonu mora donijeti najkasnije do konca teku�e godine za idu�u godinu prema

prijedlogu kojega utvr�uje gradona�elnik i dostavlja predstavni�kom tijelu do 15. studenog

teku�e godine. Ukoliko se prora�un se donese u roku dolazi do privremenog financiranja,

raspuštanja Gradskog vije�a ili prijevremenih izbora za Gradsko vije�e i gradona�elnika.

Kao što smo ve� rekli prora�un se sastoji iz op�eg i posebnog dijela. Op�i dio �ini Ra�un

prihoda i rashoda i Ra�un financiranja, dok Posebni dio se sastoji od plana rashoda i izdataka

prora�una i prora�unskih korisnika iskazanim po vrstama, raspore�enih u programe koji se

sastoje od aktivnosti i projekata (Obrazloženje prijedloga prora�una Grada Opatija za 2014. i

projekcije plana za 2015. i 2016. godinu 2014).

U nastavku biti �e tabli�no prikazani i pobliže objašnjeni prora�unski prihodi i rashodi Grada

Opatije.

�

� ��

Tablica 5. Op�i dio plana prora�una Grada Opatije za 2014. godinu

Izvor: Prora�un Grada Opatije za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu 2014

Iz tablice je vidljivo da planirani ukupni prihodi i primici, kojih �ine prihodi poslovanja,

prihodi od prodaje nefinancijske imovine te primici od financijske imovine i zaduživanja, u

Prora�unu Grada Opatije za 2014. godinu iznose 113.756.813,00 kuna.

Vidljivo je da nema raspoloživih sredstava iz prethodnih godina.

Prihodi poslovanja �ine najve�i udio ukupnih prihoda, odnosno 95.805.213,00 kuna što �ini

84,22 % ukupnih prihoda. Dok prihodi od prodaje nefinancijske imovine �ine samo 15,74%

ukupnih prihoda.

Ostatatak od 0,04% otpada na primitke od financijske imovine i zaduživanja.

Sljede�im grafikonom biti �e prikazani ukupni prihodi i primici prora�una rada Opatije za

2014. godinu.

�

� ��

Grafikon 4. Ukupni prihodi i primici prora�una Grada Opatije za 2014. godinu

Izvor: Grad Opatija- Vodi� za gra�ane 2014

Planirani ukupni rashodi i izdaci, kojih �ine rashodi poslovanja, rashodi za nabavu

nefinancijske imovine, u Prora�unu Grada Opatije za 2014. Godinu iznose 113.756.813,00

kuna. Vidljivo je da nema nikakvih izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova.

Rashodi poslovanja �ine najve�i udio ukupnih rashoda, odnosno 99.358.516,00 kuna što �ini

87,34% ukupnih rashoda. Dok samo 12,66 % otpada na rashode za nabavu nefinancijske

imovine.

Sljede�im grafikonom biti �e prikazani ukupni rashodi i izdaci prora�una Grada Opatije za

2014. godinu.

�

� ��

Grafikon 5. Ukupni rashodi i izdaci prora�una Grada Opatije za 2014. godinu

Izvor: Grad Opatija- Vodi� za gra�ane 2014

Vidljivo je da je zadovoljeno jedno od najvažnijih na�ela prora�una, a to je na�elo

uravnoteženosti, odnosno ukupna visina planiranih prihoda je istovjetna ukupnoj visini

planiranih rashoda.

4.2.1. Prihodi prora�una Grada Opatije

Ukupni prihodi i primici Prora�una za 2014. godinu planirani su prvenstveno na osnovi

o�ekivanog ostvarenja za 2013. godinu uzimaju�i pri tome i procjenu kretanja javnih prihoda

iz Uputa Ministarstva financija, ali i spoznaje o kretanju gospodarskih prilika u Gradu Opatiji

i okruženju. Razliku planiranih prihoda i primitaka za 2014. godinu u odnosu na 2013. godinu

�ine primici od zaduživanja, konkretno zaduživanje za izgradnju Kulturno turisti�kog centra,

koji su bili dio plana za 2013. Godinu, a nisu planirani u 2014. Godini.

Prihode i primitke Grada Opatije �ine prihodi poslovanja, prihodi od prodaje imovine, primici

od financijske imovine i zaduživanja te vlastiti izvori odnosno raspoloživa sredstva prethodnih

�

� ��

godina. Strukturu prihoda poslovanja �ine prihodi od poreza koji zauzimaju i najve�i udio

ukupnih prihoda poslovanja, zatim prihodi po posebnim namjenama, prihodi od imovine,

prihodi od pomo�i, od prodaje proizvoda i usluga, donacije te kazne, upravne mjere i ostali

prihodi.

Sljede�om tablicom prikazana je struktura prihoda i primitaka prora�una Grada Opatije za

2013. te 2014. godinu. Pomo�u verižnih indeksa biti �e prikazana usporedba planiranih

prora�unskih prihoda i primitaka prora�una Grada Opatije za 2013. i 2014. godinu.

Tablica 6. Struktura prihoda i primitaka prora�una Grada Opatije za 2013. i 2014. godinu

