I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

Domovinske vijesti■ 4. Pepelnica umjetnika■ Korizmena akcija "Zadar s ljubavlju Vukovaru"■ Napadnut župnik u Komletincima■ Međimurska županija: 600.000 kuna za sakralne spomenike■ Križari uputili pismo potpore biskupima■ Zagreb: Fokolari predstavili Pokret jedinstva

Sanader i Šeks kod biskupaŠkvorčevića

Biskup je izrazio nadu da će rad Mješovitedržavne i crkvene komisije za provedbuUgovora između Svete Stolice i RepublikeHrvatske uskoro započeti s radom u duhuuvažavanja različitih poslanja. Sanader jeizrazio punu potporu nastojanjima okoprovedbe Ugovora ■ Osniva se župna knjižnica u Žrnovnici

■ Solinsko hodočašće u Dujmovoj godini■ Korizma u baštini Slavonije, Baranje i Srijema■ Rijeka: Prvo dekanatsko zborovanje župnih vijeća■ Biskup prosvjedovao zbog izrugivanja redovnica■ Nacionalni susret znanstvenih novaka i asistenata■ Nadbiskupijski križni put mladih u Hrvatskom zagorju■ Sjednica Komisije HBK za liturgiju■ Vjerska emisija na Varaždinskoj televiziji■ Zagreb: Molitveno trodnevlje "Vrednotama do nove Hrvatske"■ Polaznici dočasničke škole posjetili Vojni ordinarijat■ Povjerenstvo negativno o filmu "Nijemi krik"■ Započele korizmene socijalne tribine

Započeo peti međureligijski susretvisokih predstavnika vjerskih zajednicau Hrvatskoj

O aktualnoj problematici u pojedinim vjerskimzajednicama i u samom društvu u Zagreburazgovaraju predstavnici kršćanskih Crkava teislamske i židovske zajednice

Crkva u Hrvata■ Izjava Biskupskog ordinarijata Kotor o "slučaju Sbutega"

Biskup Komarica primio promatračeEuropske unije

"Na prostoru entiteta RS, voljom svjetskihmoćnika, definitivno nestaje povijesnonajstariji narod - hrvatski, a s njim i Katoličkacrkva koja je od svih vjerskih zajednica na tomprostoru s najdubljim korijenima"

Papa primio vjerodajnice novogveleposlanika BiH

Papa je posebno spomenuo neriješeno pitanjeizbjeglica i prognanika s banjolučkogapodručja, iz Bosanske posavine i drugihdijelova BiH "koji čekaju povratak na svojuzemlju u potpunoj sigurnosti kako bi tamoživjeli životom dostojnim čovjeka"

■ 10. obljetnica obrazovne i kulturne ustanove hrvatskih iseljenika u New Yorku■ Biskup Komarica pohodio Koparsku biskupiju

Inozemne vijesti■ Skup europskih teologa■ Solidarnost s Crkvom na Haitiju

Studije o seksualnom zlostavljanjudjece od strane crkvenih službenika

Crkva je unutar sebe ranjena i ugrožena jenjezina uvjerljivost - Djecu najčešćezlostavljaju članovi obitelji, obiteljski prijateljii učitelji

■ Kardinal Kasper o posjetu Rusiji

Prilog dokumenti■ Moliti za malene■ Htjeli bismo vidjeti Isusa

Prilog prikazi■ Nadbiskupijski križni put mladih■ Hrvatska - domovina koju se voli

2 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Molitveno-zabavni susret "Skinimo maske!"Svoj životni poziv i"skidanje maski"posvjedočili su đakonAnđelko Horvatić i s.Biserka Jagudic

Zagreb, 23.2.2004. (IKA) - Uorganizaciji Mladih za boljisvijet iz Centra za bolji svijet iZajednice Molitva i Riječ uprostorijama Centra u Zagrebuodržan je 23. veljačemolitveno-zabavni susret"Skinimo maske!". U uvodnomdijelu programa suradniceCentra za bolji svijet LjerkaJurkić i Irena Martinovićnazočne su uvele u meditativni

dio večeri, kazujući poticajnebiblijske tekstove. Svoj životnipoziv i "skidanje maski"posvjedočili su đakon AnđelkoHorvatić i školska sestrafranjevka splitske provincije s.Biserka Jagudic.U drugom dijelu programanastupile su zajednice iinicijative mladih sa svojimskečevima, koje je posebniocjenjivački sud nagradio.

"Komacić story" naslov jeskeča tima "H-epicentar"inicijative mladih Katolici nadjelu, koji su osvojili prvomjesto. Duhovno-kreativnaradionica "Nazaret" zajedniceMiR osvojila je drugo, a MladiCentra za bolji svijet trećemjesto. Posebne nagradeosvojilo je i dvoje mladih zaoriginalnost maski. Na susret seodazvalo 100-ak mladih.

Tribina o Tomi AkvinskomU sklopu redovitemjesečne tribineFilozofskog fakultetaDružbe Isusove uZagrebu predavanje"Toma Akvinski idokolica" održao jedr. Anto Gavrić

Zagreb, 23.2.2004. (IKA) - Usklopu redovite mjesečnetribine "Theatrum aeternum etphilosophi perennis"Filozofskog fakulteta DružbeIsusove u Zagrebu dr. AntoGavrić održao je 23. veljačepredavanje na temu "TomaAkvinski i dokolica". Napočetku je sve nazočnepozdravio redoviti voditeljtribine prof. Mladenko Spahijate je kao uvod u predavanjepročitao himan o TomiAkvinskom, velikom svecu,filozofu i teologu. Predavač dr.Gavrić, u oporuci pokojnogTome Vereša, koji je preveoprekrasne fragmente lijepimjezikom i filozofskomistančanošću, dobio je zadatakdovršiti prijevod TomeAkvinskog, pa otuda i tema.Predavač je kratko opisao životTome Akvinskog, koji se rodiou Italiji blizu Napulja 1225., aumro 1274. na putu na općisabor u Lyonu. Na hrvatski suTomina djela prevedena već1317. godine, iz koje datira"omišaljski misal" koji donosiprijevod Tomina hvalospjeva.Prikazana je slika iz španjolskekapelice u Firenzi koja

prikazuje podjelu znanosti usrednjem vijeku na kojoj jeAkvinski na vrhu.Izraz "dokolica" u hrvatskom jeveoma upitan, a na to jeupozorio i dr. Ivica Raguž kojiu Glasu Koncila piše kako jeriječ "dokolica" izvan jezičneuporabe, no s nestankom teriječi pogođena je i stvarnostkoju ona označava. Dr. Gavrićpokazao je kako je TomaAkvinski na svim slikamaprikazan s knjigom, pa sobzirom na to može li se uopćekod Tome govoriti o dokolici.Dominikanci, kojima je i Tomapripadao, njeguju posebnuljubav prema knjizi i studiju, teje svaki samostan morao imatisvoju školu, pojasnio je dr.Gavrić. Akvinski se kao studentnije isticao, čak je stekaonadimak "nijemi vol", no vrloje poznat kao profesor koji je usvojim studentima vidljivorazbudio ljubav prema učenju.Oni su ga slušali i uvidjeli dadaje nova rješenja, a jedno odnjih je upravo pitanje dokolice.Predavač se osvrnuo naspecifično značenje dokolicekroz povijest filozofije. Raznimprimjerima kroz povijest,

predavač je potkrijepio misaoda je za spoznaju istine ipromatranje mudrosti potrebnoimati dosta dokolice, tj. zastudij filozofije potrebno jeimati dosta slobodnog vremenai nužno je da su osnovneživotne potrebe podmirene,kako bi se čovjek mogaousredotočiti. Premda dokolicajest potrebna, postoje iopasnosti od strasti, one mladesprječavaju u razumijevanjumetafizike, pisao je Toma uSumi protiv pogana. Dr. Gavrićistaknuo je i najvažnije Tominekomentare AristoteloveMetafizike vezane uz tu temu.Toma tako kaže da se težnja zamudrošću javila kad su bilezadovoljene sve potrebe, paočito je ta svrha bila radi njesame. Ljudska narav ovisi oživotnim potrebama, no tojznanosti treba težiti, jer je onabožanske naravi i usmjerena naiskonske uzroke stvari.Akvinski ustraje da dokolicamora biti posvećena traženjuistine. Predavanje je završilohimnom o Tomi Akvinskom, adramski umjetnik Željko Žužićrecitirao je pjesmu "Hvali SionSpasitelja".

