seminarski rad urbanizam i saobracaj
DESCRIPTION
rtttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttttthhhhggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggggghhhTRANSCRIPT
INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK - TRAVNIK
SAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIK
PROSTORNI PLAN OPĆINE KAKANJ
SEMINARSKI RAD
Predmet: Urbanizam i saobraćaj
Mentor: prof. dr. sc. Sinan Alispahić Studentica: Delibašić Nedžmina
S-16/13-I
Travnik, april 2015.
SADRŽAJ Stranica
1. UVOD...............................................................................................................41.1. Osnovni pojmovi.................................................................................................5
2. HISTORIJSKI RAZVOJ I OSNOVNE KARAKTERISTIKE OPĆINE..72.1. Geografske karakteristike i topografski profil općine Kakanj.......................9
2.2. Klima općine Kakanj........................................................................................11
3. OSNOVNI POKAZATELJI NA PODRUČJU OPĆINE KAKANJ........113.1. Broj stanovnika.................................................................................................11
3.1.1. Urbano i ruralno stanovništvo..............................................................................12
3.1.2. Etnička struktura stanovništva............................................................................13
3.2. Broj zaposlenih..................................................................................................14
3.3. Broj motornih vozila.........................................................................................15
3.4. Broj vozača........................................................................................................15
3.5. Vrste cesta i dužina cestovne mreže................................................................16
4. PROSTORNI PLAN OPĆINE KAKANJ...................................................164.1. Osnovna načela planskog uređenja prostora.................................................17
4.2. Ciljevi prostornog planiranja i razvoja..........................................................174.2.1. Opšti ciljevi planiranja i razvoja..........................................................................18
4.2.2. Posebni ciljevi.........................................................................................................19
4.3. Osnovna namjena zemljišta sa naglaskom na saobraćajne površine i prirodna....................................................................................................................20
4.3.1. Poljoprivredno zemljište.......................................................................................20
4.3.2. Šume i šumsko zemljište........................................................................................21
4.3.3. Rudno bogatstvo....................................................................................................21
4.3.4. Vodni resursi..........................................................................................................22
4.4. Društvena infrastruktura.................................................................................224.4.1. Obrazovanje...........................................................................................................23
4.4.2. Kultura i sport.......................................................................................................23
4.4.3. Socijalna i zdravstvena zaštita..............................................................................24
4.5. Saobraćajna i komunalna infrastruktura.......................................................254.5.1. Putna infrastruktura.............................................................................................25
4.5.2. Željeznička infrastruktura....................................................................................26
4.5.3. Infrastruktura vodovoda i kanalizacije...............................................................27
4.5.4. Telekomunikacijska infrastruktura.....................................................................28
4.6. Opis objekata i pravaca saobraćajne infrastrukture....................................284.6.1. Opis objekata javnog gradskog prijevoza...........................................................30
4.7. Mjere zaštite okoliša.........................................................................................324.7.1. Kvalitet zraka u općini..........................................................................................34
4.7.2. Kvalitet tla u općini Kakanj.................................................................................34
4.7.3. Kvalitet voda u općini Kakanj..............................................................................35
4.8. Osvrt na postojeću saobraćajnu infrastrukturu............................................35
4.9. Prijedlog mjera za unaprjeđenje - Plan održive mobilnosti.........................364.9.1. Koristi Plana održive mobilnosti..........................................................................38
5. STRATEŠKI (RAZVOJNI) CILJEVI OPĆINE KAKANJ......................39
6. ZAKLJUČAK................................................................................................40
LITERATURA:.................................................................................................41
1. UVOD
Tema ovog seminarskog rada je Prostorni plan općine Kakanj. Cilj obrade navedene teme je
bolje upoznavanje grada, odnosno općine prebivališta. Seminarski rad obuhvatit će sve ono
što je značajno za općinu kao i alternativne mjere i ciljeve koje bi trebalo preduzeti u
budućnosti s ciljem poboljšanja postojećeg stanja.
Rad se sastoji od nekoliko dijelova, od kojih će se posebna pažnja obratiti na:
Historijski razvoj i osnovne pokazatelje na području općine;
Osnovna načela planskog uređenja prostora;
Ciljeve prostornog planiranja i razvoja;
Pravce saobraćajne infrastrukture;
Mjere zaštite okoliša.
U razvojnim procesima prostor se pojavljuje s dvosmjernim djelovanjem, i to kao nezamjenjiv
faktor društveno - ekonomskog razvoja i kao objekt razvojnih procesa, prihvatajući razvojne
sisteme i međusobno ih usklađujući.
Lokalne (općine i gradovi), pa i šire zajednice (područja, države), imaju zadaću da
stanovništvu osiguraju zaposlenje, stan, obrazovanje, sigurnost i dobar okoliš. Za rješavanje
tih problema lokalne su zajednice najuspješnije i najprihvatljivije, stoga općine imaju posebnu
važnost u planiranju odnosno njihova je primarna zadaća planiranje korištenja prirodnih i
stvorenih dobara na svome području, posebno tla i vode.
Općine u pravilu koriste dvije razine planiranja, i to:
kompleksni sveobuhvatni plan (prostorni plan) odnosno strategije i
detaljne planove.
4
1.1. Osnovni pojmovi
Osnovni pojmovi koji se odnose na ovaj rad su:
Prostor - predstavlja realni okvir življenja.
Prostor može biti:
prirodni i
stvoreni (izgrađeni),
a prema klasičnoj definiciji (Euklid) on je određen sa tri dimenzije:
širina;
visina;
dužina.
U definisanju realnog prostora kao okvira življenja susrećemo se sa:
prirodnim karakteristikama prostora (zemljište, klima, morfologija i sl.);
ekonomskim (nivo proizvodnje, zaposlenost);
socijalnim (karakteristike stanovništva);
tehničkim (infrastrukturni i supstrukturni sistemi).
Ovo ukazuje da je prostor složeni dinamički sistem sastavljen iz niza elemenata međusobno
povezanih (uslovljenih), gdje vlada niz zakonitosti i gdje se odvijaju procesi koji često imaju
globalni značaj.
Planiranje - proces čiji je rezultat plan. Odnosno, planiranje je racionalno organizovan, ka
budućnosti usmjeren sistem djelovanja.
Plan - definiše se kao složen dinamički sistem koji je dat u obliku kontrolirajuće strukture
događanja (akcija), čija je funkcija da u svome okruženju koji je dugi dinamični sistem,
izazove takve organizacione promjene koje se prema vrijednosnim opredjeljenima u datom
vremenu smatraju pogrešnom.
Prostorni plan - bavi se prostornim uređenjem ukupnog prostora, tj. teritorija. Taj teritorij
najcešće i sadržava, naselja i gradove, ali promatrane kao tačke ili ovisno o mjerilu u
ciljevima plana, kao površine s dimenzijama i oblicima, bez ulaženja u njihovu unutarnju
strukturu.
5
Prostorno planiranje - optimalni raspored ljudi, dobara i djelatnosti na teritoriju radi njegove
optimalne upotrebe.
Urbanitički plan - bavi se unutrašnjim prostornim uređenjem naselja i gradova, a načinom i
metodom koji ovise o vrsti urbanističkog plana, tj. da li je riječ o generalnom urbanističkom
planu ili detaljnom urbanističkom planu.
Urbanizam - Interdisciplinarna djelatnost koja se bavi planiranjem, projektiranjem,
izgradnjom i uređenjem gradova i njihove neposredne okoline s ekonomskog, estetskog,
društvenog, tehnickog i zakonodavnog aspekta.
Grad - kompaktno izgrađeno veće naselje u kojem veći dio stanovništva radi u:
industriji,
administraciji,
upravi,
uslužnim djelatnostima,
kulturi,
obrazovanju,
trgovini i sl.
6
2. HISTORIJSKI RAZVOJ I OSNOVNE KARAKTERISTIKE OPĆINE
KAKANJ
Za razliku od većine gradova gdje su prvo nastajala naselja, pa tek onda tvornice i preduzeća,
u Kaknju se dešavalo suprotno. Austro-Ugarska monarhija je 1900. godine prvo otvorila
rudnik mrkog uglja, a onda je, uz njega, gradila kuće i rudarske barake, podizala tako naselje,
koje se kasnije proširilo i dalje od ugljenokopa. Sudeći prema godini nastanka rudnika i
početka rasta naselja, može se reći da je Kakanj jedan od mlađih bosanskohercegovačkih
gradova. To nepobitno potvrđuje starost zgrada i njihova arhitektura. Najstarije zgrade, stare
stotinjak godina, u takozvanim su kolonijama, ostacima nekadašnjih radničkih nastambi
koncentriranih oko prve jame i uz nju.
