I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 9 . travnja 2003. broj 14/2003

Domovinske vijesti■ Konferencija za novinare o tijeku plenarnog zasjedanja HBK

Teološko-likovna interpretacija loga 3.Papina pohoda Hrvatskoj

Logo sadrži križ, oznake papinstva, hrvatskekockice, simbolizira sedam darova DuhaSvetoga, Marijinu nazočnost i euharistijskoobilježje te predominantno plavu boju kojom senaznačuje većinu gradova koje posjećuje SvetiOtac

■ Prvi Međunarodni kongres za novu evangelizaciju

Dr. Weninger: Ima mnogo pozitivnihčimbenika koje Hrvatska može unijetiu Europsku uniju

Savjetnik predsjednika Europske komisije dr.Michael Weninger u razgovoru za IKA-ugovori o odnosu Crkve i Europske unije,kršćanskoj baštini Europe, novome Ustavu EUi izgledima Hrvatske za članstvo u Uniji

■ Europska unija – dijalog s Crkvama i religijama■ Marija Bistrica: Hodočašće sportaša grada Zagreba■ Đakovo: Prvi seminar o socijalnom nauku Crkve■ Čovjek u filozofiji pape Ivana Pavla II.■ Svećeničko ređenje u Dubrovniku■ Izabrano novo vodstvo Saveza baptističkih Crkava■ Otvorena Pasionska baština 2003.■ Župnik dobitnik nagrade za maslinovo ulje■ Međudržavni trodnevni susret mladih u Blatu■ Uskrsna poruka nadbiskupa Devčića■ Hrvatsko nacionalno bogatstvo: rasprodati ili pretvoriti u zajedničko dobro

Crkva u Hrvata■ Wuerzburg: Duhovne vježbe za svećenike i đakoneBanja Luka: Okrugli stol o opraštanju i

pomirenju

Biskup Komarica izrazio zadovoljstvo što setakav skup održava u Banjoj Luci, ali i žaljenješto se na sudjelovanje nisu odazvalipredstavnici Srpske pravoslavne crkve

■ Udine: Znanstveni skup o Nikoli Šopu■ 800. obljetnica obnove vjernosti bosanskih kršćana■ Sarajevo: Oproštajna misa nuncija Leanze■ Priopćenje HKD Napredak

Inozemne vijesti■ Godišnji susret direktora nacionalnih misijskih djela■ Papa ističe značenje euharistije kao pečata jedinstva■ Rim: Međunarodni skup o svjetskim danima mladeži■ Europski biskupi: Rat u Iraku nije međureligijski sukob■ Vatikan upozorava na nedostatnu zaštitu djece■ Vatikan: Znanstveni simpozij o pedofiliji■ Papi dodijeljen počasni doktorat■ Papa za hitni prekid rata i pomoć međunarodne zajednice Iraku■ Irak: U bombardiranju ubijeno 20 kršćana

Priopćenje sa zasjedanja HBK

Hrvatski biskupi poduprli Papine inicijative zamir u Iraku i svijetu te razgovarali onajavljenom posjetu Svetoga Oca, trajnomđakonatu i teolozima-laicima, desetojobljetnici HBK, položaju Crkve u Hrvatskoj,odnosu Crkve i Europske unije i ostalimaktualnim temama

Prilog dokumenti■ Neka utihne oružje i zavlada mir■ Jedincati Bog čini i govori, ljubi i spašava

Prema zauzetosti u suzbijanju svakogarasizma, ksenofobije i pretjeranognacionalizma

U svojoj poruci za ovogodišnji Svjetski daniseljenika i izbjeglica papa Ivan Pavao II.poziva na ozbiljno razmišljanje o obvezamasvih katolika prema milijunima braće i sestarakoji su iz bilo kojeg razloga daleko od kuće ivlastite obitelji

Prilog prikazi■ Papino apostolsko pismo “Krunica Djevice Marije”

2 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Varaždin: Tribina o Mariji PetkovićVaraždin, 2.4.2003. (IKA) -Tribina na temu "Časnaslužbenica Božja MarijaPetković – dar posvećenogživota" održana je 2. travnja udvorani "Božji narod"kapucinskog samostana uVaraždinu. Predavač je bila s.Vianeja Kustura. Cilj njezinapredavanja bio je približitivjernicima lik Marije PropetogIsusa Petković, koja će uskorobiti proglašena blaženom.

Marija Petković rođena je 10.prosinca 1892. u Blatu naotoku Korčuli, gdje je već1920. utemeljila izvornohrvatsku Družbu sestara kćerimilosrđa Trećega svjetovnogreda sv. Franje. Cijeli životposvetila je siromašnoj djeci ibolesnima te misionarskomradu u Južnoj Americi. Umrlaje na glasu svetosti u Rimu 9.srpnja 1966. Govoreći osocijalnim krepostima koje je

Marija Petković osobito isticalau svome radu, s. Vianejaistaknula je pravednost, ljubav,istinoljubivost te osobitomilosrđe, po kome je i nazvalasvoj red. Milosrđe je put kojičovjeka najsigurnije vodi kBogu, a Mariju Petković njezinisuvremenici doživljavali su kaoženu velikog srca i prepunogmilosrđa za djecu i bolesne.

Konferencija za novinare o tijeku plenarnogzasjedanja HBK

Na konferenciji je biloriječi o 3. Papinupastoralnom posjetuHrvatskoj,predstavljeni su gesloi logo toga posjeta,iznesena jeproblematikadiplomiranih teologa-laika te su dotaknuteteme rješavanjapravnih pitanja uodnosima Crkva-država

Zagreb, 2.4.2003. (IKA) – Utijeku 26. plenarnog zasjedanjaHrvatske biskupskekonferencije 2. travnja održanaje konferencija za tisak na kojojsu o dotadašnjem radu novinareizvijestili predsjednik VijećaHBK za kulturu i za Hrvatskuinozemnu pastvu dubrovačkibiskup Želimir Puljić,predsjednik Odbora HBK zasredstva društvenekomunikacije i Odbora zakatoličke škole i visoka crkvenaučilišta riječki nadbiskup IvanDevčić te predsjednikBiskupske komisije HBK zaodnose s državom i Biskupskekomisije HBK za liturgijupožeški biskup AntunŠkvorčević. Prema riječima biskupa Puljića,hrvatski biskupi na dolazakSvetoga Oca u Hrvatskugledaju kao na milosni događaj,ali i povijesni, jer će to biti trećidolazak u našu zemlju.Predstavio je i tijek priprave,koja se odvija na više razinakao i službeni logo te geslotrećega Papina pohoda "Obitelj– put Crkve i naroda". Najavioje i da će hrvatski biskupiuputiti prigodno pastirsko

pismo u kojemu će sažetiznačenje pohoda Svetoga Oca uvremenu i situaciji u kojima senalazimo. Pobliže o tijeku zasjedanjagovorio je nadbiskup Devčićkoji je pojasnio kako našaCrkva ima velik brojdiplomiranih teologa laika pa sepostavlja pitanje kako tajpotencijal što bolje iskoristiti zapastoralno djelovanje Crkve.On je rekao kako nam treba jošoko 450 vjeroučitelja pa će utom smislu biti potrebna analizakako bi se uočile potrebe ukojima bi vjernici laici moglipomoći, a onda bi se mogaodefinirati profil laičke službe.Utvrđeno je također da jepotrebno sagledati mogućnostfinanciranja teologa laika.Cijeli projekt povjeren je zadaljnje proučavanje OdboruHBK za katoličke škole ivisoka crkvena učilišta. Hrvatski biskupi na zasjedanjusu se osvrnuli i na provedbuUgovora između Svete Stolice iRepublike Hrvatske, o čemu jeizvijestio biskup Škvorčević.Podsjetio je da su, vezano uzUgovor o pravnim pitanjima,

protekle godine potpisaniProtokoli o načinu upisapravnih osoba Katoličke crkvete Sporazum o dušobrižništvu ukaznionicama, zatvorima iodgojnim zavodima. Biskupi suna zasjedanju spomenulipoteškoće prilikom upisapravnih osoba Katoličke crkveu obrasce koje je objaviloMinistarstvo pravosuđa,lokalne uprave i samouprave, abiskup Škvorčević naveo jeprimjer da obrazac rabi termineu kojima se Katolička crkva neprepoznaje, a to su,primjerice"vjerska zajednica" injezini "organizacijski oblici".Evidencija pravnih osobavjerskih zajednica trebala bi seobaviti do kraja 6. mjeseca.Najavio je da će hrvatskibiskupi pozvati predsjednikahrvatske Vlade Ivicu Račana dase na susretu sa Stalnimvijećem HBK riješe pravna igospodarska pitanja izspomenutih ugovora. BiskupŠkvorčević kazao je da je nazasjedanju bilo riječi i oprijevodu trećega tipskogizdanja latinskog Misala, koji jeobjavljen protekle godine. Dosada je preveden uvod u Misal.

Mladi grada Rijeke molili za mirPredstavljen uskrsnibroj studentskog lista"Zašto ne"

Rijeka, 2.4.2003. (IKA) -Povjerenstvo za rad s mladimaRiječke nadbiskupije podvodstvom vlč. Dalibora Božićaorganiziralo je u samostanu sv.Nikole na Turniću 2. travnjapreduskrsnu duhovnu obnovuza studente i mladež na kojemuje sudjelovalo stotinjak mladih iosam svećenika. Susret jezapočeo pobožnošću križnogputa koji su prvi put predvodili

članovi Frame s Krnjeva natemu mira, a sastavio ga jenjihov duhovni asistent fraTomislav Hrstić. Druženjemladih nastavljeno jepredstavljanjem uskrsnog brojastudentskog lista “Zašto ne”, okojem je govorila urednicaSilvia Vozila. Tema broja jeponovni Papin dolazak uHrvatsku. Student TomislavZečević predstavio je svoju

pjesmu za Papin dolazak podnaslovom “Plamen IvanaPavla”. Na kraju duhovneobnove salezijanac don BožoŠkember održao je pokorničkobogoslužje, nakon kojeg sumladi imali prigodu zapojedinačnu ispovijed. Susret jezavršio prigodnom molitvom izahvalom.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Teološko-likovna interpretacija loga 3. Papinapohoda Hrvatskoj

Logo sadrži križ,oznake papinstva,hrvatske kockice,simbolizira sedamdarova Duha Svetoga,Marijinu nazočnost ieuharistijsko obilježjete predominantnoplavu boju kojom senaznačuje većinugradova kojeposjećuje Sveti Otac

Zagreb, 2.4.2003. (IKA) –Službeni logotip Hrvatskebiskupske konferencije 3.pastoralnog pohoda pape IvanaPavla II. Hrvatskoj, koji je 2.travnja predstavljen natiskovnoj konferenciji uTajništvu HBK u Zagrebu,izradio je dr. Ivan Šaško,profesor liturgike naKatoličkome bogoslovnomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Taj logo, pored onihpojedinačnih biskupijskih,zajednički je za čitavo područjeCrkve u Republici Hrvatskoj ibit će glavni zaštitni znakovoga Papina pohoda našojCrkvi i domovini. U izradi toga loga, autor sevodio nakanom da – koliko jemoguće – objedini elementepostojećih mjesnih logotipa i daistaknute elemente ugradi u tajzajednički. Prevladavaju triboje: žuta, plava i crvena nabijeloj pozadini. Zadebljanaokomita linija s nešto tanjom isvinutom vodoravnom žutomlinijom čini znak križa –osnovnoga kršćanskog simbola.Ujedno, žuta je boja, uz bijelu,prepoznatljiva papinska boja, atako stiliziran oblik križaupućuje i na križ pape IvanaPavla II. kojim on obilazi svijeti pojavljuje se u javnosti. Križje u hrvatskom narodu, osimsvoje kulturološke nazočnostiod 7. st., postao i simbolompostojanja, odnosnosvjedočanstva za pripadnostKristu i Katoličkoj crkvi. Utome su se znaku – "za krstčasni i slobodu zlatnu" -prepoznavala sva stremljenjaprema slobodi i kršćanskoj

uljudbi u tijeku više od 13stoljeća kršćanstva uhrvatskome narodu. U dnu vodoravne okomicepojavljuje se stilizirani oblikslova M – što simboliziraMariju, koja se nalazi i uPapinu geslu "Totus tuus" -"Sav tvoj", a čiji će se blagdanMarije Majke Crkve posebiceslaviti za vrijeme Papinapohoda Zadru 9. lipnja. Marijaje i moliteljica (logo Papinapohoda Zadru ističe upravo tudimenziju premastarokršćanskome relikvijaru izNovalje) – koja okuplja Crkvu.Crkva okupljena na molitvu islavljenje otajstava sugerira se ioblikom loga koji upućuje naeliptično formiranje linija, štogovori i u prilog glavnoga geslaovoga Papina pohoda – "Obitelj– put Crkve i naroda". S drugepolovine zadebljane žuteokomice, poput Kristove krvi skriža, nižu se u oblikurazdijeljenih jezika i kapljistilizirani rombići (od većihprema manjima i grupirani urasporedu dva, tri, dva) kojisimboliziraju hrvatskunazočnost u Kristovu križu iuopće znak su naše domovine.Ujedno, budući da ih imasedam, simboliziraju glavnoeuharistijsko slavlje togapohoda na svetkovinu Duhovau Rijeci 8. lipnja. Upravo jeduhovski događaj crkvenosti tajkoji objedinjuje sva događanja:poziv na nasljedovanje Krista uredovništvu (Dubrovnik);Zaključak Sinode (Đakovo-Osijek); Duhovi (Rijeka);slavlje Marije Majke Crkve(Zadar). Sedam je crvenih

kockica, stoga, simbol i sedamdarova Duha Svetoga. A DuhSveti konstituent je Crkve. Ovaj je logo ustvari savintoniran crkveno – misterijski:Crkva-zajednica slavi Kristovaotajstva u zajedništvu sMarijom – "početkom boljegasvijeta" (usp. natpis u crkvi naTrškome vrhu). Tri, dijelomisprepletene, plave linije usvome središtu tvore jedan odarheološki najstarijih simbolakršćanske vjere – ribu(ICHTHYS – Kristovmonogram i ispovijest vjere),koja je ujedno i simboleuharistije. A euharistija je usredištu gotovo svih susretavjernika s Papom. Dvije pakdonje plave linije simbolizirajuplavetnilo Jadrana jer Papaposjećuje tri jadranska grada:Rijeku, Zadar i Dubrovnik. Alii Osijek je na Dravi – pa prematome plavo simbolizira gotovosve gradove u koje ovaj putdolazi Sveti Otac. Osim togavalja reći kako je logo, makoliko zaokružen i kompaktan,ipak sa svih svojih stranaotvoren. Crkvena zajednica načelu s Papom u sebi jestjedinstvo – jedna Božja obiteljs više ljudskih obitelji – aliostaje okrenuta prema svijetu iprema njemu je otvorena.Otvorena tako da ga možeprihvatiti u sebe i dati mu odsebe. Time je taj logo ustvariosnovna poruka ovoga Papinapohoda: To je događaj Crkvekoja živi svoje vrednote (i slaviotajstva svoje vjere) u svomehrvatskome društvu.

Prvi Međunarodni kongres za novu evangelizacijuCilj je razmijenitiiskustvaevangelizacije i tražitinove oblikenaviještanja Radosnevijesti suvremenomsvijetu, te obnovitigradske župe

Zagreb, 2.4.2003. (IKA) –Međunarodni kongres za novuevangelizaciju, koji će se prviput održati od 23. svibnja do 1.lipnja u Beču, a cilj mu jerazmijeniti iskustvaevangelizacije i tražiti noveoblike naviještanja Radosnevijesti suvremenom svijetu, teobnoviti gradske župe krozveliku misiju koju pripremajutamošnje župne zajednice uzsuradnju sudionika Kongresa,predstavljen je u srijedu 2.travnja u rezidenciji DružbeIsusove u Zagrebu.Inicijatori Kongresa su četiri

kardinala velikih europskihmetropola: bečki nadbiskupChristoph Schoenborn, pariškinadbiskup Jean-Marie Lustiger,lisabonski patrijarh Jose daCruz Policarpo te briselskinadbiskup Godfried Danneels,a organizacija i koordinacijaprograma povjerena jezajednici Emanuel. Premariječima članice zajedniceEmanuel Yukari Bosnić,Kongres će trajati deset dana isvaki će dan biti posvećenodređenoj temi. Tako će seobraditi teme: ljudi velegrada,brak i obitelj, moj bližnji,

politika i društvo, mladi,umjetnost i kultura, misije,budućnost evangelizacije islanje u misiju. Za prijepodnepredviđena su predavanja,radionice i okrugli stolovi, apopodnevni sati rezervirani suza konkretne misije na ulicama,trgovima, u kafićima, bankama,i naravno u crkvama. NakonBeča, kongresi za novuevangelizaciju održat će se2004. u Parizu, 2005. uLisabonu te 2006. u Bruxellesu.Svi podaci vezani uz Kongresmogu se naći na Internetstranici www.stadtmission.at.

4 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Održane županijske Vjeronaučne olimpijadeVaraždin, 2.4.2003. (IKA) -Županijska natjecanja izvjeronauka, poznatija kaoVjeronaučne olimpijade,održana su u srijedu 2. travnja uVaraždinu, Belici i Rasinji zatri županije na područjuVaraždinske biskupije.Natjecanja je organizirao iproveo Katehetski uredVaraždinske biskupije usuradnji s Ministarstvomprosvjete i sporta težupanijskim Uredima zaprosvjetu i društvenedjelatnosti, a tema jeovogodišnje Vjeronaučneolimpijade “Katedrale uHrvatskoj”. Materijale iz kojihsu se učenici pripremali uzstručno vodstvo svojih mentoravjeroučitelja redovito je oddevetog mjeseca proteklegodine objavljivao dječjimjesečni list Mali KoncilMAK.Za Varaždinsku županiju

natjecanje je održano u V.osnovnoj školi Varaždin, gdjeje ekipe učenika iz devetosnovnih škola pozdravioravnatelj škole Vladimir Cikač.Najboljom je proglašena ekipa“Sveti Ilija” iz osnovne škole uSvetom Iliji sa svojomvjeroučiteljicom s. KsenijomTopolovec, a zatim slijede VI.OŠ Varaždin, te osnovne školeDonja Voća, Ljubešćica,Petrijanec, Novi Marof,Ludbreg, Varaždinske Toplice iBednja.U Osnovnoj školi Belicaodržano je natjecanje zaMeđimursku županiju, nakojem su sudjelovale ekipe izšest škola. Sve natjecatelje iorganizatore na početkunatjecanja pozdravio jeravnatelj škole domaćina AntunŽulić. Na prvo se mjestoplasirala ekipa “Čista petica” izOsnovne škole Belica podvodstvom vjeroučiteljice

Delfine Novak, a slijedeNedelišće, II. OŠ Čakovec,Goričan, Podturen i GornjiKuršanec.Za Koprivničko-križevačkužupaniju natjecanje je održanou osnovnoj školi u Rasinji, gdjeje nazočne pozdravio ravnateljškole Krunoslav Belaj.Pobijedila je ekipa “Svetikrižić” iz OŠ “Braće Radić”Koprivnica s vjeroučiteljicomIvanom Flajs, a slijede Virje,OŠ “Đuro Ester” Koprivnica,OŠ “A. N. Gostovinski”Koprivnica, Drnje, Rasinja iSokolovac.Sve tri prvoplasirane ekipe izSvetog Ilije, Belice iKoprivnice okupit će se nameđužupanijskom natjecanju -Vjeronaučnoj olimpijadi zaVaraždinsku biskupiju, koja ćese održati 7. svibnja uBiskupskom ordinarijatu uVaraždinu.

Govorni automat Zaklade “Biskup Josip Lang”Prihod od telefonskogpoziva na 060 808808 ide u koristsiromašnih

Zagreb, 3.4.2003. (IKA) –Zaklada “Biskup Josip Lang”,koju je Rezidencija DružbeIsusove u Zagrebu osnovala usvrhu pružanja novčane idrugih oblika potporesiromašnima, nemoćnim i

bolesnim osobama, ima igovorni automat: 060 808 808.Prihod od telefonskog pozivana taj broj s fiksne mreže (3kune i 66 lipa) ide u koristsiromašnih, starih i nemoćnihza koje Zaklada skrbi. Svi

zainteresirani mogu novčanepriloge uplatiti i na žiro računZaklade kod Privredne bankeZagreb 2340009-1110097040.Zaklada ima i svoju Internetstranicu www.zaklada-biskup-josip-lang.com.hr.

Zagreb: Novi predsinodski susretiZagreb, 3.4.2003. (IKA) - Uproteklom tjednu održana sudva posljednja pripremnasusreta Druge sinodeZagrebačke nadbiskupije začlanove župnih pastoralnih iekonomskih vijeća gradaZagreba. U srijedu 2. travnjaodržan je susret vijećnikaMaksimirsko-trnjanskogadekanata u dvorani Vijenac

Nadbiskupskoga bogoslovnogsjemeništa u Zagrebu, a učetvrtak 3. travnja susreli su seu dvorani župe u Sigetu župnivijećnici Novozagrebačkogadekanata.Susretima je predsjedaobiskupski vikar za grad ZagrebMijo Gorski, a Sinodu jepredstavio tajnik TomislavMarkić. Vijećnicima je

predstavljen i podijeljen iupitnik putem kojega će moćidati svoje prijedloge za Sinodu.Time je završen nizpredstavljanja Sinodevijećnicima grada Zagreba, atakvi susreti bit će nastavljenina jesen ove godine svijećnicima i vjeroučiteljima podrugim krajevima Zagrebačkenadbiskupije.

Prof. Lončarević o križu u slikarstvuJedinstvo teologije iumjetnosti

Ogulin, 3.4.2003. (IKA) -Akademska slikarica idonedavna profesorica naSveučilištu u Freiburgu tepredsjednica Njemačko-hrvatskog prijateljstva prof.Marija Lončarević održala je 3.travnja u Ogulinu dvapredavanja na temu križa krozpovijest i križa u slikarstvu.Slikarica Lončarević došla je uOgulin na poziv sveučilišnogprofesora dr. MarijanaPribanića, a prvo predavanjeodržala je za više od stotinu

učenika gimnazije BernardinaFrankopana. Ravnateljicagimnazije Marija Magdićistaknula je aktualnost teme okrižu u korizmeno vrijeme kaoi univerzalnost križa u svimkršćanskim vjerama. Nakonpovijesnih reminiscencija okrižu kroz povijest u kojima jeprof. Lončarević ukazala najedinstvo teologije i umjetnosti,u daljem tijeku izlaganjaistaknula je da se u suvremenojteologiji traže nova polazištateološkog govora o križu.

Moderna umjetnost opravdanoposeže za antropologijom križai nenametljivo ulazi uposrednika u tumačenjukršćansko-vjerskih istina,kazala je. Analizirajući 21dijapozitiv svojih slika,umjetnica je prikazalanajpotresnije dimenzijestvarnosti koje se naslanjaju naKristov križ. U večernjimsatima isto predavanje slikaricaLončarević održala je u župnojcrkvi Sv. Križa.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Dr. Weninger: Ima mnogo pozitivnih čimbenika kojeHrvatska može unijeti u Europsku uniju

Savjetnik predsjednikaEuropske komisije dr.Michael Weninger urazgovoru za IKA-ugovori o odnosuCrkve i Europskeunije, kršćanskojbaštini Europe,novome Ustavu EU iizgledima Hrvatske začlanstvo u Uniji

Zagreb, 3.4.2003. (IKA) - Dr.Michael Weninger, savjetnikpredsjednika Europske komisijeRomana Prodija, na pozivpredsjednika HBK zagrebačkognadbiskupa Josipa Bozanića,sudjelovao je kao gost naproljetnom zasjedanju Hrvatskebiskupske konferencije uZagrebu, te je 3. travnja shrvatskim biskupimarazgovarao o odnosu Crkve iEuropske unije. U razgovoru za Informativnukatoličku agenciju dr.Weninger istaknuo je kako je"Rimokatolička crkva vrlovažan i vrlo značajan partner uprocesima europskihintegracija. To uostalom vrločesto u svojim govorima ističe isadašnji Papa". Govoreći oslobodi vjeroispovijesti dr.Weninger je upozorio da toznači da "oni koji su religioznimoraju imati mogućnosti bitireligiozni, a oni koji to nisumoraju imati mogućnost biti tošto jesu". Podsjećajući da će iduće godineEuropska unija dobiti desetnovih članica, što je ne samobrojčana, nego i kvalitativnapromjena, savjetnikpredsjednika Europskekomisije, ističe kako je"proširenje Europske unijezapravo europeizacija Unije". Višeslojna Europa, u kojojpostoje mnogi jezici, kulture itradicije, mora uključiti ivjersku dimenziju, rekao je dr.Weninger, dodajući kakoEuropa ima svoju duhovnubaštinu - i to u Jeruzalemu,Ateni i Rimu. "Jeruzalem jeishodište triju abrahamovskihreligija, Atena je ishodištedemokracije, a Rim ishodišterimskoga prava koje još i danasstudiramo na pravnimfakultetima. Dakle, Europskaunija ima svoje duhovnonasljeđe o kojemu mora voditiračuna", rekao je dr. Weninger,podsjećaju kako je ta Europa idanas "bez sumnje, još uvijekkršćanska". Prema njegovu mišljenju,kršćanska Europa je u stanjutranzicije i mora odgovoriti napitanja i izazove koje joj donosi

novo doba. U razgovoru je dr.Weninger spomenuo i novuevangelizaciju, na koju SvetiOtac učestalo poziva, te naveoda će se u Beču četvoricakardinala susresti u molitvi,razmatranjima i predavanjimagdje će, pa i u zajedništvu smladima, biti razmotrenaupravo ova duhovna dimenzijaEurope. "Osim toga uskoro ćese održati Srednjoeuropskikatolički dan, što je jedinstvenislučaj kako u Europskoj tako iu crkvenoj povijesti. Ima,dakle, mnogo pozitivnihznakova, elemenata i događanjakoji pokazuju da je crkveniživot i dalje vrlo životan",rekao je dr. Weninger. Procjenjujući ulogu Katoličkecrkve u procesu europskihintegracija, dužnosnikEuropske unije je upozoriokako Unija ne moženapredovati bez svoje duhovnedimenzije, jer ona nije samo"politička organizacija i nijesamo gospodarsko-politička ilimonetarno-političkaorganizacija ili moždasigurnosna ili pak obrambeno-politička organizacija, već je isve to, ali je i mnogo više. Onaje i duhovna organizacija i utome Katolička crkva ima svojeposve određeno i važnomjesto". Cilj je europskihintegracija stvoriti od Europekuću za sve Europljane, rekaoje dr. Weninger u razgovoru zaIKA-u. Na pitanje o spominjanjuBožjega imena u budućemUstavu Europske unije, dr.Weninger je odgovorio kako semarljivo radi na nacrtu togaUstava i "vrlo će se paziti kakoi na koji način u njega uključitiproblematiku religioznih iduhovnih sadržaja europskihnaroda". U tom bi se Ustavu,kako je istaknuo savjetnikpredsjednika Europskekomisije, trebao prepoznati ireligiozni čovjek i onaj koji tonije, a "da jedni druge ničim nepovrijede". Odgovarajući na pitanje kolikoima istine u prigovorima da sedovoljno ne uvažavajuposebnosti zemalja kandidataza članstvo u Europskoj uniji,

dr. Weninger je ustvrdio kakoUnija s većinom europskihdržava surađuje na različitimpodručjima, a postoji cijeli nizinstrumenata kako ureditipodručja odnosa i suradnje."Radi se o solidarnosti onihzemalja koje su već članice EUs onima koje su kandidati i kojeće vrlo brzo biti primljene, ali is onima koje u EU bitiprimljene tek narednih godina.Postoji dakle solidarnost,potpora i konkretna pomoć dase na tome putu u zajedničkuEuropu ostvari napredak",rekao dr. Weninger, ističućikako su Hrvatski izgledi zaulazak u Uniju vrlo dobri. "Hrvatska je bez sumnjeeuropski partner koji ima velikipotencijal, koji ima bogatupovijest i kulturu, zatim ima igospodarski potencijal,posebice u turizmu; Hrvatskaima dobar zrak, čisto more,zdravu vodu... Dakle, imamnogo pozitivnih čimbenikakoje Hrvatska može unijeti uEuropsku uniju. Dakako, nekepretpostavke prije trebaispuniti, kao što su to trebaleispuniti sve ostale zemlje.Nakon toga neće biti problemada Hrvatska uđe u EU",istaknuo je dr. MichaelWeninger, dodajući kako jeveliki optimist oko hrvatskogpristupa Uniji, no potrebno jeda se "Hrvatska potrudi i što tajtrud bude uspješniji i štoplodnija bude suradnja, tim ćebrže postati članicom Europskeunije". Savjetnik predsjednikaEuropske komisije vrlopozitivnim vidi i zanimanje iotvorenost Hrvatske biskupskekonferencije vezane za pitanjaEuropske unije i integracija:"Već i sama činjenica da jeHBK dio svoga proljetnogzasjedanja htjela posvetitipitanjima Europske unije ieuropskih integracija govori daje vaša BK suvremena iusmjerena prema budućnosti ikoliko katolički biskupi uHrvatskoj rade vizionarski",rekao je dr. Michael Weninger,u razgovoru za Informativnukatoličku agenciju.