O ulozi kapucina u Osijeku i okoliciPredstavljena knjiga"Gradivo bečkogakapucinskogsamostana 1709. -1919."

Osijek, 24.2.2004. (IKA) –Knjigu "Gradivo bečkogakapucinskog samostana 1709. -1919.", autora i priređivačaStjepana Sršana, ravnateljaDržavnoga arhiva u Osijeku, uosječkom kapucinskomesamostanu predstavio je 24.veljače povjesničar fra IvicaPetanjak. Podsjetio je da jedjelo objavljeno proteklogalistopada, u prigodiobilježavanja tri stoljećadolaska i djelovanja kapucina ugrad na Dravi. Riječ je očetvrtoj knjizi u kojoj dr. Sršankronološki iznosi podatke oulozi kapucina naistočnohrvatskim prostorima.

Vrijednost knjige je u tome štodaje potpuni povijesni preglediz života i rada osječkihkapucina, o čemu se možepročitati u opsežnomepredgovoru i sažecima.Značajne su i preslike pojedinihspisa iz Beča, koji su ondjesačuvani jer su osječki kapucinipripadali austro-ugarskojprovinciji. Sadrži popisgvardijana, podatke o gradnjicrkve, o umjetničkomesamostanskom blagu, azanimljivo je i pismo J. J.Strossmayera iz 1895., gdje sevidi kako je biskup u Beču oosječkim kapucinima govorio smnogo uvažavanja, spominjući

njihov značaj za sam Osijek, alii za okolna naselja. O knjizi sugovorili autor te fra MirkoKemiveš, provincijal Hrvatskekapucinske provincije. Nazočneje na početku pozdravio fraAnte Kukavica, gvardijanosječkoga kapucinskogsamostana, a za glazbeni diozaslužan je fra Antun Mrzlečki,svirajući na lutnji.Predstavljanje su prirediliProvincijalat Hrvatskekapucinske provincije izZagreba, osječki CentarLeopold Mandić i Državniarhiv u Osijeku.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Pazin: Druga obljetnica smrti mons. Antuna HekaMisu zadušnicu zautemeljitelja i prvogravnatelja Pazinskogkolegija predvodiomons. MarijanBartolić

Pazin, 24.2.2004. (IKA) - Upovodu druge obljetnice smrtiutemeljitelja i prvog ravnateljaPazinskog kolegija mons.Antuna Heka, služena je 24.veljače misa zadušnica užupnoj crkvi Sv. Nikole uPazinu. Koncelebriranu misupredvodio je generalni vikarPorečko-pulske biskupije mons.Marijan Bartolić, a pjevao jezbor Pazinskog kolegija. Mons.Bartolić u propovijedi je

istaknuo da iz iskustva znamoda je smrt kraj zemaljskogživota, uništenje, potpunigubitak, ali, Božjim nacrtom iBožjom odlukom smrt je uvjetživota, jer se smrću otvarajuvrata uskrsnuća.Za pokojnog mons. Heka rekaoje da znamo da je on u sebeutkao svagdanji heroizamspojen s entuzijazmom iljubavlju, i da se iz njegovadjelovanja još uvijek razvija što

je svojim umom i srcemposijao. Na kraju je istaknuo,da mi znamo koliko jepokojnom Antunu bio na srcu,uz ostalo, Pazinski kolegij ikoliko se u tom ostvarenju onzauzeo, i da vjerujemo da je ons nama i sa svima koji uplemenitosti srca teže da se tevrijednosti prenesu izgeneracije u generaciju.Misnom slavlju prethodila jemolitva na grobu mons. Heka.

4. Pepelnica umjetnikaO glazbi i teologiji,crkvenoj i profanojglazbi govoriliJasenko Houra izPrljavog kazališta,prof. Frano Parać sMuzičke akademije,Branko Miloš autorknjige "Druga stranarock n rolla" i mr. mo.Miroslav Martinjak sInstituta za crkvenuglazbu KBF-a

Zagreb, 25.2.2004. (IKA) - UKažotićevoj dvoranidominikanskog samostana uZagrebu, na Pepelnicu u srijedu25. veljače održana je 4.Pepelnica umjetnika na kojoj segovorilo o glazbi i teologiji,crkvenoj i profanoj glazbi.Četvrta Pepelnica umjetnikazapočela je euharistijskimslavljem u crkvi Kraljice sv.Krunice koju je predvodio fr.Frano Prcela zajedno sdominikanskim provincijalomIkom Mateljanom, fr. AntomBobašem i ostalimsvećenicima. U prigodnojhomiliji fr. Frano protumačio jeznačenje Pepelnice i korizme,pozvavši sve vjernike naodricanje, činjenje dobrih djelai pomaganje bližnjima.Nakon euharistijskog slavljauslijedila je rasprava uKažotićevoj dvoranidominikanskog samostana ukojoj su sudjelovali JasenkoHoura iz Prljavog kazališta,prof. Frano Parać s Muzičkeakademije, autor knjige "Druga

strana rock n rolla" BrankoMiloš i mr. mo. MiroslavMartinjak s Instituta za crkvenuglazbu KBF-a Sveučilišta uZagrebu, moderatori su biliVesna Kusin i fr. Frano Prcela.U raspravi je istaknuto kakosvaki čovjek živi od glazbekoja, u liturgijskom smislu, nijesamo privjesak već sastavnicasvakoga liturgijskog slavlja.Glazba na svoj način daje pečatživotnom osjećaju i postajereligija moderne i postmoderne.Istaknuto je kao je Crkva čestozbunjena s činjenicomsveprisutne glazbe. Unatočmalobrojnim iskustvima zaglazbu u liturgijskom životu,govornici su istaknuli kakojedino suvremeni glazbeni životuspijeva proći crkvena vrata tepostati dijelom sastavnica sameliturgije. Izraženo je kakomoderni glazbeni izričaji nisuod strane Crkve aktivnozapaženi i liturgijskiartikulirani. Istaknuto je kakoozbiljna glazba još uvijek tražisvoju umjetničku avangardu, a

da se moderni glazbeniliturgijski izričaj zadržao našezdesetim i sedamdesetimgodinama popa i roka. Ponekaddolazi do glazbene getoizacijebogoslužja, a zanimljivo je dasu se neki moderni crkvenipokreti poput karizmatikaokrenuli modernoj crkvenojglazbi. U razgovoru jeistaknuto kako je uho, tj. sluh,najizraženiji čovjekov osjetilniorgan putem kojeg glazba moželiječiti strahove, umanjivatibolove i stresove, ali možepoticati i na agresivnost.Glazba je uvijek polarizirajuća iuvijek emocionalnonadražujuća. Ponekad glazba zamnoge, svjesno ili nesvjesno,postaje religija. Glazba postajeinstrument s kojim se možedoći do većih transcendentalnihiskustava. Glazba se može uskopovezati s duhovnomspoznajom, a slušanje glazbenije samo stvar uha, nego ičitavoga živčanog sustavasvakog čovjeka, rečeno je naPepelnici umjetnika.