7/8,2��/59&+2� �:21��;� �:21��;� 51+<'8��=��

3'3�1��/59&+5�5��/5>505� ��;�;�� ;��;��

�;��/59&+5��&8:&721?2� �;�;�� ;��;��

�;2��/59&+5�&+��&/<@2� ��;��;�� ;��;��

� �� ;��;�� ;��;��

� �� ;��;�� ;��;��

� �� $��$�� ;��;�� ;��;��

� ��)�� $ �� ;�� ;��

� ��!�� ;��;�� ;��;��

� �� !�� !� �� ;�� ;��

�;A� �/59&+5� �&� �&8<A15>��12>?<12>2�

��;��;�� ;�;��

��!��#� �� ;�� ;��

� ��!� ��#� �� ;��;�� ;��;��

� $�� #� �;��;�� ;��;��

� $�� ;��;�� ;��;��

#�� #��$�� #�$��

�;��;�� ;��;��

�;0��/59&+5�&+�5>&751<� ��;��;�� ;��;��

��$��-�� (��.� ��;�� ;��

� ��#�� ;��;�� ;��;��

�� ;��;�� ;��;��

#�� ;�� ;��

��$��#�� ;��;�� ;��;��

#� $��(�� ;��;�� ;��;��

#�� ;��;�� ;��;��

�;+��/59&+5�&+��&>&B5� ;��;�� ;��;��

�

� ��

�;<� �/59&+5� &+� �/&+2?<��/&5@7&+2�5�38:3C2��+&1205?<�

�;��;�� ;��;��

�� )��#��"�� ;�� ;��

�� ;�� ;��

�� ;��;�� ;��

�;D� '2@1<�� 3�/271<� >?</<��5�&8,2:5��/59&+5�

��;�� ;��

�;��/59&+5�&+��/&+2?<�5>&751<� ��;�;�� ;��;��

�;��/5>505�&+�D51;�5>&751<�5�@2+3E;� ��;��;�� ;��

�;� 7:28,5,5� 5@7&/54� /28�&:&E572��8/<+8,72��/<,9&+159�C&+512�

�;��;��

Izvor: Izradila studentica na temelju podataka iz Prora�una grada Opatije

U prethodno prikazanoj tablici prikazani su planirani prora�unski prihodi i primici Grada

Opatije za 2013. i 2014. godinu. Grad Opatija ostvaruje dvije vrste prihoda, a to su prihodi

poslovanja i prihodi od prodaje imovine.

Prihodi poslovanja su u 2014. godini iznosili 95.805.213 kuna što predstavlja pove�anje od

2,03% u odnosu na 2013. godinu. Najve�i dio prihoda poslovanja predstavljaju prihodi od

poreza koji su za 1,12 % ve�i u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu i iznose 42.266.000

kuna. Pove�anje se planira kod poreza na promet nekretninama (5,54 %) te kod poreza na

potrošnju (2,86%).

Iz tablice je tako�er vidljivo da se ve�ina stavki prihoda pove�ava u 2014. u odnosu na

2013.godinu izuzev boravišne pristojbe koja je zabilježila smanjenje u iznosu od 32,64% te

komunalnih doprinosa u iznosu od 40,41%. U iznosu od 20,27% su se u 2014. godini smanjili

prihodi od prodaje proizvoda i usluga i donacije, odnosno teku�e i kapitalne donacije dok su

prihodi od pruženih usluga ostali nepromijenjeni i iznose 688.000,00 kuna u 2013. i 2014.

godini.

Planirani prihodi od prodaje imovine u 2014. godini iznose 17.901.600 kuna što predstavlja

pove�anje od 25,19 % u odnosu na 2013. godinu kada su iznosili 14.299.570 kuna. To

pove�anje temelji se na procjenama vrijednosti nekretnina Grada za koje se planira prodaja.

Najve�i se dio prihoda o�ekuje od prodaje zemljišta, dok se dio o�ekuje od prodaje dijela

postoje�eg stambenog fonda.

�

� ��

U okviru primitaka od financijske imovine i zaduživanja za 2014. Godinu nisu planirani

primici za zaduživanje pa su stoga primici u odnosu na plan 2013. Godine niži za 99,89 % pri

�emu su planirani isklju�ivo primici od povrata glavnice za poduzetni�ke kredite.

Iz navedene tablice možemo zaklju�iti da su se ukupni prora�unski prihodi i primici Grada

Opatije u 2014. godini smanjili za 43.135.815 kuna, odnosno za 27.49 % u odnosu na 2013.

godinu.

Sljede�im grafikonom biti �e usporedno prikazani planirani prihodi i primici prora�una Grada

Opatije u 2013. i 2014. godini.

Grafikon 6. Planirani prihodi i primici prora�una Grada Opatije za 2013. i 2014. godinu

Izvor: izradila studentica na temelju podatak iz prora�una Grada Opatije

Na grafikonu su prikazani planirani prihodi i primici prora�una grada Opatije u 2013. i 2014.

godini.

�

� ��

Na prvi pogled je vidljivo da su u 2013. godini bili planirani ve�i prihodi i primici nego u

2014. godini. Do smanjenja ukupnih prihoda i primitaka u 2014. godini je došlo zbog toga jer

u 2014. godini nema prihoda od vlastitih izvora odnosno nema raspoloživih sredstava iz

prethodnih godina te tako�er primici od financijske imovine i zaduživanja u 2014. godini su

nezamjetni u odnosu na 2013. godinu.

Sljede�im grafikonom biti �e usporedno prikazani planirani prihodi poslovanja prora�una

Grada Opatije za 2013. i za 2014. godinu.

Grafikon 7. Planirani prihodi poslovanja prora�una Grada Opatije za 2013. i 2014. godinu


Na grafikonu su prikazani planirani prihodi poslovanja prora�una grada Opatije u 2013. i

2014. godini

Vidljivo je da najve�i udio prihoda poslovanja otpada na prihode od poreza. 44,11 % ukupnih

prihoda poslovanja otpada na prihode od poreza u 2014. godini, dok najmanji udio od 0,27%

otpada na kazne i upravne mjere.

�

� ��

Iz grafikona se može iš�itati da su prihodi od poreza, prihodi po posebnim namjenama,

prihodi od imovine, prihodi od pomo�i te prihodi od kazni i upravnih mjere ve�i u 2014.

godini u odnosu na 2013. godinu, jedino je zabilježeno planirano smanjenje od 20,77% kod

prihoda od prodaje proizvoda. Do pove�anja prihoda od pomo�i dolazi zbog pove�ane pomo�i

od strane me�unarodnih institucija i tijela EU.

4.2.2. Rashodi prora�una Grada Opatije

U vremenu o�ite ekonomske krize u kojoj se trenutno još uvijek nalazimo nužno je

racionalizirati rashode u skladu sa prora�unskim mogu�nostima, a sve u cilju suzbijanja

u�inaka krize na prora�un te osiguravanje stabilnosti i likvidnosti. Kod izrade plana prora�una

za 2014. godinu bilo je nužno smanjivati prora�unsku potrošnju gdje je to bilo mogu�e, a da

redovno funkcioniranje Grada Opatije ne bude dovedeno u pitanje. S druge se strane nastoji

zadržati sve vrijedne programe u obrazovanju, kulturi i sportu, a posebno u socijalnom

programu i zdrastvenoj zaštiti. Što se ti�e kapitalnih investicija, iako se �ini da recesija nije

vrijeme za velike projekte, nesmije se odustati od najvažnijih investicija budu�i da one zna�e

realizaciju projekata koji su ve� odavno trebali biti izgra�eni. Njihova izgradnja zasigurno �e

doprinjeti i ja�anju gospodarstva grada te zadržavanju radnih mjesta (Obrazloženje prijedloga

prora�una Grada Opatija za 2014. i projekcije plana za 2015. i 2016. godinu 2014 ).