6 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Europska unija – dijalog s Crkvama i religijamaPredavanje savjetnikapredsjednikaEuropske komisije dr.Weningera na tribiniTiskovnoga uredaHBK

Zagreb, 4.4.2003. (IKA) – Dr.Michael Weninger, savjetnikpredsjednika Europske komisijeRomana Prodija za dijalog sCrkvama i religijama, održao jeu četvrtak 3. travnja u Tribinigrada Zagreba predavanje oEuropskoj uniji i dijalogu sCrkava i religijama, ocijenivšida je, vezano uz procese ulaskau EU, Katolička crkva uHrvatskoj jako napredna i imajasnu viziju, potkrijepivši točinjenicom da nije slučajnost dasu hrvatski biskupi pola danaplenarnog zasjedanja posvetilitemi približavanja EU. To je jošjedan dokaz kakvu snagu imaKatolička crkva u Hrvatskoj, usmislu utjecaja i zacrtavanjasmjernica, kazao je. Govoreći o samoj Europskojuniji, istaknuo je da je topolitička organizacija u kojoj subitne ekonomska i monetarnapolitika te obrambeni isigurnosni sustav, ali unija imai svoju duhovnu i vjerskudimenziju, koja se temelji nakulturno-vjerskom nasljeđu trigrada: Jeruzalema, u kojemu sunastale tri velike religije, Atenekao kolijevke demokracije teRima i njegovog prava. Govorio je o velikimreformama pred kojima senalazi Europska unija,istaknuvši kako je Europskovijeće zaključilo da jeEuropskoj uniji potrebno višedemokracije, transparentnosti iučinkovitosti i stoga je toVijeće potaknulo radKonvencije za budućnostEurope koja ima zadaću izraditibudući Ustav EU, kojega bi nakonferenciji trebali usvojitišefovi država i vlada, a nacrt ćebiti predstavljen u lipnju uSolunu. Središnje je pitanje te

Konvencije i budućega Ustava,prema njegovim riječima,postoje li zajedničke europskevrijednosti, ako postoje koje su,te koje će se institucijepobrinuti za ostvarivanje tihvrijednosti. Prema njegovojocjeni postoje zajedničkevrijednosti, no, postavio jepitanje budućeg ustroja,arhitekture EU, jer ima desetakkoncepcija, od kojih su dvaekstremna pristupa: premajednima buduća zajedničkaEuropa trebala bi bitikonfederacija, a drugimsmatraju da bi trebala bitifederacija. Premakonfederativnom modelu,članice bi i dalje bilenacionalne, suverene države,koje bi dio suverenostidelegirale na institucije EU i tajmodel zastupaju velike države.Federativni model zastupajumale i srednje države, a premanjemu bi EU imala jakeinstitucije, svoju izvršnu izakonodavnu vlast, bila bijedna Vlada, predsjednik,dvodomni parlament i jedanUstav. Prodijev savjetnik istaknuo jetakođer činjenicu da unutareuropskoga ustroja Crkve ivjerske zajednice imaju osobitovažnu zadaću i većina Crkavapreko svojih predstavništava uBruxellesu sudjeluje u procesueuropskih integracija. Tako uBruxellesu postoji pedesetakpredstavništava vjerskihzajednica, od kojih jeRimokatolička crkvanajučinkovitija i djeluje prekodva organizacijska oblika:putem apostolskog nuncija, kojizastupa Svetu Stolicu, te prekoVijeća nacionalnih biskupskihkonferencija zemalja EU, kojese zauzimaju za interese

lokalnih Crkava.U izlaganju se posebiceosvrnuo na islam, iznijevšipodatak da u petnaest državačlanica Unije živi između 14 i17 milijuna muslimana, a kad jetek utemeljena, na područjuEuropske zajednice živjelo jesvega 800.000 muslimana. Zarazliku od SAD-a, u kojima živi10 milijuna muslimana, odkojih je većina konvertita te suintegrirani u američko društvo iosjećaju se "dobrim američkimgrađanima", muslimani u EU uvelikom su broju emigranti,upozorio je dr. Weninger. Europska komisija, premanjegovim riječima, velikiznačaj pridaje dijalogu sCrkvama i vjerskimzajednicama. Konvencija se,kako je kazao, itekako bavipitanjima odnosa premavjerskim zajednicama. Premanjegovim riječima, svatko tkoželi vjerovati, treba muomogućiti prakticiranje vjere, aonaj tko ne vjeruje, treba muomogućiti pravo na njegovomišljenje i s obzirom na tajpluralizam svjetonazora,Konvencija vodi računa o tome.Vezano uz buduću Ustavnupovelju, iznio je mišljenje da ćeona voditi računa o osnovnimvjerskim potrebama građana.Predavanje je priredio Tiskovniured HBK, a, među ostalima,nazočan je bio i predsjednikHBK zagrebački nadbiskupJosip Bozanić. Dr. Weninger jespecijalizirao filozofiju iteologiju te je završio studij nadiplomatskoj akademiji, nakončega je niz godina bio udiplomatskoj službi RepublikeAustrije. U Bruxellesu imastatus veleposlanika.

Križni put mladih Cetinske krajineSinj, 4.4.2003. (IKA) – Dvijetisuće mladih iz Sinja iCetinske krajine, koji u Sinjupolaze četiri srednje škole,predvođeni sinjskim župnikomfra Tomislavom Dukićem iskupinom franjevaca,hodočastilo je 4. travnja natradicionalni Put križa uzpovijesnu Tvrđavu Grad nabrdu ponad Sinja. Okupili su se kod prve postaje

uz Vatrogasni dom, a zatim suu molitvi i tišini krenuli premavrhu brda s povijesnomTvrđavom, moleći kod svakepostaje. Na to hodočašćepobožnosti Križnoga puta uzTvrđavu Grad, mladi su Sinjanii Cetinjani pošli upravo zato štoje na toj utvrdi ishodište dvijusinjskih najvećih svetinja, kojeimaju vjersko i povijesnoznačenje za puk Sinja i cijeleCetinjske krajine. Naime, sa

zidina stare Tvrđave, koddrevne crkvice Sv. Frane,čudesnim su zagovorom GospeSinjske u kolovozu 1760. g.Turci, koji su opsjedali Grad,potjerani, a Sinj i Cetinskakrajina oslobođeni. Upravo natom brdu kod Tvrđave Grada,ishodište je čašćenjačudotvorne Gospe Sinjske, aistodobno je i začetak Sinjskealke.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Split: Nagrade don Božidaru Medvidu, fra ZoranuKutleši te “Pučkim pjevačima”

Dodjela nagradaSplitsko-makarskežupanije u 2003.godini

Split, 4.4.2003. (IKA) –Vijećnici Županijske skupštineSplitsko-dalmatinske donijelisu na prijedlog Županijskogodbora za javna priznanja 4.travnja, odluku o dodjelinagrada Splitsko-dalmatinskežupanije u 2003. godini.Nagrada za životno djelododjeljuje se don BožidaruMedvidu (79) iz Jelse, zbognjegove pedesetogodišnjesvećeničke skrbi u duhovnomživotu nekoliko župa napodručju sadašnje općine Jelsana otoku Hvaru, zbog skrbi oočuvanju i obnovi župnihvjerskih objekata, te zbogizuzetnoga opsežnogizdavačkog, uređivačkog iprevodilačkog rada, kao ihumanitarnog rada kroz župniCaritas putem kojeg je, uzpomoć biskupija iz Coma iBolzana, te nizozemskihhumanitaraca, skrbio obrojnima u tijeku Domovinskograta. Uz to, istaknuto je kako jeoptuživan i osuđivan i zatvaran1952. g. zbog navodnogzavođenja mladeži –udaljavanju od komunističkeideologije. Godišnja Županijska nagrada

za iznimni pastoralni rad iobnovu vjerskih objekatadodijeljena je fra ZoranuKutleši (39), župniku župe sv.Mihovila u Prološcu i članuFranjevačke provincijePresvetog Otkupitelja - Split.Nagrada se dodjeljuje, jer je zanjegova župnikovanja odkolovoza 1991. g. završenaizgradnja područne crkve uŠumetu, podignuta je kapelicau Bušanjama, obnovljena župnacrkva Sv. Mihovila, ugrađenoje grijanje u crkvi i kući,obnovljen je zvonik i uređenocrkveno dvorište, obnovljenaGospina crkva na Mrljici,promijenjen je krov na župnojcrkvi, te izgrađena otvorenabazilika na Vrljici – prološka“zelena katedrala”, u kojoj sena Veliku Gospu okupi velikibroj hodočasnika. Uobrazloženju se zatim ističekako je fra Zoran sudjelovao ubrojnim pothvatima mjesta icijele Imotske krajine te jeneumorno djelovao naočuvanju nacionalnih identitetai stvaranja klime zajedništva imeđusobnog uvažavanja, teduhovne obnove. Među dobitnicima skupne

nagrade je i pjevačko društvo“Pučki pjevači” iz StarogGrada, ranije poznato kao“Skupina pučkih pjevača crkveSv. Stjepana iz Starog Grada icrkve sv. Duha” iz Vrbanja naotoku Hvaru. U obrazloženjuodluke ističe se da već nizgodina na svojim nastupima uzemlji i inozemstvu na sebisvojstven i jedinstveni način,izvodi izvorne pučke crkvenenapjeve, posebice napjeveVelikog tjedna koji potječu jošiz srednjeg vijeka i koji seprenose usmenom predajombez tonskog zapisa, isključiv naotoku Hvaru. Pod nazivom “Zakrižem – korizmeni napjeviotoka Hvara, Hrvatska” skupinaje 2000. snimila svoj prvi CD, a2002. i drugi. Vijećnici su također prihvatiliprijedlog da se počasnimgrađanima Splitsko-dalmatinske županije proglaseobitelj Kostelić Ante, Ivica iJanica.Svečano uručenje županijskihnagrada održat će se 14.travnja, na Dan Splitsko-dalmatinske županije.

Nastavljena inicijativa Biram mir!Zagreb, 4.4.2003. (IKA) –Mirovna inicijativa Biram mir!,koju koordinira HrvatskiCaritas i njegov Programizgradnje mira u suradnji sPokretom fokolara, Uredom zamlade pri HBK iPovjerenstvom za pastoralmladih Zagrebačkenadbiskupije, a uz njihsudjeluju i mladi te pripadnici

drugih crkvenih pokreta,skupina i zajednica, nastavljenaje u petak 4. travnja u Zagrebu.Sudionici mirovne akcijeokupili su se ispred kapeliceRanjenog Isusa i tamo započelihod u tišini s upaljenimsvijećama Ilicom,Preobraženskom, Cvjetnimtrgom, Bogovićevom,Gajevom, Zrinjevcem,

Praškom, Trgom bana Jelačićado kapelice Ranjenog Isusa,gdje je održana molitva za miru duhu Taizea. Sudionicimirovnog hoda su u korizmenovrijeme molili da prestane rat tepozvali da svi zajedno svesnage, darove, mudrost, znanjei ljubav unesemo u izgradnjumira u sebi, s Bogom ibližnjima.

Marija Bistrica: Hodočašće sportaša grada ZagrebaGeslo hodočašća biloje "Za mir ihumanost" - Upućenza poziv za mir

Marija Bistrica, 4.4.2003.(IKA) - U svetištu Majke BožjeBistričke održano je 4. travnjahodočašće sportaša gradaZagreba. Organizatorihodočašća bili su Nadbiskupskiduhovni stol, Svetište MajkeBožje Bistričke i hotel "SalveRegina" iz Marije Bistrice.Program je započeo misom ubazilici. Na početku mise svesportaše pozdravio je mons.Lovro Cindori, župnik iupravitelj svetišta. Misu jepredvodio pomoćni zagrebačkibiskup Josip Mrzljak, koji je upropovijedi istaknuo kako tim

okupljanjem "na posebni načinželimo moliti za mir u svijetu,koji je toliko ugrožen". Susretsportaša pod geslom "Za mir ihumanost" nakon misenastavljen je u hotelu "SalveRegina" - kući duhovnosti izajedništva. U Mariju Bistricuhodočastio je velik brojzagrebačkih sportaša, međukojima nogometaši "Dinama"predvođeni MiroslavomBlaževićem, nogometaši"Zagreba", rukometaši Zagreba,košarkaši Cibone, boćari izZrinjevca, veslači, te mnogidrugi. S hodočašća je upućen i

poziv sportaša grada Zagrebaza mir u svijetu: "Mi sportašigrada Zagreba, okupljeni uhrvatskome nacionalnomsvetištu Majke Božje Bistričkena molitvi za mir, upućujemosvim sportašima naše domovinei cijeloga svijeta ovaj poziv:Natječimo se u dobru, a ne uzlu! Natječimo se u ljubavi, ane u mržnji! Natječimo se uistini, a ne u laži! Natječimo sena igralištu, a ne na ratištu!Natječimo se u požrtvovnosti, ane u otimanju! Natječimo se usportu, a ne u ratu!".

8 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Susret nadbiskupa Bozanića s katekumenima"Smisao je naše vjereprihvatiti Boga kojinas ljubi, u Božjuljubav stavitisigurnost života inastojati u svomeživotu biti dar zadrugoga"

Zagreb, 4.4.2003. (IKA) –Zagrebački nadbiskup JosipBozanić susreo se 4. travnja uzagrebačkoj prvostolnici sdvjestotinjak katekumena tetristotinjak odraslih krštenih,koji još nisu ušli u punosakramentalno otajstvo Crkve, spodručja Zagreba. Govoreći ovelikoj ponudi vjera i religija usuvremenom svijetu, nadbiskupje kazao da je posebnostkatolika konkretni izbor Isusa

Krista koji je došao na svijet danam kaže i pokaže da nas Bogljubi. Smisao je naše vjereprihvatiti Boga koji nas ljubi, uBožju ljubav staviti sigurnostživota i nastojati u svomeživotu biti dar za drugoga,pojasnio je. Govoreći o Bogukoji nas ljubi, nazočnimpripravnicima za sakramentespomenuo je i riječi sv.Augustina: Ne bih ja Tebetražio, da me Ti, o Bože, nisi

prvi našao. Bog računa s nama isvaki život je posebna povijestneponovljivoga odnosa mene iBoga, poručio je nadbiskupBozanić pripravnicima zasakrament krštenja kao i zaostale sakramente kršćanskeinicijacije. Biskupski vikar zapastoral grada preč. MijoGorski zahvalio je katehetama,svećenicima i laicima kojipomažu svojoj braći daupoznaju Krista.

Đakovo: Prvi seminar o socijalnom nauku CrkveOrganiziranjem togseminara Đakovačka iSrijemska biskupijapostala je prvabiskupija u Hrvatskoj,nakon Zagrebačkenadbiskupije, koja jepozvala djelatnikeCentra za promicanjesocijalnog naukaCrkve HBK nakonnjegova osnutka 1998.

Đakovo, 5.4.2003. (IKA) –"Socijalni nauk Crkve u životuvjernika u Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji" bila jesredišnja tema seminara zavjernike u javnome i kulturnomživotu te za članove katoličkihlaičkih udruga na područjuĐakovačke i Srijemskebiskupije održanog 5. travnjana Teologiji u Đakovu.Organiziranjem tog seminaraĐakovačka i Srijemskabiskupija postala je prvabiskupija u Hrvatskoj, nakonZagrebačke nadbiskupije, ukojoj je održan seminar natemu socijalnog nauka Crkve,prva koja je pozvala djelatnikeCentra za promicanjesocijalnog nauka CrkveHrvatske biskupskekonferencije nakon njegovaosnutka 1998. godine uZagrebu. Prvi se put dogodilo da se nekaod biskupija izvan Zagreba"otvorila" radu Centra.Tridesetak je seminaristapozdravio dr. sc. VladimirDugalić, odgovoran zapromicanje socijalnog naukaCrkve u Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji.Nazočnima se obratio iđakovački i srijemski pomoćnibiskup Đuro Hranić rekavši:"Zamislili smo da vi, kojipokazujete interes za socijalninauk Crkve prođete određenucjelinu koja će vam pomoći ujednomu kršćanskijem,evanđeoskijem pristupu uvašemu svakodnevnom životukako biste mogli kao kršćanibiti svjetlo u svijetu".Đakovački i srijemski biskupMarin Srakić u pozdravnom jeslovu istaknuo: "Temomsocijalnog nauka Crkve bili

smo hendikepirani ukomunističkom sistemu, nosada moramo zasukati rukave ito područje proučavati. Ovo supočeci u Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji koježelimo ubrzati kako bi seposebice svećenici, ali i oni kojisu odgovorni u hrvatskomdruštvu, mogli nadahnjivaticrkvenim naukom". Nositelj Katedre socijalnognauka Crkve na KBFSveučilišta u Zagrebu ipročelnik Centra za promicanjesocijalnog nauka Crkve HBKprof. dr. Stjepan Baloban,ujedno voditelj seminara uĐakovu, s velikim jezadovoljstvom pozdravioodržavanje takvog seminara ujednoj od biskupija u Hrvatskoj- prvog izvan Zagreba, izrazivšiželju da i ostale biskupije krenuputem Đakovačke i Srijemskebiskupije. Prema njegovimriječima, želja je Centraupoznavanje određene skupineljudi s temom i njezinakonkretizacija. "Mi nemamoorganizacija koje biomogućavale ljudima daslobodno, odgovorno nastupaju,nego, na žalost imamo političkiživot kakav imamo, udrugecivilnog društva kakve imamo.Zato se od Crkve s pravomočekuje odgovor, no puno putanismo ga kadri dati. Naša ježelja učiniti nešto na tomplanu", rekao je dr. Baloban.Pod tim vidikom, zamišljeno jeda se održi osam seminara kojibi se organizirali dva do tri putagodišnje, u tijeku dvije do trigodine. Dr. Baloban održao je iprvo predavanje na temu"Socijalna dimenzija kršćanskevjere kroz povijest", istaknuvšiizmeđu ostalog: "Iznova treba

oživjeti društveni moral i topomoću socijalnog naukaCrkve. Ako želimo da seevanđelje u Hrvatskoj širi, ondaje instrument širenja socijalninauk Crkve". Dr. Dugalić govorio je osustavnom izlaganju socijalnognauka Crkve, iznijevši cijeli nizenciklika među kojima jeglavna Lava XXIII. "Rerumnovarum" iz 1891. Izlaganja supotom održali: mr. sc.Krunoslav Nikodem na temu"Društveni kontekst: Hrvatska isvijet" te mr. sc. Gordan Črpić"Crkva u suvremenomhrvatskom društvu". Seminar jeobuhvatio i rad u tri skupine.Prva je promišljala o ulozi laikau novom pozicioniranju Crkveu hrvatskom društvu, druga ovažnim društvenim područjimaangažmana u biskupiji, a trećao važnosti socijalne dimenzijekršćanstva. Nakon plenumadoneseno je nekolikozaključaka. Za sljedeći seminarkoji je predviđen u studenome,svaki bi seminarist trebaopokušati pronaći osobu koja jetakođer zainteresirana za tutematiku i uključiti ju useminar. Seminaristi bi trebalipročitati neku od enciklika. Sobzirom na dosadašnja iskustvakako je prostor djelovanja laikakroz udruge, treba raditi nanjihovoj što kvalitetnijojpovezanosti. Posljednji sezaključak odnosi nainformiranje javnosti oučinjenom, odnosno poraditi natome hoće li se neka vijestobjavljivati putemBiskupijskoga tiskovnog uredaili će brigu o tome preuzetiodređena skupina ljudi koja bio tome pisala.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Pastirski pohod biskupa Škvorčevića župi RešetariBiskup je učenicimapoželio da izvornimmladenačkimraspoloženjem,ozbiljnim radom imolitvom budu onikoji će biti budućnostRešetara

Rešetari, 5.4.2003. (IKA) -Požeški biskup AntunŠkvorčević pohodio je 5.travnja župu Krista Kralja uRešetarima. Ispred župne crkvedočekali su ga župnik LukaSlobođanac, đakon na službi uRešetarima Josip Pendžić,načelnik Općine AlojzKovačević, članovi župnogaekonomskog i pastoralnogvijeća, kandidati za sakramenteprve pričesti i krizmupredvođeni vjeroučiteljicomVesnom Vlaović te brojnivjernici. Nakon molitve ikratkog razgovora s vjernicimau crkvi te pregleda crkve,biskup se uputio na mjesnogroblje, gdje se kod glavnogkriža pomolio za sve pokojne.

U Općini su biskupa dočekali ipozdravili načelnik Kovačević,predsjednik općinskog VijećaMatija Brkić, predsjednikMjesnog odbora i zamjeniknačelnika Matija Slišurić te gaupoznali s brojnimaktivnostima na područjuopćine. U sportskoj dvorani OŠAnte Starčević susreo se potomsa svim učenicima idjelatnicima škole, a ptom uZbornici i s vodstvom idjelatnicima škole. Biskup jeposjetio i neka poduzeća, nakončega je u Domu socijalne skrbiza starije i nemoćne osobe“Gostinac” biskupa su dočekaliosnivači Doma Dražen Volf isupruga dr. Alka Volf te brojništićenici doma, koji su iskazali

veliku radost zbog biskupovadolaska i riječi utjehe iohrabrenja koje im je uputio.Poslije podne je biskup pohodioselo Bukovicu i susreo sevjernicima u novoizgrađenojkapelici Male Gospe te zajednos njima pošao na groblje ipomolio se za sve pokojne.Susreo se zatim sa članovimažupnih vijeća. Prikazao im jepotrebu i smisao suradnje sažupnikom u ostvarivanjuposlanja koje župa ima te ih jeu razgovoru ohrabrio na jošzauzetije djelovanje upojedinim pastoralnimskupinama. Nakon togapredvodio je u župnoj crkvieuharistijsko slavlje.

Sisak: Susret dragovoljaca župnih CaritasaSisak, 5.4.2003. (IKA) - Susretdragovoljaca župnih CaritasaSisačkoga, Dubičko-kostajničkog i Glinsko-petrinjskog dekanata i župnikaodržan je 5. travnja u župi sv.Kvirina u Sisku u sklopuprojekta “Župni Caritasi –promicanje dragovoljstva”. Nasusretu, koji je okupio 60članova župnih Caritasa i višesvećenika, o volontarijatugovorili su višegodišnji

suradnici Caritasa Zagrebačkenadbiskupije Josip Crnković iIvan Mavrek, a okupljenima suse obratili i zagrebački pomoćnibiskup Vlado Košić iravnateljica nadbiskupijskogCaritasa Jelana Brajša. Uraspravi je posebno bilo govorao problemima brojnihprognanika iz Bosne iHercegovine koji su se u tijekurata naselili na ta područja.Istaknuto je kako te brojne

prognane obitelji ne žele samokaritativnu pomoć Crkve, negose zalažu za trajnije rješenjesvoga statusa. Crkva sa svojestrane može obećati svojupotporu svim inicijativama,koje bi omogućile trajnijerješenje tih problema, aliključnu ulogu u rješavanju tihpitanja imaju državneinstitucije, čulo se na susretu.

Čovjek u filozofiji pape Ivana Pavla II.Glavi predavač bio jevicerektor naKatoličkom sveučilištuu Lublinu dr. AlfredWierzbicki, koji je uizlaganju istaknuo jeda je od prvoga danapontifikata pape IvanaPavla II. problemčovjeka bio i ostaosredišnji motivnjegova naučavanja

Zagreb, 5.4.2003. (IKA) –Filozofski fakultet DružbeIsusove u Zagrebu priredio je usvojim prostorijama 5. travnjameđunarodni znanstvenisimpozij o čovjeku u filozofijiKarola Wojtyle – pape IvanaPavla II.U pozdravnoj riječi dekanfakulteta dr. o. Anto Mišićkazao je da i prije nego se znaloza treći Papin pohod Hrvatskoj,Fakultet odlučio organiziratimeđunarodni simpozij koji ćeposvetiti filozofiji pape IvanaPavla II., koji je višestrukoobilježio posljednja desetljeća20. i početak 21. stoljeća. Ubogatoj osobnoj povijesti Papaje ostao dosljedničovjekoljubac, vjerni učenikIsusa Krista, kazao je dr. Mišić,dodavši kako on jasno naučavada je čovjekova vrijednosttolika da je i Bog postaočovjekom.Glavi predavač bio jevicerektor na Katoličkomsveučilištu u Lublinu dr. AlfredWierzbicki, koji je u izlaganjuistaknuo je da je od prvoga

dana pontifikata pape IvanaPavla II. problem čovjeka bio iostao središnji motiv njegovanaučavanja. Ocijenio je da jepapa Ivan Pavao II. uspiokršćanstvo pokazati kaopersonalističku religiju kojaoslobađa čovjeka od njegovihstrahova, proglašava bratstvosvih ljudi, ukorijenjeno u istinio jednom i trojstvenom Bogu.Njegov humanizam se, premaocjeni predavača, hrani snagomEvanđelja u povijesti i tosnagom Evanđelja koje očitujeduboko udivljenje nadvrijednošću i dostojanstvomčovjeka. Istaknuo je također dapontifikat Svetog Oca trebapromatrati kao nastavak irazvoj bitne poruke Drugogavatikanskog sabora. Osvrnuvšise na 25 godina pontifikatapape Ivana Pavla II., ocijenio jeda njegovu poruku možemo upotpunosti shvatiti jedino akoza njezinu analizu uzmemopersonalističke kategorije, advije među njima su osobitovažne. Ponajprije poimanječovjeka kao slike Božje –

imago Dei i stanje ljudskeosobe u kojem je kadraprepoznati istinu, što osobi dajemogućnost da upravlja svojimživotom i da susretne Boga uzajedništvu osoba. Osim njega,na simpoziju istaknuti hrvatskiteolozi i filozofi govorili su odostojanstvu čovjeka uenciklikama Ivana Pavla II., onjemu kao Papi života, dijalogus modernim čovjekom isvijetom u filozofiji SvetogOca, o poslušnosti istini ipromicanju pravednosti premaenciklici Centesimus annuspape Ivana Pavla II., odnosimaizmeđu zajednice ipersonalističkog subjektivizmačovjeka te o Papi kaozagovorniku međureligijskogdijaloga.Nakon izbora za papu 16.listopada 1978. Ivan Pavao II.,objavio je 13 enciklika i oko100 apostolskih pisama iapostolskih pobudnica, a usredištu njegovih razmišljanja ibrige je čovjek.

10 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Svećeničko ređenje u DubrovnikuBiskup Puljićpodsjetio kako jesvećenički poziv uprvom redu Božji dar

Dubrovnik, 5.4.2003. (IKA) –Tihomir Šakota zaređen je 5.travnja za svećenikaDubrovačke biskupije udubrovačkoj prvostolnici.Svečano euharistijsko slavlje, ukojem je koncelebriralotridesetak svećenika, predvodioje dubrovački biskup ŽelimirPuljić. Katedralu su ispunili nesamo rodbina i prijateljiređenika iz Vrhbosanske,Mostarske, Zagrebačke iVaraždinske (nad)biskupije,nego i mnoštvo ministranata imladih iz župa Dubrovačkebiskupije. U prigodnojpropovijedi biskup Puljić

podsjetio je kako je svećeničkipoziv u prvom redu Božji dar,ali je također važno da čovjekna taj poziv odgovori. Govorećio samom obredu ređenja imisnim čitanjima, biskup Puljićistaknuo je kako svećenikanema bez vjere, te kako je usvećeničkom zvanju vjeratemelj, što u mnogim drugimzvanjima nije bitno.Na kraju misnog slavljaTihomir Šakota svima jepodijelio mladomisničkiblagoslov.Tihomir Šakota dolazi iz Rameu Bosni i Hercegovini. Rođenje 24. rujna 1973. g u obitelji

Joze (sada pokojnog) i Nevenkerođene Džajkim. Ima još dvabrata i sestru. Osnovnu školuzavršio je u Prozoru, gimnazijuu Sjemeništu u Dubrovniku i naŠalati u Zagrebu. Teološkistudij započeo je na Teologiji uSarajevu, koja je zbog ratnihstradanja bila premještena uBol na Braču, nastavio ga naKBF u Zagrebu gdje je nekovrijeme pauzirao budući da semorao zaposliti i novčanopomagati obitelj. Za đakona jezaređen u srpnju 2002., ađakonski praktikum provodio jeu više župa Dubrovačkebiskupije.