U sažimanju historije Kaknja nezaobilazna je činjenica da se razvijao u pet državnih uređenja
što je opća karakteristika ovog podneblja - i da mu je svako od njih više ili manje podarilo
svoj pečat. Postavljanjem temelja naselju, u prvoj i drugoj deceniji 20. stoljeća, Austro-
Ugarska je gradu udarila prvi i specifičan pečat, potom se grad u Kraljevini Jugoslaviji sporo
razvija, kao i u periodu Nezavisne države Hrvatske (NDH), da bi onda svoj najveći i najbrži
procvat doživio u socijalističkoj Jugoslaviji (od 1945. do 1990. godine), dok u posljednjih
desetak godina u samostalnoj i nezavisnoj Bosni i Hercegovini pokušava povratiti svoj raniji
sjaj. Svaka od ovih faza razvoja ostavila je traga ne samo na gradnji i izgledu grada već i na
ideološkim i političkim opredjeljenjima njegovih stanovnika. Grad je preživio i tri velika rata
(Prvi i Drugi svjetski rat, te agresiju na Bosnu i Hercegovinu). Oni su ga zaustavili u razvoju,
mada nijedan od njih Kaknju nije donio one strahote, stradanja i razaranja što su ih osjetili
stanovnici susjednih općina. U tursko doba, pa i kasnije, Donji Kakanj bio je glavno,
vjerovatno, i najveće naselje sa svojim pazarom, a onda naselje Doboj, te Kraljeva Sutjeska i
Bobovac. Između ovih naselja nakon otvaranja rudnika stasao je i razvijao se današnji Kakanj
u donjem dijelu kotline rijeke Zgošće.
Uprava rudnika je prvo sagradila 22 rudničke barake sa 131 radničkim stanom u neposrednoj
blizini jame, zatim kuće za činovnike, a nešto kasnije još 15 kuća za radnike i sedam kuća za
samce. Uskoro niče i upravna zgrada rudnika (1908. godine) i ambulanta stacionar, potom
prozivaonice sa kupatilom, te prva osnovna škola. Uprava rudnika je najprije sagradila 22
rudničke barake sa 131 radničkim stanom u neposrednoj blizini jame, zatim kuće za
činovnike, a nešto kasnije još 15 kuća za radnike i sedam kuća za samce.
7
Slika 1. Panorama Kaknja iz 1921. godine
Uskoro niče i upravna zgrada rudnika (1908. godine) i ambulanta stacionar, potom prozivaonice sa kupatilom, te prva osnovna škola.
Uz rudnik, dakle, nastaje cijelo naselje - po tadašnjim zapadnim standardima kulture
stanovanja - sa svom potrebnom infrastrukturom. Kakanj već 1910. godine dobija vodovod,
zvani Pitka voda, koji je i danas djelimično u funkciji, a 1912. godine i kanalizaciju.
Uporedo sa rastom rudnika, koji je u proteklih stotinu godina bio nosilac razvoja grada i
industrije, ali i školstva, zdravstva, kulture, sporta i drugoga, počinju se graditi i otvarati novi
pogoni i tvornice. Otvaranje rudnika uvjetovalo je da Kakanj postane industrijsko mjesto jer
se, uz kopanje uglja, razvijaju prateće djelatnosti, poput mašinstva, transporta, drvne
industrije, građevinarstva, ugostiteljstva i drugih. U Čatićima 1948. godine počinje gradnja
termoelektrane, koja je završena 1951. Kasnije se razvija šumarstvo i drvna industrija
("Ribnica" i "Stolar"), a 1978. počinje i rad novosagrađena Tvornica cementa "Kakanj".
Kakanj tako postaje jedan od najjačih industrijskih gradova u srednjoj Bosni. U spomenutom
periodu i u obrazovanju je također načinjen veliki korak, posebno zahvaljujući programu
"Hiljadu škola u Bosni i Hercegovini" kada je Kakanj dobio gotovo sve nove zgrade osnovnih
škola, koje su djelimično građene i iz samodoprinosa stanovništva. Kakanjska okolina ostala
je poznata po svojoj srednjovjekovnoj baštini, prije svega po sjedištima srednjovjekovnih
bosanskih vladara - Bobovac (vareška općina) i Kraljevoj Sutjesci, u kojoj se nalazi
Franjevački samostan i jedna od najstarijih džamija u BiH, kao i po Zgošćanskom stećku,
izloženom danas u Botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Sve je to dalo pečat
gradu, koji se ponosi svojom bogatom prošlošću.
8
2.1. Geografske karakteristike i topografski profil općine Kakanj
Općina Kakanj zauzima centralni položaj u Sarajevsko - Zeničkoj kotlini, koja se nalazi
sjeverno od Visokog i jugoistočno od Zenice, privredno najznačajnijem i najgušće
naseljenom regionu BiH.
Smještena je u Zeničko-dobojskom kantonu, u njegovom krajnjem južnom dijelu. Općina je
smještena na nadmorskoj visini od 380 metara nadmorske visine (Dobojsko polje) do 1458
metara nadmorske visine (Lipničko brdo). Sam grad smješten je na nadmorskoj visini od 384
metra. Površina općine Kakanj iznosi 377 km2.
Kroz područje općine Kakanj kao glavna odvodna arterija protiče rijeka Bosna. Ona je,
zajedno sa svojim pritokama udubila korito u manje otpornim stijenama. Desne pritoke rijeke
Bosne su: Zgošća, Ribnica, Trstionica, Slapnički potok i Bilivojski potok. Lijeve pritoke
rijeke Bosne su potoci, i to: Papratnički, Kujavački, Hrasnički, Slijevnički, Bićerski,
Dumanački i Sopotnički.
Naseljena mjesta su uglavnom smještena u dolini rijeke Bosne i dolinama njenih desnih
pritoka: rijeke Trstionice, Zgošće, Ribnice i Bilivojskog potoka, te dolinama njenih lijevih
pritoka: Papratskog, Hrasničkog, Bićerskog, Dumanačkog i Sopotničkog potoka.
Na osnovi mirovinskog sporazuma iz Daytona i prema Zakonu o federalnim jedinicama
općina Kakanj cijelom svojom teritorijom pripada Zeničko-dobojskom kantonu. Općina
Kakanj ima iznimno povoljan geostrateški položaj u široj regiji, zauzima centralni položaj
Zeničko-dobojskog kantona kao i centralni položaj države BiH.
Općina Kakanj po svojoj veličini spada u red srednjih općina u Bosni i Hercegovini. Ukupna
površina Bosne i Hercegovine je 51 209,2 km2, površina Federacije Bosne i Hercegovine je
26 110,5 km2, površina Zeničko-dobojskog kantona je 3 343,3 km2, što čini 6,7% od ukupne
površine BiH, dok je površina općine Kakanj 377 km2, što čini 0,73% od ukupne površine
BiH, odnosno, 11,27% od ukupne površine Zeničko - dobojskog kantona.
9
Kakanj Visoko Vareš Zenica0
100
200
300
400
500
600
377
238
390
558
Površina (km2)
Slika 2. Uporedni prikaz općine Kakanj i susjednih općina
Izvor: Izradila autorica na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku
Reljef općine Kakanj je pretežno brdsko - planinski, bogat mnogobrojnim izvorištima pitke
vode, šumama, rudnim poljima, te drugim prirodnim resursima koji su još uvijek nedovoljno
iskorišteni, a što u suštini predstavlja povoljne impute za razvoj kakanjske privrede.