Pepelnica u MUP-uKatolici uMinistarstvuunutarnjih poslova uZagrebu svoj sukorizmeni hodduhovne priprave zaproslavu Uskrsazapočeli misom iobredom pepeljenjakoje je predvodiobiskup Jezerinac

Zagreb, 25.2.2004. (IKA) -Katolici u Ministarstvuunutarnjih poslova, pripadnicipolicijske kapelanije MUP-sjedište i Ravnateljstvo policijeu Zagrebu, svoj su korizmenihod duhovne priprave zaproslavu Uskrsa započeli naČistu srijedu 25. veljače misomi obredom pepeljenja uRavnateljstvu policije.Koncelebrirano euharistijskoslavlje, na kojemu je bilonazočno dvjestotinjakdjelatnika Ministarstva na čelus ravnateljem policije IvicomFranićem i njegovim najbližimsuradnicima te predstavnicihrvatskog vatrogastva, uzsuslavitelje generalnog vikaramons. Josipa Šantića i

kancelara don AnđelkaKaćunka predvodio je vojniordinarij Juraj Jezerinac.Biskup je na početku podsjetioda je obred pepeljenja vanjskiznak naše spremnosti zaprihvaćanje zajedničkeduhovne obnove. Navodećikako su se naši vojnici ipolicajci pripremali za najtežezadatke, koje je nemogućeizvršiti bez prethodni vježbi,istaknuo je da to također vrijedii za naš duhovni život. "Naime,iz iskustva znamo da je bezstalnog napora i vježbe teškobiti prije svega čovjek, jer smoizloženi unutarnjim i vanjskimpritiscima, da to ne budemo,kao da je sramota biti vjernik.Međutim, živjeti po načelima

Evanđelja, skrbiti čestito zasvoju obitelj, živjeti čisto iodgovorno svoju mladost, bitičestit otac i majka u obitelji,biti dobar i korektan policajac,ukratko: biti čovjek i vjernik upunom smislu riječi, to jenajveća vrijednost i čast",istaknuo je biskup, dodavši daako se korizmena obnovaozbiljno shvati, rezultatisigurno neće izostati.Posvijestivši policijskimdjelatnicima da su na posebninačin u službi države, naroda ipojedinaca, kao rijetko kojadruga služba, biskup je rekaoda se zbog toga od njih traževeliki napori te da imaju prilikečiniti pokoru u mnoštvuokolnosti, koje nisu lagane.

4 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Korizmena akcija "Zadar s ljubavlju Vukovaru"Korizmenu akcijuZadarske nadbiskupije"Zadar s ljubavljuVukovaru" predstavilisu na konferenciji zanovinare nadbiskupPrenđa i mons.Mustać

Zadar, 25.2.2004. (IKA) -Korizmenu akciju Zadarskenadbiskupije "Zadar s ljubavljuVukovaru" predstavili su nakonferenciji za novinare usrijedu 25. veljače u dvoraniNadbiskupskog ordinarijata uZadru zadarski nadbiskup IvanPrenđa i generalni vikarnadbiskupije mons. IvanMustać. Zadarski nadbiskupgovorio je o smislu korizmekoju je kršćanin pozvan živjetimolitvom, pokorom i bratskomljubavlju u brizi i skrbi zabližnjeg. Rekavši da malaodricanja puno postižu,nadbiskup Prenđa ukazao je napotrebu dopiranja do svijestiljudi i izgradnji spoznaje ovažnosti odgoja za pomoćdrugima. Citirao je riječivukovarskog župnika sv. Filipai Jakova o. Zlatka Špehara, kojije na nadbiskupov upit u čemupomoći Vukovaru, odgovorio:

"Treba nam kruha!", htijući dasredstva akcije budunamijenjena najugroženijima za"kruh njihov svagdašnji".Generalni vikar rekao je da jeCrkva pozvana biti znakomkonkretnim provođenjem isvjedočenjem svog nauka,potaknuta primjerom Kristakoji se poistovjećivao snajsiromašnijima. "Ljudi tražekonkretne znakove ljubavi okojoj govorimo", istaknuo jemons. Mustać, predstavljajućiakciju kao jedan takavkonkretni program. Dosadašnjenadbiskupijske korizmeneakcije pomagale su zadarskecivilne ustanove, dječje vrtiće iOpću bolnicu. Ove godineodlučeno je iskoračiti iz potrebagrada i darovati Vukovar, jer onjoš uvijek treba pomoć. Akcijaje namijenjena nabavciosnovnih potrepštinaVukovarcima koji oskudijevaju

u elementarnim potrebama,rekao je mons. Mustać i dodaoda je cilj akcije senzibiliziratidruštvo za vrijednosti odricanjai solidarnosti, što će sepromicati i na vjeronaučnojnastavi. U akciju će se uključitii sve zadarske škole, jer jezadatak kateheze odgajati zadjelatnu kršćansku ljubav nasvim razinama društva. Ujubilejskoj godini 1.700 godinamučeništva sv. Stošije vjerniciZadarske nadbiskupije 19. i 20.lipnja hodočastit će u SrijemskuMitrovicu, gdje je sv. Stošija304. g. podnijela mučeništvo.Zadrani će posjetiti i Osijek iVukovar, kad će se Vukovaruuručiti prilozi korizmene akcije.Prilozi se mogu uplatiti u svimžupnim uredima ili na žiroračun Zadarske nadbiskupije:2407000 - 1100041082. Pozivna broj: 02 0755877 - 495, snaznakom "Za Vukovar".

Sv. Vid svjedoči o sposobnostima mladihPoruka nadbiskupaDevčića za korizmu i1700. obljetnicumučeništva sv. Vida

Rijeka, 25.2.2004. (IKA) -Riječki nadbiskup Ivan Devčićuputio je poruku za korizmu2004. godine, u kojoj njegovanadbiskupija ujedno obilježavai 1700. obljetnicu mučeništvasv. Vida. Ističe kako senalazimo pred razdobljem ukojem nam Bog nudi priliku zaispitivanje svoga života i zaispravljanje onoga što nije uskladu s imenom i pozivomKristova učenika. Pozivajućivjernike na hodočašća koja ćebiti posebno posvećena molitviza mlade, njihove roditelje iodgojitelje, nadbiskup ističeosobito zadovoljstvo što će sena petu korizmenu nedjelju, 28.ožujka, hodočašću pridružiti iapostolski nuncij u RHFrancisco Javier Lozano.Ovogodišnja korizmenahodočašća posvećuju se molitviza mlade i njihove odgojiteljena osobit način jer je sv. Vidčija se 1700. obljetnicamučeništva obilježava, još kaodječak podnio mučeničku smrtne hoteći se odreći svojekršćanske vjere. Vidov primjer

demantira sve one koji se neusuđuju mladima predlagatiuzvišene humane i kršćanskeideale, a u uvjerenju da oni zato nemaju razumijevanja ilisnage. Nadbiskup Devčić ističekako upravo roditeljima prvimapripada pravo i dužnostodgajanja vlastite djece.Svjesna te činjenice Crkva sene umara u isticanju tog prava.Upozorava kako kršćanskiroditelj najbolje odgaja ako samživi ono što predlaže svojojdjeci i od njih zahtijeva. "No,sastavni je dio roditeljskeodgojne dužnosti i zaštitavlastitog djeteta od nepozvanihodgojitelja", poručujenadbiskup. Roditeljsko pravona odgoj, jasno, ne isključuje ipravo društvene i crkvenezajednice na odgoj svojihčlanova. Ti se odgoji ne smijusuprotstavljati, većnadopunjavati putem iskrenogdijaloga između roditelja izajednice. Danas su nampotrebni dobri odgojitelji kojiće svojim djelovanjem pružatidjeci ono što ona ne dobivaju