Izabrano novo vodstvo Saveza baptističkih CrkavaNovi predsjednikSaveza je pastor TomaMagda, a dosadašnjidr. Branko Lovrecodlazi u mirovinu

Crikvenica, 5.4.2003.(IKA/IBA) - Konferencija igodišnja skupština Savezabaptističkih Crkava održana jeod 3. do 5. travnja u Crikvenici.Delegati svih mjesnih Crkava iostalih članica Saveza okupli suse na trodnevnom susretu natemu "Jedinstvo Crkve".Posebni gost bio je Bill Slack,glavni tajnik Škotskogabaptističkog saveza, objavila jeIzvještajna baptistička agencija.Na godišnjem zasjedanjuSkupštine birano je novovodstvo Saveza za sljedećečetverogodišnje razdoblje.

Dosadašnji predsjednik dr.Branko Lovrec odlazi uzasluženu mirovinu. Na službupredsjednika Saveza izabran jepastor Toma Magda. On će tuslužbu obnašati u narednomečetvrogodišnjem razdoblju.Potpredsjednik Saveza jeBratoljub Horvat. Željko Mrazostaje glavni tajnik Saveza, aGiorgio Grlj predsjednikSkupštine. Izabran je i Izvršniodbor u koji su ušli StevoDereta, Ladislav Ružička,Darko Mikulić, DanijelOgrizović, Franjo Špičak iTeofil Mršić, kao i Nadzorni

odbor.U petak navečer održana jesvečanost zahvale dosadašnjempredsjedniku dr. Lovrecu, kojije proglašen i doživotnimpočasnim predsjednikomSaveza. Također je u službuuvedeno novo vodstvo koje je umolitvi preporučeno Bogu.Trodnevni je susret završenslavljem na kojemu jepropovijedao novi predsjednikToma Magda, a vrhunac kojegaje bila Večera Gospodnja nakojoj je na vidljiv načinposvjedočeno jedinstvoKristovih vjernika.

Otvorena Pasionska baština 2003.Izložba Osorski križniput i koncert Glazbeniodrazi Osorskogakrižnog puta

Zagreb, 5.4.2003. (IKA) –Kulturna manifestacija"Pasionska baština", koja jeposvećena Kristovoj muci, aodržava se pod visokimpokroviteljstvom SkupštineGrada Zagreba, otvorena je 5.travnja u zagrebačkom muzejuMimara. Predsjednik UdrugePasionska baština Jozo Čikeštom je prigodom zahvalioMinistarstvu kulture iGradskom uredu za kulturu štoveć 12 godina financijskipodupiru tu manifestaciju, kojuje službeno otvoriopotpredsjednik gradskeSkupštine Vladimir Velnić.Ujedno je otvorena izložbaslika Osorski križni put, nakojoj je postavljeno 14 slika

postaja Križnoga puta koje suoslikali suvremeni hrvatskislikari iz katedrale u Osoru.Postaje su oslikali VasilijeJordan, Zlatko Kauzlarić Atač,Ljubo Ivančić, Eugen Kokot,Rudolf Labaš, FraneŠimunović, Đuro Seder,Vatroslav Kuliš, Josip Biffel,Jadranka Fatur, ŽivkoHaramija, Omer Mujadžić iBiserka Baretić. Skladateljinadahnuti Osorskim križnimputom su u studenome 2001. uInnsbrucku skladali 14 stavakaGlazbenih odraza Osorskogakrižnog puta, koje je u prigodiotvorenja Pasionske baštineizveo tirolski ansambl za novuglazbu TICOM, pod ravnanjemGuenthera Zechbergera.

Skladatelji Glazbenih odraza suLior Navok, David Revill,Stefan David Hummel, SanjaDrakulić, Rhona Clark, NorbertHoffman, Thoma Simaku,Dimitrije Buzarovski,Hansjoerg Sofka, AntunTomislav Šaban, BoguslawSchaeffer, Anđelko Igrec,Alexander Zimmermann ispomenuti dirigent. Glazbeniodrazi Osorskoga križnog putaje zajednički projekt skladateljai dirigenta Zechbergera iBranimira Souceka, menadžeraza kulturu iz austrijskog KulturKontakta, a ideja im je bilapovezivanje i prožimanjeslikarstva i glazbe kao ikulturna suradnja europskihnaroda.

Križni put na biciklima u župi CirkvenaCirkvena, 5.4.2003. (IKA) –Župljani župe Sv. Marije odPohoda iz Cirkvene sudjelovalisu u subotu 5. travnja u većtradicionalnoj pobožnostikrižnoga puta na biciklima.

Vjernici, uglavnom mladi,predvođeni župnikom VladomBorakom, obilazili su kapelicepo župi, kod kojih su sezaustavljali i molili postajeKrižnoga puta. Mladi su se

hodočasnici uz postaje križnogputa mogli okrijepiti i domaćimspecijalitetima, koje su za njihpripremile župljanke.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Korizmeni susret vjeroučitelja Varaždinske biskupijeO. Stjepan Fridl osakramentu pomirenja

Varaždin, 5.4.2003. (IKA) -Više od osamdeset vjeroučiteljau osnovnim i srednjim školamana području Varaždinskebiskupije okupilo se u subotu 5.travnja na tradicionalnomekorizmenom susretu uorganizaciji biskupijskogaKatehetskog ureda. Pozdravneriječi okupljenima uBiskupskom ordinarijatu uVaraždinu uputio je predstojnikKatehetskog ureda vlč. mr.Damjan Koren, a u nastavku jeizlaganje o sakramentupomirenja održao o. StjepanFridl iz Zagreba. Govoreći ouvijek aktualnoj temi ispovijedii njezinu značenju, o. Stjepankazao je kako je taj sakrament uzapadnim zemljama u velikojkrizi, no vjernik današnjicemora biti svjestan važnostisakramenta pomirenja posebiceu korizmeno vrijeme, kojepoziva na obraćenje, odnosnona prijelaz iz tame u svjetlo.Istaknuvši kako u stanju grijehaživot vjernika ne pripada Boguna odgovarajući način,podsjetio je kako je svakomkršćaninu dana mogućnost daotkine svoju bolnu grešnuprošlost, da se zaustavi ugrešnosti i odmakne od životnepraznine i neispunjenosti.Govoreći o društvenoj,privatnoj i dubinskoj razinidoživljaja grijeha, kazao jekako se u prvoj razini vjernikna grijeh osvrće samo zbogzabrinutosti za vanjskedruštvene posljedice. Na drugojrazini javlja se osjećaj krivnje,stida, nepoštenja i bijesa zbogpočinjenog grijeha, odnosnovjernika zaokuplja razlog zaštose nešto dogodilo. Na trećojdubinskoj razini grijeha vjernikje opterećen ranjenošćuvlastitog odnosa prema Bogu.Sve dok je vjernik zaokupljensamo grijehom na prvoj raziniinstinkta jer je reagirao

nagonski, njemu će ispovijedbiti samo poput kemijskečistionice. Korak dalje je grijehna razini morala, kad je čovjeksvjestan da je povrijedio svojodnos prema Bogu pa ga neopterećuje samo jačina grijeha,nego i razlog zbog kojeg ga jepočinio. Za istinsko pomirenjes Bogom potrebno je doživjetigrijeh na razini ljubavi, jer kadse čovjek susretne u ljubavi sgrijehom tada se javlja patnja uljubavi, a grijeh boli. Istaknuvšikako je čovjek samomijenjajući sebe sposobanmijenjati druge, upozorio je daljubav predstavlja ljubiti nekogbezuvjetno, dok voljeti nužnosa sobom povlači razlog zbogkojeg se nekog voli. Stoga je o.Stjepan napomenuo kakočovjek uistinu doživljava iprihvaća grijeh samo ako osjećada je ta grešnost narušilanjegovu ljubav s Bogom. Usakramentu pomirenja događase obraćenje vjernika premaBogu, koje obuhvaća višeetapa, kao što su žaljenje zbogpočinjenog grijeha, osjećajstida jer smo iznevjerili, kajanjejer se osjećamo nedostojnimaBožjeg zahvata u naš život tenapokon oproštenje u kojem sesusreću velika ljudska bijeda iveliko Božje milosrđe, kazao jepredavač, zaključivši izlaganjepozivom okupljenima da seugledaju u Isusa Krista čiji ježivot bio Svjetlo samo bezgrijeha, kajanja i djelića tame.Predstojnik Koren podsjetio jenazočne na duhovne vježbe zavjeroučitelje koje se održavajutijekom godine i na upravoodržane županijskevjerounaučne olimpijade tepritom ponovno istaknuopitanje veće povezanostigodišnjih vjeronaučnihprograma rada s ispitnimmaterijalima za natjecanja uvjeronauku, koja su u

nepotrebnom nesrazmjeru.O. Stjepan Fridl u nastavku jevodio duhovnu pripravu zaeuharistijsko slavlje, avjeroučitelji su imali i prigoduza ispovijed. U drugom dijelususreta misu u katedraliUznesenja Marijina predvodioje varaždinski biskup MarkoCulej zajedno s o. Stjepanom ivlč. Korenom. U propovijedibiskup Culej istaknuo jeIsusove vrline uspoređujući gas moćnicima ovog svijeta tepritom naglasio kako Isus nijehvalio sebe, nego se pokazivaokao onaj kojeg je Otac poslaokao Spasitelja, a ne sucaljudima, kao što se moćniciovog svijeta hvale i pokazujuljudima. I dok su tijekompovijesti ljudi zauzimalirazličite stavove prema Isusu,mi o njemu danas doznajemo izSvetog pisma, preko onih kojisu u njega povjerovali i shvatilinjegovu ljubav prema svakomčovjeku. Upozorivši okupljenekako upravo preko njih ljuditrebaju doći do Isusa, biskup jeistaknuo kako je posebno važnoda njihove riječi i život budu uskladu s onim što govore, usuprotnom su na veliku štetuBožjem djelu spasenja. Stoga jevaraždinski biskup pozvaovjeroučitelje da poniznimsrcem traže i susreću Isusa uzmilost koju dobivaju od Boga.“Evo i danas, u ovo ratnovrijeme, onima koji su protivsukoba i ratova moćnici prijeteraznim kaznama, no tkosvjedoči za Isusa u sebi nosimir duše i radost života”, kazaoje biskup Culej, zaključivšipropovijed pjesmom bl.kardinala Alojzija Stepinca otomu što znači Isus za svakogčovjeka “Biti bez Isusa – gorkije pakao! Biti s Isusom – slatkije raj! …”.

Pet godina udruge LovretKatolička udrugaLovret za pomoćstarijim i nemoćnimosobama proslavilapet godina djelovanja

Split, 5.4.2003. (IKA) -Katolička udruga Lovret zapomoć starijim i nemoćnimosobama proslavila je petgodina djelovanja misnimslavljem koje je 5. travnja ukapeli Nadbiskupskogsjemeništa u Splitu predvodiogeneralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije dr. IvanĆubelić, zajedno s ravnateljemsplitskog Caritasa don MarkomĆubelićem i dr. fra JosipomMarcelićem. Uz brojne članove

udruge, svečanost je pjevanjemuveličao župni zbor UznesenjaBlažene Djevice Marije iz Klisapod vodstvom s. Ante Perkušić.U pozdravnoj riječipredsjednica udruge s. LjiljanaTodorić podsjetila je da jeudruga nastala kao odazivpozivu Svetog Oca "da činedjela milosrđa ili dobra djela ukorist bolesnih, starih,napuštenih, hendikepiranih isvih drugih osoba koje su upotrebi", i to u godini priprave

za Svetu godinu 2000. Taudruga nije slučajno nastala ukorizmi, jer je to za vjernikeposebno vrijeme kadpreispituju svoj odnos premaBogu i prema čovjeku. Nadalje,je s. Ljiljana istaknula dadokument Papinskog vijeća zalaike "Dostojanstvo i poslanjestarijih osoba u Crkvi i usvijetu" upozorava: "Međuproblemima koji često danaspogađaju starije ljude jedanmožda najviše nasrće na

12 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

osobno dostojanstvo, a to jeodbačenost. Razvoj terazmjerno nove pojave nalaziplodno tlo u društvu koje svepodređujući uspješnosti iumišljanju trajne mladostiisključuje iz svojih krugova onekoji više nemaju tihsposobnosti. Svi smo dužnidružiti se sa starima i pomagatiim. Već je vrijeme da sedjelotvorno izmijeniraspoloženje prema starijima ida im se vrati mjesto koje im uljudskoj zajednici pripada".Nakon što je Statut udrugeodobrio nadbiskup Ante Jurić5. veljače 1998. g., udruga jeosnovana na inicijativu sestarafranjevki s Lovreta 1. travnja1998. g. Udruga okupljagrađane koji žele pomagatistarijim i nemoćnim osobama,prvenstveno u konkretnimokolnostima u kojima žive, štopodrazumijeva traženje iposjećivanje ugrožene osobe.Trenutno je u udruzi 66volontera, a od početkadjelovanja u matičnu je knjiguupisano 97 volontera. Članovi

udruge sudjeluju na redovitimmjesečnim susretima svakogaprvog ponedjeljka u mjesecu. Uknjigu korisnika usluga udrugeupisana je 401 starija osoba. Upet godina djelovanja pruženesu brojne usluge osobama trećeživotne dobi na adresamanjihova stanovanja. Svidragovoljci rade besplatno,osim jedne osobe koja je uradnom odnosu radi potrebeorganiziranja svakodnevnarada. Prostor udruge je u DomuLovret, a osim što pružajuusluge na terenu starijimosobama, dragovoljci dežurajuuz telefon udruge radnimdanom od 8 do 12 sati.Automobilom udruge besplatnoje dostavljeno 4.838 ručakastarijim osobama, a za blagdaneBožića i Uskrsa, nakonprikupljanja novčanih sredstavaprodajom izloženih radova,podijeljeno je 336 paketaosnovnih životnih potrepštinastarijim osobama slabihmjesečnih primanja i 305darova osamljenim starijimosobama uz čestitanje

blagdana. Svake se godinepriređuje duhovna obnova zastarije osobe te izleti ihodočašća u Solin i Vepric, kaoi druženja prigodom Danabolesnika, Dana starijih ljudi 1.listopada, Dana obitelji 15.svibnja i ostalih vjerskih idržavnih blagdana. Uz članove,u tim aktivnostima sudjelovalisu pojedinci i skupine građana ivjernika, posebno mladež izcrkve Sv. Filipa, FRAMA izcrkve Sv. Frane, mladi Miovciiz Solina i iz župe sv. Mateja sRavnih Njiva u Splitu, tečlanovi katoličke udrugeMolitva i riječ MIR. Udrugaizdaje glasilo "Sunce", a dosada je izišlo 7 brojeva u 1.500primjeraka. Ove su godinetiskani i prigodni listići udruge.Čestitajući udruzi na uspješnudjelovanju, mons. Ćubelićzahvalio je i u ime nadbiskupaMarina Barišića, istaknuvši dau našoj zemlji postoje brojneudruge, a da je udruga Lovretjedna od rijetkih koja pruža ikonkretnu pomoć potrebitima.

Split: Završena ministrantska malonogometna ligaNadbiskup MarinBarišić predao jepobjednički prijelaznipehar pobjedničkojmomčadi župe SveteTrojice s Poljuda teostalim sudionicimanatjecanja

Split, 5.4.2003. (IKA) -Ministrantska malonogometnaliga Splitskog dekanatazavršena je 5. travnja pobjedomu odlučujućoj utakmici za prvomjesto momčadi župe SveteTrojice s Poljuda naddrugoplasiranom ekipom izžupe Svetoga Spasa s Mejaša,na igralištu Nadbiskupskogsjemeništa u Splitu. Trećemjesto osvojili su ministranti iz

konkatedralne župe sv. Petra,dok je momčadi župeMaterinstva Blažene DjeviceMarije s Brda pripala nagradaza najbolje ponašanje.Najboljim igračem proglašen jeAnte Erceg iz Mejaša, dok jeIvan Zrno iz Poljuda, spostignutih 46 golova, najboljistrijelac natjecanja. Pehare jena završetku natjecanja, ukojemu je sudjelovalo 18

ministrantskih momčadi,predao splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić.Svim sudionicima natjecanjadodijeljena su i prigodnapriznanja, a suci i voditeljinagrađeni su boravkom odnekoliko dana u Vepricu, gdjeće u mjesecu srpnju bitipriređen susret za sveministrante, a posebno zasudionike malonogometne lige.

V. križni put mladih Požeške biskupijeOko pet stotinamladih iz gotovo svihžupa Požeškebiskupije okupilo sena biskupijskomkrižnom putu Okučani- Novska - Lipovljani

Požega, 6.4.2003. (IKA) - Okopet stotina mladih iz gotovosvih župa Požeške biskupijeokupilo se 5. travnja u jutarnjimsatima u župi sv. Vida uOkučanima na V. biskupijskomkrižnom putu mladih Okučani -Novska - Lipovljani.Organizaciji križnoga puta, uzPovjerenstvo za pastoral mladihPožeške biskupije, pridružili suse vrlo aktivno i mladiOkučana, Gornjeg Rajića,Novske i Lipovljana zajedno sasvojim vjeroučiteljima isvećenicima. Mladi su, kao iuvijek do sada, iskoristili tajkrižni put ne samo zaprodubljivanje svoje vjere,nego i za nova prijateljstva.Prvog dana pridružio im se i

hrvatski novinar i publicistZoran Vukman, provevši satvremena u razgovoru s njima utijeku večernjeg programa užupi Novska, potaknuvši ih daustraju do kraja živjetiponajprije s Isusom, kako bi inaša domovina postala doistaperspektivna država čiji ćenosioci biti upravo oni. Prvidan završio je večernjommisom koju je u župnoj crkvi uNovskoj predvodio povjerenikza pastoral mladih u Požeškojbiskupiji vlč. Robert Mokri.Nakon jutarnje mise svjernicima Novske, koju jepredvodio novljanski dekan ižupnik Ivan Nikolić mladi su 6.travnja nastavili križni put, a nanjegovu završetku u

Lipovljanima, kao i naprethodnim, pridružio im sepožeški biskup AntunŠkvorčević. Predvodio je misnoslavlje uz koncelebracijudomaćeg župnika StjepanaBibera, župnika iz GornjegRajića Vicka Obradovića,biskupova tajnika IviceŽujevića, vlč. Roberta Mokrogi đakona Mladena Štivina. Upropovijedi je biskupŠkvorčević potaknuo mlade dai dalje nastoje biti glasonošeradosti kako to govori prorokIzaija i to u zajedništvu jedni sdrugima i sa samim IsusomKristom koji je doista pokretači smisao svakog dobra.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Beletinec: Oproštajna misa od preč. Rudolfa HolijaSvečanim misnimslavljem župljaniBeletinca oprostili suse od svoga prvog idugogodišnjegžupnika, dosadnajstarijega aktivnogžupnika uVaraždinskoj biskupiji

Beletinec, 6.4.2003. (IKA) -Svečanim misnim slavljemžupljani Beletinca oprostili suse 6. travnja od svoga prvog idugogodišnjeg župnika preč.Rudolfa Holija, dosadnajstarijega aktivnog župnika uVaraždinskoj biskupiji.Prečasni Holi završio je gotovopolastoljetnu aktivnusvećeničku službu 28. veljačeove godine s navršenih 76godina života, a umirovljen jezbog zdravstvenih teškoća.Varaždinski biskup MarkoCulej razriješio ga je župničkeslužbe nakon punih dvadesetgodina upravljanja župomBeletinec, a novim je župnikomimenovan vlč. Ivan Bais.Svečanu misu zahvale ioproštaja u prepunoj župnojcrkvi Svih svetih u Beletincupredvodio je preč. Holi ukoncelebraciji s novimžupnikom Baisom, te domaćimsvećenicima Stjepanom

Barićem i Brankom Švogorom,koji su zaređeni u vrijeme kadaje preč. Holi vodio župnuzajednicu. Na krajueuharistijskog slavlja preč. Holizahvalio je župljanima za 20godina suradnje i zajedničkogživota, istaknuvši važnostnastavka suradnje s novimžupnikom za dobrobit župnezajednice. U ime župljanariječima zahvale obratio seFranjo Kuharić, član župnogvijeća, a župljani su izzahvalnosti preč. Holijudarovali sliku na staklu kojaprikazuje biser bednjanskedoline – župnu crkvu Svihsvetih na brežuljku u središtuBeletinca, ručni sat isimboličan buket od 20 ružakoji predstavlja godineprovedene u Beletincu. Mladežje pod vodstvom prof. BernardeConar-Hrastić izvela kratkirecital u kojem je prikazanživot svećenika. Vjeroučiteljica

Anita Cesar preč. Holijuzahvalila je na bogatoj suradnjis djelatnicima OŠ Beletinec,koji su mu kao uspomenudarovali lepoglavsku čipku slikom Blažene Djevice Marije.Preč. Holi rođen je 8. veljače1927. u Svetom Iliji, aizdvajanjem iz župe Sveti Ilija1982. utemeljena je nova župaBeletinec. Osim u Beletincu, pozaređenju 1954. službovao je uPregradi, Virju, NovigraduPodravskom i Novom Selu naDravi. Osim u duhovno-pastoralnom radu nemjerljivesu njegove zasluge u temeljitojobnovi župne crkve. Župnazajednica tijekom njegovaslužbovanja obogaćena jedvojicom svećenika, dvojevjeroučitelja, zborom mladih idvije orguljašice, a uspostavioje uspješnu suradnju s OŠBeletinec na vjeronaučnompodručju

Lovran: Godišnja skupština salezijanskih suradnika“S izvorima premanovim izazovima”

Lovran, 6.4.2003. (IKA) - Podgeslom “S izvorima premanovim izazovima” održana jeod 4. do 6. travnja u Lovranugodišnja skupština salezijanskihsuradnika, koja je okupila okotridesetak predstavnika iz osammjesnih središta, iz Lovrana,Rijeke, Zagreba, Splita i Zadra.Skupštinu je otvorio ipredvodio provincijal hrvatskihsalezijanaca don AmbrozijeMatušić, u nazočnostiprovincijalne koordinatorice

Mirande Banovac,provincijalnog tajnika DušanaVuletića, regionalne savjetniceMirjane Vučice, te članicasalezijanske družbe KćeriMarije Pomoćnice s. JeleneKolar. Provincijal Matušićgovorio je u svojim izlaganjimao “Pravilniku kao uporištu zanove izazove”, a zatim oproblemima odgoja danas imogućnostima djelovanja krozpreventivni sustav. Nakonpredavanja održan je rad po

skupinama. U drugom dijeluprograma radilo se naprijedlogu za revizijuPravilnika o apostolskomživotu, koji su predstavileregionalna savjetnica iprovincijalna koordinatorica, ataj prijedlog je upućen naProvincijalno vijeće. U tijekueuharistijskog slavlja 5. travnjanekoliko je suradnika dalosvoja obećanja, a ostali su ihobnovili.

Čakovec: Korizmena duhovna obnova bračnih parovaNa susretu, koji jeorganizirala zajednicameđimurskih parova,okupili su se i paroviiz ostalih zajednica izVaraždina, Ivanca,Koprivnice i Pitomače

Čakovec, 6.4.2003. (IKA) -Korizmena duhovna obnova začlanove Hrvatske zajednicebračnih susreta - regije Sjever,koja obuhvaća područjeVaraždinske biskupije, održanaje 6. travnja u župnoj crkvi Sv.Antuna Padovanskog župeČakovec - Jug. Na susretu, kojije organizirala zajednicameđimurskih parova, okupili suse i parovi iz ostalih zajednicaiz Varaždina, Ivanca,Koprivnice i Pitomače.Stotinjak parova na početkususreta pozdravio je regionalnitim, koji čine bračni par Nadicai Branko Pagadur iz Varaždinate mr. Josip Koprek, duhovniasistent i biskupijski povjerenikza pastoral obitelji i udrugalaika. O temi “Križ iuskrsnuće” izlagao jeodgovorni tim međimurske

zajednice, koji čine Viktorija iMarijan Kontrec iz MurskogSredišća i župnik u IvanovcuPavao Mesarić. Nazočnima jezatim pružena prilika zaispovijed, nakon čega su bračniparovi vodili križni put.Duhovna obnova zaključena jemisnim slavljem koje jepredvodio varaždinski biskupMarko Culej. Govoreći uhomiliji o Isusovoj prispodobi oumiranju zrna koje rađa novimbogatim plodom, biskup Culejkazao je kako i kršćani morajuu sebi samima umrijeti uoholosti, sebičnosti ihedonizmu kako bi se mogliotvoriti Kristovoj ljubavi kojazahvaća srca vjernika i potičena ljubav prema bližnjima.Slijedeći Krista vjernici trebajusvaki novi život prihvaćati kaodar od Boga, rekao je biskup te

podsjetio nazočne kako je živottemelj povezanosti s bližnjim iBogom. Naglasivši kako svijetpočiva na uzajamnosti izajedništvu pozvao je bračneparove da iz njihove ljubavidođu novi članovi zajednice,koji će vidjeti i doživjeti Isusate osjetiti da su ljubljeni.Između ostalog, biskup jekazao kako sve vjernike naživotnom putu prate križevi teporučio okupljenima daspremno krenu za Kristom kojine samo da nije odbacio svojkriž, nego i onima koji gaslijede pomaže nositi njihovkriž. Obraćajući se bračnimparovima i ostalim vjernicimana kraju mise biskup Culejpozvao je okupljene dapredstojećeg Uskrsa budu umolitvi s onima koji trpe zbogratnih stradanja i koji prolaze

14 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Veliki petak kako bi osjetilinašu blizinu i ljubav.U ime svih nazočnih, duhovnikKoprek zahvalio je biskupuCuleju na potpori koju pružaZajednici bračnih susreta,

domaćinima te organizatorimaduhovne obnove, a susret jezavršio prigodnim druženjem užupnoj dvorani. HZBS RegijeSjever nastojat će dakorizmenim duhovnim

obnovama svake godinedomaćin bude druga zajednica,dok se adventsko-božićnaobnova tradicionalno održava uVaraždinu.

Nadbiskup Jurić u Supetru na Braču"Šutjeti na negativnepojave u društvu značine vidjeti stvarnostkoja nas uništava.Pravda, poštenje iplemenitost presudnesu vrednote zabudućnost našeganaroda", upozorio jenadbiskup Jurić,govoreći o kriziobitelji i obiteljskogodgoja

Supetar, 6.4.2003. (IKA) - Užupi Navještenja Marijina uSupetru na Braču nastavljen je5. travnja program pučkihmisija u sklopu priprema zaobilježavanje velikih jubileja:ovogodišnje 150. obljetniceprijenosa relikvija sv. Viktoraiz rimskih katakombi u župnucrkvu, 400 godina postojanjažupe i 1.500 godina grada, kojeće se obilježiti sljedeće godine.Tim povodom u dvodnevnompohodu župi, na poziv mjesnogžupnika i bračkog dekanaAndra Ursića, boravio jeumirovljeni splitsko-makarskinadbiskup Ante Jurić. Umisnom slavlju koje je u subotunavečer predvodio u župnojcrkvi nadbiskup Jurić osvrnuose na obilježavanje Godineobitelji u Hvarsko-bračko-viškoj biskupiji i upozorio da usvijetu vlada zbrka u poimanjučovjeka, a time i obitelji sve dotoga da se obitelji proglašavaono što ona to nije. Muško ižensko stvori ih. Sve što je uskladu s tim dobro je, a sve štose protivi Božjoj zamisli izakonu vraća se čovjeku napropast. Ljudi se poigravajuBožjim zakonom. Šutjeti nanegativne pojave u društvuznači ne vidjeti stvarnost kojanas uništava. Bog dolazi krozobitelj, raste u njoj i posvećuje

tu stvarnost, istaknuo jenadbiskup, upozorivši roditeljena važnost čestitog odgojavlastite djece. Pravda, poštenjei plemenitost presudne suvrednote za budućnost našeganaroda. Roditelji trebaju bitiprvi učitelji i odgojitelji,istaknuo je u svojoj propovijedinadbiskup Jurić. Nakonmisnoga slavlja susreo se udvorani župne kuće s majkamai svega nekoliko očeva.Progovorio im je o važnostiobiteljskog odgoja, ustvrdivšida je zdrava obitelj uvjetzdravog razvoja djeteta. Zadjetetov odgoj presudni suprimjer i ljubav, jer nebrigomprema djeci roditelji odgajajubuduće kriminalce, upozorio jenadbiskup, podsjetivši i natolike očeve koji su u želji zazaradom ostavili vlastitu djecu,a upravo su ona, pravo iistinsko bogatstvo. Mladosttreba odgajati u čistoći inevinosti. To je uvjet sretnije isigurnije budućnosti, poručio jeroditeljima, između ostaloga,nadbiskup Jurić.U nedjelju 6. travnja nadbiskupJurić slavio je misu zajedno sžupnikom Ursićem iumirovljenim bračkimsvećenicima PetromEterovićem i VickomJelinčićem. U propovijedi se

osobito osvrnuo na stvarnostgrijeha, koja "predstavljanajveće prokletstvo začovjeka". Čovjek uporno kršisavez s Bogom po grijehu.Današnje nevolje koje tištesvakog čovjeka imaju svojizvor u grijehu. Korizma jestoga vrijeme intenzivnijegpromišljanja o sakramentupomirenja, bez kojega nijemoguća duhovna obnova. To jesakrament Božje ljubavi koji sljudske strane traži skrušenost ipokajanje. Bog ne osuđujegrešnika već grijeh, istaknuo jeuz ostalo nadbiskup Jurić,upozorivši kako je začuđujućačinjenica da se ljudi ne srame ujavnosti psovati i bestidnoponašati, dok imaju poteškoće isram pred sakramentomispovijedi. Živimo u vremenukad se ljudski život nerijetkobrzo gubi. Stoga smo pozvanibiti spremni svakoga trenutkana susret s Bogom, istaknuo jenadbiskup Jurić, pozvavšiokupljeni puk na ozbiljnijivjernički život. Nakon misnogaslavlja nadbiskup se susreo i skrizmanicima u dvorani župnekuće. Svoj dvodnevni pohodotoku nadbiskup Jurić završioje liturgijskim bogoslužjem uvečernjim satima.