Rashode i izdatke Grada Opatije �ine rashodi poslovanja, rashodi za nabavu nefinancijske

imovine te izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova. Strukturu rashoda poslovanja �ine

rashodi za zaposlene, materijalni rashodi koji zauzimaju i najve�i udio ukupnih rashoda

poslovanja, financijski rashodi, subvencije, pomo�i dane u inozemstvo i unutar op�eg

prora�una, naknade gra�anima i ku�anstvima te ostali rashodi.

Sljede�om tablicom je prikazana struktura rashoda i izdataka prora�una Grada Opatije za

2013. te 2014. godinu. Pomo�u verižnih indeksa biti �e prikazana usporedba planiranih

prora�unskih rashoda i izdataka prora�una Grada Opatije za 2013. i za 2014. godinu.

�

� �

Tablica 7. Struktura rashoda i izdataka prora�una Grada Opatije za 2013. i 2014. godinu

7/8,2�/289&+2� �:21�� :21�� 51+<'8��=��

3'3�1&�/289&+5�5�5@+205� ��;�;�� ;��;��

�;�/289&+5��&8:&721?2� �;��;�� ;��;��

�;2�/289&+5�@2�1<@2�&8:<1<� ��;��;�� ;��;��

�� ;�;�� ;��;��

#��#� �� #�� ;��;�� ;��;��

� �� #�� ;��;�� ;��;��

�;A�>2,</5?2:15�/289&+5� ��;��;�� ;��;��

�� !�� #�� ;��;�� ;��;��

��#� ��$��"�� ;��;�� ;�;��

��#� ��#��"�� ;��;�� ;��;��

�� !�� # ��$�� !�� "� �� #��

��;�� ;��

#��#� $��#� �� #� !�� ;��;�� ;��;��

�;0�D512105?8'5�/289&+5� ��;�� ;��

��$��$��$ !�� ;�� ;��

#��*��#��#� �� ;�� ;��

�;+�83A7<105?<� �;��;�� ;��;��

#��!�� " !�(��$� �� !�$�� !� $�#��

�;��;�� ;��;��

#��!�� " !�(��$� �� !�$�� !�� !� "�#��

��;�� ;��

�;<� �&>&B5� +21<� 3� 51&@<>8,7&� 5��313,2/�&�B<C��/&/2F312�

��;�� ;��

�;D� 12'12+<� C/2G215>2� 5��'3B218,75>2�

�;��;�� ;��;��

�;C�&8,2:5�/289&+5� ��;��;�� ;��;��

�� ;��;�� ;��;��

�� ;��;�� ;��;��

�� ;�� ;��

��!��#� �� ;�� ;��

�� $ �� ;��;�� ;��;��

�;� /289&+5� @2� 12A273��1<D512105?8'<�>&751<�

��;��;�� ;�;��

�;2� /289&+5� @2� 12A273� 1<�/&5@7<+<1<�+3C&,/2?1<�5>&751<�

��;�� ;��

$��$ !�� ;�� ;��

�;A� /289&+5� @2� 12A273� �/&5@7<+<1<��+3C&,/2?1<�5>&751<�

��;��;�� ;��;��

"��%�!��#�� ;��;�� ;�;��

�

� �

� #�� $�� ;�� ;��

��! ��#��#�!��

��"��$��(�� #�� ;�� ;��

��$�� !��$ !�� ;��;�� ;��;��

�;0� /289&+5� @2� +&+2,12� 3:2C21?2� 12�1<D512105?8'&?�5>&7515�

��;�� ;��

� �� "�� "��%�!��#��$�� $��

��;�� ;��

�;� 5@+205� @2� D512105?8'3� 5>&7513� 5��&,�:2,<�@2?>&72�

��

Izvor: Izradila studentica na temelju podataka iz Prora�una grada Opatije

U prethodno prikazanoj tablici prikazani su planirani prora�unski rashodi i izdaci Grada

Opatije za 2013. i 2014. godinu. Grad Opatija ostvaruje dvije vrste rashoda, a to su rashodi

poslovanja i prihodi rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

Rashodi poslovanja su u 2014. godini iznosili 99.358.516 kuna što predstavlja pove�anje od

4,45% u odnosu na 2013. godinu. Najve�i dio rashoda poslovanja predstavljaju materijalni

rashodi koji su za 3,35 % ve�i u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu i iznose 38.403.918

kuna. Pove�anje se planira kod naknade troškova zaposlenika (7,39%) te kod rashoda za

usluge (8,15%), dok se smanjenje materijalnih rashoda planira kod rashoda za materijal i

energiju (3,86%), te veliko smanjenje od 66,21 % kod naknade troškova osobama van radnog

odnosa. Tako�er se smanjuju i ostali nespomenuti rashodi poslovanja za 22,97 %.

Iz tablice je tako�er vidljivo da je najve�i porast rashoda u 2014. u odnosu na 2013. godinu

zabilježen kod financijskih rashoda, odnosno kod kamata na primljene zajmove u iznosu od

575 %. Tako�er veliko pove�anje od 105% je vidljivo kod rashoda za zaposlene te kod

rashoda za nematerijalnu proizvedenu imovinu (139,41%). Najve�e smanjenje rashoda u

iznosu od 77,58% je kod rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine te kod rashoda

za nabavu nefinancijske imovine (76,69%). Do tog smanjenja dolazi radi �injenice da su u

planu za 2013. godinu bili planirani rashodi za izgadnju Kulturno turisti�kog centra.

U 2013. i u 2014. godini nisu predvi�eni izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova.

Iz navedene tablice možemo zaklju�iti da su se ukupni prora�unski rashodi i primici Grada

Opatije u 2014. godini smanjili za 43.135.815 kuna, odnosno za 27.49 % u odnosu na 2013.

godinu.

�

� ��

Sljede�im grafikonom biti �e usporedno prikazani planirani rashodi i izdaci prora�una Grada

Opatije u 2013. i 2014. godini.