od svojih roditelja. Naši školskivjeroučitelji i župni katehete,ali i svi oni kojima je povjerenabriga za djecu i mlade pozvanisu na obnašanje te zadaće.Nadbiskup je napomenuo kakoje "svaki građanin i svakivjernik dobar ili loš odgojiteljovisno o tome što i kolikodoprinosi uspostavi zdravih ihumanih odnosa u širojzajednici kojoj pripada,odnosno ovisno o primjeru kojipruža mlađima". Udjeljujućiobilje Božjeg blagoslovamladima, odgojiteljima, kao isvim hodočasnicima imoliteljima, nadbiskupzaključuje kako moliti za našemlade i njihove odgojiteljeznači i moliti za "ispravnoshvaćanje čovjeka, njegovadostojanstva i njegovihmogućnosti, za jačanje odgojnesvijesti i odgovornosti uroditelja, ali i za dar dobrihodgojitelja, škola i odgojnihustanova, kao i za stvaranjepovoljnog odgojnog ozračja ucijelom društvu i Crkvi".

Napadnut župnik u KomletincimaDvije su nepoznateosobe fizički napaležupnika MarkaKarličeka

Komletinci, 25.2.2004. (IKA) -Dvije nepoznate osobe napalesu župnika Marka Karličeka 25.veljače oko 19.30 sati, užupnom stanu župe Bezgrešnogzačeća BDM u Komletincima.Župnik je zvao u pomoć, a

počinitelji su pobjegli. Župnikje zadobio ozljede nosa i oka teje zadržan u Općoj bolnici uVinkovcima, a potom pušten nakućnu njegu. Na upite novinarao slučaju napada na župnika,đakovački i srijemski pomoćni

biskup Đuro Hranić ocijenio jekako je riječ o napadu ipokušaju provale u župnu kućuiz koristoljublja, spominjući sei tragičnog slučaja ubojstvasvećenika franjevca uVinkovcima protekle godine.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Osnovnoškolci posjetili bogoslovno sjemeništeDomaćin učenicimabio je nadbiskupDevčić

Rijeka, 25.2.2004. (IKA) -Učenici 7. i 8. razreda OŠ"Kozala" pod vodstvomvjeroučiteljice s. DanijeleOrbanić posjetili su 25. veljačeBogoslovno sjemenište IvanPavao II. u Rijeci, u kojemu imje riječi dobrodošlice uputioriječki nadbiskup Ivan Devčić.Nadbiskup je djecu upoznao sa

životom u sjemeništu gdje semladi bogoslovi pripremaju zabudući svećenički poziv.Govorio je i o studiju Teologijena kojemu se bogoslovi, ali ilaici pripremaju za naviještanjeevanđelja. "Budite odlučni ihrabri, svjesni da imate važnuzadaću u ovome svijetu. Mnogisu potrebni vaše pomoći",

rekao je nadbiskup, potaknuvšimlade da se pripreme preuzetiodgovornost i svjedočiti vjerupomažući drugima. Kao primjersvjedočenja vjere spomenuo jesv. Vida, zaštitnika Rijeke iNadbiskupije, koji je kaomladić posvjedočio evanđeljesvojom mučeničkom smrću, neželeći se odreći Krista.

Čista srijeda u splitskoj prvostolniciKorizma nam želi rećistani, vidi tko si ikakav si, razmisli osebi, razmisli kolikose susrećeš s riječjuBožjom, istaknuo jenadbiskup Barišić

Split, 25.2.2004. (IKA) - Usplitskoj prvostolnici na Čistusrijedu 25. veljače misno jeslavlje, u sklopu kojega jeobavljen obred pepeljenja,slavio splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić. Upropovijedi je govorio okorizmi kao pravom trenutku zanovi početak. Mnogobrojnimokupljenim vjernicimanadbiskup je kazao da namkorizma želi reći stani, vidi tkosi i kakav si, razmisli o sebi,razmisli koliko se susrećeš sriječju Božjom. Upozorio jevjernike da se često ljudipretvaraju u strojeve i kaomajka i kao otac i kaosupružnici i na radom mjestu,

često sve rade automatiziranobez puno razmišljanja o sebi ibližnjima. O odnosu s bližnjimanadbiskup je kazao kako suprvi kršćani ukoliko su imalineke nesuglasice, svađe, upravokroz korizmu hodili premapomirenju, ponovnomuključenju u zajednicu, uCrkvu. "I mi smo pozvani davidimo kakvi su naši odnosi sdrugima, s bližnjima, da vidimoje li zajedništvo iščezlo,prekinulo se i ako jest da ganastojimo ponovnouspostaviti", kazao jenadbiskup, upitavši vjernike"Možemo li biti susretljiviji,pažljiviji, otkriti tuđe radosti,žalosti i poteškoće, saslušati

druge i uputiti im dobru, blaguriječ?". Korizma je ipreispitivanje odnosa premaKristu, s kojim smo krštenjemsudbinski povezani. Sveti jeOtac kao kriterij preispitivanjanaše vjere uzeo dijete,napomenuo je nadbiskupBarišić i istaknuo kako to nijeni malo čudno, jer se "čovjektreba izmijeniti u odnosu premadjetetu i s djetetom". Kadagledamo kakav je naš odnosprema Kristu, trebamo vidjeti ijesu li naše molitve samonavika kojom zadovoljavamosebe ili su molitve radostsusreta s Gospodinom koji jeprisutan, kazao je predvoditeljmisnoga slavlja.

Pepelnica u RijeciNadbiskup Devčićpozvao na svjedočenjeevanđelja u obitelji

Rijeka, IKA) - Riječkinadbiskup Ivan Devčićpredvodio je na blagdanPepelnice 25. veljačekoncelebrirano euharistijskoslavlje u katedrali Sv. Vida. Upropovijedi je pojasniobiblijsko značenje koje jetemelj četrdesetodnevnogakorizmenog posta i pripreme zaveliki blagdan Uskrsa. Izrael je40 godina hodao kroz pustinju,Mojsije je 40 dana molio ipostio, kao i Isus prije svogjavnog istupa. Time nas Svetopismo poziva da u ovihčetrdeset dana pripremetemeljito preispitamo svojekršćansko življenje i postanemo

svjesniji pravog značenjasakramenta krštenja. Svetopismo nas poziva na čistoćunakane i čistoću srca, i velika idobra djela "gube na vrijednostiukoliko nema čistoće srca",upozorio je nadbiskup. Pozvaoje na svjedočenje evanđelja uobitelji, poručivši kako je"obitelj Crkva u malom". Uočiblagdana Čiste srijede ukatedrali Sv. Vida održano jetrodnevno klanjanje Presvetom.Sudjelovale su redovnice svihredova, članovi Trećeg reda ičlanovi bratovštine ŽalosneGospe. Klanjanje je svakogadana započinjalo u 15 sati, a do18 sati u predvođenju su se

izmjenjivale redovnice,trećoreci i članovi bratovštine.Prvoga dana, 22. veljače,klanjanje su predvodile sestremilosrdnice i kapucini, drugogadana sestre Sv. križa i franjevcis Trsata, a trećega sestre SrcaIsusova i svjetovnoga trećegreda. Euharistijska slavljapredvodio je nadbiskupijskipovjerenik za duhovna zvanjaSanjin Francetić. Sudjelovali suKatedralni zbor "CantoresSancti Viti, a skladbe naviolini, violončelu i orguljamaizvodili su Krunoslav Peljan,Stjepan Hauzer i s. ReginaKristanić.