Hum
Lipničk
o brdo
Ponijeri
Ravno jav
orjeTeš
evo
Tvrtko
vac
Krevnik
Piljevin
aKiče
va0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
12811458
985
13671204
1304
926 945 975
Nadmorska visina
Slika 3. Visine dominantnih planinskih vrhova
Izvor: Izradila autorica na osnovu Topografske karte općine Kakanj
10
2.2. Klima općine Kakanj
Na području općine Kakanj, preovladava umjerena kontinentalna klima sa umjereno toplim
ljetima i hladnim zimama. Međutim, u brdsko - planinskom području koje graniči sa
općinama Zavidovići i Vareš, a koje je uglavnom pošumljeno, sa nadmorskim visinama i
preko 1 000 metara, imamo subplaninsku klimu gdje su prosječne godišnje temperature za
nekoliko stepeni niže, a količina padavina iznosi više od 800 mm, gdje su ljeta kratka i svježa,
a zime duge i hladne. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10ºC.
3. OSNOVNI POKAZATELJI NA PODRUČJU OPĆINE KAKANJ
Za izradu datog zadatka bilo je potrebno prikupiti podatke o osnovnim pokazateljima na
području općine Kakanj za period od 2012. do 2014. godine, što je i učinjeno.
Traženi podaci su:
Broj stanovnika;
Broj zaposlenih;
Broj motornih vozila;
Broj vozača;
Vrste cesta i
Dužina cestovne mreže.
3.1. Broj stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na teritoriji općine Kakanj živjelo je 55.950
stanovnika u 14.518 domaćinstava. Tokom rata ova struktura je znatno izmijenjena. Naime,
mnogi pojedinci kao i porodice su odlučili da se sele u neke druge gradove ili zemlje. Sve je
to dovelo do smanjenja ukupnog broja stanovnika, tako da je u 2005. godini u Kaknju bilo
12.316 domaćinstava ili 44.215 stanovnika. U poslijeratnom periodu implementacijom
projekata povratka raseljenih i izbjeglih lica mnogi pojedinci kao i cijele porodice su se vratile
11
u svoje kuće, ali veoma visoka stopa mortaliteta u odnosu na nisku stopu nataliteta dovela je
do značajnog smanjenja broja stanovnika. Tako da, prema zadnjem popisu stanovništva, 2013.
godine, na teritoriji općine Kakanj živi oko 35. 483 stanovnika, u 10.320 domaćinstava.
Obzirom da nije vršen popis stanovništva, za 2014. godinu, prema procjeni na ovom području
živi oko 36.000 stanovnika, u 10.921 domaćinstava.
Na Slici 4. prikazan je dijagram uporednih podataka za broj stanovnika na području općine
Kakanj. Na osnovu slike može se uočiti da se broj stanovnika i domaćinstava znatno
smanjivao u odnosu na broj zabilježen prema prvom popisu (1991. godina).
Kako je navedeno, prema popisu iz 1991. godine broj stanovnika bio je 55.950, dok se 2005.
godine taj broj smanjio za 11.735, odnosno za 21%. Dok je od prvog do zadnjeg popisa, ta
razlika najuočljivija. Dakle, broj stanovnika smanjio se za 20.467, odnosno za 63%.
1991. godina
2005. godina
2013. godina
2014.0
10,000
20,000
30,000
40,000
50,000
60,000 55,950
44,21535,483 36,000
14,518 12,316 10,320 10,921Broj stanovnikaBroj domaćinstava
Slika 4. Grafički prikaz broja stanovnika i domaćinstava u općini Kakanj
(1991., 2005., 2013.)
Izvor: Izradila autorica na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku
3.1.1. Urbano i ruralno stanovništvo
Godine 1991. na području općine Kakanj bilo je 106 naseljenih mjesta, a prema procjenama
Federalnog zavoda za statistiku taj broj je ostao isti i u 2013. godini. U segmentu odnosa
urbanog i ruralnog stanovništva u 2013. godini došlo je do znatnih izmjena u odnosu na 1991.
godinu. Naime, u 1991. godini u općini Kakanj bilo je 12.000 stanovnika koji su živjeli u
gradu i užem gradskom području, a 43.950 stanovnika živjelo je na selima, dok u 2013.
12
godini, broj stanovnika koji žive na selu iznosi 21.396, a u gradskom dijelu 14.087
stanovnika.
Na slici 5. prikazan je odnos urbanog i ruralnog stanovništva. U periodu 1991. godine, kao i u
toku 2013. godine, veći broj stanovnika živi na selu. U toku 1991. godine u gradu je živjelo
79%, a na selu 21% stanovnika u odnosu na ukupan broj. U 2013. godini broj stanovnika u
gradu povećao se za 18%, a broj stanovnika na selu za isti period, smanjio se, također za 18%.
21%
79%
1991. godina
Urbano Ruralno
39%
61%
2013. godina
Urbano Ruralno
Slika 5. Odnos urbanog i ruralnog stanovništva (1991. godina - 2013. godina)
Izvor: Izradila autorica na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku
3.1.2. Etnička struktura stanovništva
Do značajnih promjena, došlo je i kod etničke strukture stanovništva na području općine
Kakanj, za period od 1991. - 2013. godine.
Tabela 1. Etnička struktura stanovništva
Etnička struktura 1991. godina 2013. godina
Bošnjaci 30.528 30.819
Srbi 4.929 462
Hrvati 16.556 3.187
Jugoslaveni 2.554 /
Ostalo 1.383 1.015
Ukupno: 55.950 35.483
13
Na slici 6. se može vidjeti da se broj Bošnjaka povećao za 33%, broj Srba za 8%, Broj Hrvata
za 21%, Jugoslaveni nisu više dio stanovništva općine Kakanj.
55%
9%
30%
5% 2%
1991. godinaBošnjaciSrbiHrvatiJugoslaveniOstalo
87%
1%
9% 3%
2013.BošnjaciSrbiHrvatiJugoslaveniOstalo
Slika 6. Etnička struktura stanovništva
Izvor: Izradila autorica na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku
3.2. Broj zaposlenih
Stanje u općini Kakanj, kada je u pitanju broj zaposlenih je veoma lose. Broj nezaposlenih
lica povećava se iz godine u godinu. Tako je u toku 2012. godine prosječan broj zaposlenih
iznosio 8.394, u toku 2013. godine taj broj je bio 6.857, a u toku 2014. godine 6.799
zaposlenih lica. U odnosu na ukupan broj stanovništva, stopa zaposlenosti je veoma niska.
Na slici 7. grafički je prikazan broj zaposlenih lica na području općine Kakanj. Na osnovu
dijagrama, uočljivo je da se broj zaposlenih lica smanjivao svake naredne godine. Stopa
zaposlenosti u odnosu na ukupan broj stanovništva u toku 2014. godine iznosi 18,88 %.
2012. godina
2013. godina
2014. godina
0
4,000
8,0008,394
6,857 6,799
Broj zaposlenih lica
Broj zaposlenih lica
Slika 7. Broj zaposlenih lica
Izvor: Izradila autorica na osnovu podataka prikupljenih od Biroa za zapošljavanje
14
3.3. Broj motornih vozila
U odnosu na broj zaposlenih lica, broj motornih vozila znatno je velik. U toku 2012. godine
na području općine Kakanj, broj registrovanih motornih vozila, iznosio je 10.108, dok se
naredne godine taj broj povećao na 11.038. U toku 2014. godine u broj registrovanih vozila
bio je 12.202. Broj registrovanih vozila se povećava svake naredne godine.
Na osnovu naredne slike vidno je to da se broj vozila 2013. godine povećao za 3% u odnosu
na prethodnu godinu. Godine 2014. broj motornih vozila povećo se za 4% u odnosu na 2013.
godinu, a u odnosu na 2012. taj broj se povećao za 7%.
30%
33%
37%
Broj registrovanih vozila2012. godina 2013. godina 2014. godina
Slika 8. Broj registrovanih vozila
Izvor: Izradila autorica na osnovu podataka PS Kakanj
3.4. Broj vozača
Od ukupnog broja stanovništva broj lica/učesnika u saobraćaju je 13.103., s tim da je 2012.
godine prilikom kontrole saobraćaja zatečeno 127 lica koja su upravljala vozilom bez
položenog vozačkog ispita, a 2013. godine taj broj se povećao na 155 učesnika u saobraćaju
bez položenog vozačkog ispita, dok je godine 2014. broj lica bez položenog vozačkog ispita
smanjen na 132. Smanjen broj učesnika u saobraćaju bez položenog ispita, predstavlja veliku
prednost, jer samim tim na neki način povećana je bezbjednost svih učesnika u saobraćaju i
okoline.