Grafikon 8. Planirani rashodi i izdaci prora�una Grada Opatije za 2013. i 2014. godinu


Na grafikonu su prikazani planirani rashodi i izdaci prora�una grada Opatije u 2013. i 2014.

godini.

Na prvi pogled je vidljivo da su u 2013. godini bili planirani ve�i rashodi i izdaci nego u 2014.

godini. Do smanjenja ukupnih rashoda i izdataka u 2014. godini je došlo jer se u 2014. godini

znatno smanjuju rashodi za nabavu nefinancijske imovine zbog �injenice da su u planu za

2013. godinu bili planirani rashodi za izgadnju Kulturno turisti�kog centra kao što je ve� i

re�eno.

Tako�er iz grafikona možemo vidjeti da ni u 2013. ni u 2014. godini nije bilo izdataka.

�

� ��

Sljede�im grafikonom biti �e usporedno prikazani planirani rashodi poslovanja prora�una

Grada Opatije za 2013. i za 2014. godinu.

Grafikon 9. Planirani rashodi poslovanja prora�una Grada Opatije za 2013. i 2014. godinu


Na grafikonu su prikazani planirani rashodi poslovanja prora�una grada Opatije u 2013. i

2014. godini

Vidljivo je da najve�i udio rashoda poslovanja otpada na materijalne rashode. 38,65 %

ukupnih rashoda poslovanja otpada na materijalne rashode u 2014. godini, dok najmanji udio

od 0,62% otpada na financijske rashode.

Iz grafikona se može iš�itati da su rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, financijski

rashodi, pomo�i dane u inozemstvo te ostali rashodi ve�i u 2014. godini u odnosu na 2013.

godinu. Dok su subvencije i naknade gra�anima i ku�anstvima manje u 2014. godini u odnosu

na 2013. godinu. Naknade gra�anima i ku�anstvima neznatno su niže (za 0,03%), a odnose se

na dio rashoda unutar socijalnog programa i zdrastvene zaštite.

�

� ��

4.3. Projekcija planiranog prora�una za 2015.-2016. godinu

Projekcija prora�una procjena je prihoda i primitaka te rashoda i izdataka prora�una za

višegodišnje razdoblje, a donosi je predstavni�ko tijelo odnosno Gradsko vije�e.

U Gradu Opatija prikazana je projekcija prora�una za 2015. te 2016. godinu. Projekcija se

planira u okvirima raspoloživih prihoda sa financiranjem onih aktivnosti i projekata koji su u

skladu sa ciljevima.

Sljede�om tablicom prikazani su ukupni prihodi i primici te ukupni rashodi i izdaci za

prora�un 2014. godine te projekcija za 2015. i 2016. godinu. Tako�er su izra�unati verižni

indeksi kako bi se moglo usporediti i prikazati dali su se ukupni prihodi i primici te ukupni

rashodi i izdaci pove�avali ili smanjivali kroz godine.

Tablica 8. Prijedlog prora�una za 2014. godinu te projekcije za 2015.-2016. godinu

�/5?<+:&C��/&/2F312��/&/2F31�

��;��/&?<'05?2�

��;�

51+<'8��

��=��

�/&?<'05?2��;�

51+<'8��=��

�;��/59&+5��&8:&721?2� �;��;�� ;��;�� ;��;��

�;��/59&+5�&+��/&+2?<��1<D512105?8'<�5>&751<�

��;��;�� ;��;�� ;��;��

�;��/5>505�- ��*��#��$ !��)��.�

��;�� ;�� ;��

�;�/28�&:&E572�8/<+8,72��-�� .�

��

3'3�1&��/59&+5�5��/5>505�

��;��;�� ;��;�� ;��;��

�;�/289&+5��&8:&721?2� ;��;�� ;��;�� ;��;��

�;�/289&+5�@2�12A273��1<D51;�5>&751<�

��;�;�� ;��;�� ;��;��

�;�5@+205�-��*��#��$ !�� $ !�.�

�� ;��;�� ;��;��

3'3�1&�/289&+5�5�5@+205�

��;��;�� ;��;�� ;��;��


Na prethodnoj tablici prikazan je prijedlog prora�una za 2014. godinu te projekcija za 2015. i

2016. godinu. Iz tablice je vidljivo da su ukupni prihodi i primici u 2015. godini niži za 2,37%

�

� ��

u odnosu na 2014. godinu dok su u 2016. godini viši za 48,27 % u odnosu na 2015. godinu.

Primici ostaju isti u sve tri godine i iznose 50.000 kuna, dok raspoloživih sredstava iz

prethodnih razdoblja nema ni u 2014., ni u 2015, niti u 2016. godini.

Proicira se da �e do�i do malog, skoro pa neznatnog pove�anja prihoda poslovanja u 2015.

godini u odnosu na 2014. godinu i to za 0,38%. Tako�er do�i �e i do pove�anja spomenutog

prihoda u 2016. godini, i to za 45,16% u odnosu na 2015. godinu. Do tog pove�anja dolazi

radi pove�anja prihoda od poreza te pove�anja prihoda od imovine. Tako�er dolazi do

pove�anja prihoda od komunalnog doprinosa i komunalne naknade jer se o�ekuje po�etak

zna�ajnijih privatnih investicija odnosno završetak investicija zapo�etih koncem 2014. godine.

Izgradnjom novih objekata i njihovo stavljanje u funkciju pove�ati �e osnovicu za obra�un

komunalne naknade ali i ostalih davanja koji proizlaze iz korištenja nekretnina.

U 2016. godini planiran je zna�ajan porast prvenstveno zbog planirane prodaje zgrade dje�jeg

vrti�a u Opatiji kao izvora financiranja gradnje novog vrti�a. Tako�er u 2016. godini dolazi do

zna�ajnog pove�anja prihoda od pomo�i od strane fondova EU te Talijanskih unija.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine se smanjuju u 2015. godini u odnosu na 2014.

godinu (17,09%), dok u 2016. godini dolazi do pove�anja spomenutih prihoda za 68,60% u

odnosu na 2015. godinu.

Tako�er iz tablice vidimo da se rashodi poslovanja u 2015. godini smanjuju u odnosu na 2014.

godinu (za 2,19%) dok se u 2016. godini pove�avaju za 3,44 % u odnosu na 2015. godinu.

Najve�i porast rashoda proicira se u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu u iznosu od

394,76% i to kod rashoda za nabavu nefinancijske imovine.