Preduskrsna duhovna obnova u OsijekuOsijek, 6.4.2003. (IKA) - Dr.prof. Tomislav Ivančić održaoje od 4. do 6. travnja duhovnuobnovu u župi sv. LukeEvanđelista u Osijeku, na kojojsu se pored Osječana, okupili igosti iz Novog Sada. Bilo jeriječi o tome kako je ljubavprema samome sebi nužna da bise moglo voljeti i drugoga, opraštanju i pokajanju,istinoljubivosti, čovjekoljublju,povjerenju, vjeri u Isusa, koji jetoliko ljubio čovjeka da je za

njega poginuo, o činjenici kakojedino mijenjajući sebemožemo mijenjati drugoga.Posebnu pozornost izazvao jeStanko Cvjetičanin, mladiprofesor kemije iz NovogaSada. Rekao je da je treći putau Hrvatskoj, zahvalio nagostoprimstvu i - uputioispriku: "Dolazim iz zemlje čijisu ljudi ovdje počinili mnogozla i kao Srbin pravoslavnevjere i čovjek ispričavam se zasve počinjeno, a tako

razmišlja", istaknuo je, "velikdio Srbije". Nakon toga je ijedan hrvatski vojnik i bivšivukovarski zarobljenik,istaknuvši kako je upravo tarečenica obogatila njegov život,a vjerojatno su isto pomislili iostali – jer bilo je to prvi putada je nekome iz Srbije žao zbogonoga, što se ne tako davnodogađalo baš naistočnoslavonskim prostorima.Organizator duhovne obove bioje župnik Ivan Jurić.

Pastirski pohod biskupa Košića Svetoj KlariZagreb, 6.4.2003. (IKA) – Usklopu pastirskih pohodažupama Novozagrebačkogdekanata, zagrebački pomoćnibiskup Vlado Košić pohodio je4. i 6. travnja župu Sveta Klara.

U tijeku pohoda župi biskupKošić susreo se sa članovimažupnih vijeća i zbora te jepohodio osnovnu školu i domza starije osobe na područjužupe. Pohod je završio u

nedjelju 6. travnja misnimslavljima u kapelici Sv. Ane uObrezju i župnoj crkvi Sv.Klare.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Nadbiskup Barišić posjetio MakarskuMakarska, 6.4.2003. (IKA) -Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić na petukorizmenu nedjelju 6. travnjatradicionalno je pohodioMakarsku, kako bi vjernicimadviju makarskih župa čestitaoskori blagdan Uskrsa. Tom jeprigodom predslavio misnaslavlja u crkvi Kraljice mira izbornoj crkvi Sv. Marka.

Govoreći o važnosti korizme usvojim se propovijedimanadbiskup Barišić osvrnuo naznačenje pojma "saveza", pričemu je istaknuo kako sukorizma i Uskrs sklapanjeiskrenog Saveza s Bogom uIsusu Kristu. Korizma jevrijeme koje želi osvijestiti iizazvati čovjeka da doista vidije li njegovo srce kruto, je li

vjera nešto izvanjsko, nešto štočovjeka čini nepokretnim ili jeto doista radost nutrine života,topline, pokretljivosti i ljubavi.Da bi taj Savez s Bogom krozkorizmu i Uskrs uspio, i da biBog imao u svakom vjernikuiskrenog saveznika potrebno jeobnoviti i produbiti savez vjerei života s Bogom, istaknuo jenadbiskup.

Seminar: “Hrabri budite, ja sam pobijedio svijet”Nova Gradiška, 6.4.2003.(IKA) – Zajednica Molitva iRiječ, podružnica NovaGradiška, priredila je od 4. do6. travnja seminar “Hrabribudite, ja sam pobijedio svijet”.Voditelji su bili Silva Vrdoljak,voditeljica Centra za duhovnupomoć Zajednice Molitva iRiječ u Slavonskom Brodu,Jadranka Trbović, voditeljicadomaće podružnice Zajednice

Molitva i Riječ, BosiljkaŠkvorčević i Vinko Zrno izSlavonskog Broda, MarijaPetričević iz Nove Gradiške idrugi. Pripravljajući se krozseminar za najveći kršćanskiblagdan Uskrs, sudionici su uprepunoj dvorani gradskevijećnice pratili teme o smisluživota, molitvi, grijehu, vjeri,obraćenju, Duhu Svetom iCrkvi. U glazbenom dijelu

programa sudjelovali suMagdalena Ferenčina,apsolventica Instituta zacrkvenu glazbu Albe Vidakovićna KBF-u Sveučilišta uZagrebu i mladi Nove Gradiškei Slavonskog Broda. Uzpredavanja, sudionici su sva tridana sudjelovali na misama užupnoj crkvi Bezgrešnogzačeća BDM u Novoj Gradiški.

Šumanovci: Započela hodočasnička godinaGospino svetište uŠumanovcima ovegodine obilježava 630godina svogpostojanja

Gunja, 6.4.2003. (IKA) – NaGluhu nedjelju 6. travnja,prema tradiciji, u Gospinusvetištu Šumanovci kod Gunjeotvorena je hodočasničkagodina. Za tu prigodu okupilose mnoštvo hodočasnika, kojisu se pristupom sakramentupomirenja i pobožnošću uzavjetnoj kapeli pripravili zaeuharistijsko slavlje naotvorenom. Misu je predvodio domaćižupnik i upravitelj svetišta IvanLenić. Na kraju misnog slavljazapaljena je hodočasničkasvijeća koja je donesena iznacionalnoga marijanskogsvetišta u Mariji Bistrici i koja

će se paliti uz dane hodočašća uŠumanovcima. Time jeizražena povezanost i jedinstvotog svetišta s nacionalnimsvetištem koje je simbolmarijanske pobožnosti cijeledomovine. Na misi jepredstavljen i kalendarhodočašća u ovoj godini, kojegsu dobili i svi okupljenivjernici. Gospino svetište uŠumanovcima ove godineobilježava 630 godina svogpostojanja. Utemeljeno jedekretom pape Grgura XI. 1.lipnja 1373., kojim je odobrenagradnja franjevačkogsamostana i crkve Velike

Gospe u tadašnjem Alšanu.Gospina crkva brzo je postalaomiljeno hodočasničko mjesto iveć 1376. papa podjeljujeoprost svima koji pohode tosvetište. Svetište je razoreno udoba turske okupacije, ali jeobnovljeno neprekinutomvjerom i pobožnošću vjernikatoga kraja. U svetište redovitohodočaste vjernici Cvelferije tj.Vrbanjskog kraja i šire tesusjedne BiH. Ovahodočasnička godina naposebni će način, uz uobičajenaproštenja i dane, biti obogaćenaduhovno-molitvenim danima zapojedine skupine vjernika, kakodonosi spomenuti kalendar.

Župnik dobitnik nagrade za maslinovo uljeDon Mario Zelanovićdobio je brončanumedalju ukonkurenciji 194uzorka ulja

Jelsa, 6.4.2003. (IKA) - Na 5.međunarodnoj manifestacijimaslinara i uljara Jadrana“Noćnjak 2003.”, koja jeodržana od 4. do 6. travnja uhotelu “Mina” u Jelsi na otokuHvaru, među nagrađenim zakvalitetu maslinovih uljaproizvedenih u preradbenojsezoni 2002/03. je don MarioZelanović, župnik u župi sv.Mihovila Arhanđela u Dolu kodStarog Grada na otoku Hvaru.Don Mario Zelanović dobio jebrončanu medalju ukonkurenciji 194 uzorka ulja

pristiglih iz Hrvatske,Slovenije, BiH, Crne Gore,Albanije i Italije. Crkva u Doluposjeduje 180 stabala maslina,za koje se brine župnikZelanović, koji je ujednožupnik i u Svetoj Nedjelji ipomoćni župnik u Svirčima. Ubranju i obrađivanju maslinadobrovoljno mu pomažu svižupljani Dola, Jelse i StarogaGrada. Crkveno ulje iz Dola jeekološki čisto i visoke kakvoće,te kao takvo dobro je poznatočak i u Australiji. Don MarioZelanović i protekle je godine

bio jedan od laureata. Pripalamu je srebrna medalja zadjevičansko maslinovo ulje –ekstra kvalitete.Na ovogodišnjoj trodnevnojmanifestaciji jadranskihmaslinara u Jelsi okupilo se 420maslinara. Mnogi od njih su unedjelju 6. travnja, na završetkumanifestacije “Noćnjak 2003.”sudjelovali na misi u crkvi župeUznesenja Marijina u Jelsi,koju je, uz pučko pjevanje,predvodio domaći župnik donLjubo Galov.

16 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Križni put na brdu SrđDubrovnik, 6.4.2003. (IKA) -Križni put padinama Srđaodržan je i ove godine na petukorizmenu nedjelju 6. travnja.Predvoditelj tradicionalnogakrižnog puta bio je dubrovački

biskup Želimir Puljić, asudjelovao je, unatočprohladnom vremenu, velikibroj vjernika, redovnica,redovnika i svećenikaDubrovačke biskupije.

Razmišljanja uz četrnaestpostaja križnog puta pripremilesu i čitale obitelji iz župaDubrovačkog dekanata.

Međudržavni trodnevni susret mladih u BlatuGeslo susreta “Sve zaIsusa, na slavu Oca”

Dubrovnik, 6.4.2003. (IKA) –Međudržavni trodnevni susretmladih u Blatu na Korčuliodržan je od 4. do 6. travnja usklopu duhovno-kulturnogprograma obilježavanjaproglašenja blaženom MarijePropetog Petković naslovljenog“Sve što postoji dar je tvojeljubavi” koji se održava od 10.veljače do 14. lipnja ove godineu rodnom mjestu budućeblaženice.Više od osam stotinavjeroučenika sedmoga i osmograzreda osnovnih škola, prvogai drugog razreda srednjih školapraćeni vjeroučiteljima stigli suiz 12 biskupija Hrvatske, Bosnei Hercegovine i Vojvodine uBlato, kako bi se natjecali upoznavanju života i djela časneslužbenice Božje Marije odPropetog Petković,utemeljiteljice autohtonehrvatske redovničke DružbeKćeri milosrđa. U petak 4. travnjanatjecateljske ekipe dočekanesu ispred blatske osnovne isrednje škole, a u subotu 5.travnja na Plokati ispred crkveSvih Svetih svečano je otvorenMeđudržavni susret mladih uBlatu pod geslom “Sve zaIsusa, na slavu Oca”. Naotvorenju nazočne su pozdravilivoditeljica kviza s. MirjamGadža, blatski župnik don JosipBarišić i provincijalka Družbes. Emila Barbarić, koja jeotvorila natjecanje. Nakonpjevanja Lijepe naše i pjesme oMariji Propetog Petković,počeo je prvi dio natjecanja. Popet članova iz 135 ekipasudjelovalo je u pismenomdijelu natjecanja, gdje su

trebali, uz mogućnostdogovora, odgovoriti na stotinupitanja. Deset najboljih ušlo jeu usmeni dio, a kako će seodržavati taj dio nazočnima supokazala djeca iz dječjeg vrtićakoje vode redovnice DružbeKćeri milosrđa. Najviše znanjai spretnosti u odgovaranjupokazali su mladi iz župe sv.Josipa s Trešnjevke iz Zagreba,koje su pripremali s. VeronikaDunatov i Berislav Bošnjak.Pobjednička ekipa je kaonagradu za uloženi trud ipokazano znanje dobilaputovanje u Rim. Drugo mjestoosvojili su mladi iz župeUznesenja BDM iz Uskoplja,koji će moći osam dana boravitina otoku Ugljanu u samostanusestara, a na trećem mjestu bilisu mladi Srednjoškolskogakatoličkog centra iz Zenice,koji su osvojili put uDubrovnik, gdje će 6. lipnjapapa Ivan Pavao II. proglasitiblaženom Mariju od PropetogPetković.Mladi su istog dana imaliprigodu razgledati crkvu SvihSvetih u Blatu, pomoliti se predizloženim zemnim ostacimaMarije Propetog Petković,vidjeti samostan, svetište uizgradnji i upoznati se s ostalimznamenitostima Blata. U poslijepodnevnim satima bili su naizletu u Korčulu i razgledali sveljepote mjesta Marka Pola.Zbog prohladnog vremenavečernji program nije održan naPlokati, nego u velikoj dvoraniDoma kulture, gdje suproglašeni pobjednici kviza ipodijeljena priznanja i nagrade.Priređen je i prigodni kulturniprogram u kojem je Udruga sv.Vicence iz Blata pjevala

Gospin plač, djevojke izDružbe izvele su dio igrokaza“Budite veliki u ljubavi”, višeduhovnih skladbi izveo jedjevojački zbor iz Vela Luke,nakon čega su pozdravmladima uputili vrhovnaglavarica Družbe Kćerimilosrđa s. Berislava Žmak inačelnik općine Blato BrankoBačić. Koncert duhovne glazbe,kojeg je održao Ivo Šeparović ioktet “Bljesak” iz Okučana,potrajao je sve do ponoći.Posljednjeg dana boravka uBlatu, 6. travnja, mladi su seprijepodne okupili nanedjeljnome euharistijskomslavlju koje je u crkvi SvihSvetih predvodio don IvoŠutalo, izaslanik mostarsko-duvanjskog biskupa idugogodišnji kateheta mladih.Na kraju misnog slavljanadaleko poznato blatsko uljedarovano je predstavnicimasvih nadbiskupija i biskupija,kako bi ga ponijeli sa sobom zaposvetu na Veliki četvrtak.Na taj način u tijeku ovegodine, u kojoj se očekujeproglašenje nove blaženiceMarije Propetog Petković, usvim hrvatskim biskupijamaupotrebljavat će se posvećenoulje proizvedeno u podneblju ukojem se ona rodila i živjela.Cijeli susret nije mogao proćibez nastupa Viteške udruge“Kumpanija”, koja je mladima,prije napuštanja Blata, ispredDoma kulture predstavila svojtradicionalni ples. Međudržavnisusret mladih u Blatuorganizirali su Odbor zaproslavu beatifikacije iz Blata,Družba Kćeri milosrđa ibiskupijski Katehetski uredi.

Korizmena duhovna obnova u Slavonskom BroduVoditelj duhovneobnove bio je fra AnteBarišić

Slavonski Brod, 6.4.2003.(IKA) – Korizmena duhovnaobnova održana je od 3. do 6.travnja u franjevačkoj crkviPresvetog Trojstva uSlavonskom Brodu. Voditeljduhovne obnove bio je članHrvatske franjevačke provincijesv. Ćirila i Metoda i župnikapelan u župi sv. Nikole

biskupa fra Ante Barišić.Obnova je bila prožetanavještajem Riječi Božje,molitvom, misnim slavljima,klanjanjem, osobnimrazgovorima i pjevanjem te jepraćena sakramentomispovijedi. Prema riječimavoditelja obnove, najvažnije jepratiti što nam Sveti Otac

poručuje, pa je i duhovnaobnova u duhu njegovihporuka, u godini Biblije iKrunice Blažene DjeviceMarije, željela staviti naglasakna susret s Božjom Riječi.Njegova je želja bila da probudiu vjernicima ljubav premačitanju Svetog pisma kaoBožjeg pisma ljudima.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Uskrsna poruka nadbiskupa DevčićaCrkva je pozvanasvjedočiti uskrsnunadu svijetu

Rijeka, 7.4.2003. (IKA) –"Našim suputništvom isupatništvom svjedočiti uskrsnunadu" naslov je ovogodišnjeuskrsne poruke riječkognadbiskupa i metropolita IvanaDevčića. Na početku svojeporuke nadbiskup Devčićrazmišlja nad izvješćem izLukina evanđelja o dvojiciučenika na putu za Emaus ukojem se, kako je primijetionadbiskup, može prepoznatisvaki čovjek. U razočaranosti imalaksalosti učenika izEmausa, prema nadbiskupuDevčiću, predstavljena jerazočaranost i zamorenostmnogih ljudi koji su izgubilivjeru i nadu, a time i smisaoživota. "Možemo čak reći da jeto danas opće stanje duha.Vrijeme velikih nada i velikihideja koje su vukle naprijed,otišlo je u nepovrat, a nastupiloje doba malih stvari i sitnihprivatnih interesa izadovoljstava. Nakonrazočaranja u veliko, nakongubitka vjere u vječno iuzvišeno, čovjek se okrenuomalome i prolaznom,svakodnevnom i trenutnom",piše nadbiskup Devčić.Jedna od tih velikih i uzvišenihvrijednosti, koja je u tijekudvije tisuće godina budila nadui poticala traženje uvijekboljega i ljepšega, bila jeIsusovo uskrsnuće. "Može se,bez pretjerivanja, reći da je svenajplemenitije, najljepše inajuzornije na svakom

području, što je zapadni čovjeku dva posljednja tisućljećazamislio i ostvario, nadahnuto ipotaknuto uskrsnim događajem,koji je probudio nadu umogućnost pobjede zla i uostvarenje sveopćeg preporodai preobrazbe", piše riječkinadbiskup. No, danas tajdogađaj na mnoge ne djeluje nizbunjujuće, a kamolimotivirajuće i ohrabrujuće.Suvremeni je čovjekravnodušan na Isusovouskrsnuće. Postavivši zatimpitanje zašto je uskrsnućeizgubilo pokretačku snagu,zašto je prestalo biti izvor nadei novih nadahnuća nadbiskupDevčić je rekao kako je to zbogtoga što je premalo pravihIsusovih učenika koji bi"suvremenim hodočasnicima uEmaus" objasnili što se sIsusom stvarno dogodilo. "Upitanju je, dakle, našesvjedočenje uskrsnuća iuskrsnulog Gospodina,svjedočenje riječima, ali jošviše novim, preobraženimživotom. Ako doista vjerujemoda je Isus uskrsnuo i da je onprvina uskrsnulih, trebamo to ipokazati. To znači da je u rukenas koji se smatramo Isusovimučenicima i sljedbenicimapoložena nada ljudi našegavremena i ona će u njima bititoliko živa koliko im je mibudemo uvjerljivo svjedočili",rekao je nadbiskup. Vjernici sustoga postati suputnici "svimakoji sumnjaju, koji su

razočarani, koje je život tolikopogodio da su izgubili vjeru uBoga i ljude". "Potrebno jepokazati svima da čovjek možepostati drukčiji, tj. bolji, a snjime i cijelo društvo i svijet.Našim aktivnim suputništvom isupatništvom možemo ljudimadonijeti radost i naduuskrsnuća, navijestiti imsvjetlo, tj. Krista koji je zajednos ljudima svoga vremenapropješačio njihove putove, dabi nama pokazao kako trebamoi mi biti, u njegovo ime i nanjegov način, pratioci isuputnici našimsuvremenicima", rekao jenadbiskup Devčić.U svojoj se uskrsnoj poruciosvrnuo i na treći pastirskipohod Pape Crkvi i domovini."On, prijatelj i suputnik svihkoji trpe, koji su žalosni,razočarani i beznadni, dolazinas poučiti i potaknuti da nebudemo Crkva koja pasivnočeka i promatra mučni hodljudi, nego da solidarnoprihvatimo njihovu sudbinu kaosvoju, kako bi oni mogliprihvatiti našu nadu u Kristakao put i rješenje za sebe. Svešto će nam Papa reći i na što ćenas potaknuti moći će se,zacijelo, sažeti u poziv naautentično svjedočenjekršćanske nade kao jedinealternative i jednog putaspasenja iz, inače bezizlaznih inerješivih, problema u kojimase koprca suvremeni svijet",poručio je nadbiskup Devčić.

Duhovna obnova svećenika riječkih dekanataTema susreta bila je“Pastoralni vidsakramentapomirenja”

Lovran, 7.4.2003. (IKA) –Svećenici i redovniciPrvostolnoga, Trsatskog,Kastavskog i Opatijskogdelanata sudjelovali su uponedjeljak 7. travnja napreduskrsnoj duhovnoj obnoviu Domu pastoralnih susreta uLovranu. Susret je započeomolitvom u kapelici iprigodnim nagovorom na temu“Svećenički Uskrs”, koji jeodržao o. Vatroslav Halambek,duhovnik svećenika Riječkenadbiskupije. On je istaknuokako je veliki dio misnih,liturgijskih pa i svakodnevnihmolitvi u svome završetkuusmjeren prema životu, smrti iuskrsnuću Kristovu. Svećenicikoji žive u takvom ozračjutrebaju biti otvoreni novostiživota koju Krist nudi svojimuskrsnućem. Svojim duhovnim

obnavljanjem lakše obnavljamodruge i nudimo im životnevrednote.O temi susreta “Pastoralni vidsakramenta pomirenja” govorioje . Ivan Stošić. Istaknuo jekako se po sakramentimadogađa doticaj s Bogom. Unašoj komunikaciji dodir jenešto temeljito i kroz njegastruji život. Takvo viđenje trebaprenijeti i na susret s Bogom.Za sakrament pomirenjaposebno su važni mjesto,vrijeme, liturgijsko ruho,biblijski tekstovi i načinophođenja s ljudima. Često seističe ta prijateljska dimenzija.Jedino Bog daje pomirenje,stoga su svećenici pozvani nastvaranje ozračja koje pogodujeotvorenosti za susret s Bogom.U tomu upotreba tekstovaSvetog pisma ima veliku ulogu.

Već sada se uz klasičneispovjedaonice traže i ostaleprilagodbe kako bi se pokorniciosjećali što sigurnije i slobodnomogli ispovijedati. Za takveslučajeve potrebo je imati iprilagođene prostorije ucrkvenom prostoru.Nakon predavanja održan jeinformativni dio u kojem jedekan Prvostolnog dekanata fraStanko Dodig iznio najvažnijeinformacije i događanja.Najavljen je križni put koji ćeići od Vežice do Trsata,tiskovna preduskrsnakonferencija, svećeničkohodočašće i hodočašćedekanata u Veli vrh naDrenovu. Susret je završio ukapeli pokorničkimbogoslužjem i prigodom zaispovijed svećenika pred Uskrs.

18 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zagreb: Blagoslovljena dvorana Zajednice MiRDr. Ivančić utemeljioZajednicu prije 28godina, a prvievangelizacijskiseminar održao je, napoticaj kardinalaKuharića, 1979. uMariji Bistrici

Zagreb, 7.4.2003. (IKA) –Zagrebački pomoćni biskupVlado Košić blagoslovio je uponedjeljak 7. travnja dvoranuZajednice Molitva i Riječ, kojase nalazi u sklopunovoizgrađenoga poslovnogcentra na Zavrtnici u Zagrebu.Dvorana je unajmljena na petgodina, površine je 400četvornih metara s 400 sjedećihmjesta i u njoj će se svakivikend održavati razniseminari.Blagoslivljajući dvoranu,biskup Košić kazao je da jepotrebno govoriti i svjedočitiriječju ono što osjećamo u

susretu s Bogom. UtemeljiteljZajednice Molitva i Riječistaknuti teolog dr. TomislavIvančić govorio je o ideji daZajednica dobije dvoranu uZagrebu, i to dvoranu unutarsvijeta, jer je to katoličko laičkodruštvo. Sad smo postali javni inadam se da će nas srce tolikotjerati naprijed da se predamoIsusu do kraja. Isus je cilj, on jesnaga po kojemu možemoraditi, on je i naša Riječ i našaMolitva, kazao je.Dr. Ivančić je Zajednicuutemeljio prije 28 godina, aprvi evangelizacijski seminarodržao je, na poticaj kardinala

Kuharića, 1979. godine uMariji Bistrici. U kriluZajednice 1990. osnovan jeCentar za duhovnu pomoć. Od1994. dr. Ivančić započinjestručnu izobrazbu djelatnika zarad na duhovnoj obnovi društvai na području pružanja duhovnepomoći po metodihagioterapije, a Zajednica jeslužbeno registrirana 1995. Usiječnju ove godine osnovan jeCentar za bolji svijet, kojemu jecilj duhovno-moralnapreobrazba pojedinaca idruštva, kroz seminare ipredavanja.

FSR i framaši pohodili bolesnikeVirovitica, 7.4.2003. (IKA) -Članovi Franjevačkogasvjetovnog reda i Franjevačkemladeži posjetili su 7. travnjaštićenike Doma za psihičkibolesne starije osobe u naseljuBorova nedaleko Virovitice.Tom prigodom, uz kolače ivoće, darovali su im i lijekovekoje su župljani virovitičke

župe sv. Roka prikupljali odpočetka korizme. FSR iFRAMA u druženju saštićenicima razgovarali su osvakodnevnim problemima,aktivnostima, ali i uspjesimakoje ostvaruju u radnoj terapijiizrađujući goblene, vazice ijastučiće, pletene torbice ilislikajući. Pojedini štićenici

poželjeli su i zasvirati, u čemusu im pomogli mladi framaši. Odjelima ljubavi, postu i molitvi,na što su vjernici pozvani ukorizmi, djelatnicima ištićenicima Doma govorio je nasusretu fra Vjekoslav Kocijan,podsjetivši da Krist trebaupravo one koji su nemoćni,bolesni i napušteni.

Split: Predstavljena knjiga fra Ante VučkovićaVeliko zanimanje zaknjigu "Riječjuprobuđeni" - za manjeod mjesec danarasprodano cijeloprvo izdanje

Split, 7.4.2003. (IKA) - Uprepunoj Pinakotecifranjevačkog samostana Gospeod Zdravlja u Splitupredstavljena je 7. travnjaknjiga dr. fra Ante Vučkovića"Riječju probuđeni", koju jeobjavila "Teovizija" iz Zagreba.Voditelj programa dr. fra ŠimeBilokapić istaknuo je da je taknjiga osmišljavanje teškihživotnih trenutaka, ta dapročitana stvara nove knjige unama, dok je dr. don Ante

Mateljan ustvrdio da knjigasvjedoči da kršćanstvo nijeuspavanost nego buđenje, te dapostoji glad za Bogom. Knjigaje nastala iz susreta s ljudima, ane iz volje za pisanjem, tepoziva na hrabrost. Fra BožeVuleta podsjetio je nazajedničke duhovne obnove izkojih je nastala ta knjiga,pročitavši iz nje: "Riječ ječudesna. Čudesnija od ljudskeruke i lica. Može u sebi primitisve ljudske razlike i sabrati sve

sličnosti".O knjizi je još govorio i ŽeljkoMardešić, te izdavač IvicaDomaćinović, koji je istaknuoda je knjiga u nakladi od tisućuprimjeraka rasprodana u samo28 dana, te da je za topredstavljanje tiskano drugoizdanje. U glazbenom dijeluprograma sudjelovale su sestremilosrdnice i franjevačkibogoslovi pod vodstvom mo. s.Mirte Mačina - Škopljanac.

Korizmeni susret svećenika Varaždinske biskupijeVaraždin, 7.4.2003. (IKA) -Redoviti mjesečni sastanaksvećenika Varaždinskebiskupije kao korizmeni susretodržan je 7. travnja uprostorijama Biskupskogordinarijata u Varaždinu.Glavno predavanje održao jedr. Milan Špehar, profesor naTeološkom fakultetu u Rijeci.U svojem izlaganju dr. Špeharje, kao okosnicu razmatranja,izabrao iskustvo dvojiceučenika na putu u Emaus,kojima je "gorjelo srce" dok sususreli Isusa i bili s njime tekad im je tumačio pisma.