15
3.5. Vrste cesta i dužina cestovne mreže
Općina Kakanj ima povoljan geosaobraćajni položaj, s obzirom da kroz njen teritorij prolazi
magistralni put M 17 preko kojeg se odvija najveći dio saobraćaja na pravcu sjever - jug.
Ukupna dužina cesta po kategorijama u općini Kakanj iznosi 239 kilometara. Od toga je:
Dužina magistralne ceste: 20,6 kilometara.
Dužina regionalne ceste: 48.9 kilometara.
Dužina lokalnih cesta: 169,5 kilometara.
4. PROSTORNI PLAN OPĆINE KAKANJ
Prostorni plan općine radi se na osnovu Prostornog plana kantona i Programa mjera kantona,
uz uvažavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzažnih vrijednosti prostora općine.
Program mjera i aktivnsoti za provedbu plana u kratkoročnom periodu i Odluka o provođenju
prostornog plana općine sastavni su dijelovi plana. Prostorni plan općine može sadržavati i
druge elemente od značaja za općinu koji nisu u suprotnosti sa Prostornim planom kantona..
Općinsko vijeće Kakanj, na svojoj 21. sjednici održanoj dana 06.07.2010. godine, donosi
Odluku o usvajanju i Odluku o provođenju Prostornog plana općine Kakanj 2010. - 2030.
godine.
16
4.1. Osnovna načela planskog uređenja prostora
Plansko uređenje prostora, podrazumijeva gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom na
načelima održivog razvitka, a na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora.
Mnogobrojni subjekti planiraju i uređuju “svoj prostor”, jer im je to osnovna djelatnost
(poljoprivreda, šumarstvo, vodoprivreda, energetika, saobraćaj, zaštićeni prostori prirodnih i
povijesnih vrijednosti), što zahtijeva usklađivanje, a za to najbolji su okvir prostorni planovi.
U novije doba prostorni plan prerasta iz instrumenta korištenja prostora u instrument
upravljanja odnosno razvoja prostora i zaštite okoliša.
Planiranje prostora zasniva se na načelima:
Zaštite prostora u skladu sa principima održivog razvoja;
Zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapređenja stanja okoliša;
Usaglašenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od značaja za
Federaciju;
Usaglašenosti planskih dokumenata kantona sa planskim dokumentima Federacije i
planskih dokumenata kantona međusobno;
Usaglašenosti planskih dokumenata Federacije i Republike Srpske;
Usaglašenosti planskih dokumenata Bosne i Hercegovine sa planskim dokumentima
susjednih država;
Javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za planiranje u
skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima;
Uspostavljanja sistema informacija o prostoru iz nadležnosti Federacije u svrhu
planiranja, korištenja zemljišta i zaštite prostora Federacije.
4.2. Ciljevi prostornog planiranja i razvoja
Prostorno se planiranje mijenjalo u skladu s društveno - ekonomskim promjenama, a osnovna
mu je funkcija bila kontrola korištenja zemljišta. Međutim, korištenje zemljišta u uskoj je vezi
s pitanjem ekonomskog i društvenog razvoja te stanja okoliša.
Lokalne (općine i gradovi), pa i šire zajednice (područja, države), imaju zadaću da
stanovništvu osiguraju zaposlenje, stan, obrazovanje, sigurnost i dobar okoliš. Pojedine
17
europske zemlje ističu zdravlje, fizički okoliš, biološku raznovrsnost i očuvanje prirodnih
uvjeta. Za rješavanje tih problema lokalne su zajednice najuspješnije i najprihvatljivije, stoga
općine imaju posebnu važnost u planiranju odnosno njihova je primarna zadaća planiranje
korištenja prirodnih i stvorenih dobara na svome području, posebno tla i vode.
Općine u pravilu koriste dvije razine planiranja, i to kompleksni sveobuhvatni plan (prostorni
plan), odnosno strategije i detaljne planove. S regionalnoga stajališta, tri su bitna pitanja koja
se rješavaju planom: sistemi naselja, infrastrukturni sistemi i okoliš.
Brze društvene promjene i globalizacija dovode do promjena u infrastrukturi, ekonomskom
životu, okolišu i tržištu rada, zakonodavstvu i politici stambene izgradnje. Društvene
vrijednosti i perspektive prolaze kroz promjene zbog povećane mobilnosti i kulturne
različitosti, što tradicijama i regionalnim obilježjima daje sve veću važnost.
Prostorno planiranje i urbani razvoj važna su područja za istraživanja u sklopu kojih posebno
su bitni: prilagođavanje društvenog razvoja okolišu, održivi gradovi i države, implementacija
potreba stanovnika u fizički okoliš, procesi planiranja i donošenja odluka te instrumenti
komunikacije sudionika uključenih u planiranje i slično.
Danas, u mnogim područjima postoji svijest o tome da su životni stilovi, stavovi i ponašanja
ljudi, pojedinaca i skupina bitni za rezultat planiranja.
4.2.1. Opšti ciljevi planiranja i razvoja
Opšti cilj i potreba je, da se obezbijedi racionalno korištenje prostora, zaštita prostora od
negativnih utjecaja svih vrsta i unapređivanje prostornih uslova za organizovanje života i
rada.
Cilj Plana je da se unaprijedi blagostanje ljudi i razvoj na području opštine kroz:
Planiranje zdrave, pogodne, bezbjedne i atraktivne sredine,
Ostvarivanje širih ciljeva društveno - ekonomskog razvoja općtine,
Uravnotežen i atraktivan generalni koncept pogodan za sadašnje i buduće potrebe,
Uvođenje potpuno novih tehnologija,
18
Podizanje životnog standarda stanovništva putem bržeg zapošljavanja, podizanje
sadašnjeg veoma niskog nivoa plata, unapređenje socijalne zaštite starog i iznemoglog
stanovništva, invalida, porodica poginulih boraca i sl.,
Spriječavanje i zaustavljanje negativnih demografskih trendova (koncentracija u
gradskom naselju, pad nataliteta, negativan migracioni saldo) ,
Razvoj baziran na resursima kojima općtina raspolaže,
Ravnomjeran razvoj općtinskog centra i ostalog vangradskog područja,
Razvoj turizma,
Zaštita izvorišta mineralnih voda,
Očuvanje vrijednih svojstava prirode i spriječavanje poremećaja u prirodi, kao i
Otkrivanje javnosti izuzetno vrijednih historijskih spomenika i jačanje identiteta
općtine,
Štednja i racionalno korištenje svih vidova energije i kontinuirano snabdijevanje
urbanih područja i privrede energijom.
4.2.2. Posebni ciljevi
Neki od posebnih ciljeva općine Kakanj su:
Planirati najvjerovatniji broj stanovnika u određenim godinama planskog perioda,
Planirati potrebe i broj stambenih jedinica u određenim godinama planskog perioda,
Primjenjivati plansko korištenje zemljišta,
Planirati mjere za unapređenje zaštite okoliša,
Planirati zone obnove, rekonstrukcije i sanacije,
Definisanje zemljišta za potrebe stanovanja, rada, društvene infrastrukture, sporta i
rekreacije, turizma i posebne namjene,
Unapređenje razvoja trgovine izgradnjom modernih trgovačkih centra i ugostiteljstva
modernizacijom i izgradnjom savremenih ugostiteljskih objekata koji trebaju biti prije
svega, u funkciji razvoja turizma,
Podići nivo kvaliteta usluga društvenih djelatnosti u zdravstvu, socijalnoj zaštiti i
obrazovanju,
Uvesti nove sadržaje u kulturi kao što su pozorište, koncertna dvorana, gradska,
dvorana i druge prostorne sadržaje, skladno sa realnim ekonomskim mogućnostima.
19
4.3. Osnovna namjena zemljišta sa naglaskom na saobraćajne površine i prirodna
bogatstva
Gradsko građevinsko zemljište određuje općinsko vijeće i može se odrediti kao:
1. Zemljište koje je pretežno izgrađeno i kao takvo čini prostorno funkcionalnu cjelinu u
gradu i naselju gradskog karaktera;
2. Zemljište obuhvaćeno granicama urbanističkog plana grada, odnosno naselja gradskog
karaktera koje je predviđeno za proširenje grada, odnosno naselja;
3. Zemljište na drugim područjima predviđenim za stambenu i drugu izgradnju
(prigradska naselja ili druga veća naselja, rekreaciono - turistički centri, područja
namijenjena za izgradnju kuća za odmor i oporavak i druge slične namjene).