Sljede�im grafikonom prikazani su ukupni prihodi i primici te ukupni rashodi i izdaci za

prora�un 2014. godine te projekcije za 2015. i 2016. godinu.

�

� ��

Grafikon 10. Ukupni prihodi i primici te rashodi i izdaci za razdoblje od 2014.-2016 godine��


Iz grafikona vidimo da su ukupni prihodi i primici te rashodi i izdaci u 2014. godini jednaki i

iznose 113.756.813 kuna , dok u 2015. godini iznose 111.058.600 kuna što predstavlja

smanjenje od 2,37% u odnosu na 2014. godinu. U 2016. godini ukupni prihodi i primici te

ukupni rashodi i izdaci iznose 164.664.860 kuna, što predstavlja pove�anje od 48,27% u

odnosu na 2015. godinu.

Zaklju�no možemo re�i da se prihodi i rashodi kroz sve tri godine kre�u jednako kako i govori

na�elo uravnoteženosti, dakle prihodi i primici pokrivaju rashode i izdatke.

U slu�aju da do�e do nepovoljnih gospodarskih kretanja i smanjenja prora�unskih prihoda

predstavni�ka tijela su spremna donjeti odluku o smanjenju standarda i spremni su odustati od

odre�enih projekata i aktivnosti.

4.4. Plan razvojnih programa Grada Opatije za razdoblje od 2014. do 2016. godine

Pomo�u plana razvojnih programa definiraju se ciljevi i prioriteti razvoja Grada Opatije

povezani s programskom i organizacijskom klasifikacijom prora�una.

Glavni ciljevi razvojnih programa Grada Opatije su osiguranje preduvjeta za razvoj Grada

Opatije kao turisti�ke destinacije najviše kategorije, što je ujedno i glavni Opatijski atribut.

Zatim osiguranje najviših standarda u zadovoljavanju javnih potreba stanovništva u sportu,

�

� ��

kulturi, obrazovanju, predškolskom odgoju, socijalnoj i zdrastvenoj zaštiti te komunalnom

ure�enju (Plan razvojnih programa za 2014. godinu 2014).

Sljede�om tablicom prikazan je plan razvojnih programa odnosno plan projekata i aktivnosti

za koje su prora�unom osigurana sredstva. Prikazani su programi i ciljevi programa te

raspoloživa financijska sredstva za 2014., 2015. i 2016. godinu.

Tablica 9. Plan razvojnih programa Grada Opatije za razdoblje 2014.-2016. godine

PROGRAM CILJEVI

PROGRAMA POKAZATELJ USPJEŠNOSTI

FINANCIJSKA SREDSTVA

2014 2015 2016 URED GRADA 573.200 270.240 100.000

Program

korištenja

fondova EU

Osigurati preduvjete za kandidiranje projekata na fondove EU Pripremiti projekte za kandidaturu

prema fondovima EU

Odobravanje traženih sredstava za kandidirane

projekte i aktivnosti 100%. Realizacija odobrenih projekata i aktivnosti

573.200 270.240 100.000

UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I DRUŠTVENE DJELATNOSTI 5.385.000 7.397.200 8.859.100

Program

otplate kredita

Pravovremeno osigurati

sredstva za podmirenje

kreditnih obveza za financiranje

kapitalnih investicija

Pravovremeno podmiriti u cijelosti dospjele obveze po

danim jamstvima i kreditnom zaduženju

5.140.000 7.002.200 8.464.100

Program

poticanja

poduzetništva

Pomo� poduzetnicima u

poslovanju subvencioniranje

m kamate. Smanjiti

nezaposlenost

Broj poduzetnika sa subvencioniranom

kamatom. Rezultati poslovanja. Zapošljavanje min. 30

nezaposlenih osoba

245.000 395.000 395.000

UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNI SUSTAVI ZAŠTITU OKOLIŠA

29.164.400 25.686.440 78.767.100

Program

gradnje

objekata i

ure�aja

komunalne

infrastrukture

Izgradnjom ili rekonstrukcijom

nerazvrstanih cesta stvoriti preduvjete za viši komunalni

standard,

-100% realizacija planiranih projekata, nove

investicije, pove�anje komunalnog doprinosa i

prihoda od imovine Grada

9.517.200 8.740.000 21.320.000

�

� ��

otvaranje novih gra�evinskih

podru�ja, pove�anje vrijednosti

gradskih zemljišta Urediti i proširiti kapacitete plaža

Program

gradnje vodnih

gra�evina

-Izgradnja cjelovitog sustava

sanitarne kanalizacije

spajanjem svih subjekata na sustav

javne odvodnje radi postizanja

optimalne �isto�e mora i ekološki �istog okoliša. -Vodoopskrba

javnom vodovodnom

mrežom na cijelom podru�ju Grada, te dovoljne koli�ine

vode tijekom �itave godine za sve

korisnike.

-visoki postotak realizacije projekata

predvi�enih Programom (min. 70%)

-pove�anje % pokrivenost naselja vodoopskrbom -Priklju�enje na sustav

javne odvodnje min. 70% svih gra�evina kod kojih

su ispunjeni tehni�ko-tehnološki uvjeti

-Bolji rezultati �isto�e mora tijekom cijele

godine

6.775.000 3.391.000 6.700.000

Program

Kapitalna

ulaganja u

imovinu

-Pove�anje imovine Grada

izgradnjom novih objekata, koji �e osigurati bolje

prostorne uvjete za najmla�e, kao i

omogu�iti cjelogodišnju

realizaciju kulturnih

manifestacija za doma�e

stanovništvo i proširenja

turisti�ke ponude Grada.

-Pove�anje udjela u gradskim tvrtkama.

-Legalizacija objekata Grada

-izgradnjaDoma umjetnosti

-izgradnja dje�jeg vrti�a -pove�anje udjela

-legalizacija gradskih objekata

3.784.000 3.342.000 39.042.000

Program

spomeni�ke

rente

Obnova pro�elja i krovova zgrada uz

suglasnost konzervatora radi

poboljšanja vizualnog izgleda

Grada

Broj obnovljenih pro�elja i krovova zgrada kao i

utrošena sredstva spomeni�ke rente.