Oduševljenje ondašnjihIsusovih učenika postavljeno jekao glavni kriterijpreispitivanja današnjihučenika i navjestitelja Radosnevijesti, današnjih svećenika. Dr.Špehar izabranom tematikomuveo je svećenike u ispitivanjesavjesti, te u slavljenjesakramenta pomirenja ukatedrali. Nakon razmatranjadr. Špehara, generalni vikarmons. Ivan Godina, koji jezadužen za suradnjuVaraždinske biskupije sHrvatskom biskupskomkonferencijom glede pripreme

dolaska Svetog Oca IvanaPavla II. u Hrvatsku u lipnju,prikazao je glavne smjernice upripremama koje su u tijeku teje pozvao svećenike nasuradnju i odgovornost uorganiziranju hodočašćanjihovih župa u Osijek. BiskupMarko Culej ukratko jepredstavio tematiku posljednjegzasjedanja HBK. Korizmeno-duhovni susret završio jeprigodom za ispovijed ukatedrali te koncelebriranommisom koju je predvodiobiskup Culej.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Projekt za obnovu crkvenih građevina u župi BlatoŽupa Svih svetih izBlata na otokuKorčuli bogata jecrkvenim objektima,koji su odredaspomenici kulture

Blato, 8.4.2003. (IKA) - ŽupaSvih svetih iz Blata na otokuKorčuli bogata je crkvenimobjektima, koji su odredaspomenici kulture. Među 33crkve i kapelice ističu se, poredstolne crkve Svih svetih, onenajstarije čije porijeklo vodi urani srednji vijek, a temelji čaki u antiku i potrebna je sustavnaskrb za njihovo očuvanje. Stogaje pokrenuta akcija za obnovu iuređenje deset starohrvatskihcrkvica na području župe Blato"Po gorah" i utemeljen je odborkoji bi se brinuo za uređenje isustavno održavanje desetnajstarijih, ali i ponajviše,zubom vremena, ugroženihcrkvica. To su crkve Sv.Kuzme i Damjana, Gospe odPolja, Sv. Mihovila, Sv.Jeronima, Sv. križa, Sv.Martina, Sv. Antuna, Sv. Ivana,Sv. Jurja i Sv. Marka. Sve suone spomenute u prvimnotarijalnim knjigama koje sepočinju voditi krajem 14. ipočetkom 15. stoljeća, čime je ipisano dokazano njihovosrednjovjekovno porijeklo.Također postavljene suznanstveno poduprte hipotezeda su neke od njih izgrađene natemeljima ranokršćanskih,grčko-rimskih, bazilika, a druge

pak, na ostacima starohrvatskihcrkava, čije apside to idokazuju. Osim spomeničkevrijednosti, crkvice u i oko sebekriju još razne povijesnečinjenice ionako arheološkinedovoljno istraženog otokaKorčule, dok im potpunavalorizacija sa strane povijestiumjetnosti tek predstoji.Obnova i očuvanje crkvicaznačila bi obnavljanje njihovetemeljne funkcije, a to jebogoslužje. Služenjem misejednom godišnje na dan njihovazaštitnika, crkvice bi postaledio mjesne svakodnevice, čimebi im se osiguralo stalnoodržavanje. Znanstvenimistraživanjima bi se potvrdile iliopovrgnule postojeće povijesnepretpostavke, te bi se novimotkrićima obogatila i povijesnaznanost i povijest umjetnosti, au cilju popularizacije kulturestvorilo bi se obilje materijalaza predmetnu monografiju.Obnovom crkvica i uređenjemnjihova okoliša, gdje je tomoguće i parkovnog karaktera,te pristupnih putova, pružila bise mogućnost predstavljanjaširoj populaciji, kako stručnojtako i školskoj, a na kraju i onojturističkoj.Od utemeljenja odbora

napravljen je u suradnji sMinistarstvom kulture RHelaborat “Valorizacija, stanje ikonzervatorske smjernice desetstarohrvatskih crkvica (VII.-XIV. st.) na području župeBlato”; učinjene su raznepromidžbene aktivnosti, kao štoje snimanje video kazete sdokumentarnim sadržajem,organiziranje izložbe akvarelaspomenutih crkvica i dr.Ishođeno je također ipokroviteljstvo od HAZU-a.Prikupljena su temeljnasredstva kojima su se urediliokoliši i prilazi crkvama, a docrkve Sv. Mihovila izgrađen jeu potpunosti prilazni put. Odspomenutih sredstavafinancirala se i izrada glavnihprojekata sanacije za tricrkvice, a za crkvu Sv. Kuzme iDamjana ugovoreni su i utijeku su sanacijski i arheološkiradovi.Prilozi za potporu tog projektamogu se uplatiti na žiro računžupe Blato s napomenom "zaobnovu crkvica" 31701-672-432 ZAP Blato, te priDubrovačkoj banci na kunskištedni račun 10-90-01921-5Dubrovačka banka ili nadevizni štedni račun 30-90-02142-3.

Hrvatsko nacionalno bogatstvo: rasprodati ilipretvoriti u zajedničko dobro

Tribina Centra zapromicanje socijalnognauka Crkve

Zagreb, 8.4.2003. (IKA) – Zapovećanje blagostanja uHrvatskoj važno je dobroupravljati nacionalnimbogatstvom, a ne rasprodavati,ocijenio je ekonomist dr. MateBabić na posljednjojovogodišnjoj korizmenojsocijalnoj tribini Centra zapromicanje socijalnog naukaCrkve, koja je održana u utorak8. travnja na temu "Hrvatskonacionalno bogatstvo:rasprodati ili pretvoriti uzajedničko dobro". Promjenahrvatske privrede nakonosamostaljenja svodila seuglavnom na privatizaciju, kojaje donijela velike štete, kazao jedr. Babić, dodavši kako sepodleglo iluziji da će sepromjenom vlasništva riješitineefikasnost privrede kakva jenaslijeđena iz prošlog sustava.Istaknuo je pri tome da je zauspjeh poduzeća važnoupravljanje, a ne oblikvlasništva, te da je najvećapogreška tranzicijskih zemaljašto su smatrale da je u privredi

važna transformacijavlasništva, a ne upravljanja.Kazao je također da je nakonosamostaljenja državaistiskivana iz bilo kojeg oblikaprivredne aktivnosti, a Vlada sebavila rasprodajom imovine, ane upravljanjem, te je upozorioda niti u jednoj razvijenojdržavi ne postoji potpunoistiskivanje države iz privrede,nego je njen zadatak podržavatiprocese privrednog razvoja.Teolog i socijalni etičar dr.Vladimir Dugalić rekao je dasvaka država ima nacionalnobogatstvo, ali ono postalenacionalno bogatstvo tekukoliko građani na njemuparticipiraju. Po njegovojocjeni, država pronalazi punoopravdanje i smisao upromicanju općeg dobra.Pojasnio je da društveni naukCrkve razlikuje nacionalnobogatstvo u što spadajuprirodna bogatstva, potomstečena dobra kao plodcjelokupne zajednice na čemutrebaju participirati građani, te

izgradnju nacionalne svijesti uzaštiti nacionalnog bogatstva.Istaknuo je da je ključ u osobipolitičara te da državu i općedobro mogu voditi kreposni ičasni ljudi, a crkvenidokumenti potiču katolike da seaktivno uključe u politiku i dastvaraju program nacionalnograzvoja s ciljem promicanjaopćeg dobra. Najmlađasaborska zastupnica prof.Marijana Petir ukazala je navelike prirodne resurse našezemlje, rekavši kako je važnoda se izborimo za statusekološki čiste zemlje. Osvrnulase na velike propuste uprivatizaciji, navevši primjer dasu pojedini menadžeri utjecalida se smanji vrijednostpoduzeća te su ih onda za sitannovac kupovali. Kao preduvjetnastavka privatizacije istaknulaje da je potrebno ispravitidosadašnje pogreške, važno jesudjelovanje građana u tomeprocesu, te vraćanje njihovapovjerenja.

20 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Akcija za kupnju respiratoraDječak Tihomir već setri godine nalazi ukomi - akcija župe sv.Leopolda Mandića

Zagreb, 8.4.2003. (IKA) -Četvrta korizmena nedjelja užupnoj zajednici sv. LeopoldaBogdana Mandića uzagrebačkoj Dubravi bila jenedjelja djelotvorne kršćanskeljubavi ili nedjelja Caritasa.Prikupljali su se novčani priloziza nabavku respiratora zadisanje Tihomiru Kunetiću,mladom župljaninu koji jestradao u prometnoj nesreći iveć se treću godinu nalazi u

komi u KBC Rebro u Zagrebu.Obzirom na njegovo stabilnozdravstveno stanje, u dogovorus liječnicima Tihomiroviroditelji ga žele njegovati usvojoj obitelji, ali je uvjet za torespirator za disanje i pratećaoprema što stoji oko 35 tisućaeura. Župna zajednicapridružila se humanitarnojakciji koju je provela Osnovnaškola "Dr. Ante Starčević",koje je Tihomir bio učenik, i

još neke druge ustanove iželjela je pomoći da seTihoimir, premda u komi, štoprije nađe u svojoj obitelji.Prikupljeno je 25.500 kn. Svikoji žele pomoći Tihomiru dabude smješten u svojoj obitelji,mogu to učiniti uplatom nabankovni račun:ZAGREBAČKA BANKA:2360000-1000000013 -TihomirKunetić -1323236623.

Caritasova tribina o eutanazijiTibina u povodugodine s invaliditetom

Zagreb, 8.4.2003. (IKA) – Upovodu proglašenja Godineosoba s invaliditetom, CaritasZagrebačke nadbiskupijezapočeo je u utorak 8. travnjana zagrebačkoj Knežiji ciklustribina, a prva je bila posvećenaeutanaziji, o čemu su govorilipredsjednica Hrvatskog društvaza hospicij i palijativnu skrb dr.Anica Jušić i teolog dr.Valentin Pozaić.Dr. Jušić navela je jednu oddefinicija zdravlja, prema kojojje to sposobnost boriti se iživjeti s kroničnom bolešću teje dodala da oni koji tesposobnosti nemajupribjegavaju eutanaziji. Pritome je citirala dr. Pozaića, kojije na jednom skupu rekao kako

ne možemo uime humanizmaubiti čovjeka te da je našadužnost pomoći onima kojipate. Osvrnuvši se na različitestavove spram eutanazije, reklaje da se u modernom društvu osmrti malo govori,napomenuvši da se o tomemora govoriti, jer svaki rođeniće i umrijeti i bez obzira nareligiozne stavove o tome trebarazmišljati. Spominjući stavoveo eutanaziji, kazala je da uEngleskoj, kao kolijevkimodernoga hospicijskogpokreta, 47% liječnika prihvaćaeutanaziju. Podsjetila je da jeKraljevska medicinskanizozemska udruga još 1984.uvjetno prihvatila eutanaziju, au Nizozemskoj je ona

legalizirana u siječnju proteklegodine. Kao alternativu navelaje palijativnu skrb čiji su ciljeviolakšavanje fizičke i mentalnepatnje bolesnika. Hospicij jezdravstvena ustanova s nizomsustava pružanja pomoći nakraju života. Prvi modernihospicij otvoren je u Londonu1967. godine, a hospicijskipokret do sada je razvijen udevedeset država, pojasnila jedr. Jušić. Dr. Pozaić osvrnuo sena ozakonjenjenja eutanazije uNizozemskoj i Belgiji te na“turizmu smrti“ u Švicarskoj,čime je, prema njegovoj ocjeni,“kultura smrti“ dobila zakonskeokvire, a bezakonje jeozakonjeno.

Izložba Uskrs u KaštelimaKaštela, 8.4.2003. (IKA) – Podnaslovom "Uskrs u Kaštelima"u utorak 8. travnja navečer, udvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću

otvorena je prigodna izložba,koju je priredio Muzej gradaKaštela. Na svečanomotvorenju nastupili su pučki

pivači KUD-a “AnteZaninović”.

Split: Predstavljena knjiga “Sumnja kao krepost –dijalog teologije i umjetnosti”Split, 8.4.2003. (IKA) -Dominikanski samostan uSplitu, u suradnji s Maticomhrvatskom - Split priredio je uutorak 8. travnja predstavljanjeknjige “Sumnja kao krepost –dijalog teologije i umjetnosti” ucrkvi Sv. Dominika u Splitu.Knjigu, koja je razgovorizmeđu teologa Ivana Šaška islikara Dimitrija Popovića,priredili su provincijal Hrvatskedominikanske provincije dr. o.Frano Prcela i Vesna Kusin.

Knjiga je objavljena udominikanskoj nakladi “Istina”u Zagrebu, a uz priređivača,splitskoj publici djelo supredstavili povjesničarumjetnosti dr. Joško Belamarić,teolog dr. Ante Mateljan iakademski slikar Josip BotteriDini.Dr. Belamarić upozorio je, uzostalo, da je umjetnost “mjestoteologije”, a teologija “mjestoumjetnosti”. Dr. Mateljankazao je da knjiga predstavlja

trenutak traženja u kojem suautori sumnju shvatili kaokreativnu radoznalost, jer ona,teološki gledano, ne može bitikrepost. Dijalog umjetnosti iteologije neophodno jepotreban, istaknuo je upozorivšida kršćanska teologija imauporišnu točku u osobi IsusaKrista, dok umjetnost nemajasnu uporišnu točku i vlastitumjeru, pa kršćanska sakralnaumjetnost može biti samo onakoja upućuje na Boga.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Sarajevo: Sastanak Odbora za pripravu Katoličkog danaKatolički dan 31.svibnja unadbiskupijskomsvetištu Komušini –Kondžilu na temu"Krist nada Europe"

Sarajevo, 2.4.2003. (IKA) –Pod predsjedanjemvrhbosanskog nadbiskupakardinala Vinka Puljića uprostorijama Nadbiskupskogordinarijata u Sarajevu održanje 2. travnja sastanak Odbora zapripravu Katoličkog dana uVrhbosanskoj nadbiskupiji, kojibi se trebao održati 31. svibnjaove godine u nadbiskupijskomsvetištu Komušini – Kondžilu.Za pripravu vjernikaVrhbosanske nadbiskupijeposlužit će pripremljenehomilije koje će uskoro bitiposlane svim župnicima. Autori

homilija su mr. Jozo Tomić:"Identitet katoličke obitelji", dr.fra Slavko Topić: "IdentitetBogu posvećenih osoba", dr.Pavo Jurišić: "Identitetkatoličkog laika" i mr. IvicaMršo: "Odgovornost kršćaninau društvu". Za tu prigodu bit ćetiskani plakati, liturgijski vodičii šalovi a geslo svih događanjaje "Krist nada Europe".Očekuje se da će na susretusudjelovati mladi iz četiribiskupija Vrhbosanskemetropolije, mladi iz hrvatskihbiskupija i mladi iz višeeuropskih zemalja (Austrija,

Mađarska, Poljska, Češka,Slovačka i Slovenija) kojesudjeluju na Katoličkom danuSrednje Europe u svibnju 2004.godine. Mladi gosti iz ostalihbiskupija bit će smješteni uUsorskom, Žepačkom iDoborskom dekanatu smogućnošću da se u župamakoje će primiti goste noć uočisusreta na Kondžiluorganiziraju susreti i molitvenabdjenja mladih. Odlučeno je dase raspiše nagradni natječaj zaliterarni rad na temu: "Katoličkidan Vrhbosanske nadbiskupije– Krist nada Europe".

Wuerzburg: Duhovne vježbe za svećenike i đakone“Budućnostduhovnosti -duhovnostbudućnosti” bila jetema duhovnih vježbiza hrvatske svećenikei đakone iz ZapadneEurope

Wuerzburg, 3.4.2003. (IKA) –“Budućnost duhovnosti -duhovnost budućnosti” bila jetema duhovnih vježbi zahrvatske svećenike i đakone izZapadne Europe koje suodržane od 31. ožujka do 3.travnja u kući za duhovnevježbe biskupije Wuerzburg“Himmelspforten” uWuerzburgu u organizacijihrvatskoga dušobrižničkogureda iz Frankfurta. Naduhovnim vježbama, koje jepredvodio dr. fra AnđelkoDomazet s Katoličkogabogoslovnog fakultetaSveučilišta u Splitu, okupilo se88 hrvatskih i tri albanskasvećenika. Na početku sve jepozdravio delegat za hrvatskodušobrižništvo u Njemačkoj fraJosip Klarić, a nakon njega iravnatelj dušobrižništva zaHrvate u inozemstvu mr. PeroIvan Grgić.Dr. Domazet govorio je osuvremenoj kulturi i budućnostiduhovnosti, duhovnosti i

slikama o Bogu, osnovnimobilježjima zdrave duhovnostite kontemplativnoj dimenzijikršćanske duhovnosti. “Temaduhovnosti posljednjih segodina sve više pomiče usredište zanimanja mnogihnaših suvremenika. Nemali brojdanašnjih ljudi u potrazi je zaautentičnim oblicimareligioznosti, u skladu svremenom u kojem žive iproblemima s kojima sesvakodnevno suočavaju.Okretanje pitanjima duhovnostina početku 21. stoljeća dozivajasno u svijest nužnost jačegpromišljanja povezanostiizmeđu teologije i duhovnosti,teologije i navještaja teteologije i pastoralne prakse”,kazao je dr. Domazet,pokušavši dati jasni odgovor napitanje, kakvu kršćanskuduhovnost treba oblikovatidanas u ozračju modernogapluralizma i postmodernihduhovnih traganja. Pritom jeistaknuo kako živimo u

vremenu u kojem je Crkvaizgubila monopol nadduhovnim, u vremenu kadamnogi ljudi žeđaju zaduhovnim vrijednostima, tekako je stoga neophodno ocrtatiglavne odrednice duhovnesituacije današnjeg trenutka iunutar njih vidjeti neskladizmeđu duhovnih apetita ljudi iiščekivanja ljudi sadašnjosti itradicionalnih oblikaprakticiranja kršćanskeduhovnosti. “U traganju zaduhovnom ponudom koja ćeljudima biti prihvatljivija, te seosobito ustraje na štoradikalnijem iskustvenomponiranju u dubinu, nutrinuljudsku, u kojoj prebiva Bog istavljanje u središte kršćanskeprakse Kristovo čovještvo”.Prije završnoga euharistijskogslavlja u četvrtak 3. travnja usklopu službe pomirenjaupriličena je meditacija podnazivom “Grijeh kao neistina(laž)”.

Kardinal Puljić s katolicima u vojnim postrojbamaKardinal Puljićpozvao je da ukorizmenom vremenustalno osmišljavamodjela kršćanskepokore

Sarajevo, 4.4.2003. (IKA/KTA)- Vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljić održao je4. travnja u maloj dvoraniDoma Vojske Federacije BiHtradicionalni korizmeninagovor. Nazočni su bilivjernici katolici iz Federalnogministarstva obrane,Zajedničkog zapovjedništva tečasnici i vojnici Hrvatskesastavnice Vojske FederacijeBiH. Pozvao je sve nazočne dau ovome korizmenom vremenu,koje traje četrdeset dana, stalnoosmišljavamo djela kršćanskepokore. Sam broj dana korizme

ima svoje opravdanje na višeprimjera i na više mjesta uSvetom pismu, ali ima i svojsmisao za sve nas i za svakogkatolika u vojnim postrojbama.I u ovoj našoj ovogodišnjojkorizmi mnogi su od naskrenuli putem pokore i svogaosobnog obraćenja. Odreklismo se mnogih stvari kako bi sejoš više približili raspetomKristu, napomenuo je kardinalte dodao kako su svi odgovorniza svoga bližnjeg u obitelji,susjedstvu i na radnom mjestu.Nazočnima je osvijetlio likbudućeg blaženika

Banjolučanina Ivana Merza,koji kao vojnik nikada nijezapostavio svoj život s Bogom ikad je kao vojnik bio daleko oddoma i domovine i svoje župnecrkve. Potom je kardinal svepozvao da u godini Katoličkogdana po biskupijama i naKupresu 19. srpnja ove godines katolicima iz osam europskihzemalja budu dionici radostibiti katolikom i bitikršćaninom. Nakon nagovoraostao je u kraćem razgovoru sfederalnim ministrom obraneMiroslavom Nikolićem injegovim suradnicima.

22 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Banja Luka: Okrugli stol o opraštanju i pomirenjuBiskup Komaricaizrazio zadovoljstvošto se takav skupodržava u BanjojLuci, ali i žaljenje štose na sudjelovanjenisu odazvalipredstavnici Srpskepravoslavne crkve

Banja Luka, 4.4.2003.(IKA/TABB) – Okrugli stol"Opraštanje i pomirenje zaskladan suživot u Bosni iHercegovini" u organizacijiFranjevačkog instituta zakulturu mira iz Splita, KomisijePravda i mir BK BiH iBiskupskog ordinarijata uBanjoj Luci održan je u dvoraniBiskupskog ordinarijata 4.travnja u Banjoj Luci. Okruglistol otvorio je banjolučkibiskup Franjo Komarica,izrazivši zadovoljstvo što setakav skup održava u BanjojLuci, ali i žaljenje što se nasudjelovanje nisu odazvalipredstavnici Srpskepravoslavne crkve. Istaknuo jetakođer da će "vjerodostojnostmirotvoraca biti presudna zabudućnost ove zemlje". U imeinicijatora skupa, nazočne jepozdravio fra Bože Vuleta,ravnatelj Franjevačkog institutaza kulturu mira iz Splita.Voditelj okrugloga stola dr. fraIvan Šarčević istaknuo jeosjetljivost tematika o kojoj seželi govoriti, kao i svu njezinušarolikost. Vrhbosanskipomoćni biskup dr. Pero Sudar,govoreći na temu "Temeljnimoralni uvjeti praštanja ipomirenja", istaknuo je važnoststvaranja preduvjeta za oprost ipomirenje, a to je minimumpravednosti i istine. Prof.Dževad Hodžić iz Sarajevagovorio je o pomirenju i

praštanju u duhu islama, aprofesor na Filozofskomfakultetu u Banjoj Luci dr.Miodrag Živanović izložio jeproblematiku međuetničkedistance u BiH, razlikujućiprirodnu i konstruiranudistancu. Izlaganje je završiopitanjem koje snage u društvupoljuljanih struktura mogu bitinositelji etničkog približavanja.Drugi dio rada okruglog stolazapočeo je kratkim osvrtomgosta tog skupa prof. ZdravkaŠurlana, generalnog tajnikaInternacionalne lige humanista,koji je istaknuo načela mirakako ih proklamira Liga.Profesor filozofije i suradnikInstituta za kultura mira dr. fraAnte Vučković govorio je natemu: "Kršćanstvo izlopamćenje". Istaknuo jejedinstvenost kršćanskogodnosa prema pamćenju izlopamćenju, posluživši sesvetopisamskim paradigmamažidovske Pashe i kršćanskogslavljenja spomena Kristovemuke. Rekao je da kršćanstvone pamti zlo kao zlo, već kaospomen na osloboditeljskeBožje zahvate. Dr. fra VelimirBlažević izložio je nauk i djelopape Ivana Pavla II. upromicanju opraštanja ipomirenja. Uz Papinuinicijativu traženja oprosta uime Crkve o 2000. jubilejuKristova rođenja, fra Velimir jeistaknuo naglaske koje je Papa

stavio u svojim govorima uprigodi posjeta republikamaHrvatskoj i Bosni iHercegovini. Urednik časopisa"Zavičaj" Nail Osmančevićizložio je poteškoće povratka iapelirao na odgovorne dastvaraju preduvjete za povratak.U raspravi se zadržalo napitanju kolektivne krivnje i"kolektivnog oprosta".Istaknuto je da kolektiv nemože biti kriv, ali je potrebnooštriti osjećaj za metafizičkukrivnju unutar kolektiva, tj. dase ne zatvaraju oči i ostajepasivan pred zlom koje sedogađa. Upozoreno je na jošjedno obilježje trenutnesituacije u BiH, a to je da nepostoje zajednički kriterijikojima se mjere pojedini čini,te da se zapravo ništa ne nazivapravim imenom.Na kraju skupa biskupKomarica zahvalio jesudionicima i organizatorima ipoželio da se skupovi takvevrste upriliče i na drugimamjestima, osobito manjim.U radu okruglog stola u BanjojLuci sudjelovali je 60-aksudionika iz Katoličke crkve,Islamske zajednice, hrvatskihdruštava i udruga, mjesnihvlasti, konzularnihpredstavništava u Banjoj Luci,međunarodnih političkih ihumanitarnih organizacija, teviše predstavnika pojedinihmedijskih kuća.

Nova uprava Školskih sestara franjevki Krista KraljaBugojno, 4.4.2003. (IKA) - Podpredsjedanjem vrhovnepredstojnice s. Natalije Palac naredovitome provincijalnomkapitulu u Bugojnu izabrano je4. travnja novo provincijalnovijeće Školskih sestara

franjevki Krista KraljaBosansko-hrvatske provincije. Članice Provincijalnog vijećasu: s. M. Celina Vidak,provincijalna predstojnica, s.M. Lidija Jurišić, zamjenica

provincijalne predstojnice iprva savjetnica, s. M. RozalijaJurić, druga savjetnica, s. M.Mladenka Ćurić, trećasavjetnica i s. M. MaricaMrkonjić, četvrta savjetnica.

Udine: Znanstveni skup o Nikoli ŠopuTeološke vidoveŠopova pjesništvaobradili su akademik ipjesnik Ivan Golub iprofesor teologijeDrago Šimundža

Udine, 4.4.2003. (IKA) -Znanstveni skup posvećenhrvatskom pjesniku NikoliŠopu pod naslovom Il poetafilosofo croato Nikola Šop(1904-1982) fra il ventesimoanniversario della morte ed ilcentenario della nascita(Hrvatski pjesnik-filozofNikola Šop (1904-1982)između dvadesetogodišnjicesmrti i stogodišnjice rođenja)održan je 3. i 4. travnja priSveučilištu u Udinama –Odsjeku za jezike i civilizacijesrednjoistočne Europe, a uorganizaciji prof. Fedore

Ferluga-Petronio, redovneprofesorice hrvatskeknjiževnosti na spomenutomOdsjeku, te autorice značajnemonografije o Šopu natalijanskom jeziku (Il mondocosmico di Nikola Šop –Kozmički svijet Nikole Šopa,Udine, 2000). Skup je priređens ciljem da se talijanskojpublici predstavi poetsku ifilozofsku misao hrvatskogpjesnika bosanskog podrijetla,čije je djelo među vrhuncimaeuropske metafizičke poezije.Neovisno o suvremenimpjesničkim strujama, Šopovo

pjesništvo proizlazi iz dubokereligioznosti i traumatičnogosobnog iskustva (ranjen je utijeku bombardiranja Beograda6. travnja 1941., i ostaonepokretan do kraja života), atemelji se na platonizmu ineoplatonizmu, te po značenjusvoje poruke otkriva iznimnumodernost. Širok rasponŠopovih nadahnuća, od prvotneblage franjevačke religioznostido kasnijih neslućenihkozmičkih dimenzija,omogućuje višestruke pristupetome složenom djelu. Sknjiževnokritičke strane, o

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

nedavno objavljenom Šopovuepistolaru na skupu je govorioakademik Ivo Frangeš, asrodnoj je temi svoje izlaganjeposvetio i zagrebački talijanistMladen Machiedo,dugogodišnji prevoditelj Šopana talijanski jezik. Teološke ifilozofske aspekte Šopovapjesništva obradili su akademiki pjesnik Ivan Golub, kao iprofesor teologije DragoŠimundža, te Ljerka Schifflersa zagrebačkog Instituta zafilozofiju. O kozmologiji,astrofizici i Šopu govorio jeTomislav Petković, profesor nazagrebačkomeElektrotehničkom fakultetu. Trisu suvremena pjesnika

sudjelovala na skupu: slovenskiJanez Premk, hrvatski DanielNačinović, te talijanski CesareRuffato. O problematiciprevođenja Šopova pjesništvagovorila je Ljiljana Avirović stršćanskog sveučilišta, a ohrvatskoj i bosanskoj povijestiu Šopovim radiodramamaNatka Badurina sa Sveučilišta uUdinama. Posebno je izlaganjeŠopovim radiodramamaposvetila organizatorica skupaFerluga-Petronio, poprativši gasnimkama proslavljenih režijaZvonimira Bajsića s RadioZagreba sedamdesetih godina.Mladen Tarbuk, intendantzagrebačkog HNK-a, govorio jeo Šopu u vlastitoj glazbi. Na

skupu se prvi put u Italiji moglačuti snimka Tarbukovanedavno nagrađenogaglazbenog djela nastalog natekst Šopovih Sanjača. Šopovestihove u Udinama i opatijiRosazzo, gdje je održan drugidan simpozija, čitale su nahrvatskome i talijanskom jezikuVesna Piasevoli, LjerkaHofman i Annamaria Borghese.Skup je održan podpokroviteljstvom Generalnogkonzulata Republike Hrvatskeu Trstu, te u suradnji saSveučilišnim konzorcijempokrajine Friuli, ZakladomOpatije u Rosazzu i OpćinomUdine.