4.3.1. Poljoprivredno zemljište
Razvojne mogućnosti općine Kakanj se očituju i u povoljnim klimatskim uvjetima,te
odgovarajućem kvalitetu zemljišta koje je pogodno za proizvodnju voća i povrća.
Međutim, prepreku razvoju organizirane poljoprivredne proizvodnje predstavlja isparčanost
poljoprivrednog zemljišta. Prosječna veličina njive iznosi 0,13 ha, prosječna veličina voćnjaka
0,73 ha, prosječna veličina livade 0,21 ha i prosječna veličina pašnjaka 0,23 ha. Prosječna
površina poljoprivrednog zemljišta po stanovniku na području općine Kakanj iznosi 0,23 ha,
pri čemu je daleko ispod prosjeka zemalja iz Evropske unije. Zemljište je nezamjenjiv,
neumnoživ, a pravilnimm korištenjem i neuništiv faktor poljoprivredne proizvodnje. Ovo
nalaže da se prema zemljištu kao takvom faktoru vodi stalna briga.
Imajući na umu da je u ekonomiji malih obiteljskih poljoprivrednih imanja njihova veličina
(koja se obično iskazuje u hektarima) jedan od značajnih faktora i osobnosti, a kako ona u
općini Kakanj u prosjeku ne prelazi 3,0 ha po domaćinstvu, zemljište ostaje trajno ograničeni
i ograničavajući faktor proizvodnje i produktivnosti.
20
4.3.2. Šume i šumsko zemljište
Šumska vegetacija predstavlja najvažniji i nesumnjivo najrasprostranjeniji prirodni resurs na
području općine Kakanj. Od ukupne površine općine Kakanj na šume otpada 22 547,81 ha ili
60%, tako da šuma i drvoprerađivačka industrija treba biti prirodna baza strategijskog razvoja
cijele regije.
Ukupna površina šumskih sortimenata na području općine Kakanj prema podacima iz katastra
prostire se na površini od 22 547 ha. U privatnom vlasništvu se nalazi 20% , a u državnom
80% šumskih resursa.
4.3.3. Rudno bogatstvo
Glavno obilježje geološke građe na teritoriji općine Kakanj odnosi se na povoljno situiran
položaj Općine unutar velikog, slatkovodnog, srednjobosanskog, ugljenog bazena, koji se duž
svog oboda dodiruje sa paleozoitskim i mezozoitskim formacijama, sa jasno određenom
pripadnošću srednjim Dinaridima. Unutar bazena razvijeno je nekoliko ugljenih slojeva
(oraški, glavni i povlatni ugljeni sloj).
Slika 9. Rudnik mrkog uglja Kakanj
21
4.3.4. Vodni resursi
Općina Kakanj koja je pretežno brdsko–planinskog karaktera sa umjerenom kontinentalnom
klimom, iznimono je bogata riječnim tokovima i izvorištima pitkih voda.
Tabela 2. Dužina rijeka koje protiču kroz općinu
Naziv rijeke Dužina (km) Dužina u općini (km)
Bosna 274 22
Trstionica 27 27
Zgošća 15,5 15,5
Ribnica 20,5 20,5
Bijele vode 6,5 6,5
Ukupna dužina 343 91,5
Rijeke Zgošća, Trstionica i Ribnica stoljećima su dubile svoje kanjone koji su sada izuzetno
povoljni za izgradnju manjih hidrocentrala. U gornjim dijelovima svojih tokova ove rijeke,
uključujući i rijeku Bijele vode, su izuzetno čiste i hladne, te pogoduju otvaranju ribogojilišta.
4.4. Društvena infrastruktura
Društvena infrastruktura je struktura koja obuhvata mreže i objekte javnih službi.
Javne službe na području općine Kakanj su:
Ustanove za obrazovanje;
Ustanove za boravak djece;
Ustanove za kulturu i sport;
Zdravstvene i socijalne ustanove;
Biblioteke, i slično.
22
4.4.1. Obrazovanje
Obrazovanje je oduvijek bilo osnova u razvoju bilo kojeg društva, jer ono je pokretačka snaga
kako socijalnog tako i ekonomskog razvoja. Stoga o obrazovanju treba stalno voditi računa i
konstantno pronalaziti mogućnosti za njegovo podsticanje, unapređenje i razvoj.
Svaki pojedinac ima pravo na obrazovanje, a vlasti na svim nivoima, uključujući i općinu,
dužne su osigurati ostvarivanje ovog prava.
Na području općine Kakanj nalaze se dvije ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje. Rad
sa djecom je organiziran u grupama: mlađa, mlađa srednja, srednja i starija grupa.
Na području općine Kakanj ima 28 ustanova za osnovno obrazovanje, i to 6 centralnih i 22
područna osnovna škola.
Opremljenost kabineta i učionica savremenim nastavnim sredstvima je na
nezadovoljavajućem nivou, a opremljenost kabineta informatike većinom ne odgovara
potrebama učenika. Fiskulturne sale su neadekvatno opremljene, nedostaju sportski rekviziti i
opremljene svlačionice.
4.4.2. Kultura i sport
Svaki građanin ima pravo na sudjelovanje u kulturnom i sportskom životu, te na puni kulturni
i duhovni razvoj bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. Puno uživanje ovih prava zahtijeva
dostupnost kulturne infrastrukture (kulturni centri, muzeji, biblioteke, pozorišta itd).
Općina Kakanj raspolaže sa znatnim sportskim i kulturnim kapacitetima koji su nedovoljno
iskorišteni. Najznačajnijim sportskim kapacitetima Sportskom dvoranom i malom salom
upravlja Javna ustanova za kulturu i sport, koja je institucionalno najznačajniji faktor
kakanjske kulture i sporta.
U okviru Javne ustanove za kulturu i sport Kakanj djeluje gradski bioskop, gdje se nerijetko
održavaju i pozorišne predstave, kako domaće kakanjske produkcije tako i gostujućih
pozorišta.
23
Pored ovog oblika institucionalne brige za kulturu i sport općine Kakanj, koja nije na
zavidnom nivou, kulturni i sportski život Kakanjaca upotpunjuje i 19 sportskih udruženja iz
različitih sportskih disciplina.
Slika 10. Sportska dvorana Kakanj
4.4.3. Socijalna i zdravstvena zaštita
Općina Kakanj je jedna od rijetkih općina u BiH koja ima usvojenu Strategiju razvoja
socijalne zaštite, a čiju izradu je podržala Evropska unija. Centar za socijalni rad Kakanj je
razvio jake upravne sisteme za socijalnu skrb u Kaknju i funkcionira u okvirima svojih
materijalno - finansijskih mogućnosti.
Centar za socijalni rad odgovoran je za:
procjenjivanje, obradu i isplaćivanje socijalne pomoći, jednokratne pomoći i druge
novčane potpore i potpore druge vrste;
spektar usluga smještaja, kontrole i savjetovanja za stara lica, odrasle osobe sa
poteškoćama, djecu sa posebnim potrebama, pitanja starateljstva i sl.
Zdravstvo općine Kakanj nalazi je u jako teškoj situaciji.
Javna ustanova Dom zdravlja sa poliklinikom Kakanj, jedina je zdravstvena ustanova na
području općine Kakanj koja vrši primarnu zdravstvenu zaštitu i konsultativno -
specijalističku zdravstvenu zaštitu. Primarna zdravstvena zaštita kao osnovni dio
zdravstvenog sistema i prvi nivo pružanja zdravstvene zaštite ima izuzetnu ulogu jer najviše
24
doprinosi čuvanju i unapređenju zdravlja, sprečavanju bolesti, liječenju i rehabilitaciji
oboljelih i povrijeđenih.
U sastavu ove zdravstvene ustanove je i sedam područnih ambulanti.
4.5. Saobraćajna i komunalna infrastruktura
Saobraćajnu i komunalnu infrastrukuturu općine Kakanj obuhvataju:
Putna infrastruktura;
Željeznička infrastruktura;
Infrastruktura vodovoda i kanalizacije;
Elektroenergetska distributivna mreža na teritoriji općine Kakanj;
Telekomunikacijska infrastruktura.