Pepelnica u šibenskoj katedraliŠibenik, 25.2.2004. (IKA) - NaČistu srijedu ili Pepelnicu 25.veljače u šibenskoj prvostolniciSv. Jakova večernje misnoslavlje predvodio je šibenskibiskup Ante Ivas. Upropovijedi se najprije osvrnuona ovogodišnju korizmenuporuku pape Ivana Pavla II., apotom je istaknuo važnost i

značaj korizmenog vremena zaosobni, vjernički život svakogvjernika, kao i za život i rastkršćanskih, odnosno župnihzajednica. U svojimrazmišljanjima šibenski biskuppozvao je sve na otvorenostsrca i uzajamnu pomoć uorganizaciji susreta hrvatskekatoličke mladeži, istaknuvši da

će svi vjernici Šibenskebiskupije prigodom togadogađanja svjedočiti svojekršćanstvo. Nakon misnogslavlja, prvi put ove korizme ukatedrali Sv. Jakova otpjevanoje tradicionalno Šibenskopovečerje, starim pučkimkorizmenim napjevom, apredvodio ga je biskup Ivas.

6 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Pepelnica u Varaždinu"Živimo često neshvaćajući kako jepribližavanje čovjekuu stvari približavanjeBogu", upozorio jebiskup Culej

Varaždin, 25.2.2004. (IKA) -Na Čistu srijedu 25. veljačevaraždinski biskup MarkoCulej s najbližim suradnicimapredvodio je misno slavlje uvaraždinskoj katedraliUznesenja BDM. Rekavši upropovijedi kako korizmenovrijeme poziva čovjeka da budebliži sebi, Bogu i drugima okosebe, biskup je istaknuo da je tomoguće ostvariti samo krozrazmatranje svog života,molitvu i razgovor s Bogom."Ovo vrijeme poziva čovjekada traži smisao života, dapronađe odgovore zašto pati itrpi, da traži put do sreće. No,danas prečesto ljudi traže srećuizvan sebe i svoga srca i izvansvoga doma, a nakon ispraznihzabava otkrivaju da su srećutražili tamo gdje je ne mogunaći", kazao je biskup Culej,dodavši da su mnogi proteklih

pokladnih dana trčali od jednogkarnevala do drugog tražećizabavu i sreću. "Danas semnogo čini da bi se poboljšalakvaliteta življenja, neki neprezaju ni od sprečavanjarođenja vlastite djece kako bisačuvali životni standard, a neshvaćaju da time nisu ništapopravili standard, nego sunepopravljivo ranili svojuvlastitu dušu. Danas sve manjeosjećamo ljude pokraj nas, svemanje imamo srca za druge,nedostaje nam međusobnesolidarnosti i pomaganja, nesamo u materijalnom, nego jošviše u duhovnom smislu.Živimo često ne shvaćajućikako je približavanje čovjeku ustvari približavanje Bogu",istaknuo je biskup Culej,podsjetivši da ćemo jednogdana stati pred Boga s onimešto smo činili za naše bližnje.

Rekavši da je korizma vrijemesagledavanja samih sebe, ali isagledavanja potreba drugih,pozvao je okupljene da izsvojih života izbace sve ono štoih sprečava u predanju Bogu iza druge. Pritom je istaknuokako korizma nije samovrijeme povremenoguzdržavanja od jela, nego "naspoziva da sagledamo što nas tosprečava da budemo bolji i noviljudi, bliži Bogu i ljudima okonas. Poziva nas da se togaoslobodimo kako bismo sepredali Bogu i zajedno s Njimedoživjeli svoju promjenu,obraćenje i novi početak kojisvoj završetak ima u vječnojproslavi s Kristom".Varaždinski biskup pozvao jevjernike da im milosno vrijeme40-dnevne priprave za Uskrsbude vrijeme rasta u dobroti,ljubavi i sreći.

Split: Predstavljena knjiga "Smisao kroz misao"Autor knjige je fraMiroslav Bustruc, aizdavač "Teovizija"

Split, 25.2.2004. (IKA) - Uprepunoj Pinakotecifranjevačkog samostana Gospeod zdravlja u Splitupredstavljena je 25. veljačenajnovija knjiga fra MiroslavaBustruca, franjevca provincijePresvetog Otkupitelja čije jesjedište u Splitu "Smisao krozmisao". Knjiga je zbirautorovih govora u emisiji"Smisao kroz misao" na radiopostaji Radio Marija izZagreba, u razdoblju od 2001.do 2003. godine, koju jeobjavila izdavačka kuća"Teovizija" iz Zagreba.Prvi predstavljač bila jeprofesorica Ekonomskogfakulteta Sveučilišta u Splitudr. Elza Jurun, koja je o knjizigovorila kao žena-čitatelj."Suvremena ekonomskaznanost, i ne samo ekonomska,nerijetko kao cilj istraživanja

želi postići optimalni učinak sminimalnim ulaganjima bilokoje vrste. Premda se fra Mirone bavi ekonomičnošću irentabilnošću, zapanjujuće jenjegovo umijeće da s tako maloi to jednostavnih riječi dohvatisam smisao. Kao što su neki odpodnaslova: Biti svet znači bitinormalan vjernik, Blagoslov -snaga stvaranja boljeg svijeta,Grijeh - stvarnost koja te čininestvarnim, Krizma - oproštajod Crkve ili od nezrelosti?,Trčati za vremenom ili ići ukorak s vječnošću?", rekla jepredstavljačica, dodavši da timrecima misao u toj mjeridohvaća smisao da se vrijedizapitati može li se išta jošsadržajno bitno pridodati. Drugipredstavljač fra Bože Vuleta,ravnatelj Franjevačkog institutaza kulturu mira je, izmeđuostalog istaknuo kako tekstovi

u knjizi sadrže elementekateheze, poučnog štiva,propovijedi, angažiranihnagovora, meditacija, a gotovosvi završavaju molitvenimzazivima ili blagoslovima. "FraMiro svoju originalnostponekad izriče u sebisvojstvenoj igri riječi: odricanjeje put prema doricanju";"svjetlo koje prosvjetljuje, a nezasljepljuje"; "Muka nauskrsnuće nuka" itd.", pojasnioje fra Bože. O knjizi je govorioi direktor Teovizije IvicaDomaćinović, a autor knjige jenakon svakog predstavljačačitao svoje tekstove, te se nakraju zahvalio svimanazočnima. U glazbenom djeluprograma nastupila je skupinaVIS "Gospe od Zdravlja" sduhovnim pjesmama.

