otpd skripta breeder

Download Otpd Skripta Breeder

Post on 04-Mar-2015

1.838 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Page |1

J jOpis: Skripta iz OTPD prema Periu. Koristio sam se vec gotovim skriptama sa pravokutnika koje sam nadopunjavao prema knjizi. Drzava i pravni sustav se nalaze izmedju 2. i 83. str. , a nakon toga slijedi Struktura prava. Broj stranica: 175. Par napomena: U skripti su neke stvari pisane malim slovima, sto ne znaci da se to ne mora uciti vec da sam ja to smatrao necime sto je dovoljno samo procitati. Vrste sudova odmah na pocetku skripte sam nabrojao prema novome zakonu (knjiga je iz 1994 i kao takva malo zastarjela (ako imate izdanje iz 2009., radi se samo o pretisku). Nisam stigao skriptirati zadnja 3 poglavlja, ali sam ostavio tekst iz drugih skripti: 1. Suprotnosti teorije interesa i teorije solidarnosti u shvacanju prava 2. Utjecaj normativizma u pravnoj znanosti i praksi 3. Narodna pravna svijest i njeni veliki ideali Preporucam da normativizam i kelsena te teorije interesa i solidarnosti jako dobro naucite iz knjige jer ovih par stranica u skripti nikako nisu dosta. Skripta je vrlo sarena i mali broj stvari bi mogao na nekim printerima ispasti necitljiv iako se na monitoru sve cini uredu, stoga se ispricavam ako vam se to dogodi

Iako smatram da je skripta dovoljna za nauciti skoro pa sve, preporucam vam toplo da knjige ipak procitate pogotovo ako vam je ovo jedan od prvih predmeta jer uciti ovako iz skripte bez pretjerane elaboracije moze biti zamorno i nekada nejasno

www.pravokutnik.net

Page |2

II. Drava i pravo-njihov postanak i bitDrava znai prije svega,jednu drutvenu organizaciju.Suprotno nekim drugim teorijama,materijalistika teorija o dravi dri da drava ne postoji u svim razdobljima razvoja drutva ve samo u nekim.Pravo i drava nisu nastali u jednom trenutku razvoja povijesti,ve je njihov postanak relativno dugotrajan drutveni proces.

1.Patrijahalna (Aristotelova) teorija o postanku i biti drave i prava.Jedna od najstarijih teorija.Utvruje kako postanak drave tako i njenu bit Zaetnik ove teorije je Aristotel(334 g.pr.n.e).U njegovom djelu Politika vidimo da je pristaa analitike i induktivne metode socioloke metode (smatra da ljudsko drutvo treba objasniti ljudskim uzrocima i razlozima,a ne voljom bogova) evolucionistike metode(koja stvari ili pojave u drutvu gleda na dinamiki nain, u njihovom razvoju, prijelazima iz jednog stanja u drugo promjenama) Aristotel polazi od tri osnovna drutvena odnosa: a) mukarca i ene b) roditelja i djece c) odnos gospodara i roba Iz tih osnovnih odnosa nastalo je domainstvo ili obitelj.Vie domainstva ini naselje a potpuna zajednica od vie naselja je drava Stoga je oito da drava nastaje po prirodi i da je ovjek po prirodi politiko dravotvorno bie.

U tom razvoju od samostalne porodice do obitelji aristotel kao znaajne uzroke vidi i ekonomske initelje.Bitna funkcija drave jest ostvarenje pravednosti.(to je u biti paradoksalno jer je Aristotel opravdavao ropstvo i smatrao da su vladanje i pokoravanje nuni i korisni.Jedni su odmah od roenja predodreeni da se pokoravaju,a drugi da vladaju) Za Aristotela ovjek jedini posjeduje razum te je stoga drutveno,politiko bie i u njegovoj je prirodi da se organizira. No, to moe zvuati proturjeno kad znamo da je ujedno opravdavao instituciju ropstva, tvrdei da je upravo priroda odredila takvu diskriminaciju i da ju treba prihvatiti i saivjeti s njom. No, to treba promatrati i kroz kontekst vremena u kojem je Aristotel ivio, a koje je utjecalo na njega, a samim time i na njegov znanstveni rad. Namee se i pitanje: a to ako je ropstvo u tom povijesnom razdoblju etiki promatrano bilo sramotno, ali gospodarski nuno?www.pravokutnik.net