Saobraćajno - komunalne zone određene su kao koridori - površine, cestovnih i
željezničkih komunikacija i uređaja (autobusni i željeznički kolodvor s pratećim
sadržajima). Saobraćajnom površinom obuhvaćena je kolovozna traka, rubni zaštitno -
zeleni pojas, pješačka i biciklistička staza između regulacionih linija parcela. Planom su
utvrđene one saobraćajnice koje čine glavni sistem, gdje se režim izgradnje i uređenja
podređuje saobraćaju, dok su sekundarne saobraćajnice u sastavu zone.
Infrastrukturni koridori (dalekovoda, magistralnog plinovoda, magistralnog vodovoda) ne
čine posebnu namjenu nego režim uređenja, s tim da u pravilu predstavljaju zaštitni zeleni
pojas.
4.5.1. Putna infrastruktura
Općina Kakanj ima povoljan geosaobraćajni položaj, s obzirom da kroz njen teritorij prolazi
magistralni put M 17 preko kojeg se odvija najveći dio saobraćaja na pravcu sjever - jug.
Općina Kakanj ima razvijenu mrežu regionalnih, lokalnih i nekategorisanih putnih pravaca.
Naredna tabela prikazuje dužinu cesta po kategorijama unutar općine
Tabela 3. Ukupna dužina cesta po kategorijama
Vrsta Asfalt Makadam Ukupno
25
ceste (km)
(km) (km)
Magistralni 20,6 0 20,6
Regionalni 19,4 29,5 48,9
Lokalni 128,0 41,5 169,5
Ukupno 168 71 239
U općini Kakanj u gradskoj zoni, od mosta na rijeci Bosni pa do mosta na rijeci Zgošći, u
funkciji je 290 garažnih prostora za automobile, dok su 73 garažna prostora pretvorena u
druge namjene. Na istom prostoru postoje 762 mjesta za parkiranje automobila.
4.5.2. Željeznička infrastruktura
Paralelno sa magistralnim putem pruža se i željeznička pruga Ploče - Bosanski Šamac. Prva
pruga koja je prolazila kroz Kakanj bila je pruga Bosanski Brod – Sarajevo izgrađena 1882.
godine i prvenstveno je služila za transport uglja, željeza, drveta i ostalih prirodnih
bogatstava. Nešto kasnije postavljeni su i industrijski kolosijeci do Rudnika, Nove separacije i
Termoelektrane. Danas industrijske kolosijeke posjeduju velika preduzeća kao što su Rudnik,
Termoelektrana i Tvornica cementa.
26
Tabela 4. Dužina željezničkih pruga
Dionica
Dužina
unutar
općine (km)
Broj kolosijeka Vrsta pruge
Ploče - Sarajevo - Zenica 21
Ž. stanica Kakanj 8
Magistralna prugaŽ. stanica
Modrinje 3
Separacija -
Termoelektrana
2,5
Unutar separacije
RMU Kakanj 8
Industrijski kolosijekUnutar
termoelektrane 1
Separacija - Površinski
kop
3,5
Unutar
površinskog kopa
Rmu Kakanj
3 Industrijski kolosijek
Tvornica cementa -
Željeznička stanica
Kakanj
1 Unutar Tvornice
cementa
3 Industrijski kolosijek
Ukupno: 28 26 -
4.5.3. Infrastruktura vodovoda i kanalizacije
Općina Kakanj i grad Kakanj snabdijevaju se vodom za piće sa tri izvora:
Bukovica sa kapacitetom od 240 000 m3 mjesečno ili 130 l/s, (iskorištenost 70%);
Pitka voda sa kapacitetom od 40 000 – 70 000 m3 mjesečno ili 15-27 l/s. (iskorištenost
100%);
Ilidža sa kapacitetom od 30 000 m3 mjesečno ili 12-15 l/s.
Preko ovih izvora vodom za piće snabdijeva se 60% stanovništva općine Kakanj i njima
upravlja Javno preduzeće ''VODOKOM'' d.o.o. Kakanj.
Općina Kakanj ima kanalizacionu mrežu dužine 16,10 km, kojom upravlja Javno preduzeće
''VODOKOM'' d.o.o. Kakanj. Osim gradskog područja kanalizaciona mreža postoji još u
naseljima ( Čatići, Hrasno, Rampa, Brežani ). Kanalizaciona mreža je u lošem stanju zbog
starosti i oštećenja saobraćajnice.
27
4.5.4. Telekomunikacijska infrastruktura
Općina Kakanj prema evidenciji BH Telecom-a, Direkcija Zenica ima oko 10 723
pretplatnika na BH Line (fiksnu) mrežu, uz dodatnih 155 ISDN korisnika BRA, odnosno 5
ISDN korisnika PRA paketa usluga i oko 15 000 mobilnih telefona. Cijelo područje općine je
pokriveno bakarnom distribucijskom mrežom sa 22 500 parica i napajano optičkim kablovima
u dužini oko 35 km, uz dodatne pravce prema Zenici i Visokom dužine 32 i 25 km,
respektivno. Teritorij općine Kakanj opslužuje ukupno 8 (osam) najsavremenijih digitalnih
komutacija koje su u stanju pružiti sve moderne usluge iz domena telekomunikacija.
4.6. Opis objekata i pravaca saobraćajne infrastrukture
Općina Kakanj ima povoljan geoprometni položaj na koridoru Vc, i kao takva, prema svom
položaju ima dobre pretpostavke za razvoj saobraćajnih komunikacija. Općina Kakanj ima
razvijenu mrežu lokalnih, regionalnih, magistralnih i nekategorisanih putnih pravaca, ali
većina tih putnih pravaca nije adekvatno izvedena ili je u lošem stanju. Jedan od veliki
problema s kojim se susreće općina Kakanj je problem nedovoljnog broja parking mjesta.
Identificirani problem:
Znatan broj nekategorisanih putnih pravaca, razvijen sistem saobraćajne mreže ali u lošem
stanju (mnogi od njih nisu asfaltirani ili je asfalt izlomljen) i slično.
Općina Kakanj ima razvijenu mrežu lokalnih, regionalnih, magistralnih i nekategorisanih
putnih pravaca, ali većina tih putnih pravaca nije adekvatno izvedena ili je u lošem stanju.
Zbog toga je potrebno makadamske puteve asfaltirati i izvršiti rekonstrukciju postojećih
putnih pravaca sa propustima i rigolima za odvodnje oborinskih voda, što bi omogućilo
nesmetano i sigurno odvijanje drumskog saobraćaja. Također, potrebno je uz putne pravce
napraviti trotoare za pješake, što bi povećalo sigurnost pješaka u saobraćaju.
Jedan od velikih problema s kojim se susreće općina Kakanj je problem nedovoljnog broja
parking mjesta. U prilog ovom problemu govori informacija da na području općine Kakanj
ima registriranih 12.202 putničkih automobila, a broj parking mjesta je 792, što jasno ukazuje
na potrebu izgradnje novih parking prostora.
28
Na slici 11. prikazana je gradska jednosmjerna saobraćajnica u dužini od 2,5 kilometra. Stanje
saobraćajnice je u veoma lošem stanju, te je potrebna rekonstrukcija, koja je po izjavama
nadležnih predviđena početkom ljeta tekuće godine.
Slika 11. Glavna gradska saobraćajnica
Na narednoj slici prikazana je jedina kružna raskrsnica na području općine Kakanj, koja se
nalazi na samom ulazu u grad. Na mjestu sadašnje kružne raskrsnice bili su postavljeni
svjetlosni uređaji koji nisu bili najbolje rješenje za ovaj dio grada.
Slika 12. Kruzni tok
29
Na slici 13. prikazan je jedan od javnih parking prostora. Parking prostor obuhvata 24 parking
mjesta. Lokacija ovog parking prostora je u blizini zgrade općine.
Slika 13. Parking prostor
Na slici 14. prikazana je benzinska pumpa, koja se nalazi na ulazu u Kakanj, i koja svojim
izgledom pozitivno utiče na atraktivnost grada. Pumpa trenutno pruža usluge: snabdijevanja
gorivom, trgovinom, autopraonicom, kafeterijom. U toku su radovi na izgradnji hotela i
restorana u sklopu benzinske pumpe.
Slika 14. Benzinska pumpa
4.6.1. Opis objekata javnog gradskog prijevoza
Objekti javnog gradskom prijevoza na području općine Kakanj su autobuska i željeznička
stanica, kao i taxi stajališta.