Međimurska županija: 600.000 kuna za sakralnespomenike

Za uređenje pročeljafranjevačkogsamostana u Čakovcu400.000, a za sanacijutornja župne crkve Sv.Jakoba u Prelogu200.000 kuna

Čakovec, 26.2.2004. (IKA) -Odlukom PoglavarstvaMeđimurske županije oraspoređivanju viška prihodaod 4 milijuna kuna pogodišnjem obračunu Proračunaza 2003. godinu, za obnovusakralnih spomenika u Čakovcui Prelogu izdvojit će se ukupno600.000 kuna. Sredstva suraspoređena na temeljuprimljenih zamolbi koje su

pristigle na županijski poziv zafinanciranje javnih potreba ukulturi na područjuMeđimurske županije u 2004.godini. Kako je u županijskomproračunu za 2003. godinuostvaren višak prihoda nadplaniranim rashodima,Županijsko poglavarstvo naprijedlog međimurskog županaBranka Levačića prihvatilo jeraspodjelu 4.115.600 kuna, od

kojih će za uređenje pročeljafranjevačkog samostana uČakovcu biti izdvojeno400.000, a za sanaciju tornjažupne crkve Sv. Jakoba uPrelogu 200.000 kuna. Izprošlogodišnjeg županijskogproračuna (88 milijuna kuna) zaobnovu sakralnih spomenikaizdvojeno je planiranih 210.000kuna.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Split: Izložba "Biblija - bestseler svih vremena"Na Guttenbergovutiskarskom stroju,izgrađenom premaizvorniku, na kojemuje tiskana prva Biblijana svijetu, svakomposjetitelju darovan jeotisak iz Biblije

Split, 26.2.2004. (IKA) - Usklopu prvog posjeta najvećesvjetske ploveće knjižare s polamilijuna knjiga - najstarijegaprekooceanskog putničkogbroda na svijetu - DolusaSplitu, u Dioklecijanovimpodrumima svečano je 26.veljače otvorena izložba podnazivom "Biblija - Bestselersvih vremena". Izložba će bitiotvorena do 9. ožujka.Riječ je o izložbi koja ima zacilj posjetitelje upoznati kako jenastala Biblija, što je biblijskaporuka, tko je napisao Bibliju,koje značenje ona ima za nas.Između ostaloga, na izložbi supredstavljeni brojni drevniprimjerci Biblije, a izloženo ječak 40 Biblija na različitimsvjetskim jezicima te Biblija zaslijepe na Braillovu pismu.

Izložen je i Guttenbergovdrveni tiskarski stroj spokretnim slovima lijevanim odolova, napravljen premaizvorniku, a koji je specijalnoza tu izložbu dopremljen izNjemačke. Početkom 15.stoljeća to je bio najzanimljivijipronalazak u povijesti svjetskekulture. Upravo na tom strojukoji je izumio NijemacJohannes Guttenberg (1394-1468) tiskana je 1455. g. prvaBiblija, jedna od najpoznatijihknjiga na svijetu, a svakako jeprva tiskana dvostupačno 42reda. Guttenberg je umro usiromaštvu i slijep 3. veljače1468., a pokopan je ufranjevačkoj crkvi svogarodnog grada Mainza. Svakiposjetitelj mogao je dobiti pojedan besplatni otisak s

guttenbergovskog stroja. UzBibliju i Guttenbergov tiskarskistroj, posebnu pozornostposjetitelja privukla je i maketačudesne kuće. Riječ je o tzv.zlatnoj kući - Božjoj kući, kućiod zlata i tepiha koja sepodizala usred tabora, izmeđutisuću šatora. U sklopu izložbepriređena je i izložba slikaakademskog slikara VladimiraMihokovića - Mihe koji živi iradi u Vodicama i Šibeniku.Autor se predstavio s 31 slikom(ulje) koje uglavnom prikazujurijeku Jordan, Jeruzalemskavrata, Masline s Maslinskegore, Golgotu, motive izBetlehema, Križ, Uskrsnuće,Mariju Magdalenu, SusretSalomona i kraljice od Sabe,Posljednju večeru i drugo.

Križari uputili pismo potpore biskupimaZagreb, 26.2.2004. (IKA) - Uduhu križarske tradicije,potaknuti porukama hrvatskihbiskupa u povodu Dana života,članovi križarske organizacijeuputili su pismo potporebiskupima, potvrđujući temeljniproblem edukacije mladih, jer,kako navode, prečesto se nude"brza" rješenja na tako duboke isložene probleme života imladenačke dobi; i prečesto se

na pitanja mladih nude"sumnjivi" odgovori koji netraže dublja promišljanja, a idumimo istinskih vrednota idostojanstva. Križarice i križaripozdravili su svaki naporcrkvenih pastira, njihovumolitvu i rad za dobro mladih."Mi vjerujemo i znamo danećemo biti prevareni ako svojepovjerenje predamo IsusuKristu i onima koji su njegovi.

Upravo na taj korak pozivamo isve mlade, koji su danaszbunjeni i sumnjičavi, koji sutjeskobni ili očajavaju u borbisa stvarnošću i problemima kojinadilaze njihove snage", ističese u pismu. Križari su izraziliželju da najavljeni susret uŠibeniku, kao svjedočanstvozajedništva mladih u vjeri, budemolitva za ljepšu i radosnijumladost Hrvatske.

Korizmena poruka biskupa MilovanaPoticaj za osnivanježupnih Caritasa

Poreč, 26.2.2004. (IKA) -Riječima apostola Pavla "Evosad je vrijeme milosno, evo sadsu dani spasa!", porečko-pulskibiskup Ivan Milovan obraća seu korizmenoj porucivjernicima, podsjećajući kakose nalazimo pred razdobljemkoje je već od kršćanskedavnine vrijeme intenzivneduhovne priprave na proslavuKristove smrti i uskrsnuća.Svake je godine, pa i svakogdana, kršćanin pozvan postatisličan Kristu, a to znači da seodriče zla, grijeha i s Kristomuskrsava na nov život. Vanjskadjela pokore trebaju biti znakobraćenja srca te otvaranja nassamih činu pomirenja s Bogomte životu s ljudima u pravomzajedništvu. Korizma je zasuvremenog kršćanina "vrijememilosno", osobito zbog toga jermu pomaže u ponovnomotkrivanju duhovne ravnoteženašega bića i temeljnogvjerničkog usmjerenja u životu."Novo poganstvo, naime, kojenas snažno zapljuskuje, znači i

opasnost dezorijentacije;nekritičko prihvaćanje lažnihvrednota koje se nameću kaojedine moderne i napredne;zaborav Boga i duhovnedimenzije čovjeka koji postajesamo proizvođač i potrošač,hedonist", upozorava biskup.Korizmeno nas vrijeme, pak,treba više zbližiti s Bogom ibraćom ljudima. Zbog togakorizmena praksa danas ima isvoje nove oblike, kao što ječitanje Svetog pisma, razgovoro vjerskim pitanjima, čitanjedobre knjige, odricanje odnečega što nije neophodno,razmišljanje i poniranje usamoga sebe. Korizma nastakođer poziva da se "odlučnijeodričemo svoje sebičnosti itvrdoće srca neosjetljivosti zaprobleme bližnjih, manjih ilivećih navezanosti ilizarobljenosti (TV, pušenje,alkohol), ružnih mana psovke,zavisti, ogovaranja, a iskreno sei dobrim srcem otvorimobližnjima u svojoj obitelji isredini gdje živimo", istaknuo

je biskup Milovan, tumačećikako je poseban oblik togotvaranja srca bližnjimadarivanje pozornosti i vremenačlanovima obitelji ili onimakojima je to najpotrebnije:starijima, bolesnima iosamljenima. Biskup Milovan utom svjetlu potiče da se u svimžupama biskupije i službenoosnuju karitativne skupine(župni Caritasi) koje će nasustavan način voditi skrb oljudima kojim je pomoćnajpotrebnija te sudjelovati i udobrotvornim akcijama izvanvlastite župe. Izražava želju "dai kod nas pomalo zaživivolontarijat - dragovoljstvo, štoznači spremno besplatnodarovati jedan ili dva satatjedno svojoj župnoj zajednicitj. brizi za bolesne i potrebne,radu s djecom ili mladima,uređivanju crkvenih prostora,pripremanju zajedničkih slavljai sl. Svakako, sve to, nezanemarujući svoje osnovneobiteljske ili profesionalneobveze".