385.000 846.000 846.000

�

� ��

UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE�ENJE 2.745.000 1.700.000 1.900.000

Program

korištenja

fondova EU

Osigurati preduvjeteza kandidiranje

projekata za EU fondove

Osiguranje nov�anih sredstava i konzultantskih

usluga za kandidiranje projekata za EU fondove

1.300.000 0 0

Razvojni

projekti

Grada

Državnom izmjerom uskladiti zemljišne knjige

Provedba državne izmjere za naselja Ika-Opri�, I�i�i

i Opatija 250.000 250.000 250.000

Izrada

prostor.plan.do

kum. i

arhitektosko

urbanisti�kih

rješenja

Ure�enje prostora radi efikasne

realizacije namjene

Pokrivenost prostora prostorno-planskom

dokumentacijom 1.145.000 1.450.000 1.650.000

Program

energetske

u�inkovitosti

Zaštita okoliša i ušteda energije

Pove�enje broja korisnika subvencija

Izrad certifikata za sve javne zgrade

Smanjenje troška energije u javnim zgradama za

10%

100.000 60.000 60.000

Izvor: Plan razvojnih programa za 2014. godinu 2014

Programi su razvrstani po upravnim odjelima. Posebno se prikazuju programi za Ured Grada,

Upravni odjel za financije i društvene djelatnosti, Upravni odjel za komunalni sustav i zaštitu

okoliša te Upravni odjel za prostorno ure�enje. Najviše nov�anih sredstava odvaja se za

program gradnje objekata i ure�aja komunalne infrastrukture , unutar kojeg se planira

izgraadnja i rekonstrukcija raznig cesta, otvaranje novih gra�evinskih podru�ja, proširenje

kapaciteta plaža te pove�anje vrijednosti gradskih zemljišta. Najmanje nov�anih sredstava

odvaja se za program energetske u�inkovitosti u okviru zaštite okoliša i uštede energije.

�

� �

5. Zaklju�ak

U ovome diplomskom radu obra�ena je i objašnjena tema vezana za prora�un jedinica

lokalne samoprave tj. za prora�unski ciklus u Gradu Opatija.

Prora�un je financijski dokument jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave,

odnosno op�ina, gradova i županija kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvr�uju rashodi i

izdaci za jednu godinu, a donosi ga njezino predstavni�ko tijelo. Prihodi lokalnih jedinica se

pomo�u prora�una usmjeravaju u cilju pruženja javnih dobara i usluga, odnosno raspore�uju

po namjenama, organizacijskim cjelinama, programima i korisnicima.

Pojam prora�una se odnosi na sam financijski dokument kao plan prihoda i rashoda, ali i na

proces pripreme i planiranja, izrade i predlaganja te izvršenja i nadzora izvršenja prora�una.

Prora�unski proces uklju�uje stalna pregovaranja tijela lokalnih jedinica, prora�unskih

korisnika i gra�ana pri donošenju odluke o veli�ini planiranih prihoda i rashoda, te o

prora�unskim prioritetima.

Prora�unom kao temeljnim aktom jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave

postiže se željena dinamika gospodarske aktivnosti, razina zadovoljenja javnih potreba te se

osigurava kontrola trošenja javnog novca.

Prora�un pruža informacije koje olakšavaju donositeljima odluka u�inkovitu raspodjelu

ograni�enih sredstava po unaprijed utvr�enim prioritetima, a budu�i da potrebe uvijek

premašuju raspoloživa sredstva, sredstva koja se dodjeljuju za neku svrhu, uskra�uju se za

neku drugu.

Ustavom Republike Hrvatske gra�anima je zajam�eno pravo na lokalnu i podru�nu

(regionalnu) samoupravu, a grad predstavlja temeljnu jedinicu lokalne samouprave koja se

ustrojava radi obavljanja poslova od lokalnog zna�aja.

Gradovi i op�ine kao jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu

obavljaju široki aspekt poslova. Ti poslovi su: prostorno i urabanisti�ko planiranje, ure�enje

naselja i stanovanja, briga o djeci, komunalno gospodarstvo, socijalna skrb, primarna

zdrastvena zaštita, kultura, tjelesna kultura i sport, odgoj i osnovno obrazovanje, zaštita

�

� �

potroša�a, zaštita i unapre�enje prirodnog okoliša, protupožarna i civilna zaštita i promet na

svom podru�ju. To su poslovi pomo�u kojih se ostvarju potrebe gra�ana.

U procesu globalizacije sve se ve�i naglasak stavlja na fiskalnu decentralizaciju koja je uvjet

za gospodarski razvoj. Lokalnim jedinicama trebala bi se prepustiti ve�a autonomija u

odre�ivanju poreznih osnovica i stopa. Kada bi se postigla ve�a autonomija ostvarile bi se

ve�e koristi za lokalno gra�anstvo, te bi se razvila lokalna demokracija i konkurencija lokalnih

jedinica.

Bitno je naglasiti da prihodi kojima raspolažu lokalne jedinice uglavnom nisu dostatni za

podmirenje svih javnih potreba, stoga bi se sustavom decentralizacije trebalo ostvariti više

vlastitih prihoda lokalnih jedinica, kako bi se zadovoljilo veliki broj potreba lokalnog

stanovništva.

Da bi decentralizacija bila uspješna i u�inkovita, potrebno je postaviti odgovaraju�e strukture

prihoda, posebno poreznih prihoda i ostalih prihoda u koje spadaju boravišne pristojbe,

prihodi od imovine, komunalne i ostale naknade. Tako�er rezultat decentralizacije �e ovisiti o

opsegu same decentralizacije i pripremljenosti institucija koje je provode.

Grad Opatija kao jedinica lokalne samouprave u svom Statutu opsežnije ure�uju obavljanje

poslova i funkcija iz svog samoupravnog djelokruga. U Statutu Grada Opatije se navodi da

Grad osigurava uvjete za razvitak gopodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od

važnosti za podru�je Grada, te tako�er uvjete za ostvarivanje politike gospodarenja prostorom

Grada Opatije na na�elima održivog razvoja.

U Gradu Opatiji prihodi i primici se u 2014. godini smanjuju za 27,49%. Do smanjenja je

došlo iz razloga što u 2014. godini nema prihoda od vlastitih izvora, odnosno od raspoloživih

sredstava iz prethodnih godina. Osim toga u 2014. godini primici od financijske imovine i

zaduživanja su neznatni u odnosu na 2013. godinu, to�nije smanjili su se za 99,89%.