800. obljetnica obnove vjernosti bosanskih kršćanaNa Bilinom polju krajZenice 8. travnja1203. godine zaKulina bana unazočnosti Papinaizaslanika tadašnjibosanski krestjaniodrekli su se svojihzabluda i krivogučenja i potvrdilisvoju katoličku vjeru iodanostRimokatoličkoj crkvi

Zenica, 5.4.2003. (IKA) – UZenici je 5. travnja svečanoproslavljena 800. obljetnicaobnove vjernosti bosanskihkršćana Katoličkoj crkvi ikršćanskoj vjeri. Na Bilinompolju kraj Zenice 8. travnja1203. za Kulina bana unazočnosti Papina izaslanikatadašnji bosanski krestjaniodrekli su se svojih zabluda ikrivog učenja i potvrdili svojukatoličku vjeru i odanostRimokatoličkoj crkvi. Za 800.obljetnicu toga povijesnogdogađaja vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić pozvao je zauzetekatoličke laike tj. članovepastoralnih i ekonomskih vijećaiz svih župa Vrhbosanskenadbiskupije na godišnji susretu Zenicu, pa se u Katoličkomeškolskom centru u subotuokupilo oko 600 sudionika.Nakon kardinalova uvodnogpozdrava prvo predavanje po

želji kardinala održao jepostulator kauze Ivana Merzao. Božidar Nagy. Timpredavanjem o prvomebudućem blaženiku s područjaBiH željelo se vijećnicima ipastoralnim suradnicimapredstaviti uzor zauzetogakatoličkog laika u osobi IvanaMerza i time pridonijetiduhovnoj pripremi za njegovubeatifikaciju. Postulator jeposebno prikazao Merza kaozauzetog laika u Crkvi i zaCrkvu, te njegov apostolat zaduhovno dobro hrvatskognaroda i njegove mladeži. Za tuprigodu travnički slikar AntunManuša izradio je Merčevportret, koji je bio izložen napozornici. Zenički profesorpovijesti Dragan Gavranprikazao je s povijesne stranedogađaj obnove vjernosti naBilinom polju prije 800 godina,a zatim je u prepunoj crkvi Sv.Ilije slavljena misa koju je

predvodio kardinal. Upropovijedi je istaknuo važnosttog skupa i njegovu aktualnostza ovo vrijeme u kojemhrvatski katolici u Bosniproživljavaju teške dane.Kardinal je također spomenuoMerza i istaknuo ga kao uzorsvima vjernicima. Uslijedio jevažan čin: ispovijest katoličkevjere svih nazočnih vjernika,predstavnika cijele bosanskeCrkve. Ispovijest je učinjena pouzoru na onu od prije 800godina i prilagođena današnjemvremenu. Na kraju mise svinazočni vijećnici su je ipotpisali i ona će se čuvati uarhivu Vrhbosanskenadbiskupije. Uslijedio jeprijateljski susret i domjenak uzeničkome KŠC te podjelagrađe za upoznavanje budućegblaženika Merza, koju susudionici skupa ponijeli u svežupe Vrhbosanskenadbiskupije.

Sarajevo: Oproštajna misa nuncija Leanze"Ovo je Crkva koja jeu prošlim stoljećima ai nedavno punopretrpjela. Ovo jeCrkva koja jesačuvala nedirnutucjelovitu vjeru",istaknuo nuncijLeanza

Sarajevo, 6.4.2003. (IKA/KTA)- Apostolski nuncij u BiHnadbiskup Giuseppe Leanzauskoro napušta BiH i odlazi naslužbu apostolskog nuncija uBugarsku. U nedjelju 6. travnjanuncij Leanza u sarajevskojkatedrali predvodio jeoproštajno misno slavlje ukoncelebraciji s vrhbosanskimnadbiskupom kardinalomVinkom Puljićem, banjolučkimbiskupom FranjomKomaricom, biskupomhercegovačkih biskupijaRatkom Perićem, provincijalomBosne Srebrene fra MijomDžolanom i dvadesetaksvećenika uz sudjelovanjebrojnih vjernika. Kardinal

Puljić na početku mise zahvalioje nunciju na radu u BiH ipoželio puno uspjeha na novojslužbi. U prigodnoj homilijinuncij je protumačio misnačitanja, a potom iznio nekekarakteristike Crkve u BiH."Ovo je Crkva koja je u prošlimstoljećima, a i nedavno punopretrpjela. Ovo je Crkva koja jesačuvala nedirnutu cjelovituvjeru. To je temeljnakarakteristika ove Crkve kojase prepoznaje po svojojnavezanosti na Papu i SvetuStolicu. U međuvjerskomokruženju ova Crkva hrabrosvjedoči svoje poslanje. Buditekršćani vjerni svome pozivu.Svjedočite svoju vjeru i budite

sol i svjetlost svijeta", poručioje nuncij Leanza. Na kraju misepredsjednik BK BiH biskupKomarica zahvalio je nuncijuna otvorenosti i trudu okopromicanja ekumenizma idijaloga na tim prostorima."Nenametljivo, ali dragocjenodavali ste nam do znanja štoSveti Otac od nas očekuje. Odkada postoji katoličanstvo naovim prostorima vi ste prvirezidentni nuncij u ovoj zemlji.Prenesite naše pozdrave Crkviu Bugarskoj", rekao je biskupKomarica i zahvalio nunciju natrudu oko priprave dokumentaza potpisivanje međudržavnihodnosa između Svete Stolice iBiH.

24 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Priopćenje HKD NapredakU priopćenju seukazuje da iz BiHodlaze ljudi unajboljim godinama iuglavnomnajsposobniji te sepostavlja pitanje tkoće ostati u BiH i kakvaće ona biti u skorojbudućnosti

Sarajevo, 8.4.2003. (IKA) –Sukladno zaključku donesenomna 9. godišnjoj skupštiniodržanoj 5. travnja u Sarajevu,HKD Napredak uputio jepriopćenje za javnost u kojemuupozorava na nimalo zavidnusituaciju u kojoj se još uvijeknalazi Bosna i Hercegovina. Upriopćenju se ukazuje da iz BiHodlaze ljudi u najboljimgodinama i uglavnomnajsposobniji te se postavljapitanje tko će ostati u BiH ikakva će ona biti u skorojbudućnosti. HKD Napredakpotiče prognane na povratak,ali istodobno traže od aktualnihnositelja vlasti, posebice uRepublici Srpskoj iskrenoopredjeljenje za povratak te

osiguranje što boljih uvjeta zaživot od sigurnosti i radnogmjesta do popravka kuća.Potpuno neprimjerenimsmatraju ocjene o tzv.kroatiziranju bosanskog jezikašto se doživljava i kaoosporavanje hrvatskog jezika.Osvrnuvši se nabosanskohercegovačke medijeocijenili su da postoje ogromninesrazmjeri u zastupljenostiHrvata i Bošnjaka. HKDNapredak ponudio je svojeusluge u rješavanju pitanjauređenja medija i obrazovnogsustava. U priopćenju se navodikako je nedopustivo da je dobarbroj bosanskohercegovačkihmedija prešutio oskvrnjenjekipa Srca Isusova na

sarajevskoj katedrali, a i nekedruge incidente koji su napadna sve što je katoličko ihrvatsko. Nedopustivimocjenjuju svaki vid opstrukcijedonošenja konkretno zakona orestituciji, te izražavajuuvjerenje da će zakon orestituciji u najskorije vrijemedobiti pravi oblik, odnosno daće se oduzeta imovina vratitistvarnim vlasnicima, kako jebilo navedeno u prvom nacrtutoga zakona iz 1996. godine.Davanje mogućnosti otkupasadašnjim korisnicima tuđeimovine nije ništa drugo dokonačna legalizacija pljačkekoju su izvršili komunisti još1945., kaže se u priopćenju.

Biskup Komarica kod Dragana ČovićaSredišnja temarazgovora bile supripreme za Papindolazak u Banju Luku

Sarajevo, 8.4.2003. (IKA/KTA)– Član Predsjedništva BiHDragan Čović primio je 8.travnja u Sarajevu banjolučkogbiskupa Franju Komaricu. Tomprigodom razgovaralo se opripremama za dolazak papeIvana Pavla II. u lipnju ovegodine u Banju Luku.Razmatrane su mogućnosti inačini koordinacije rada

Odbora na državnoj ipastoralnoj razini. BiskupKomarica istaknuo je potrebustvaranja pozitivnog ozračja upovodu dolaska Svetog Oca uBosnu i Hercegovinu, kojidolazi uputiti poruke mira,praštanja i tolerancije svimgrađanima BiH. To je posebnaprigoda za BiH, jer će SvetiOtac proglasiti prvog blaženika

s područja BiH časnog sluguBožjega Ivana Merza, istaknuoje biskup Komarica.Na sastanku je dogovoreno dapredsjednik Čović 11. travnjaposjeti Banju Luku i tom seprigodom susretne sa svimrelevantnim dužnosnicimaRepublike Srpske, koji ćesudjelovati u pripremama zadolazak Svetog Oca.

Oproštajni prijam u čast nuncija LeanzeNadbiskup GiuseppeLeanza proveo ječetiri godine u misiji uBiH i ovih dana odlazina novu službu uBugarsku

Sarajevo, 8.4.2003. (IKA) – Učast apostolskog nuncija SveteStolice u Bosni i Hercegovininadbiskupa Giuseppea Leanzeu Sarajevu je 8. travnjaupriličen oproštajni prijam.Obraćajući se dužnosnicima naprijemu, nuncij je izjavio danosi vrlo bogato i pozitivnoiskustvo iz BiH kaomultireligijske i multikulturalnedržavne zajednice. Suradnja s

religijskim institucijama bila jebogata kao i suradnja svladinim i nevladiniminstitucijama, izjavio je nuncijLeanza. Domaćin oproštajnesvečanosti bio je doajendiplomatskog zbora u BiHlibijski veleposlanik IbrahimAli Tafiuri. Nazočni su bilipredstavnici Ministarstvavanjskih poslova BiH i članovidiplomatskog zbora.

Nadbiskup Giuseppe Leanzaproveo je četiri godine u misijiu BiH i ovih dana odlazi nanovu službu u Bugarsku. Utijeku dana upriličen jeoproštajni susret i uprostorijama Vrhbosanskekatoličke bogoslovije, gdje suse od nuncija Leanze oprostilistudenti, profesori i djelatniciVrhbosanske katoličkebogoslovije.

Humanitarna akcija za pomoć slijepim osobamaU BiH je registriranooko 5.500 slijepihosoba, a zajednički imje izuzetno teškimaterijalni položaj

Sarajevo, 9.4.2003. (IKA/KTA)- Caritas Biskupskekonferencije BiH i Unijaslijepih u BiH pokrenuli suhumanitarnu akciju za pomoćslijepim osobama "Olakšajmoim život u tami". Cilj je akcijeprikupiti sredstva za nabavkupomagala bez kojih jesvakodnevnica slijepih izuzetnoteška, a riječ je o satovima,bijelim štapovima, govornimvagama, toplomjerima,kazetofonima, pisaćimstrojevima. U BiH je

registrirano oko 5.500 slijepihosoba, a zajedničko im je što senalaze u izuzetnom teškomematerijalnom položaju. CaritasBK BiH i Unija slijepih BiHpozivaju sve građane da seuključe u humanitarnu akciju.Svoje priloge mogu uplatiti naračun: Caritas BK BiH,Zagrebačka banka d. d.,Alipašina 45a, Sarajevo, računbroj – 338 320 22 000 28 588,uz naznaku: za slijepe osobe.Zahvaljujući Hrvatskimtelekomunikacijama d. d.

Mostar za spomenutu akciju jeosigurana i zasebna telefonskalinija čiji je broj 092 840 888.Cijena poziva je 1, 45 KM/min,a onima koji budu pozivali tajbroj iznos će biti naplaćenputem telefonskog računa. Brojje trenutno na raspolaganjusamo za korisnike mreže HT d.d. Mostar, a spomenute dvijeorganizacije se nadaju skoromuključenju u akciju i drugihoperatora u BiH.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Snaga zakona mora prevladati nad zakonom sileStalni promatračSvete Stolice pri UN-uistaknuo kakoprosvjedi na kojima seosuđuje rat svjedočeda stanovništvocijelog svijeta želiživjeti u sigurnosti,pravdi i kulturi mira,utemeljenoj napoštivanju i dijalogu

New York, 1.4.2003. (IKA) –Poštivanje međunarodnogprava u rješavanju sukoba bilaje glavna tema govora koji je uutorak 1. travnja u PovjerenstvuOrganizacije ujedinjenih narodaza razoružanje održaonadbiskup Celestino Migliore,stalni promatrač Svete Stolice utoj svjetskoj ustanovi. On jenapomenuo kako snaga zakonamora prevladati nad zakonomsile i kako Sveta Stolica većmjesecima ističe da jemeđunarodno pravo sredstvokoje može mirno riješiti sukobe

i promicati ozračje povjerenjautemeljeno na suradnji ipoštivanju svih država. Ta jemisao vrlo važna danas, kada usvijetu odjekuje oružje. Sustavnadzora naoružanja, rekao jenadbiskup Migliore, bio jedjelotvoran i ostvario je važnerezultate u ovim posljednjimdesetljećima. No, on mora bitipojačan da može riješiti noveizazove i suočiti se s novimprijetnjama. Neobičnaspremnost na prosvjede ovihposljednjih dana dokazuje kakopitanje mira napreduje u svijesti

čovječanstva. Prosvjedi nakojima se osuđuje rat svjedočeda stanovništvo cijelog svijetaželi živjeti u sigurnosti, pravdi ikulturi mira, utemeljenoj napoštivanju i dijalogu. Ističućisve veću međuovisnost naroda iopasnosti uzajamnog razaranja,nadbiskup Migliore je na krajuistaknuo potrebu da posebno usvjetlu sadašnjih teških prilikasve države prožme smisao zaodgovornost te da poštujuobveze preuzete predmeđunarodnom zajednicom.

Papa putuje u Meksiko?Ciudad de Mexico, 2.4.2003.(IKA) - Meksički biskupipozvali su papu Ivana Pavla II.da još jednom posjeti tu zemlju.Nadbiskup Guadalajare

kardinal Juan Sandoval poželioje da Sveti Otac posjetiMeksiko u prigodi završetkaSvjetskoga euharistijskogkongresa u listopadu ove

godine. Kardinal je novinarimarekao kako Sveta Stolica nijeodbila mogućnost da Papa jošjednom posjeti Meksiko.

Godišnji susret direktora nacionalnih misijskih djelaNazočni su bili inacionalni direktoriPMD-a iz republikaHrvatske i Bosne iHercegovine preč.Tomo Petrić i TomoKnežević

Groenhove, 2.4.2003.(IKA/KTA) - U biskupijskomcentru "Virgo Fidelis" uGroenhove kod Torhouta uBelgiji održan je od 29. ožujkado 2. travnja ovogodišnji susretnacionalnih direktora Papinskihmisijskih djela Europe.Domaćin je bila Nacionalnauprava PMD-a Belgije snacionalnim direktorom donJanom Dumonom. Naovogodišnjem susretusudjelovalo je dvadesetnacionalnih direktora PMD-aEurope, a nazočni su bili inacionalni direktori PMD-a izrepublika Hrvatske i Bosne iHercegovine preč. Tomo Petrići Tomo Knežević. U nedjelju30. ožujka nacionalni direktorislavili su misno slavlje smjesnim ordinarijem BruggeaRogerom JosephomWangheuluweom i posjetilikapelicu u kojoj se čuvaju moćiPresvete Krvi. Zatim je svesudionike primio i guvernerprovincije Zapadne Flandrije.

Nakon obilaska Bruggeanacionalni direktori posjetili supoznati muzej Grocning, kojiudomljuje bogatu baštinuflamanskoga, nizozemskog ibelgijskog slikarstavaposljednjih šest stoljeća. Uradnom dijelu susreta uponedjeljak i utorakraspravljalo se o kvalitetnimpromjenama koje se trebajudogoditi donošenjem novihStatuta PMD-a. Sadašnji važećiStatuti PMD-a stupili su nasnagu 1980. O. HermannSchalueck, koji je jedan oddvojice nacionalnih direktoraNjemačke, izvijestio je nazočneo promjenama s obzirom namisijsku Press službu koja imasjedište u Njemačkoj u graduAachenu. Izražena je radost inada kako će ta Press službaNacionalne uprave PMD-aNjemačke nastaviti i daljepružati veliku i nenadomjestivupotporu u misijskoj animacijidiljem svijeta.Navečer prvoga radnoga dana

susreta s nacionalnimdirektorima razgovarao jekardinal Godfried Danneels.Istaknuo je odgovornost svakemjesne Crkve prema misijskimpotrebama opće Crkve. Upitaoje jesmo li mi u Europi postaliegoistični. Zašto opada želja dai drugima, koji za Krista nisučuli, navijestimo Radosnu vijesti kako je Krist sve otkupio.Drugi radni dan pozabavio sepitanjem solidarnosti injezinom konkretnomprovedivošću. Želja je pokazatisolidarnost pojedinihnacionalnih uprava PMD-aEurope s pojedinim dijelovimaCrkve u misijskim područjima.I mladi Europe i pojedinihbiskupija imaju svoje mjesto umisijskoj odgovornosti Crkve.Susret je završio u utorak 1.travnja navečer, a sljedećigodišnji susret europskihnacionalnih direktora PMD-abit će krajem ožujka 2004. uLisabonu u Portugalu.

Pax Christi traži hitni prekid rata protiv IrakaKatolička mirotvornaudruga ističe važnuulogu UN-a

Pariz, 3.4.2003. (IKA) -"Ilegalni i nemoralni" rat protivIraka mora smjesta prestati,istaknuto je na zasjedanjuIzvršnog odbora Međunarodnekatoličke mirovne udruge "PaxChristi" u Parizu. Upozoreno jekako se moraju štititi temeljnaprava i ljudsko dostojanstvožrtve. Udruga je podsjetila dase u enciklici pape Ivana XXIII.

"Mir na zemlji", ističe kako suupravo Ujedinjeni narodi"zakoniti i moralni" autoritet usvijetu. "Pax Christi" stoga tražida se pojača uloga UN-a, kakobi se spriječile jednostranevojne akcije, a UN "ima i imatće važnu ulogu u budućnostiIraka". Udruga smatraohrabrujućim stav crkvenihuglednika i javnosti protiv rata

s Irakom, ističući da se takostvara svjetski mirovni pokret."Pax Crhisti" djeluje u tridesetzemalja svijeta, a cilj mu jespriječiti ratne sukobe i poticatimirna rješenja sukoba inapetosti. Predsjednik temeđunarodne katoličkemirotvorne udruge je latinskipatrijarh Jeruzalema MichelSabbah.

26 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa ističe značenje euharistije kao pečata jedinstvaPremda se tekst novePapine enciklike doobjavljivanja uVatikanu drži utajnosti, već senagađa o njegovusadržaju, a osobito gase "iščitava" iz člankau listu "CiviltaCattolica" - IvanPavao II. svoju će 14.encikliku potpisati utijeku misnog slavljaVelikog četvrtka isimbolično je predatisvećenicima namjestopisma koje imuobičajeno u tojprigodi upućuje

Vatikan, 3.4.2003. (IKA) - Uskladu sa svojim izvanrednimosjećajem za geste, papa IvanPavao II. svoju će dugo inapeto iščekivanu 14. enciklikupotpisati u tijeku svečanogamisnog slavlja na Velikičetvrtak, kojim se Crkvaspominje i slavi ustanovljenjeeuharistije i svećeničke službe.Papa će je simbolično predatisvećenicima namjesto pismakoje im uobičajeno u tojprigodi upućuje. Tim datumomobjavljivanja dosad jedinidoktrinalni dokument poljskogPape o nekom sakramentu - oeuharistiji, ulazi u analenjegova pontifikata. Službenipovod je 100. obljetnica velikeenciklike o euharistiji papeLava XIII. "Mirae caritatis".Premda se tekst Papineenciklike do objavljivanja uVatikanu drži u tajnosti, već sekolportiraju neke pojedinosti,ističe se u izvještaju austrijskekatoličke agencije Kathpress.Malo je vjerojatno da jenajutjecajniji rimski isusovačkilist "Civilta Cattolica" slučajnoposvetio veliki članak temieuharistije, pa promatrači sadaiz njega žele iščitati naglaske ismjernice nove enciklike. Takose može čuti da će dokumentistaknuti značenje euharistijekao središnjeg sakramenta,

izvora i vrhunca crkvenogživota. Nadalje se nagađa da ćeenciklika istaknuti nauk ostvarnoj prisutnosti, po kojoj jeu Presvetome OltarskomSakramentu Krist istinskiprisutan pod prilikama kruha ivina. Enciklika upozorava nanedostatno razumijevanjeeuharistije, manjakstrahopoštovanja premasvetome i uopće slavljueuharistije. Podsjeća napreduvjete pričesti, "milosnostanje", a pritom bi se moglaosvrnuti i na posebni položajrastavljenih i ponovnovjenčanih. Isusovački časopis učlanku o. Giuseppea De Rosaiscrpno se osvrće na pitanjeeuharistijskog zajedništva.Euharistija je sakrament i znakjedinstva, na konkretni načinpredstavlja jedinstvo narodaBožjega. Iz tog razloga, ističe"Civilta Cattolica" Katoličkacrkva ne dozvoljava"euharistijsko gostoprimstvo",odnosno mogućnost da sekršteni kršćani "koji nisu upotpunom zajedništvu sKatoličkom crkvom", kao npr.protestanti, sudjeluju u pričestikoja se slavi u Katoličkoj crkvi.I obratno, katolici ne mogusudjelovati u večeriprotestantske zajednice. To,pak, ne znači oholost ili

nedostatak poštovanja premavjeri nekatoličkih zajednica,ističe isusovac De Rosa. Riječje o "istini" euharistije, ona jeuistinu znak jedinstva vjere.Stoga tamo gdje nema jedinstvau vjeri, ne može biti nijedinstva u sudjelovanju ueuharistiji. Uzrok je urazličitom razumijevanjueuharistije kod katolika iprotestanata. Poantaisusovačkog časopisa -zasigurno je bolno, čak iskandalozno, da oni kojivjeruju u Krista i s njim supovezani krštenjem ne mogusudjelovati u jednoj euharistiji.Ali, to je neizbježna bol koja bitrebala potaknuti sve kršćane danadiđu podjele koje se tičubitnih pitanja vjere. I to od svihzahtijeva usrdne molitve DuhuSvetome, ustrajno zauzimanje imnogo strpljenja. Svakoforsiranje tempa u ostvarivanju"euharistijskog gostoprimstva"neće približiti dan u kojemu ćesvi kršćani sjediti za jednimeuharistijskim stolom,upozorava "Civilta Cattolica".Svoju 13. i dosad posljednjuencikliku "Fides et Ratio"(Vjera i razum) papa IvanPavao II. potpisao je 14. rujna1998., a u njoj se bavi odnosomteologije i filozofije.

Rim: Međunarodni skup o svjetskim danima mladežiNa skupu se očekujeviše od 230predstavnika mladežiiz više od 80 zemaljasvijeta te pedesetakpokreta, udruga izajednica, kao i visokicrkveni predstavnici

Vatikan, 3.4.2003. (IKA) –Više od 230 odgovornih zapastoral mladeži okupit će se uRimu od 10. do 13. travnjakako bi sudjelovali naMeđunarodnom skupu osvjetskim danima mladeži, kojipriređuje Papinsko vijeće zalaike u "Domus Mariae" uRimu. Sudionici skupa iz višeod 80 zemalja ili regija ipedesetak pokreta, udruga izajednica predstavljat će sveširu međunarodnu zajednicukoja već godinama prati hodsvjetskih dana mladeži, koje jeg. 1985. osmislio Ivan PavaoII., te sve djelatnije sudjeluje unjegovoj pripravi. Međumnogobrojnim ciljevima togskupa ističe se iznošenjeiskustava sudionika dosadašnjihsvjetskih susreta mladeži, hodpriprave za idući Svjetski danmladeži 2005. u Koelnu tebrojni izazovi i prioriteti nakoje pastoral mladeži mora

odgovoriti u današnjem svijetu.Na skupu će biti nazočni inadbiskup Toronta u Kanadikardinal Aloysius Ambrozic,koelnski nadbiskup kardinalJoachim Meisner te predsjednikNjemačke biskupskekonferencije Karl Lehmann.U tijeku susreta sudionici ćezahvaljujući posebnoj izravnojvezi sudjelovati na susretumladeži Rimske biskupije saSvetim Ocem 10. travnja naTrgu Sv. Petra u Vatikanu.Zatim će 12. travnja sudjelovatina molitvenom bdjenju uorganizaciji Međunarodnogcentra za mladež Sv. Lovre uistoimenoj romaničkoj crkvi.Susret će završitisudjelovanjem na misiCvjetnice koju će Papapredvoditi na Trgu Sv. Petra,posvećenoj XVIII. svjetskomdanu mladeži. Na završetkusvečanosti mladi iz Kanadesimbolički će predati križ Svete

godine mladima iz Njemačke.Taj križ, koji od početka pratimlade na njihovim svjetskimsusretima, započet će tako novohodočašće koje će ga dovesti urazličite zemlje, Njemačkojsusjedne zemlje kao i zemljeIstočne Europe, zatim na tloNjemačke, gdje će boraviti ubiskupijama te zemlje kako bina kraju bilo doneseno u Koelnza XX. Svjetski dan mladeži. Usubotu 12. travnja Papinskovijeće za laike održat ćekonferenciju za tisak u "DomusMariae" kako bi produbilispomenute teme. Nakonferenciji će biti prisutnipredsjednik i tajnik Papinskogvijeća za laike kardinal JamesFrancis Stafford i mons.Stanislaw Rylko, kardinaliMeisner i Lehmann, kao ibiskup Osnabruecka ipredsjednik Biskupskog odboraza mladež Franz-Josef Bode.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Kardinal Lehmann o ratu s IrakomCrkva ne može bitineutralna - ona jeuvijek na strani žrtve

Bonn, 3.4.2003. (IKA) -Predsjednik Njemačkebiskupske konferencije kardinalKarl Lehmann kritizirao jepredsjednika SAD-a GeorgeaW. Busha zbog zloporabevjerskoga govora. U razgovoruza "Rheinischen Merkur"kardinal je rekao da je

nedopustivo u govoru o ratukoristiti vjerske termine ivjerski govor. Kardinal jekritizirao i postupke njemačkeVlade, upozorivši kako se radio ljudskim životima pa nijevrijeme za političkaprepucavanja među strankama.Crkva u ratu ne može biti

neutralna, istaknuo jedugogodišnji predsjednikNjemačke BK, jer je ona uvijekna strani žrtava i civilnogastanovništva. KardinalLehmann također smatra da jošu potpunosti nisu vidljiveposljedice američkogaignoriranja Ujedinjenih naroda.

Poljski biskupi o bitnim vrijednostima Europske unijePoljski biskupi snažnoistaknuli potrebu dapolitičari pokažusvoju privrženostzauzimanju za dobrozemlje, putemstručnoga inesebičnog služenja

Varšava, 4.4.2003. (IKA) – Utijeku svoga proljetnogplenarnog zasjedanja poljskibiskupi nisu propustili dići svojglas za mir. Kako je izvijestioglasnogovornik Poljskebiskupske konferencije AdamSchultz, biskupi su takođerrazmišljali o prilikama uPoljskoj koja ima visoku stopunezaposlenosti (19%).

Razmatrano je i pitanje etike napolitičkom području, a vezanouz učestale prijave slučajevakorupcije od strane javnosti.Poljski su biskupi snažnoistaknuli potrebu da političaripokažu svoju privrženostzauzimanju za dobro zemlje,putem stručnoga i nesebičnogsluženja. U pogledupredstojećeg “referenduma” o

priključenju Poljske Europskojuniji, biskupi su izrazili želju danarod izađe glasovati, s punomslobodom savjesti. Među bitnevrijednosti koje je potrebnopromicati na europskoj razinipoljski biskupi svrstavajuobranu života nerođenog, brigaza bračnu zajednicu muškarca ižene te promicanje obitelji kaotemelja društva.

Europski biskupi: Rat u Iraku nije međureligijskisukob

Te prilike, ističubiskupi, “jačaju našeuvjerenje da svijettreba sustavupravljanja koji jekadar promicati iočuvati mir i općedobro, unutar kojegUjedinjeni narodimoraju imatisredišnju ulogu”

Bruxelles, 4.4.2003. (IKA) –Biskupi Europske unije uputilisu poziv na “jedinstvenijuEuropu za promicanje mira”. Usvojoj Izjavi o ratu u Iraku,koja je objavljena na završetkuplenarnog zasjedanja Vijećabiskupskih konferencijazemalja Europske unije(Comece), biskupi su izrazilisvoju “zabrinutost za narodekoji već dugo vremena trpezbog nepravdi i sada zbograta”. “Nije riječ o sukobumeđu religijama”, pišu biskupiComece-a u dokumentunaslovljenom “Blaženimirotvorci, “i nikada se Božje

ime ne smije zazivati da bi seopravdalo pribjegavanje ratu iliuporabi nasilja”. Biskupi sestoga obraćaju kršćanima,židovima i muslimana da“zajednički i solidarno radekako bi okončali trenutni sukobna tom području i promicaliskladne odnose u našimzemljama”. Biskupi supohvalili zauzimanje Europskeunije u pružanju humanitarnepomoći iračkom pučanstvu te jepotaknuli da udvostruči svojenapore da pomogne uiznalaženju konačnog rješenjaizraelsko-palestinskog sukoba.Te prilike, ističu, “jačaju naše

uvjerenje da svijet treba sustavupravljanja koji je kadarpromicati i očuvati mir i općedobro, unutar kojeg Ujedinjeninarodi moraju imati središnjuulogu”. Biskupi uz toizražavaju želju da radoviEuropske konvencije dovedudo “jedinstvenije Europe upreuzimanju vlastiteodgovornosti unutar takvogsustava”. Stoga su, zaključuju,“bitni dobri odnosi, utemeljenina uzajamnom poštivanju,između Europske unije i SAD-a”.