8 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Korizmena pobudnica biskupa IvasaPoticaji za susretmladih u Šibeniku

Šibenik, 26.2.2004. (IKA) - Upovodu početka korizmešibenski biskup Ante Ivasuputio je pastirsku pobudnicuvjernicima Šibenske biskupije,koja u prvi plan stavljapredstojeći Susret hrvatskekatoličke mladeži koji će seodržati 24. i 25. travnja uŠibeniku. U pobudnici jebiskup Ivas istaknuo kako utomu predstojećem vremenupriprave za Uskrs, šibenskaCrkva ima posebni poziv i

zadatak: "pripremiti sesvjedočiti mladim vjernicimaŠibenika i Hrvatske, koliko unjoj ima Kristove kršćanskeljubavi, te koliko živi poKristovoj riječi i koliko jenjeno zajedništvo".U nastavku pobudnice biskupIvas potaknuo je sve vjernikena svakodnevno okupljanje okoRiječi Božje i to na posebaninačin, kako u vjerničkimzajednicama tako i u obitelji.Uz redovito i revno

sudjelovanje na Euharistiji isakramentu pokore i pomirenja,vjernici su pozivani i nasudjelovanje u korizmenimpobožnostima. Mlade je biskupIvas pozvao na zajedničkaokupljanja, molitve i druženja,kako bi se što bolje pripremiliza Susret mladih, a svimostalim vjernicima preporučioje da učine nešto dobro, aposebno za mlade u župamaŠibenske biskupije.

Književna večer u znaku sv. Franje SaleškogO knjizi je govorio dr.Stanislav Vitković

Zagreb, 26.2.2004. (IKA) -Književna večer HKD sv.Jeronima 26. veljače uprostorijama Društva u Zagrebubila je posvećena netomobjavljenom pretisku knjige sv.Franje Saleškoga "Teotim" uprijevodu Jurja Paše nahrvatski, a u suizdanjusvetojeronimskog društva iRedovnica od Pohoda Marijina,tzv. vizitadinki, sa zagrebačkeTrešnjevke, koje su bileobjavile prvo izdanje. Nakonvoditeljske uvodne riječi TvrtkaKlarića, koji je najavio temeknjiževnih večeri u mjesecuožujku, o knjizi i o njezinuautoru govorio je tajnik dr.Stanislav Vitković. Napomenuo

je da je knjiga izišla u povodu20. obljetnice smrti mons.Josipa Lacha, te upoznaoslušatelje sa životnim putemFranje Saleškog, Savojcarođenog 1567., koji je najprijeumjesto pravničke karijereodabrao svećeništvo, a potom,ponovno na očevo razočaranje,umjesto prepoštomkanoničkoga zbora postaomisionarom među kalvinima udijelu Švicarske južno odŽeneve. U svojimpreobratiteljskim nastojanjimauskoro se, uz propovijedi,počeo služiti i nekim posvenovim "promidžbenim"metodama. Zbog njih će kasnijebiti proglašen svecem

zaštitnikom novinara. Tiskaoje, naime, letke, koji bi osvanuline samo na javnim mjestima,nego su ih ljudi mogli naći i usvojim poštanskimsandučićima. U svemu tome, tepogotovo u svojojduhovnosavjetničkojkorespondenciji, odlikovao sevelikom dobrotom,jednostavnošću i krepkimrealizmom kojemu je bio stransvaki bigotizam. Zbog tih ga jevrlina ženevski biskupnaposljetku izabrao za svogakoadjutora, pa ga je Franjonakon smrti i naslijedio nabiskupskoj stolici.

Jelsa: Spomenik procesiji "Za križem"Jelsa, 27.2.2004. (IKA) - Upovodu 400. obljetniceutemeljenja župe Jelsa, koja je1604. osnovana dekretombiskupa Cedulina, postavši timekapelanijom župe Pitve, te 860.obljetnice Hvarske biskupije,koja je osnovana još 1145.godine, kao i u znak pučkepobožnosti u crkvenoj godini,na prijedlog Matice hrvatskeogranak Jelsa donijeta je odlukao izgradnji trga i spomenikakrižonošama (procesija "Zakrižem") u Jelsi na otoku

Hvaru. Suglasnost je dao u imeSplitsko-dalmatinske županije ižupan Kruno Peronja, te je naprvoj sjednici Odbora zarealizaciju tog prijedlogaimenovan za počasnogpredsjednika Odbora hvarsko-bračko-viški biskup SlobodanŠtambuk, dok je predsjednikžupan Kruno Peronja, zamjenikje Mario Gamulin, načelnikopćine Jelsa. Određena je ilokacija postavljanja spomenika- na trgu ispred župne crkveUznesenja Marijina. Istaknuto

je da će realizacija teći usuradnji Općine, Crkve iŽupanije te da će se raspisatidržavni natječaj s pozivima zašest skulptura. Spomenik bitrebao biti završen najkasnijedo 1. ožujka 2005. godine.Spomenik se postavlja pučkojpasionskoj pobožnosti, koja senjeguje još od sredine 16.stoljeća, i to noći s Velikogčetvrtka na Veliki petak. Ophodide kroz Jelsu, Pitve, Vrisnik,Svirče, Vrbanj i Vrbosku.

Dubrovnik: Otkrivene zidne oslike iz 14. stoljećaNeočekivano otkriće uistočnom krilusamostana Malebraće

Dubrovnik, 27.2.2004. (IKA) -U samostanu Male braće uDubrovniku 27. veljačeprijepodne javnosti jepredstavljeno neočekivanootkriće zidnih oslika iz 14.stoljeća koje su pronađene uistočnom krilu samostana,iznad sakristije 4. veljače,prigodom građevinskih radovau tom dijelu samostana. Za sadaje vidljiv gornji dio tri freske, amogući motivi su detalj iz

Pjesme bratu suncu sv. Franje,fortifikacijski sustav iNavještenje. Na tiskovnojkonferenciji gvardijansamostana fra Stipe Nosić iŽana Baća, pročelnicaKonzervatorskog odjela uDubrovniku, govorili su o tomvrijednom pronalasku kao imogućnostima njegovogapredstavljanja javnosti.Iščekujući dodatne analize iizradu valorizacije otkrića,

rečeno je kako su moguća dvanačina prezentacije: skidanjefresaka i njihovo izlaganje nanekom drugom mjestu iliostanak oslika na istoj lokaciji,uz mogućnost dostupnostistručnjacima i javnosti. Ovimpronalaskom također se pobijado sada općeprihvaćenomišljenje kako je prostorsakristije bez apside sačuvan donaših dana u izvornom obliku.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Prva dobročiniteljica Caritasova pothvataKroz pothvat "Pomoću kući" zagrebačkiCaritas trenutno skrbiza 120 korisnika, azapošljava 14djelatnica

Zagreb, 27.2.2004. (IKA) -Kroz pothvat "Pomoć u kući"Caritas Zagrebačkenadbiskupije već sedmu godinupomaže starijim i nemoćnimosobama u njihovim domovimana području grada Zagreba itrenutno skrbi za 120 korisnika,a zapošljava 14 djelatnica.Korisnika "Pomoći u kući"najviše ima na Trešnjevci,zatim u Dubravi, a sve više ihima i iz Novog Zagreba.Caritasove djelatnice redovito

pružaju pomoć u kućanskimposlovima, a kako bi se štobolje znali ophoditi s bolesnimosobama svaki tjedan prolazejednosatnu edukaciju koju zanjih provodi Caritasovaliječnica. Kako se taj pothvatpovremeno oglašava umedijima, za njega je nedavnočula jedna osoba koja je htjelana posebni način pomoćisocijalno-najugroženijimkorisnicima. Gđa Bernarda Z.ovih je dana u jednom od

zagrebačkih supermarketanapunila kolica raznimkućanskim potrepštinama tekrenula u posjete desetakkorisnica u pratnji voditeljiceprojekta Suzane Klarić. Svi kojižele učiniti nešto slično ili pakžele nekoj potrebnoj osobipreko Caritasa osiguratikvalitetnu i pouzdanu pomoć ukući, za potrebne informacijemogu se obratiti u Selsku cestu165 na tel: 3636-123 ili 3639-444.