Page |3

Patrijarhalna teorija u tumaenju postanka drave i prava ima svoje dobre i loe strane: 1. Patrijarhalnom teorijom su, ve u antikoj filozofiji, uspjeno suzbijenamistina, religijska ili metafizika gledita o postanku drave, koja su taj postanak tumaila nadnaravnim uzrocima.

2. Patrijarhalna teorija je uzronike postanka drutva potraila u prirodnim

uzronicima u okviru ljudskog drutva, pokazujui da su drava i pravo proistekli iz potreba i razvoja drutva.

3. Ova je teorija osnaila tzv. socioloku metodu, s naelom da drutvene

pojave imaju drutvene uzronike. Ljudsko se drutvo neprestance razvija i trai primjerene drutveno-organizacijske oblike, poput drave i prava.

4. Ova je teorija istaknula znaenje utjecaja porasta populacije na razvoj imijenjanje ljudskog drutva.

5. U populacijski proces umee snagu gospodarskih initelja, pogotovo kad segovori o proizvodnji i razmjeni dobara kao uzroniku i posljedici sve vee koncentracije stanovnitva.

6. Uvrtenje psiholokih initelja, uroenih tenji koje ovjeka vode k organizaciji. 7. Primjena svestranog pogleda na tumaenje postanka drave i prava. Valja navesti i njene loe strane: 1. Populacijski initelj ipak nije bio bitan za stvaranje drave i prava; udubini tog procesa bili su ekonomski initelji koji su svom snagom potresli povrinu drutva; porast puanstva bio je samo pratei initelj. valja potovati Aristotelovu misao o psiholokim pretpostavkama ovjeka za ulazak u razvijenije drutvo, ipak ljudsku psihu i socijalna nagnua valja tumaiti ovjekovim materijalnim poloajem u drutvu, tj. o njegovoj sudbini u procesu proizvodnje i razmjene dobara te o razvoju njegove radne i misaone svijesti.

2. Iako

3. Aristotel gotovo nigdje ne govori o ulozi sile u formiranju dravei prava. Njegov opis sugerira da je taj proces tekao vie-manje harmonino, bez proturjenosti i borbe.

4. Aristotel istie analogiju izmeu vlasti pater familias u

obitelji i kraljevske vlasti u monarhiji. Drava je proirena obitelj Pater familias u obitelji je analogan kralju u kraljevini Kao i otac, kralj se mora sa jednakom ljubavlju i marom odnositi prema svim svojim podanicima i graanima Kralj je iznad sukoba u dravi, on ne pripada ni jednoj postojeoj grupi u draviOva analogija posluila je da opravda i obrani kraljevsku vlast od bilo kojih nasrtaja. Spencer je duhovito primijetio da je jedino opravdanje ovoj analogiji djetinja narav onih koji u nju vjeruju. No, povijest je ovu analogiju burno opovrgla.www.pravokutnik.net

Page |4

2.Teorija sile o postanku i biti drave i prava

Ova teorija ukratko reeno stavlja initelje drutvene sile i politike prisile ispred vanosti gospodarskih initelja smatra da su ovi potonji samo posljedica bitnog i odluujueg initelja kod postanka drave i prava,a to bi bili initelji sile i prisile.

a)Dhring(1833-1921)Smatra da ono prvobitno u postanku drave i prava treba traiti u neposrednoj politikoj sili a ne tek u indirektnoj ekonomskoj moi. Gospodarstvu nad prirodom je predhodilo gospodarstvo nad ovjekom Eksploatacija zemljita mogua je tek posredstvom eksplotacije ljudi

Politika sila u stvaranju drave ima neposredan uinak a ekonomska tekposredan.