Solidarnost i potpora KEK-a Crkvama u SAD-u“Svijet ne smijeprestati misliti nasuradnju kao sredstvorješavanja problemačovječanstva”, ističese u pismu što ga jeCrkvama u Americiuputila Konferencijaeuropskih Crkava,koja se ujedno protivisvakom oblikuantiamerikanstva

Stensnaes, 4.4.2003. (IKA) –Konferencija europskih Crkava(KEK) izrazila je solidarnost ipotporu Crkvama u SAD-uzbog stajališta zauzetog protivrata u Iraku. U pismuNacionalnom vijeću CrkavaSAD-a na završetku svogsusreta održanog u Stensnaesuu Švedskoj od 27. do 30. ožujkaKEK piše: “Prisjećamo se spoštovanjem svjedočanstvaameričkih Crkava protiv rata,

izraženog već u prigodi posjetaizaslanstva u pet europskihglavnih gradova, u tijeku kojihse susrelo s raznim političkimvođama i izrazilo svojuzabrinutost za iračku krizu.Zahvalni smo što je vaš naporpokazao kako nije riječ o ratumeđu religijama. S naše straneprotivimo se svakom oblikuantiamerikanstva. Sada kada jerat započeo pridružujemo sevašim molitvama da bude

kratak. Gledajmo u budućnost.Svijet ne smije prestati mislitina suradnju kao sredstvorješavanja problemačovječanstva”, ističe se upismu. KEK je također izrazioprotivljenje izraelsko-palestinskom ratu te istaknuovažnost djelovanja na mirnomrješavanju te krize. Susret uŠvedskoj bio je posvećenposlanju i vjerskom suživotu uEuropi.

Najprestižnija zanimanja - liječnik i župnikBonn, 4.4.2003. (IKA) - Premaistraživanju Instituta zademografska istraživanja unjemačkome graduAllensbachu, najprestižnija su

zanimanja u Njemačkoj -liječnik i na drugome mjestu -župnik odnosno duhovnik. Natrećem je mjestu profesor,četvrtom poduzetnik, a na

petom odvjetnik. Na donjemdijelu liste najprestižnijihzanimanja nalaze se političar,poslovođa i knjižar.

28 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Talijanski biskupi za “pedagogiju mira”Biskupi izrazili “željuda dođe do mira, dataj rat koji nije trebaozapočeti što prijezavrši i da se načelademokracije i pravdeuzmognu potvrdititakođer u Iraku”

Rim, 4.4.2003. (IKA) –Talijanski biskupi “ne samo dase slažu s Papinim riječima, većpromiču konkretna djelovanja uprilog mira koja su već u tijekuu našim zajednicama”, počevšiod molitvenih inicijativa.Predstavljajući 1. travnjanovinarima završno priopćenjesa zasjedanja Stalnog vijećaTalijanske biskupskekonferencije (CEI), održanogproteklih dana u Rimu,

generalni tajnik CEI-a mons.Giuseppe Betori tim je riječimasažeo stajalište Crkve u Italiji uodnosu na rat u Iraku. Biskupi,rekao je, izražavaju “želju dadođe do mira, da taj rat koji nijetrebao započeti što prije završi ida se načela demokracije ipravde uzmognu potvrdititakođer u Iraku”. Međubrigama biskupa je i “stalnazauzetost da uzraste pedagogijamira, utemeljena na četiri

stožera istine, pravednosti,ljubavi i slobode”, premaučenju “Pacem in terris” IvanaXXIII. Što se tiče mobiliziranjau prilog mira, biskupi su vrlosložni u “odnosu na one kojiiskreno prosvjeduju i rade zamir”, ali istodobno podsjećajukako takvim i sličnimmanifestacijama uvijek prijetiopasnost da budu ideološkogpredznaka.

Vatikan upozorava na nedostatnu zaštitu djeceGovor predstavnikaSvete Stolice naeuropskoj konferencijio zaštiti djece odseksualnogiskorištavanja

Vatikan, 4.4.2003. (IKA) -Stalni promatrač Svete Stoliceu Svjetskoj organizaciji zaturizam nadbiskup Piero Monnigovorio je 4. travnja u Rimu naeuropskoj konferenciji teorganizacije o zaštiti djece odseksualnog iskorištavanja.Posebno je upozorio na pojavupedofilije i nazvao je "gadnom iuznemiravajućom pojavom",osudio je seksualni turizam idodao kako milijuni djece trperatne strahote, bijedu, bolesti iprisiljeni su raditi. Sada sesvemu tome pridružilo iseksualno zlostavljanje. Mons.Monni upozorio je kako je tateška i ponižavajuća pojavaraširena u Aziji, Africi iLatinskoj Americi i nazvao jenovim oblikom robovanja, kojise razvija zahvaljujući drskoj

politici, pohlepi povlaštenihdruštvenih slojeva, bijedi unekim zemljama i borbistanovništva za preživljavanje.Predstavnik Svete Stoliceupozorio je u svom govoru nanedostatak prikladnih zakona otom pitanju, na manjakdjelotvornih mjera za primjenupostojećih odredbi u borbiprotiv te "odvratne pojave",koja je slika društva potonulogu potrošnju bez moralnihgranica i zatvorenog za bilokoju objektivnu istinu.Zastranjenja su nažalosttisućljetna stvarnost, kazao jenadbiskup Monni. No, Crkva jeprocjenjujući u svjetluevanđelja ljudsku slabost ostalastroga kad se radi o zaštitinevinosti djece. Ona se ikonkretno zauzima za njih,

istaknuo je nadbiskup Monni iiznio primjer redovnica kojekasno u noći izlaze džipom naulice Bangkoka i skupljajudjecu izloženu po javnimmjestima. Za zloporabe naddjecom mons. Monni nijeoptužio samo pedofilskiraspoložene turiste, nego ivojnike u ratnim područjima.Tu pojavu pokušavajuzaustaviti vjerske zajednice iustanove. To je grijeh kojiSveta Stolica i opća Crkvaoduvijek smatraju najvećomuvredom i povredom kojučovjek može uopće učiniti.Nadbiskup Monni osvrnuo se ina pristup suvremenog društvapedofiliji, na pokušajepreodgoja uz pomoć liječenja temjere prevencije služeći seuhićenjem i kaznom.

Vatikan: Znanstveni simpozij o pedofilijiSimpozij održan podpokroviteljstvomPapinske akademijeza život

Vatikan, 5.4.2003. (IKA) -Znanstveni simpozij o pedofilijiodržan je od 2. do 5. travnja uVatikanu, objavio jepredstojnik Tiskovnog uredaSvete Stolice Joaquin NavarroValls, pojasnivši da su nasimpoziju, podpokroviteljstvom Papinskeakademije za život, sudjelovali

najkvalificiraniji stručnjaci stoga područja iz SAD, Kanade iNjemačke. Sudjelovali sutakođer i stručnjaci koji rade sosobama zahvaćenima timproblemom, te predstavnicinekih Ureda Rimske kurije: zaVjerski nauk, Biskupe, Kler,Redovnike, Katolički odgoj iDržavnog tajništva. Na

simpoziju se o temi pedofilijeraspravljalo isključivo podznanstvenim i kliničkimvidiom, a predavanja sasimpozija bit će objavljena zanekoliko mjeseci, objavio jeNavarro-Valls, a prenosiHrvatski program RadioVatikana.

Papi dodijeljen počasni doktoratRimsko sveučilište LaSapienza dodijelilo jepapi Ivanu Pavlu II.počasni doktorat –honoris causa - zapravne znanosti

Rim, 5.4.2003. (IKA) - Rimskosveučilište La Sapienzadodijelilo je papi Ivanu PavluII. počasni doktorat – honoriscausa - za pravne znanosti.Svečanost dodjele počasnogdoktorata bit će 17. svibnja udvorani Pavla VI. u Vatikanu.Razlozi za tu odluku navedenisu u posebnom priopćenju togasveučilišta, a navodi se Papinozauzimanje u zaštiti ljudskihprava pojedinaca i u odnosimameđu narodima. Cijelo jePapino učenje potvrda prava izaštite ljudskih prava u svim

njihovim povijesnim oblicima,kad se radi o osobi i njezinimpojedinačnim pravima kao i onarodima, te o međunarodnompravu. Među pravima koja jePapa posebno istaknuo navodise potreba pravde, kad je riječ ovanjskom dugu, samoodređenjui miru. Ta je prava Papa braniona najvišoj razini i u najvišimmeđunarodnim sjedištima.Branio je prikladnu ravnotežuizmeđu gospodarskog razvoja ioslobađanja čovjeka od bijede.U obrazloženju se nadaljenavodi Papin prinos pravnoj

kulturi. Napose se ističe izrada irazvoj nauka, koji prelazećiokruženje vjerskoga i moralnogprava, utemeljuje ljudska pravana dostojanstvu osobe u svimtrenucima njezina života te nanjezinoj jedinstvenosti ineponovljivosti. Pravna kulturakoju ističe Papa otvara putpriznanju novih prava, kojatraže potrebe u suvremenomsvijetu, kao što su to prava kojase odnose na okoliš, iseljavanjei useljavanje, rad i društvenuulogu privatnog vlasništva.

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Njemačka: Kardinal ima razumijevanja za bojkotameričkih proizvodaBerlin, 5.4.2003. (IKA) –Berlinski nadbiskup kardinalGeorg Sterzinsky izrazio jerazumijevanje za akciju bojkotaameričkih i britanskihproizvoda u znak prosvjeda

protiv njihova napada na Irak.U razgovoru za berlinskuteleviziju, koji prenosi KNA,kardinal je rekao da ne vjerujeda će bojkot "ugroziti" SAD-a iVeliku Britaniju, ali je izrazio

razumijevanje za pothvatmladih u Njemačkoj kojimizražavaju svoje neslaganje sratom koji te dvije svjetske silevode protiv Iraka.

Papa za hitni prekid rata i pomoć međunarodnezajednice Iraku

Sveti Otac primiofrancuskog ministravanjskih poslova

Vatikan, 5.4.2003. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. založio sena susretu s francuskimministrom vanjskih poslovaDominiqueom de Villepinomza hitni prekid rata protiv Irakate za zaštitu civilnogstanovništva. Međunarodnazajednica mora pomoći Irakuda sam izgradi svoju zemlju ubudućnosti, stoji u priopćenjuza tisak koje je nakon susretadao predstojnik Tiskovnog

ureda Svete Stolice JoaquinNavarro-Valls. Sveti Otac ifrancuski ministar vanjskihposlova složili su se i okopotrebe hitnog rješenjaizraelsko-palestinskog sukoba ipostizanje mira na Bliskomistoku, koji se može postićistvaranjem dviju suverenihdržava. Na susretu je bilo riječi,priopćio je Navarro-Valls, i obudućem Ustavu Europskeunije u kojemu se mora priznati

važnost Crkava i vjerskihzajednica.Ministar Villepin je nakonsusreta s njemačkim i ruskimministrima vanjskih poslovadoputovao u Vatikan, gdje ga jeprimio Ivan Pavao II. Nakorazgovora s Papom francuski jeministar razgovarao i sdržavnim tajnikom SveteStolice kardinalom AngelomSodanom i nadbiskupom Jean-Louisom Tauranom.

Vatikan upozorava na stradanje djece u ratu u IrakuDjeca su prve žrtve"nečovječne logikeoružja"

Vatikan, 6.4.2003. (IKA) –Sveta Stolica upozorila je nadramu djece u iračkome ratu.Djeca su prve žrtve"nečovječne logike oružja" i"spirale strašnoga nasilja sa

svim njegovim razarajućimposljedicama", piše vatikanskipoluslužbeni dnevnik"Osservatore Romano".Dnevnik podsjeća na podatkeUNICEF-a, prema kojima je

najmanje 200 tisuća djece uIraku u smrtnoj opasnosti zbogloših higijenskih i zdravstevnihuvjeta izazvanih ratom.

Libanonski biskupi oštro o ratu protiv IrakaWashington govori o"čistome ivisokotehnološkomratu", a riječ je opokolju nedužnihcivila i rušenjugradova i sela

Beirut, 7.4.2003. (IKA) -Maronitsko-katolički biskupi izLibanona oštro su kritizirali"nepravedni rat" kojiAmerikanci i Britanci vodeprotiv Iraka, a u kojemstradavaju djeca, žene, starci inemoćni. Biskupi okupljeni nazasjedanju pod predsjedanjemkardinala i patrijarha

Nasrallaha Boutrosa Sfeira,zahvalili su se papi Ivanu PavluII. za njegovo zalaganje da ratprotiv Iraka ne dobijekonotaciju "vjerskoga rata".Washington govori o "čistome ivisokotehnološkom ratu", a ustvarnosti se radi o "pokoljunedužnih civila, djece, žena istaraca" i rušenju gradova i

sela, upozoravaju biskupi izLibanona, podsjećajući na svestrahote rata kroz koje je prošlanjihova zemlja. Dužnost jesvakog Libanonca pomoćiiračkim izbjeglicama, istaknulisu biskupi, pozivajući vjernikeda na Uskrs posebno mole zamir u Iraku i u Svetoj zemlji.

Irak: U bombardiranju ubijeno 20 kršćanaKršćani iz selaBartula svjedočili sukako žive u strahu istresu od stalnogbombardiranja

Bagdad, 7.4.2003. (IKA) - Uprošlotjednome američko-britanskom zračnom napadu nairačko kršćansko selo Bartulla,nedaleko Mosula, ubijeno je 20stanovnika, a 75 ih je ranjeno,objavila je britanskahumanitarna udruga "BarnabasFund". Američki vojni izvori

tvrde kako je cilj napada bilosjedište vladajuće strankeBaath. Humanitarna udrugaističe kako je prekinuttelefonski kontakt sa selom, jerje u napadu stradaotelekomunikacijski centar.Kršćani iz toga sela svjedočilisu kako žive u strahu i stresu od

stalnog bombardiranja. Mnogibagdadski kršćani zbogbombardiranja pobjegli su nasjever Iraka u svoja rodna sela,koja su također sada izloženastalnom bombardiranju, ističukršćanski humanitarni djelatniciiz Velike Britanije.

Njemačka: Sve se više razmišlja o BoguBerlin, 7.4.2003. (IKA) –Pitanja o Bogu sve se češćepostavljaju u javnostinekadašnje Istočne Njemačke,ocijenili su berlinski kardinalGeorg Sterzinsky i evangeličkibiskup Wolfgang Huber za

agenciju KNA. Premda se oBogu ne govori uvijekpozitivno, ipak stav premaBogu više nije negativan kaošto je to bio prije 20 godina.Prema biskupu Huberu, naistoku Njemačke postoji

misionarsko stanje, jer višeljudi razmišlja i raspituje se oBogu nego li što ih pripadanekoj Crkvi. Na zapaduNjemačke stanje je obratno,rekao je biskup novinarima.

30 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Kanada: Preminuo kardinal CarterKao nadbiskup vodioje 12 godinanadbiskupiju Toronto

Ottawa, 7.4.2003. (IKA) -Kardinal Gerald Emmet Carter,umirovljeni nadbiskup Toronta,umro je nakon duge bolesti u91. godini života. Kaonadbiskup vodio je 12 godinanajveću biskupiju engleskogagovornog područja u Kanadi, ag. 1981. preživio je moždani

udar i od tada ima stalnezdravstvene poteškoće.Kardinal Carter g. 1961.zaređen je za biskupa, bio jepoznat kao stručnjak napodručju pedagogije, asudjelovao je na Drugomevatikanskom koncilu. Napodručju svoje nadbiskupije

posebno se zalagao za pravažena i laika u Crkvi. Preminulikardinal imao je sedmero braćei sestara, od kojih je jedantakođer bio biskup, a preminuoje protekle godine, dok su dvijesestre redovnice.

Papa izrazio sućut u povodu smrti kardinala CarteraVatikan, 7.4.2003. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. uputio je 7.travnja brzojav sućuti u povodusmrti kardinala GeraldaEmmetta Cartera, umirovljenognadbiskupa Toronta u Kanadi.U brzojavu sućuti torontskomnadbiskupu AlojzijuAmbrožiću Papa izražavaduboko žaljenje zbog smrtikardinala Cartera te izražava

sućut nadbiskupu Ambrožiću ivjernicima Torontskenadbiskupije. "Sa zahvalnimpriznanjem za dugogodišnjenesebično služenje kardinalaCartera kao nadbiskupa Crkveu Torontu i kao članaKardinalskog zbora, upućujemžarke molitve da milosrdniOtac udijeli vječni pokoj njemui svaku duhovnu utjehu onima

koji su ožalošćeni njegovimodlaskom. Svećenicima ivjernicima laicima Torontskenadbiskupije od srcapodjeljujem svoj apostolskiblagoslov kao zalog snage imira u našega UskrslogSpasitelja Isusa Krista", kaže seu Papinu brzojavu.

Sabbah: Rat nikada ne smije zamijeniti dijalogJeruzalemski patrijarhpodsjetio na zid kojiizraleska Vlada gradiizmeđu Židova iPalestinaca - Osudasvake zloporabereligije u ratne svrhe

Jeruzalem, 7.4.2003. (IKA) -Kad svjetskome miru prijetiterorizam i "preventivni ratovi"treba uvijek iznova isticati dase nikako ratom, nego samo"dijalogom i suradnjom" moguriješiti napetosti međunarodima i državama. Ustvrdioje to latinski jeruzalemskipatrijarh Michel Sabbah, koji jei predsjednik Međunarodnekatoličke mirotvorne udruge"Pax Christi International", upriopćenju u povodu 40.obljetnice enciklike "Mir nazemlji". Patrijarh je upozorio daje teško zaustaviti rat kadjednom započne, a ratni sukobiostavljaju generacijama gorčinui mržnju. Mir u svijetu ne možese postići "snagom i silom",

nego suradnjom naroda idržava, a međunarodni autoritetne smije biti neka "super-država", nego se on moraoblikovati na načelimasupsidijarnosti. "Bez moralnogareda nastaju ideološki sistemikao što su komunizam ilinekontrolirani kapitalizam",upozorio je patrijarh,podsjetivši kako se danas uSvetoj zemlji gradi "Berlinskizid". Izraelska Vlada odlučila jeizgraditi zid visok 8 metara idugačak 350 kilometara izmeđuIzraela i Cisjordanije, navodećikako želi spriječitisamoubilačke akcije. Taj je zid,prema patrijarhovu mišljenju,"zid podjele" koji ima fizički ipsihički učinak na stanovništvo.

Palestinci će se iza toga zidaosjećati kao da su u zatvoru, štoće kod njih pobuditi još većumržnju prema Izraelu, tepotaknuti daljnju "spiralunasilja". Unatoč tome što živekao građani drugoga reda, kodmnogih Palestinaca još jeuvijek jaka nada u budućnost,istaknuo je rimokatoličkipoglavar Jeruzalema, potičućidijalog između Izraelaca iPalestinaca, ali i svih zaraćenihstrana u svijetu. PatrijarhSabbah osudio je svakokorištenje religija u ratne svrhe,ističući kako religije uvijekmoraju biti u službi kulturepravde i mira, te imati hrabrostisrušiti zidove podjela izmeđukršćana, muslimana i židova.

Rat u Iraku ugrožava kršćane na Bliskom istokuDamask, 8.4.2003. (IKA) - Ratprotiv Iraka potaknut će noviegzodus kršćana s Bliskogistoka, upozorila jehumanitarna udruga Njemačkebiskupske konferencije"Miseroer". Predsjednik

Udruge Martin Broecklemann-Simon rekao je u razgovoru zanjemačku katoličku agencijuKNA, kako je rat protiv Irakauzrokovao nesigurnost kršćanau cijeloj regiji. Više od pettisuća kršćana prosvjedovalo je

u Damasku protiv napada naIrak, jer strahuju da će tajamerički napad ugrozitistoljetno dobre odnose kršćanai muslimana u Siriji, rekao jevoditelj katoličke humanitarneudruge.

Američke redovnice "krive zbog ugrožavanjasigurnosti SAD-a"

Redovnice sudjelovaleu protuatomskimprosvjedima i prijetiim do 20 godinazatvora

Denver, 8.4.2003. (IKA) - Triameričke redovnice proglašenesu na sudu u Denveru krivimazbog "sabotaže vojnihpostrojenja i ugrožavanjanacionalne sigurnosti".Dominikankama Carol Gilbert

(55), Ardeth Platte (66) i JackieHudson (68) prijeti do 20godina zatvora, objavila jenjemačka katolička agencija.Redovnice su u listopaduprotekle godine ušle, zajedno sostalim prosvjednicima, u

vojnu bazu u blizini gradaGreelya i pokušale "razoružati"300 kilotona tešku atomskuraketu tipa Minuteman-III.Zbog toga pothvata tisak jeredovnice nazvao "raketnimčasnama".

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Priopćenje sa zasjedanja HBKHrvatski biskupipoduprli Papineinicijative za mir uIraku i svijetu terazgovarali onajavljenom posjetuSvetoga Oca, trajnomđakonatu i teolozima-laicima, desetojobljetnici HBK,položaju Crkve uHrvatskoj, odnosuCrkve i Europskeunije i ostalimaktualnim temama

Mons. Josip Bozanić,nadbiskup zagrebački ipredsjednik Hrvatske biskupskekonferencije predsjedao jeXXVI. plenarnom zasjedanjuHBK koje je održano uprostorijama Nadbiskupskogdvora u Zagrebu, Kaptol 31, od31. ožujka do 3. travnja 2003.godine. Aktivnim članovimaHBK na ovom su se zasjedanjupridružili mons. Giulio Einaudi,apostolski nuncij u RH i mons.Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski u miru. Zasjedanju su prisustvovali idelegati više europskihbiskupskih konferencija tegosti: mons. Franjo Komarica,biskup banjolučki i predsjednikBK Bosne i Hercegovine;mons. František Tondra, spiškibiskup i predsjednik SlovačkeBK; mons. Dominik Duka,biskup u Hradec Kralove idelegat Češke BK; mons. EgonKapellari, biskup u Graz-Seckau i delegat Austrijske BK;mons. Franc Kramberger,mariborski biskup i delegatSlovenske BK; mons. EugenioRavignani, tršćanski biskup idelegat Talijanske BK; mons.Andrzej Wojciech Suski,torunski biskup i delegatPoljske BK; mons. Ilija Janjić,biskup kotorski te mons. IvanPenzeš, biskup subotički. Otvarajući zasjedanjepredsjednik HBK mons.Bozanić istaknuo je da je i tozasjedanje jačanje zajedništva usnazi Božjoj a na službu Crkvei hrvatskog naroda. Podsjetio jeda se navršava deseta obljetnicaod uspostave HBK te posebnopozdravio i zahvalioapostolskom nunciju u RHnadbiskupu Einaudiju. On je,kao prvi nuncij Svete Stolice uRH, s osobitom pažnjom pratiorad HBK, neizostavnosudjelovao na njenimzasjedanjima te predstavljaoSvetoga Oca prenoseći muodanost i vjernost hrvatskihbiskupa i hrvatskog naroda.Mons. Bozanić se osvrnuo i nadramatične događaje naBliskom istoku, osobito uIraku, te izrazio jednodušnupodršku svih prisutnihnastojanjima i zauzimanjuSvetog Oca Ivana Pavla II. zamir potičući sve vjernike namolitvu za mir koji je tolikopotreban svijetu i čovjeku.Istaknuo je da rat nikako nemože biti sredstvo rješavanja

sukoba među državama jeruzrokuje, kao što se to vidi sadau Iraku, tragediju i mnogoljudskih žrtava. Svim prisutnim gostima mons.Bozanić je uputio posebanpozdrav i zahvalu jer njihovaprisutnost očituje i jačakatoličko zajedništvo BK-akoje oni predstavljaju s HBK.Ujedno je napomenuo da će se14. svibnja o.g. održati uBudimpešti susret delegacijeHBK s delegacijom Mađarskebiskupske konferencije.Na kraju uvodnog pozdravamons. Bozanić se obratiopredstavnicima medijaizražavajući želju da služeistini. Svi prisutni delegati i gostiizrazili su zahvalnost za pozivna to plenarno zasjedanje HBKte istaknuli povezanostbiskupskih konferencija kojapomaže u produbljivanjusvijesti eklezijalnog zajedništvai međusobnog razumijevanja zaprobleme i poteškoće s kojimase susreće Katolička crkva uovom dijelu Europe. Osobituradost izrazili su delegatiAustrijske, Poljske i SlovačkeBK koji su po prvi putsudjelovali u radu plenumaHBK. Na plenumu je podnesenoizviješće o tijeku priprema zatreći pastirski pohod SvetogaOca Hrvatskoj. Biskupi će, kadSveta Stolica službeno najavipohod Svetog Oca, objavitiposebno prigodno pastirskopismo.Biskupi podržavaju inicijativuda se u duhu Papine poruke dasvaki narod slijedi svojesvjedoke-mučenike vjere, kojuje Papa jasno uputio i našemnarodu, na spomen trećegaPapina pohoda Hrvatskojpodigne crkva hrvatskihmučenika, na čast svimaznanima i neznanimpojedincima i skupinama kojisu, pogotovo u vrijeme velikihstradanja, uložili svoje životeza mirniji i sigurniji životdrugih.Na poziv predsjednika HBK,mons. Bozanića gost zasjedanjabio je dr. Michael Weninger,savjetnik predsjednikaEuropske komisije prof.Romana Prodija. Dr. Weningerje biskupima izložio ustroj idjelovanja europskih institucijas posebnim osvrtom na mjesto i

ulogu Crkava i religija unastanku, sadašnjem stanju ibudućem razvoju Europe.Nakon predavanja razvila sezauzeta i konstruktivnadiskusija s posebnimnaglaskom na položaj Hrvatskei njezinu perspektivu u odnosuna Europsku uniju. Jedna od nosivih tema ovogaplenuma bila je uloga i mjestodiplomiranih teologa-laika unašoj Crkvi. Nakon uvodnogizlaganja profesora pastorala ikatehetike, prof. JosipaBalobana, prof. Pere Aračića iprof. Ivice Pažina, koje je dalosliku sadašnjeg stanja o situacijidiplomiranih teologa-laika uCrkvi u Hrvatskoj, biskupi suraspravljali o mogućimputovima angažmanadiplomiranih teologa-laika uživotu i djelovanju Crkve.Istaknuto je prije svega da je,osim intelektualne izobrazbe,nužno voditi računa o njihovojduhovnoj formaciji ieklezijalnom profiliranju zaodređene crkvene službe kojebi oni mogli preuzimati. Da bise sve to moglo ostvariti nužnoje mijenjati mentalitet u kojemće do izražaja doći spremnostna suradnju svih u Crkvi, kakoklerika tako i laika, a naposebni način odgovornost isupsidijarno poštivanjenadležnosti. Na zasjedanju se raspravljalo io provođenju Ugovorapotpisanih između SveteStolice i RH kao i oprovedbenim aktima. Istaknutoje da se na području vjeronaukau školi stvari ostvaruju vrlodobro uz neznatne poteškoćekoje se brzo rješavaju.Konstatirano je, međutim, da nanekim područjima toprovođenje nailazi na ne malepoteškoće. To se posebnoodnosi na evidenciju pravnihosoba Katoličke crkve idefiniranje njihovog statusa upravnom sustavu RepublikeHrvatske. Primijećeno je da je iproces povratka oduzeteimovine Katoličkoj crkvi stao ida se sporo ili gotovo nikako neostvaruje. Spomenuto je ipitanje oduzetih crkvenihknjiga koje se nalaze uHrvatskom državnom arhivu ilidrugim državnim ustanovama akoje još uvijek nije sustavnoriješeno. Nije proveden nitiSporazum s HRT-om a i uprovedbi Ugovora o

32 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

gospodarskim pitanjima imaotvorenih stavaka.Biskupi su informirani odaljnjim pripremama zaSrednjoeuropski katolički dan.Odredili su da će se u nedjelju15. lipnja o.g. u svim(nad)biskupijama u Hrvatskojčitati zajedničko pastirskopismo za početak pripremnegodine koja će završiti velikimhodočašćem narodâ uMariazell, austrijskonacionalno marijansko svetište.To će biti prvi put u povijestida biskupi srednjoeuropskihzemalja upućuju zajedničkopastirsko pismo vjernicima.Biskupi su također usvojilihrvatski prijevod zajedničkehodočasničke pjesme koja će sepjevati na završnom slavlju. Zamjesto održavanja simpozija oobitelji kojega HBK pripremazajedno s Austrijskom iČeškom BK u travnju idućegodine, biskupi su izabraliZagreb. Najavljena je i sjednicaGlavnog odboraSrednjoeuropskog katoličkogdana koja će se 28. i 29. travnjao.g. održati u Zagrebu a nakojoj će sudjelovati svipredsjednici biskupskihkonferencija Srednje Europezajedno s generalnim tajnicima. Bilo je riječi o vjeronaučnimudžbenicima koji će ovegodine, za početak noveškolske godine, biti pripravljeniza prvi, drugi, treći, peti, šesti isedmi razred osnovne škole teza prvi razred srednje škole. Toće sigurno biti veliki doprinoskvalitetnijem održavanjuvjeronauka u školi jer će i djecii vjeroučiteljima olakšatiprijenos, odnosno usvajanjesadržaja sukladno Planu iprogramu katoličkogvjeronauka u osnovnoj isrednjoj školi. Razgovaralo se o godišnjojkomemoraciji žrtava palih u II.svjetskom ratu u Bleiburgu. Zacrkveni dio svečanosti do sadaje bio odgovoran dušobrižnik uHrvatskoj katoličkoj misiji uKlagenfurtu, dok odsada toprelazi u kompetenciju Vijećaza hrvatsku inozemnu pastvu.Tako će svetu misu na

ovogodišnjoj komemoraciji uBleiburgu predvoditi mons.Želimir Puljić, biskupdubrovački i predsjednik VijećaHBK i BKBiH za hrvatskuinozemnu pastvu.Biskupi su razgovarali oekumenskoj situaciji kod nas, ostanju kršćanskih Crkava injihovim međusobnimodnosima. Preporučeno je da seEkumenska povelja nastoji štoviše približiti crkveniminstitucijama i vjernicima kakobi ekumensko gibanje, kako točesto naglašava Sveti Otac, štojače zaživjelo u srcimaKristovih vjernika. Za Nacionalni susret mladih2004. godine Biskupi suusvojili geslo koje glasi:"Zaveslaj na pučinu". Susret ćese održati u Šibeniku 24. i 25.travnja 2004. godine.Biskupska komisija HBK zapomoć ratom stradalogstanovništva izvijestila jebiskupe o naporima koji sepoduzimaju kako bi se ublažiloteško stanje onih obitelji uHrvatskoj koje još uvijeknemaju riješeno stambenopitanje a prijeti im iseljenje izprivremenih prebivališta.Zajedno s nadležnim državniminstitucijama poduzima se sve,osobito preko HrvatskogCaritasa i biskupijskih Caritasa,da se tim ljudima pomogne i daih se zbrine. Odobren jedokument o trajnom đakonatuTemeljni propisi za formacijutrajnih đakona, koji ćeomogućiti temeljitu pripremu iformaciju kandidata za tu važnui odgovornu službu u Crkvi.Biskupi su odobrili StatutHrvatskog instituta zaliturgijski pastoral. Nakontemeljite rasprave biskupi suodobrili Pravilnik TajništvaHrvatske biskupskekonferencije i njezinih tijela(komisija, vijeća i odbora).Podnesen je izvještaj opripremama za realizacijuprojekta buduće zgrade HBKkoja je nužna za njenoefikasnije djelovanje. Biskupisu upoznati s odredbama Općeuredbe Rimskog misala kojadaje temeljite upute i smjerniceza pravilno slavljenje liturgije.