Kada govorimo o rashodima i izdacima oni se tako�er u 2014. godini smanjuju u odnosu na

2013. godinu. Do smanjenja je došlo jer se u 2014. godini znatno smanjuju rashodi za nabavu

nefinancijske imovine, odnosno smanjuju se za 76,69%. Razlog smanjenja je �injenica da su u

planu za 2013. godinu bili planirani rashodi za izgradnju Kulturno turisti�kog centra.

�

� ��

Grad Opatija ima svijetle planove za budu�nost jer u 2015. i 2016. godini planira se pove�anje

prihoda, tako�er planiraju se i mnogi zahtjevni razvojni programi. Najzahtjevniji razvojni

program je Program gradnje objekata i ure�aja komunalne infrastrukture na koje se odvaja i

najviše nov�anih sredstava.

Treba istaknuti da u slu�aju da do�e do nepovoljnih gospodarskih kretanja ili smanjenja

prora�unskih prihoda, Gradsko vije�e Opatije, kao predstavni�ko tijelo je spremno donijeti

odluku o smanjenju standarda i spremni su odustati ili obustaviti neke odre�ene projekte,

aktivnosti te razvojne programe.

Javni sektor u cjelini �e se u narednim razdobljima morati prilagoditi, odnosno promijeniti

na�in dosadašnjeg financiranja, pa tako i jedinice lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave.

Najvažniji razlog tome je sve ve�i porast o�ekivanja javnosti u pogledu obujma i kvalitete

pruženih javnih usluga s jedne strane, te sve oskudniji i nesigurniji prora�unski prihodi s druge

strane koji su uvjetovani brojnim izvangospodarskim �initeljima, kao i aktualnim stanjem

ekonomske krize koja traje i dan danas.

�

� ��

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Antunovi�, Ž; Domazet, T; Vaši�ek, D 1996, Sustav financija i ra�unovodstva

prora�una, Hrvatska zajednica ra�unovo�a i financijskih djelatnika, Zagreb

2. Bajo, A i Jurlina Alibegovi�, D 2008, Javne financije lokalnih jedinica vlasti, Školska

knjiga, Zagreb

3. Burian, K; Dremel, N; Jakir, I; Kusakovi�, A; Maleti�, I; Para�, G 2004,

Ra�unovodstvo prora�una i prora�unskih korisnika, drugo izmijenjeno i dopunjeno

izdanje, Hrvatska zajednica ra�unovo�a i financijskih djelatnika, Zagreb

4. Jakir Bajo, I 2008, Primjena ra�unskog plana prora�una: 2008./2009.: osnove

sustava, primjeri knjiženja, propisi, ra�unski plan, Hrvatska zajednica ra�unovo�a i

financijskih djelatnika, Zagreb

5. Jakir Bajo, I; Maleti�, I.; Rub�i�, B 2008, Zakon o prora�unu s komentarom,

Ra�unovodstvo i financije, Zagreb

6. Jakir Bajo, I; Maleti�, I; Rub�i�, B 2008, Primjena Zakona o prora�unu od 1.1.2009.,

TEB- Poslovno savjetovanje, Zagreb

7. Jel�i�, B 2001, Javne financije, RRiF, Zagreb

8. Jurkovi�, P 2002, Javne financije, MASMEDIA, Zagreb

9. Keser, J i suradnici 2000, Sustav prora�una: ra�unovodstvo, financije, revizija, porezi,

Hrvatska zajednica ra�unovo�a i financijskih djelatnika

10. Ott, K 2000, Prora�unski vodi� za gra�ane,Institut za javne financije, Zagreb

11. Sever, I 1995, Javne financije: razvoj, osnovne teorije, analiza, Ekonomski fakultet u

Rijeci, Rijake

�

� ��

12. Vaši�ek, D,; Lon�ar- Galek, D; Maleti�, I; Vaši�ek, V; Kusakovi�, A; Spaji�, F. 2007;

Ra�unovodstvo prora�una: osnove sustava, primjeri knjiženja, propisi, ra�unski plan,

Ra�unovodstvo i financije, Zagreb

2) �LANCI

1. Jakir Bajo, I 2013, „Novi na�in izvještavanja o izvršenju prora�una“, Ra�unovodstvo,

revizija i financije, no. 4, pp. 182-186

2. Vaši�ek, D 1998, „Neki prakti�ni aspekti funkcioniranja sustava državne riznice“,

Ra�unovodstvo i financije, no. 9, pp. 36

3) INTERNET

1. Ekonomski fakultet Zagreb 2013, Ra�unovodstvo i financijsko izvještavanje, Zagreb,

preuzeto: 20.05.2014.

[http://web.efzg.hr/dok/RAC/prora%C4%8Dun%20i%20prora%C4%8Dunski%20proc

esi%20%20-%20ra%C4%8Dunovodstvo%202013%20I%20DIO.pdf]

2. International Monetary Fund 2001, Goverment Finance Statistics Manual (GFS),

preuzeto: 02.05.2014. [http://www.imf.org/external/pubs/ft/gfs/manual/pdf/all.pdf]

3. Lukeš-Petrovi� i suradnici 2005.,Vodi� kroz Hrvatski sustav lokalne i regionalne

samouprave, Hrvatski institut za lokalnu samoupravu, Zagreb,preuzeto 14.05.2014.

[http://www.undp.hr/upload/file/104/52113/FILENAME/vodic_veliki_un_lokalna_vla

st.pdf]

4. Ministarstvo financija 2013, Upute za izradu prora�una,Državna riznica, Zagreb,

preuzeto: 10.05.2014.

[http://www.bilje.hr/Dokumenti/Upute_za_izradu_proracuna.pdfH

5. Ott i suradnici 2009, Prora�unski vodi� za gra�ane, Institut za javne financije i

Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, preuzeto 21.05.2014.