Politika sila je temelj a ekonomske injenice su samo posljedice u tomprocesu

Ekonomske injenice su, prema tome, injenice drugog reda. Ekonomski initelji postaju vani za dravu tek uz uvjet postajnjapolitikih initelja.

b)Gumplowicz(1838-1909)Autor je djela Socioloki pojam drave i O borbi rasa Gumplowicz smatra da vlada zakonitost da razliitost uvjeta ivota uzrokuje odluujui utjecaj i to formirajui se na obiaje.U socijalnim grupama postoje klice razvitka koje se sastoje u nagonu koji proizlazi iz potreba da bi se one zadovoljile u prirodnim uvjetima. Gleda na razvoj jednog i jedinstvenog ovjeanstva kroz oblike: 1. Pastirstva 2. Lovstva 3. Zemljoradnje, 4. Industrije. Prema Gumplowiczu u hordama nije bilo nikakve politike organizacije ni prava. Poticaj za stvaranje drave dan je od strane ratobornih hordi Samo susret hordi,miroljubive sa ratnikom,mogao je stvoriti odnos vladajuih i potinjenih.

Postanak prava izazvan je brigom da se sauva vladavima od vladajueg sloja.Dakle, pravo proizlazi iz razloga pritiska vladajue klase i protupritiska potinjenih.Vladajua grupa u dravi,da bi sauvala i ouvala sebe samu,uoljivo ima najvei interes da sauva dravu,jer sav njen drutveni poloaj ovisi o sauvanju drave.

www.pravokutnik.net

Page |5

c)Oppenheimer(1864-1943)U svom djelu O dravi obrauje proces nastanka drave i prava istiui ulogu sile i prisile kao primarnu. On istie veliku pokretaku snagu osnovnog ljudskog nagona,a to je nagon za samoodravanjem ralanjen na glad i ljubav. Iz tog nagona javlja se ivotna potreba,tzv ekonomski nagon. Zadovoljenje svojih prijeko potrebnih ekonomskih potreba pojedinac ili njegova zajednica mogu ispuniti na dva naina: a) ekonomskim sredstvom tj. radom b) politikim sredstvom tj. Otimainom Svrha obaju sredstava je ista.Sva svjetska historija ima samo jedan sadrajborbu izmeu ova dva sredstva. Drava je organizacija politikog sredstva. Te stoga ona nemoe nastati prije nego je ekonomsko sredstvo stvorilo stanovtiu koliinu predmeta za zadovoljenja potreba koja se mogu stei otimainom odnosno politikim sredstvom.

Evoluciju drutva prije drave tumai Oppenheirmer kroz bezdravne narode: primitivnim lovcima primitivnim ratarima i kroz preddravne narode: pastiri vikinzi. Primitivni lovci svojom organizacijom ne pridonose stvaranju drave.Oni ive u sasvim praktinoj anarhiji Primitivni ratari takoer ne uspostavljaju uzroke za pojavu drave.Oni su odijeljeni jedni od drugih i nema autoriteta koji bi vladao cjelinom.

Pastiri su prema Oppenheimeru pak stvoritelji naroda iz ekonomskih razlogakod njih se javlja imetak, a razlike u imetku dovode do razlika u staleu.I tek tada se ukljuuje politiko sredstvo u obliku ropstva.(za razliku od lovaca koji ili ubijaju ili adaptiraju)

Vikinzi su u svemu isti kao i pastiri samo to su stvoritelji primorskih drava a pastiri su osnovali kopnene.Glavno ekonomsko sredstvo vikinga je ribarstvo koje daje izvrsnu podlogu za politiko sredstvo jer rob kod ribolova vie privreuje nego li stoji njegova hrana.

www.pravokutnik.net

Page |6