Biskupi su odlučili da će zapredstavnika HBK uProgramskom vijeću HRT-a, zašto je ovih dana raspisan javninatječaj, kandidirati vlč.Nedjeljka Pintarića, svećenikaZagrebačke nadbiskupije idirektora Glasa Koncila.Podneseno je izviješće oorganiziranju dušobrižništva ukaznionicama, zatvorima iodgojnim zavodima, koje seostvaruje na temeljuSporazuma između Vlade RH iHBK potpisanog u rujnu 2002.godine. Također je najavljenoda se priprema sličan dokumentza dušobrižništvo u bolnicama. Ove će godine biskupi svimvjernicima uputiti posebanpoziv povodom blagdana Sv.Petra i Pavla kojim se potičuvjernici na što velikodušniji darza Petrov novčić. To jemilostinja koja se na spomenutiblagdan skuplja u svimcrkvama svijeta i šalje u Rim zatroškove Svete Stolice. Biskupisu odobrili nakane Apostolatamolitve za 2004. godinu.Najavljena je i završna proslava150. obljetnice Zagrebačkemetropolije koja će se održati uZagrebu 31. svibnja 2003.godine svečanim misnimslavljem ispred zagrebačkekatedrale i procesijom sačudotvornim likom MajkeBožje od Kamenitih vrata sKaptola na Gornji grad. S ovoga plenarnog zasjedanjaHBK upućena je čestitka mons.Josipu Pavlišiću, nadbiskupuriječkom u miru, povodom 65.obljetnice njegova svećeničkogređenja.Drugog dana zasjedanja, uutorak 1. travnja u 18.00 sati,slavljena je koncelebriranasveta misa u zagrebačkojkatedrali koju je predvodiomons. Bozanić, predsjednikHBK, a homiliju držao mons.Ivan Devčić, nadbiskup riječki.XXVI. plenarno zasjedanje jezavršilo u četvrtak, 3. travnja, u18.30 sati. U Zagrebu, 5. travnja 2003. Tiskovni ured HBK

Neka utihne oružje i zavlada mirPapine riječi uzmolitvu Anđelovapozdravljenja unedjelju 6. travnja2003.

1. Prije gotovo četrdesetgodina, 11. travnja 1963.,blaženi Ivan XXIII. objavio jeencikliku "Pacem in terris" ukojoj je naznačio glavnesmjernice učinkovitog

promicanja mira u svijetu. Tase enciklika i dan-danasodlikuje izvanrednomaktualnošću. Izgradnja mira je"trajna obveza". Stvarnost ovihdana pokazuje to na dramatičan

način.U mislima mi je, nadasve, Irak ioni koji su zahvaćeni ratomkoji ondje bjesni. Mislimosobito na nenaoružano civilnopučanstvo koje je u više

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

gradova izloženo teškoj kušnji.Neka po Božjoj volji taj sukobuskoro završi kako bi se stvorioprostor za novo dobaopraštanja, ljubavi i mira. 2. Da bi se postigao taj cilj,potrebno je ponovno krenuti odduha koji je nadahnjivao mogčasnog prethodnika: duha vjere,prije svega, i ujedno realističnei dalekovidne mudrosti. Uspomenutoj enciklici on jemeđu brojne "znakovevremena" ubrojio i sve većeširenje "uvjerenja da seprepirke, ako među narodimaslučajno izniknu, imajurješavati ne oružjem, negonagodbama i sporazumima"

(III. dio: AAS 55 [1963.], 291).Nažalost, taj pozitivnicivilizacijski cilj još nijepostignut.Želim povjeriti obvezu miraprije svega mladima. S njimaću se susresti iduće nedjelje, naDan koji je njima posvećen.Nužno je odgojiti novenaraštaje za mir, koji mora sveviše postajati način življenja,utemeljen – kao što uči papaIvan – na "četiri stožera": istini,pravdi, ljubavi i slobodi.Svjetski dani mladežipredstavljaju u tom pogledudivni hod odgoja za bratstvo,radionicu mira i nade zabudućnost čovječanstva.

3. U pripravi za Svjetski danmladeži – kako je to sada većtradicija – susrest ću se smladima Rima i biskupijâLazija na posebnom susretumolitve i slavlja, koji će seodržati u popodnevnim satimau idući četvrtak 10. travnja naTrgu Sv. Petra. U svjetlu teme"Evo ti majke" povjerit ćuprisutnu mladež Svetoj Djevicii svakome ću dati jednukrunicu, da im pomaže umolitvi. S velikim sepouzdanjem nastavljamoobraćati Gospi, moleći za mir uIraku i svim ostalim dijelovimasvijeta.

Jedincati Bog čini i govori, ljubi i spašavaPapina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 9. travnja2003.

Kateheza br. 71 – SlaviteGospodina koji čini čudesaUvodno biblijsko čitanje: Ps134,1-12 "Hvalite ime Jahvino, / hvalite,sluge Jahvine / koji u DomuJahvinu stojite / u predvorjimaDoma Boga našega! / HvaliteJahvu jer dobar je Jahve, /pjevajte imenu njegovu jer jeljupko! / Jer Jahve sebi odabraJakova, / Izraela za dragusvojinu. / Znadem da je velikJahve, / da je nad bozima svimgospodar. / Što god se Jahvisvidi, / to čini na nebu i nazemlji, / na moru i ubezdanima. /Oblake diže s krajazemlje; / stvara kiši munje, /vjetar izvodi iz skrovištanjegovih. / On Egiptu pobiprvorođence, / ljude i stokupodjednako. / On učiniznamenja i čudesa usred tebe,Egipte, / protiv Faraona i svihslugu njegovih. / On pobinarode mnoge / i pogubikraljeve moćne: / Sihona, kraljaamorejskog, i Oga, kraljabašanskog, / i sva kraljevstvakanaanska. / I dade njihovuzemlju u baštinu, / u baštinuIzraelu, narodu svom". 1. Časoslov, čiji slijed pratimou našim katehezama, predlaženam prvi dio psalma 134., kojije sada odjekivao u pjesmizbornih pjevača. Taj tekstotkriva zbijeni niz aluzija idrugih biblijskih ulomaka, aozračje koje ga obavija čini sekao da je uskrsno. Nije uzaludžidovska tradicija ujedinila našpsalam s idućim 135.,promatrajući ih zajedno kao"veliki Hallel", to jest svečanu iradosnu hvalu koja se uzdižeGospodinu u prigodi Pashe.

Taj psalam, doista, snažnoističe Izlazak, spominjanjemegipatskih "rana" ipodsjećanjem na ulazak uobećanu zemlju. Ali slijedimosada susljedne etape, kojepsalam 134 otkriva u svojihprvih 12 redaka: razmišljanje jeto koje želimo pretvoriti umolitvu. 2. Na početku nailazimo nakarakteristični poziv na hvalu,tipičnu sastojnicu himanaupućenih Gospodinu u Psaltiru.Poziv na pjevanje hvale Jahvi(aleluja) upućen je "slugamaJahvinim" (usp. r. 1), koji su uhebrejskom izvorniku prikazanikako "stoje" u svetom prostoruhrama (usp. r. 2), naime uobrednom stavu molitve (usp.Ps 133,1-2).U molitvu su u prvom reduuključeni poslužitelji obreda,svećenici i leviti, koji žive irade "u predvorjima DomaBoga našega" (usp. Ps 134,2).Ipak tim se "slugama Jahvinim"prema zamišljaju psalmistepridružuju svi vjernici. Naime,odmah potom spominje seizabranje cijelog Izraela dabude saveznik i svjedokGospodinove ljubavi: "JerJahve sebi odabra Jakova,Izraela za dragu svojinu" (r. 4).U tom pogledu veličaju se dvijetemeljne Božje osobine: on je"dobar", on je "ljubak" (usp. r.3). Veza koja postoji izmeđunas i Gospodina označena jeljubavlju, prisnošću, radosnimprianjanjem. 3. Nakon poziva na hvalu,psalmist nastavlja svečanomispoviješću vjere, kojazapočinje tipičnim izrazom"znadem", to jest prepoznajem,

vjerujem (usp. r. 5). Dva sučlanka vjere koje proglašavasolist u ime cijelog narodasabranog u bogoslužnom zboru.Prije svega veliča se Božjedjelo u čitavom svemiru: On jeu punom smislu riječi Gospodinsvemira: "Što god se Jahvisvidi, to čini na nebu i nazemlji" (r. 6). Vlada čakmorima i bezdanima koji susimbol kaosa, negativnih sila,granice i ništavila. Gospodin jei onaj koji je načinio oblake,munje, kiše i vjetrove, izvlačećiih iz svojih "skrovišta" (usp. r.7). Drevni čovjek Bliskogistoka zamišljao je, naime, dase klimatski čimbenici čuvaju uposebnim spremištima, naliknebeskim škrinjama u koje Bogzahvaća da bi ih potom rasuopo zemlji. 4. Druga sastavnica ispovijestivjere odnosi se na povijestspasenja. Boga stvoritelja sadase prepoznaje kao Gospodinaotkupitelja, podsjećajući natemeljne događaje oslobođenjaIzraela iz egipatskog ropstva.Psalmist navodi prije svega"ranu" prvorođenaca (usp. Izl12,29-30), koja sažima sve"znakove i čudesa" koja jeučinio Bog osloboditelj tijekomepopeje Izlaska (usp. Ps 13,8-9). Odmah se zatim u sjećanjunižu velike pobjede koje suomogućile Izraelu da prevladapoteškoće i prepreke na koje jenaišao na svome putu (usp. rr.10-11). Na kraju, na obzoru sepomalja obećana zemlja, kojuje Izrael primio "u baštinu" odGospodina (usp. r. 12). Ipak,svi ti znaci saveza koji će seopširnije ispovjediti u idućempsalmu, 135., potvrđujutemeljnu istinu, proglašenu u

34 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

prvoj zapovijedi Dekaloga. Bogje jedan i on je osoba koja čini igovori, ljubi i spašava: "Velikje Jahve, gospodar nad svimbozima" (r. 5; usp. Izl 20,2-3;Ps 94,3). 5. Tragom te ispovijesti vjere imi uzdižemo našu hvalu Bogu.Papa sveti Klement I. u svojojposlanici Korinćanima upućujenam ovaj poziv: "PromatrajmoOca i Stvoritelja cijelogasvemira. Prionimo uz dobra iblagodati, veličanstvena iuzvišena. Razmatrajmo ga

mišlju i promatrajmo očimaduše veliku njegovu volju!Promatrajmo kako je samopravičan prema svakome svomstvorenju. Nebesa koja se krećupo njegovoj zapovijedi složnomu se pokoravaju. Dan i noć seizmjenjuju redom koji je onutvrdio i ne ometaju semeđusobno. Sunce i mjesec izborovi zvijezda kruže podnjegovim vodstvom neodstupajući od putanje koju jeon odredio. Zemlja, plodna ponjegovoj volji, rađa u izobiljuhranom za ljude, za zvijeri i za

sve životinje koje na njoj žive,bez protivljenja i ne mijenjajućiništa od njegovih zapovijedi"(19,2-20,4: I Padri Apostolici,Rim 1984., str 62-63). KlementI. zaključuje opažajući:"Stvoritelj i Gospodin svegasvijeta uredio je da sve to budeu miru i slozi, dobrohotanprema svemu, a osobito premanama koji se utječemo njegovumilosrđu po Gospodinu našemIsusu Kristu. Njemu slava i častu vijeke vjekova. Amen"(20,11-12: isto, str. 63).

Prema zauzetosti u suzbijanju svakoga rasizma,ksenofobije i pretjeranog nacionalizma

U svojoj poruci zaovogodišnji Svjetskidan iseljenika iizbjeglica papa IvanPavao II. poziva naozbiljno razmišljanjeo obvezama svihkatolika premamilijunima braće isestara koji su iz bilokojeg razloga dalekood kuće i vlastiteobitelji

1. Selilaštvo je postalo vrloraširena pojava u suvremenomdruštvu i zahvaća sve narode,bilo kao zemlje polaska,prolaska ili odredišta. Onopogađa milijune ljudi ipredstavlja izazov kojeg Crkvahodočasnica, u službi cijelojljudskoj obitelji, mora prihvatitii s njim se suočiti uevanđeoskom duhu sveopćeljubavi. I ove godine Svjetskidan iseljenika i izbjeglica morabiti prigoda u kojoj će seposebno moliti za potrebe onihkoji su, iz bilo kojeg razloga,daleko od kuće i vlastiteobitelji. Nadalje, to bi trebaobiti dan ozbiljnog razmišljanjao obvezama svih katolikaprema toj braći i sestrama.Među osobama koje su uposebno teškom položajunalaze se stranci: selioci bezdokumenata, izbjeglice, onikoji traže azil, osobe koje suizbjegle zbog trajnih nasilnihsukoba u mnogim dijelovimasvijeta i žrtve – najvećimdijelom su to žene i djeca –užasnog zločina trgovineljudima. I u nedavnoj smoprošlosti bili svjedoci tragičnihslučajeva prisilnih preseljenjaljudi iz etničkih inacionalističkih razloga, kojasu unijela neopisivu bijedu uživot pogođenih skupina. Ukorijenu su tog stanja namjere ičini označene grijehom kojiproturječe evanđelju i kojipredstavljaju poziv za kršćane,posvuda gdje žive, da zlopobijede dobrom. 2. Pripadnost katoličkojzajednici ne određujenacionalnost ili društveno ilietničko porijeklo već u bitivjera u Isusa Krista i krštenje uime Presvetog Trojstva. Ipak"kozmopolitsko" ustrojstvo

naroda Božjeg danas jepraktički vidljivo u svakojmjesnoj Crkvi, budući da jeselilaštvo preobrazilo takođermale i ranije izolirane zajedniceu pluralističke i interkulturalnestvarnosti. Mjesta u kojima jedonedavno bila rijetkost vidjetistranca sada su se pretvorila udom za osobe podrijetlom izrazličitih dijelova svijeta. Svese češće, primjerice, unedjeljnoj euharistiji Radosnavijest naviješta na jezicima kojese prije nije čulo, dajući takonovi izražaj uskliku drevnogapsalma: "Hvalite Jahvu, svipuci, slavite ga, svi narodi!" (Ps116,1). Te zajednice zato imajunove mogućnosti življenjaiskustva katolištva, značajkeCrkve koja izražava njezinubitnu otvorenost svemu onomešto je djelo Duha u svakomenarodu.Crkva je svjesna da biograničavanje pripadnostimjesnoj zajednici na temeljuetničke pripadnosti ili nekedruge izvanjske značajkeznačilo osiromašenje za sve iproturječilo temeljnom pravukrštenika na bogoslužje isudjelovanje u životu zajednice.Osim toga, ako pridošlice neosjete da su prihvaćeni kadadolaze u određenu župnuzajednicu zbog toga što negovore mjesni jezik ili se nedrže mjesnih običaja, oni lakopostaju "izgubljene ovce".Gubitak tih "malenih" poradičak i prikrivene diskriminacijemora biti razlog velikezabrinutosti pastira kao ivjernika. 3. To nas promišljanje vraćatemi koju sam često spominjaou mojim porukama za Svjetskidan selilaca i izbjeglica, naimekršćanskoj dužnosti da prihvati

svakog onog koji u potrebipokuca na naša vrata. Taotvorenost izgrađuje živekršćanske zajednice, koje Duhobogaćuje darovima kojedonose novi učenici iz ostalihkultura. Taj temeljni izrazevanđeoske ljubavi ujednonadahnjuje nebrojene programesolidarnosti u prilog selilaca iizbjeglica u svim dijelovimasvijeta. Da bi se shvatilo širinute crkvene baštine konkretnogsluženja seliocima iizbjeglicama dovoljno jepodsjetiti na tekovine inaslijeđe osoba poput sveteFrancesce Saverio Cabrini ilibiskupa Giovannija BattisteScalabrinija ili današnjegaširokog djelovanja katoličkehumanitarne udruge "Caritas" iMeđunarodnog katoličkogpovjerenstva za selilaštvo.No, solidarnost često nije takospontana. Ona zahtijeva odgoj iotklanjanje stavovazatvorenosti, koji su u mnogimdanašnjim društvima postalisuptilniji i rašireniji. Da bi sesuočila s tom pojavom, Crkvaima velike odgojne iformacijske resurse na svakojrazini. Obraćam se stogaroditeljima i učiteljima, kako bise borili protiv rasizma iksenofobije ucjepljujućipozitivne stavove utemeljenena katoličkom društvenomnauku. 4. Sve dublje ukorijenjeni uKristu, kršćani moraju nastojatipobijediti svako stremljenje kazatvaranju u same sebe i naučitiraspoznati Božje djelo uosobama ostalih kultura. Alisamo istinska evanđeoskaljubav moći će biti dovoljnosnažna da pomognezajednicama da prijeđu s pukesnošljivosti prema drugima na

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

istinsko poštivanje njihovihrazličitosti. Samo nas Kristovaotkupiteljska milost možeučiniti pobjednicima usvakodnevnom izazovuprijelaza iz sebičnosti ualtruizam, iz straha u otvaranje,iz odbacivanja u solidarnost.Dok pozivam katolike da seistaknu u duhu solidarnostiprema pridošlicama koji sumeđu njima, pozivam takođerselioce da prepoznaju dužnostpoštivanja zemalja koje ihprimaju kao i zakonâ, uljudbi itradicijâ ljudi koji su imiskazali gostoprimstvo. Samotako će prevladati društvenisklad.Put ka istinskom prihvaćanjuselilaca u njihovoj kulturalnojrazličitosti je težak, katkadpravi križni put. To ipak nesmije nikoga obeshrabriti daslijedi Božju volju. On želi sveprivući k sebi u Kristu, posvojoj Crkvi, sakramentu

jedinstva čitavoga ljudskogroda (usp. Lumen gentium, 1).Ponekad taj hod treba proročkuriječ koja kazuje što jepogrešno i potiče što je pravo.Kada dođe do napetosti,vjerodostojnost Crkve u njezinunauku o temeljnom poštivanjukoje se duguje svakoj osobipočiva na moralnoj hrabrostipastira i vjernika da "sve uložeu ljubav" (usp. Novo millennioineunte, 49). 5. Nadalje, sasvim je očito damiješane kulturalne zajednicepružaju jedinstvene mogućnostiza produbljivanje dara jedinstvasa ostalim kršćanskim Crkvamai crkvenim zajednicama.Mnoge su od njih radile uvlastitim zajednicama i sKatoličkom crkvom naoblikovanju društva u kojem sekulture selilaca i njihovi osobitidarovi iskreno cijene i u kojimase svakom ispoljavanju

rasizma, ksenofobije ipretjeranog nacionalizmaproročki suprotstavlja.Neka Presveta Marija, našaMajka, koja je također iskusilaodbačenost upravo u trenutku ukojem je trebala donijeti nasvijet svoga Sina, pomogneCrkvi da bude znak i oruđejedinstva kulturâ i narodâ ujedinstvenoj obitelji! Neka onapomogne svima nama da usvom životu budemo svjedociutjelovljenja i stalne prisutnostiKrista, koji po nama želinastaviti, u povijesti i svijetu,svoje djelo oslobođenja odsvakog oblika diskriminacije,odbacivanja i marginaliziranja.Neka obilje Božje blagoslovaprati sve one koji prihvaćajustranca u Kristovo ime. Iz Vatikana, 24. listopada 2002. Ivan Pavao II.

36 9 . travnja 2003. broj 14/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Novi Adresar Zadarske nadbiskupijeIz tiska je izišao novi AdresarZadarske nadbiskupije za 2003.godinu. Adresar na 56 stranicasadrži popis središnjihustanova, župa i samostanaZadarske nadbiskupije, kao i

popis vjeroučitelja: svećenika,redovnica i laika s mandatomza 2002./2003. godinu, tetablicu dekanata, važnijekatoličke adrese na Internetu iabecedni popis imena. Adresar

2003. izdaje Nadbiskupskiordinarijat Zadar - Tiskovniured, a uredio ga je donNedjeljko Zubović, voditeljTiskovnog ureda Zadarskenadbiskupije. (ika-mjv)

Papino apostolsko pismo “Krunica Djevice Marije”Kršćanska sadašnjost izZagreba objavila je hrvatskiprijevod apostolskog pismapape Ivana Pavla II. “KrunicaDjevice Marije” (Rosariumvirginis Mariae), koje jepotpisao na početku dvadeset

pete godine svoga pontifikata,16. listopada protekle godine.Sveti Otac je tim apostolskimpismom otvorio Godinukrunice, koja će trajati dolistopada ove godine, te jepostojećim trima otajstvima

krunice: radosnim, žalosnim islavnim dodao i Otajstvasvjetla. Apostolsko pismopreveo je novinar Informativnekatoličke agencije iz ZagrebaSlavko Antunović. Cijenaknjižice je 27 kuna. (ika-kj)

Marica Stanković: “Dođi Duše radosti”"Kršćanskasadašnjost" objavilazapise MariceStanković iz II.svjetskog rata iporaća

“Dođi Duše radosti” naslov jenajnovije u nizu zbirkirazmatranja Marice Stanković,koje je objavila Kršćanskasadašnjost iz Zagreba. Glavninaobjavljenih razmatranja je izrazdoblja Drugoga svjetskograta, a neka su nastala desetakgodina poslije. U knjizi su takoobjavljena Maričinarazmatranja o tri blagdanacrkvene godine: Duhovima,Presvetom Trojstvu i Tijelovu.

Slijede korizmena razmatranjao Maslinskoj gori, stupusramote, svetom križu Isusovu,o njegovom ukopu i uskrsnomjutru. Ujedno su objavljenanjezina promišljanja o IsusovojMajci, sv. Josipu, MarijiMagdaleni i općinstvu svetih.Pisac pogovora fraBonaventura Duda ocijenio jeda nam ta razmatranja dajuosjetiti Maričinu zrelukršćansku dušu koja zaranja u

otajstvo muke Isusove,podržana hrabrošću i utjehomDuha Svetoga. Sva je onaozračena vjerom u općinstvosvetih, nadasve izručena ljubavii zaštiti Majke Isusove i sv.Josipa. U tom svjetlu, i usprkosratnih razaranja, promatra život– koji je doista lijep, ako sepromatra u svjetlu vječnogživota, pojasnio je fraBonaventura. (ika-ap/kj)

Senjsko-modruška ili Krbavska biskupija (1602-1919)Kršćanska sadašnjost izZagreba i Hrvatski državniarhiv objavili su kapitalno djelo“Senjsko-modruška iliKrbavska biskupija – Izvješćabiskupa Svetoj Stolici1602–1919”, koje je prirediogospićko-senjski biskup MileBogović. U uvodnom dijeluknjige biskup Bogović donosisažetu povijest Senjske iModruške biskupije, životopisenjezinih biskupa od

Markantuna de Deminisa(1602) do Josipa Marušića(1919) te prikaz tema izpovijesti biskupije - Kaptola,sjemeništa i teološkog učilišta,redovništva, župa i dekanata,glagoljice. Uvodni dio sadrži iiscrpni prikaz povijesnih izvorakoji se čuvaju u vatikanskim idrugim arhivima. Središnji dioknjige sadrži izvješća koja subiskupi podastrli crkvenimvlastima u Rimu, opisujući

tvarno i duhovno stanjebiskupije. Kako se navodi upredgovoru djela, Relationes adlimina apostolorum su izuzetnovrijedni izvor za crkvenu i općupovijest, jer se u njima iznosistvarno stanje biskupije, podacio redovništvu i broju vjernika,o materijalnom položaju inaobrazbi svećenika i vjernikate o životu ljudi u timkrajevima. (ika-kj)

Vrijeme je da mislimo na BogaRazgovor sdugogodišnjimpredsjednikomNjemačke BKkardinalom KarlomLehmannom

Pod naslovom "Vrijeme je damislimo na Boga" Kršćanskasadašnjost iz Zagreba objavilaje razgovor Juergena Hoerena snajvišim predstavnikomKatoličke crkve u Njemačkojkardinalom KarlomLehmannom, koji je već 16godina na čelu Njemačkebiskupske konferencije.U razgovoru s voditeljemodjela za aktualnu kulturu naradiju SWR u Baden Badenubiskup u Mainzu iznosi svojeviđenje budućnosti religije iCrkve, prosuđujućidruštvenopolitička i etičkapitanja kao i aktualna pitanja

unutar Crkve. PremaHoerenovim riječima, teologKarl Lehmann silno je prožetfilozofijom, a kao predsjednikNjemačke BK cilj mu jeposredovati u crkvenome, ali iu društveno-političkompodručju i to ne u smislu"nekog jeftinog kompromisa,nego mjereći dubinu stvari irazlike kako bi se pritom otkrilemoguće skrivenekonvergencije". Hoeren ističekardinala Lehmanna kaoprimjer kako bi se danas"moglo i trebalo" govoriti oKatoličkoj crkvi i njezinojporuci.

Karl Lehmann rođen je 1936. uSigmaringenu, zaređen zasvećenika 1963., za biskupa1983. i imenovan kardinalom2001. godine. Poznat je kaovrsni teolog i čest je gostpredavač na fakultetima diljemsvijeta, a prije svog biskupskogređenja predavao je naSveučilištima u Mainzu iFreiburgu. Osobito je predatekumenizmu i godinamazauzeto nastoji zajedno sEvangeličkom crkvom uNjemačkoj procjenjivatidruštveno-politička pitanja itime posvjestiti ulogu kršćana.(ika-ap/sd)