Jedno od taxi stajališta prikazano na narednoj slici, nalazi se neposredno uz glavnu gradsku
saobraćajnicu.
30
Slika 15. Taxi stajalište
Dugi niz godina Kakanj nije imao adekvatnu autobusku stanicu, sve do 8. aprila 1987. godine
kada je u rad puštena nova Autobuska stanica u Kaknju. Radna organizacija GMK gotovo šest
mjeseci je radila na izgradnji objekta u kojeg je uloženo oko 20 milijardi dinara. Objekat je
građen sredstvima općinskog samodoprinosa za dodatno zapošljavanje, te udruženim
sredstvima kolektiva „Centrotrans“, „Jasmin“ i Veleprometovog OOUR-a „Sretno“. U sklopu
objekta izgrađeno je 12 perona, biletarnica sa 4 šaltera, ugostiteljska radnja, samoposluga i
kiosk. Zaposleno je dvadeset novih radnika.
Slika 16. Autobuska stanica u Kaknju
Na narednoj slici prikazan je relativno loš izgled pratećeg objekta željezničke pruge, odnosno
glavne željezničke stanice na području općine Kakanj. Nemoguće je reći da ova ustanova
narušava estetski izgled grada, ali nadat se da će u narednom periodu biti rađeno na istoj.
31
Slika 17. Željeznička stanica
4.7. Mjere zaštite okoliša
Zaštita okoliša skup je aktivnosti i mjera za sprečavanje opasnosti za okoliš, nastanka šteta
i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanja i/ili otklanjanja šteta nanesenih okolišu te povrata
okoliša u stanje prije nastanka štete.
Općina Kakanj je industrijski grad, gdje su smješteni veliki proizvodni kapaciteti koji ujedno
predstavljaju glavne industrijske zagađivače u Kaknju, a to su "Termoelektrana" Kakanj,
"Tvornica cementa" Kakanj i Rudnik mrkog uglja "Kakanj" d.o.o. Kakanj. Sekundarne
zagađivače predstavljaju manji proizvodni kapaciteti, domaćinstva i saobraćaj.
Općina Kakanj ima instalirane mjerne emisione stanice na nekoliko lokaliteta. Jedini aktivni
emisioni monitoring sistem nalazi se na velikom dimnjaku Termoelektrane.
32
Mjere koje se poduzimaju u cilju smanjenja emisija zagađivača od cestovnih motornih vozila
mogu se u najkraćem nabrojati kao:
Primjena novih tehničko-tehnoloških rješenja na motornim vozilima (suvremeni
sistemi kontrole procesa u vozilu, obrada izduvnih gasova, itd.),
Osavremenjavanje postojećeg javnog prevoza u cilju privlačenja većeg broja
korisnika,
Regulativne i podsticajne mjere za smanjenje emisije, kao i tehnologije kontrole
emisije,
Alternativna goriva za transportni sektor,
Poticanje upotreba gasa kao pogonskog goriva za vozila javnog saobraćaja, uz
finansijske poticaje za korištenje takvog goriva,
Modernizacija voznog parka preduzeća za prevoz putnika koji de ispunjavati eu
ekološke standarde,
Periodična kontrola tehničke ispravnosti i izduvnih gasova na saobraćajnicama.
Opšte mjere zaštite okoliša su:
Efikasnije upravljanje fondovima za ekologiju i zaštitu prirode
Jačanje zakonskih okvira i metoda za realizaciju odštete po principu ’’zagađivač
plaća’’,
Formiranje općinske službe za okolinsko upravljanje,
Ekološka edukacija i motiviranje mladih sa aspekta očuvanja okoliša kroz brojne
školske aktivnosti – takmičenja na temu ekologije, obilaske prirode, aktivnosti
pošumljavanja i slično,
Organizacija berze (tržišta) otpada za realizaciju sekundarnih sirovina,
Savremeno tretiranje otpada i korištenje tehničko-ekoloških metoda,
Razdvojeno prikupljanje korisnog materijala,
Sistemi za kompostiranje , reciklažu i sušenje otpadnog materijala,
Sistemi za termičku obradu otpada i proizvodnju metana, tj. korisne energije,
Sistemi za tretiranje otpadnih voda,
Reorganizacija industrijske strukture u općini Kakanj – ulagati u razvoj proizvodnih
kapaciteta koji manje zagađuju okoliš.
33
4.7.1. Kvalitet zraka u općini
Na području općine Kakanj, najveće su koncentracije SOx , NOx i čvrstih čestica od svih
polutanata u zraku. Minimalni procijenjeni eksterni troškovi nastali zagađivanjem atmosfere
porijeklom iz najvećih izvora polutanata od kojih na Termoelektranu otpada oko 58%
vrijednosti štete.
Poduzeto je niz mjera na smanjenju prizemnih koncentracija SO2 i dima u Kaknju.
Najznačajnije su:
proširenje područja pokrivenih daljinskim grijanjem iz Termoelektrane Kakanj,
izgradnja i aktiviranje visokog dimnjaka na Tvornici cementa Kakanj,
ukidanje prijevoza uglja parnom lokomotivom kroz prigradsku zonu.
4.7.2. Kvalitet tla u općini Kakanj
Na području općine Kakanj prisutni su sljedeći oblici oštećenja zemljišta:
a) infekcija,
b) kontaminacija,
c) fizička oštećenja (degradacija i pedocid).
Od svih izvršenih mjerenja, poznati su podaci samo o degradaciji i destrukciji zemljišta.
Površinskom eksploatacijom na općini Kakanj je trajno ili privremeno uništeno oko 518,5 ha
površine tla. Zemljište je degradirano i deponijama otpada koje privremeno oštećuju tlo na
području općine Kakanj, a to su:
pepeo i šljaka iz Tvornice cementa i Termoelektrane Kakanj,
gradska deponija otpadnih materija,
neuređena odlagališta otpada (deponije u prigradskim i seoskim naseljima).
Jedna od mjera zaštite okoliša je organizirano sakupljanje otpada i njegov transport vrši Javno
preduzeće ''Vodokom'' d.o.o. Kakanj i opslužuje oko 20 000 stanovnika šest dana u sedmici.
Otpad se prikuplja u malim i velikim kontejnerima i PVC vrećama i odvozi na lokaciju
gradske deponije.
34
4.7.3. Kvalitet voda u općini Kakanj
Općina Kakanj je bogata rijekama i izvorištima, najznačajnije su Bosna, Zgošća, Ribnica i
Trstionica. Poseban značaj za općinu Kakanj ima izvor termalnih voda u Tičićima. Na
području općine Kakanj osnovni izvori zagađenja prirodnih voda su:
domaćinstva (kanalizacija),
industrija (otpadne industrijske vode),
poljoprivreda (svi vidovi pesticida - herbicidi, fungicidi, sekticidi i sl.),
divlje deponije otpada (u prigradskim i seoskim naseljima).
Općina Kakanj u gradskoj zoni ima relativno uređene kanalizacione sisteme, odnosno
kolektore koji prikupljaju oborinske i fekalne vode izvedene u rijeku Zgošću i Bosnu, a u
Trstionicu i Ribnicu u prigradskim i seoskim naseljima. Metoda prečišćavanja voda u
kolektorima primarno je sedimentacija (taloženje). Ovaj podatak odnosi se na gradsko
područje. U toku je izgradnja kanalizacionih mreža u prigradskim i ruralnim područjima.
Industrijski sistemi u Kaknju, Termoelektrana, Tvornica cementa i Rudnik mrkog uglja,
riješili su prečišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u rijeke.
4.8. Osvrt na postojeću saobraćajnu infrastrukturu
Kako je ranije navedeno općina Kakanj ima rasprostranjenu saobraćajnu mrežu magistralnih,
regionalnih i lokalnih pravaca, ali većina tih puteva je u veoma lošem stanju.
U pogledu saobraćajne infrastrukture identifikovan je problem: Znatan broj nekategorisanih
putnih pravaca, razvijen sistem saobraćajne mreže ali u lošem stanju (mnogi od njih nisu
asfaltirani ili je asfalt izlomljen) i slično.