[http://www.ijf.hr/proracunski/2009.pdf]

�

� ��

6. Remisens 2013, Opatija- Biser Jadrana, Liburnija Riviera Hoteli, Opatija, preuzeto:

26.05.2014. [http://www.remisens.com/hr/opatija]

7. Službene stranice Grada Opatije 2013, Gradona�elnik, Opatija, preuzeto: 20.05.2014.

[http://www.opatija.hr/hr/gradonacelnik/]

8. Službene stranice Grada Opatije 2013, O Opatiji, Opatija, preuzeto: 16.05.2014.

[http://www.opatija.hr/hr/o-opatiji/]

9. Službene stranice Grada Opatije 2013, Upravni odjel za financije i društvene

djelatnosti, Opatija, preuzeto: 03.06.2014 [http://www.opatija.hr/hr/rad-gradske-

uprave/uo-financije-drustvene-djel]

10. Službene stranice Grada Opatije 2013, Upravni odjel za komunalni sustav i zaštitu

okoliša, Opatija, preuzeto: 07.06.2014. [http://www.opatija.hr/hr/rad-gradske-

uprave/uo-komunalni-sustav-zastita-okolisa]

11. Službene stranice Grada Opatije 2013, Upravni odjel za prostorno ure�enje, Opatija,

preuzeto: 07.06.2014. [http://www.opatija.hr/hr/rad-gradske-uprave/uo-prostorno-

uredenje]

12. Službene stranice Grada Opatije 2013, Ured Grada, Opatija, preuzeto: 01.06.2014.

[http://www.opatija.hr/hr/rad-gradske-uprave/ured-grada/]

13. Službene stranice Grada Opatije 2014, Obrazloženje prijedloga prora�una Grada

Opatije za 2014. i projekcije plana za 2015. i 2016. godinu, Opatija, preuzeto:

29.05.2014. [http://www.opatija.hr/files/file/proracun/OBRAZLO%C5%BDENJE-

PRIJEDLOGA-PRORA%C4%8CUNA-2014-2016.pdf]

14. Službene stranice Grada Opatije 2014, Plan razvojnih programa Grada Opatije za

razdoblje 2014. – 2016. godine, Opatija, preuzeto 31.05.2014.

[http://www.opatija.hr/files/file/proracun/4.-Plan-razvojnih-programa-za-2014..pdf]

15. Službene stranice Grada Opatije 2014, Prora�un Grada Opatije za 2014. godinu i

projekcije za 2015. i 2016. godinu, Opatija, preuzeto: 30.05.2014.

[http://www.opatija.hr/files/file/proracun/1.Proracun-2014-2016-REKAPIT.pdf]

�

� ��

16. Službene stranice Grada Opatije: Vodi� za gra�ane- prora�un grada Opatija za 2014.

godinu i projekcija prora�una 2015-2016 godinu, 2014, preuzeto: 10.05.2014.

[http://www.opatija.hr/files/file/proracun/VODI%C4%8C-ZA-GRA%C4%90ANE-

PRORA%C4%8CUN-2014.-2016.pdf]

17. Statut Grada Opatije 2009, Statut Grada Opatije, Opatija, preuzeto: 27.05.2014.

[http://www.opatija.hr/files/file/odluke%20i%20akti%20GV-a/Statut-Grada-

Opatije.pdf]

18. Vaši�ek, D 2011/2012, Ra�unovodstvo prora�una- predavanja, Ekonomski fakultet

Rijeka, Rijeka, preuzeto: 30.04.2014.

[http://oliver.efri.hr/~ticiana/D_Vasicek/RPNO/1-3.poglavlje.pdf]

19. Vešligaj, M 2008, Gradski prora�un, Nezavisni Pregradski portal, Pregrada, preuzeto:

06.05.2014. [http://www.pregrada.info/list/tema-gradski-proracun/]

20. Zakon o financiranju jedinica lokalne i podru�ne (regionalne) samouprave 2012,

preuzeto: 20.05.2014. [http://www.zakon.hr/z/411/Zakon-o-financiranju-jedinica-

lokalne-i-podru%C4%8Dne-%28reginalne%29-samouprave%202012.%29]

4) OSTALI IZVORI

1. Pravilnik o prora�unskim klasifikacijama 2010, Narodne novine, Zagreb, 26

2. Vaši�ek, D 2009, Ra�unovodstvo prora�una- predavanja, skripta za studente,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

3. Zakon o prora�unu 2012, Narodne novine, Zagreb, 136

�

� ��

POPIS TABLICA

Redni

broj Naslov tablice

Broj

stranice

1. Klasifikacija prihoda prema GFS 2001. 10

2. Povezanost djelatnosti Državne riznice s fazama izvršenja prora�una 17

3. Ra�un prihoda i rashoda 42

4. Ra�un financiranja 42

5. Op�i dio plana prora�una Grada Opatije za 2014. godinu 50

6. Struktura prihoda i primitaka prora�una Grada Opatije za 2013. i 2014.

godinu 53

7. Struktura rashoda i izdataka prora�una Grada Opatije za 2013. i 2014.

godinu 58

8. Prijedlog prora�una za 2014. godinu te projekcije za 2015.-2016.

godinu 62

9. Plan razvojnih programa Grada Opatije za razdoblje 2014.-2016.

godine 65

POPIS SHEMA

Redni broj

Naslov sheme Broj

stranice

1. Prora�unski proces 30

2. Planiranje prora�una jedinica lokalne i podru�ne (regionalne)

samouprave 32

�

� ��

POPIS SLIKA

Redni

broj Naslov slike

Broj

stranice

1. Grb Grada Opatije 47

POPIS GRAFIKONA

Redni

broj Naslov grafikona

Broj

stranice

1. Obuhvat bilance primjenom razli�itih ra�unovodstvenih osnova 26

2. Struktura ukupnih prihoda i primitaka jedinica lokalne i podru�ne

(regionalne) samouprave 36

3. Struktura ukupnih rashoda i izdataka 37

4. Ukupni prihodi i primici prora�una Grada Opatije za 2014. godinu 51

5. Ukupni rashodi i izdaci prora�una Grada Opatije za 2014. godinu 52

6. Planirani prihodi i primici prora�una Grada Opatije za 2013. i 2014.

godinu 55

7. Planirani prihodi poslovanja prora�una Grada Opatije za 2013. i 2014.

godinu 56

8. Planirani rashodi i izdaci prora�una Grada Opatije za 2013. i 2014.

godinu 60

9. Planirani rashodi poslovanja prora�una Grada Opatije za 2013. i 2014.

godinu 61

10. Ukupni prihodi i primici te rashodi i izdaci za razdoblje od 2014.-2016

godine 64

�

� ��

sveu iliŠte u rijeci ekonomski fakultet - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/557.b.pdf · prva...

Documents