Prednosti koje pruža saobraćajna infrastruktura su slijedeće:
Razvijena mreža regionalnih, lokalnih i nekategorisanih putnih pravaca,
Razvijena prostorno - planska dokumentacija za područje čitave općine,
Povezanost industrijskih kolosijeka sa prugom Ploče - Šamac (što daje osnove za
masovni i ekološki prihvatljiv prevoz).
35
Nedostaci:
Slabo stanje putne mreže na području cijele općine Kakanj,
Putni pravci nisu adekvatno izvedeni ili nisu asfaltirani, dovršeni ili nisu urađeni rigoli
i propusti,
Nefunkcioniranje saobraćaja poželjnom brzinom, prohodnošću i mirovanjem (garaže i
parkirališta),
Postojanje uskih grla.
Mogućnosti:
Povoljna pozicija na koridoru Vc
Izgradnju kapaciteta saobraćajne infrastrukture usmjeriti na područja intenzivne
koncentracije stanovništva
Odrediti prioritete i ići u izgradnju, rekonstrukciju i dovršenje putne mreže na
području cijele općine Kakanj
4.9. Prijedlog mjera za unaprjeđenje - Plan održive mobilnosti
Plan održive mobilnosti je strateški plan koji se nadovezuje na postojeću praksu u planiranju i
uzima u obzir integracijske, participacijske i evaluacijske principe kako bi zadovoljio potrebe
stanovnika gradova za mobilnošću, sada i u budućnosti, te osigurao bolju kvalitetu života u
gradovima i njihovoj okolini.
Cilj Plana održive mobilnosti u gradovima je stvaranje održivog transportnog sistema u
gradovima pomoću:
osiguravanja dostupnosti poslova i usluga svima;
poboljšanja sigurnosti i zaštite;
smanjenja zagađenja, emisije stakleničkih plinova i potrošnje energije;
povećanja učinkovitosti i ekonomičnosti u transportu osoba i roba;
povećanja atraktivnosti i kvalitete gradskog okoliša.
36
Politika i mjere utvrđene Planom održive mobilnosti u gradovima trebaju uključivati sve
oblike i načine transporta u cijeloj gradskoj aglomeraciji kao što su javni i privatni, putnički i
robni, motorizirani i nemotorizirani, pokretni i parkirališni transport.
Važno je naglasiti da Plan održive mobilnosti u gradovima proširuje i nadovezuje se na
postojeće planove.
Jedna od mjera za unaprjeđenje je izgradnja razgranate biciklističke mreže. Trebalo bi da
većina stanovništva redovito hoda ili vozi bicikl. Djeca i zaposelni bi trebali da idu u školu,
odnosno na posao javnim prijevozom, biciklom ili pješice. Odnosno da proritet plana bude
nemotorizirani lokalni transport kojim se podržava lokalno poduzetništvo i povećava kvaliteta
života.
U Kaknju je krajem 2013. godine izgrađenja i biciklistička staza. Biciklistička staza,
namijenjena za rekreativne svrhe, prolazi kroz centar Kaknja. Izgradnjom staze omogućena je
nesmetana rekreativna vožnja biciklima kroz centar grada, a potom biciklisti mogu da ostvare
komunikaciju prema izlazu iz gradske jezgre, te prema Donjem Kaknju gdje mogu koristiti
šetnicu niz rijeku Bosnu. U zimskoj sezoni kada je biciklizam u opadanju ova staza će
koristiti pješacima.
Slika 18. Biciklistička staza
Međutim, ova staza se u relativno maloj mjeri koristi, zbog toga je potrebno poticati
stanovništvo na što veću primjenu ove površine, jer time bi se smanjilo učešće motornih
vozila, samim tim smanjila bi se zagađenost zraka, potrošnja goriva, opterećenje
saobraćajnice, buka i vibracije, naročito u vršnim satima.
37
4.9.1. Koristi Plana održive mobilnosti
Plan održive mobilnosti ima niz koristi, među kojima su najznačajnije:
Poboljšanje imidža grada;
Bolja kvaliteta života;
Poboljšanje mobilnosti i pristupačnosti;
Pogodnosti u zaštiti okoliša i zdravlja;
Mogućnost utjecaja na veći broj ljudi;
Odluke koje podržavaju sudionici i građani.
38
5. STRATEŠKI (RAZVOJNI) CILJEVI OPĆINE KAKANJ
Neki od strateških ciljeva općine Kakanj su:
Smanjiti stopu nezaposlenosti;
Efikasna, odgovorna i transparentna općinska uprava koja odgovara na potrebe svih
građana i omogućava im sudjelovanje u javnim poslovima;
Poboljšati ukupno privredno stanje, te pospješiti ekonomski rast kreiranjem povoljnog
poslovnog okruženja razvojem malih i srednjih preduzeća i iskorištavanjem
kakanjskih resursa;
Kreiranje povoljnog poslovnog okruženja, te osnivanja i razvoj novih mikropreduzeća;
Pospješiti ekonomski rast iskorištavanjem potencijala u oblasti poljoprivrede i
turizma;
Obezbijediti uslove za kvalitetniji i bolji život lokalnog stanovništva kroz razvijenu
temeljnu infrastrukturu;
Unaprijediti razvoj obrazovanja u općini, te razviti i iskoristiti postojeće uvjete za
kulturni i sportski život;
Obezbijediti jednak pristup kvalitetnoj zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti za sve
stanovnike općine Kakanj;
Unaprijediti ekološko stanje na području općine, kroz efikasnije okolinsko upravljanje
i stvoriti uvjete za održivi razvoj.
39
6. ZAKLJUČAK
Najveći problem većine općina u Bosni i Hercegovini, pa tako i općine Kakanj, je stvaranje
dobro uređenog, dugoročnog programa podsticaja građanskog poduzetništva. Razvojem
poduzetništva i problem nezaposlenosti će biti riješen sam po sebi. Međutim, problem
nezaposlenosti i nije toliko ekstreman, ako se uzme u obzir da je zaposleno 6.799 stanovnika,
te da je u gradu registrovano 12.202. To znači da svaki 5 stanovnik ima sopstveno vozilo.
Poduzetničko - zanatske poslovne zone se karakterišu većom koncentracijom manjih
privrednih subjekata. Planira se da se na ovim područjima razvijaju privredne djelatnosti koje
ne zagađuju životnu sredinu, kao što su postrojenja male privrede, lake industrije, zanatske
djelatnosti, skladišnog prostora, trgovine i slično.
Sve zone u kojima je zastupljena funkcija stanovanja, a naročito zone u kojima postoji ili se
planira određeni nivo centraliteta zahtijevaju određeni nivo urbane opreme tj. objekata
društvene infrastrukture. Na lokacijama planom predviđenim za potrebe objekata društvene
infrastrukture koje su u privatnom vlasništvu može se odobriti gradnja mješovite namjene
stambene i društvene.
Rad na ciljevima razvoja općine Kakanj ne prestaje njihovim odobravanjem i publikovanjem.
Njihova implementacija će biti kontrolirana i evaluirana. Također, potrebne su godišnje
revizije napretka plana i njegove eventualne modifikacije i prilagođavanja novonastalim
uslovima, jer svaki implementirani projekat i svako ekonomsko poboljšanje mijenja
okolinu za dalje strateško planiranje.
Prostorni plan je dinamičan dokument podložan promjenama, dok se s druge strane on mora
poštivati i implementirati.
Prostorni Plan treba da odgovara uvjetima, mjerama zaštite i obavezama iz okolinske dozvole,
odnosno uvjetima zaštite okoline datim u urbanističkoj saglasnosti.
"Općina Kakanj kao prosperitetna sredina zadovoljnih građana, uspješne privrede,
očuvane prirode koja brine o štednji energije i zaštiti okoliša."
40
LITERATURA:
[1] Dadić, I. (2007.) Prometno i prostorno planiranje. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb.
[2] Bublin, M. Prostorno planiranje i strateške procjene utjecaja na okoliš. Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje, Sarajevo.
[3] Kulović, M. (2011.). Uvod u saobraćajno inženjerstvo. Internacionalni univerzitet Travnik, Saobraćajni fakultet Travnik, Travnik.
[4] Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine
[5] Podaci prikupljeni od Biroa za zapošljavanje, Kakanj
Internet izvori:[6] http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=3678 (30.04.2015.),[7] http://sto-godina-kaknja.kakanj.info (14.05.2015.)
41