Dubrovački biskup u vizitaciji zadarskog sjemeništaZadar, 27.2.2004. (IKA) -Dubrovački biskup ŽelimirPuljić, vizitator sjemeništa ibogoslovija u republikamaHrvatskoj i BiH bio je 26. i 27.veljače u vizitacijiNadbiskupijskog sjemeništa"Zmajević" u Zadru. Susreo ses rektorom i duhovnikomzadarskog Sjemeništa donZdravkom Katušom i donStanislavom Wielinskim,ravnateljem Nadbiskupskeklasične gimnazije u Zadrumons. Josom Kokićem,profesorima i učenicima. Ciljvizitacije je rezimiratiostvareno i sabrati segmentevažne u radu sjemeništa:povijest sjemeništa, njegovprogram života i rada i nastavni

raspored. Tom praksom Crkvaželi pokazati da joj je stalo dotoga da sjemeništa, bogoslovijei NKG funkcioniraju u duhupropisa KC, istodobnoiskazujući zahvalnost iuvažavanje njihova radavažnog u životu dijeceze inaroda. Biskup Puljić, koji jeposjetio i bogoslovije uZagrebu, Đakovu i Sarajevu,susreo se i sa sjemeništarcima.S nekolicinom je i osobnorazgovarao, želeći čuti njihovarazmišljanja o zvanju i životu.Obavljanje vizitacija spriječioje Domovinski rat, pa je, sobzirom na tu činjenicu,dubrovački biskup rekao:"Velik broj polaznika NKGpokazuje volju hrvatskog

naroda da se ne da slomiti. Toje ono što obećava!". Pozvao jemlade da iskoriste vrijeme usjemeništu na najbolji način,"zahvalni Bogu što u mirumogu širiti znanje, stjecatispoznaje i planirati budućnost".Biskup Puljić susreo se i sazadarskim nadbiskupomIvanom Prenđom, kojeg jevatikanska Kongregacija zaodgoj, zbog opsega uobavljanju te službe, naprijedlog biskupa Puljića,također imenovala vizitatoromsjemeništa i bogoslovija u RH iBiH. Nadbiskup Prenđa obišaoje bogosloviju u Rijeci te malasjemeništa u Zagrebu, Splitu iDubrovniku.

Zagreb: Fokolari predstavili Pokret jedinstvaCilj Pokreta jedinstvajest da kroz pojedinevelike ili malepolitičke akcije prođenova kulturatemeljena na"davanju" i na"uzajamnosti"

Zagreb, 27.2.2004. (IKA) -Pokret fokolara predstavio je27. veljače u prostorijamaHrvatske paneuropske unije uZagrebu, Pokret jedinstva,političkog izraza Pokretafokolara i njegovo zalaganje uotkrivanju duše Europe. Napočetku predstavljanja nazočneje pozdravio Florijan Škunca,potom je predstavljen Pokretjedinstva. Istaknuto je kako sejoš od prvih vremena Pokretarazvila vrsta tradicije upolitičkom zalaganju, koja je uosobi suutemeljitelja PokretaIgina Giordanija naišla nasnažni proročki znak. To jezalaganje označeno i dubokimosobnim odnosom ChiareLubich i poslijeratnogtalijanskog predsjednika VladeDe Gasperija. Pokret kao takavne zauzima stranačke pozicije.Svatko je slobodan založiti se ustranci koja je najbliža vlastitimtežnjama, pa su stoga članovidanas, s osobnomodgovornošću, prisutni uraznim političkim strujama.

Dva su temeljna zajedničkazalaganja: dati dušu politici,živeći je kao konkretnosluženje čovjeku, polazeći odgradske četvrti i grada teizabrati jedinstvo kao polazištei kao krajnju strateškuperspektivu u političkomdjelovanju. Konkretni prijedlogizradio je Tommaso Sorgi,izaslanik u talijanskomParlamentu od 1953. do 1972. ijedan od utemeljitelja pokretaNovo čovječanstvo. To je tzv.politički pakt između izabranogi birača. Provedbom paktaostvaren je cilj stvarne i rastućedemokracije. Cilj Pokreta jedinstva jest dakroz pojedine velike ili malepolitičke akcije prođe novakultura temeljena na "davanju"i na "uzajamnosti", naperspektivi zajedništva, nanovome političkom jedinstvukoje će polaziti od različitosti igraditi ujedinjeni svijetdoprinosom svijetu. Tako je 2.svibnja 1996. u Napulju nastao

Pokret jedinstva koji danasokuplja političare brojnihzemalja. Pokret jedinstva imatemeljna načela: prvenstvenobiti na strani čovjeka i njegovihdubokih vrijednosti, a tekkasnije za svoju političkustruju; učvrstiti jedinstvo međuljudima angažiranima u politici,ostajući vjerni svojimpolitičkim izborima, kako bijedni drugima pomogli zauzetizajednička stajališta i osnaženitim jedinstvom, raditi za općedobro; i unutar politike ponovitiizvanredno iskustvo jedinstvaPokreta fokolara. Napredstavljanju Pokreta jedinstvapredstavljen je susret "Zajednou Europu", koji će se održati 8.svibnja u Stuttgartu. Na susretuće se okupiti kršćani iz više od150 pokreta, Zajednica iskupina iz cijele Europe izrazličitih Crkava i vjerskihzajednica. Susret će bitisatelitski prenošen u više od100 europskih gradova, a uHrvatskoj u Zagrebu i Splitu.

10 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Dr. Grbešić na tribini "Istina će vas osloboditi"Đakovo, 27.2.2004. (IKA) - Usklopu tribine "VesperaeSapientiae Christianae", kojupriređuju Milosrdne sestre sv.Križa u Đakovu i dr. IvicaRaguž, u petak 27. veljače

upriličena je još jedna u nizutribina na temu "Istina će vasosloboditi". Istina i laž uosobnome, nacionalnom ivjerskom životu. Predavač jebio profesor crkvene povijesti

na Teologiji u Đakovu dr. GrgoGrbešić. Tribina je održana usamostanu Milosrdnih sestarasv. Križa u Đakovu.

Sanader i Šeks kod biskupa ŠkvorčevićaBiskup je izrazio naduda će rad Mješovitedržavne i crkvenekomisije za provedbuUgovora između SveteStolice i RepublikeHrvatske uskorozapočeti s radom uduhu uvažavanjarazličitih poslanja.Sanader je izraziopunu potporunastojanjima okoprovedbe Ugovora

Požega, 28.2.2004. (IKA) - UBiskupskom dvoru u Požegipožeški biskup AntunŠkvorčević primio je 28.veljače predsjednika Hrvatskogsabora dr. Vladimira Šeksa ipredsjednika Vlade RH dr. IvuSanadera. U njihovoj pratnjibili su predsjednik klubazastupnika HDZ-a u Saboru dr.Luka Bebić, saborskazastupnica Marija Bajt, ministarkulture i predsjednik Komisijeza odnose s vjerskimzajednicama mr. BožoBiškupić, potpredsjednik klubazastupnika HDZ-a MarioZubović, Neven Jurica,požeško-slavonski župan AntoBagarić i zamjenik požeško-slavonskog župana zadruštvena pitanja TomislavRadonić.U svojoj riječi upućenojvisokim državnimdužnosnicima biskupŠkvorčević spomenuo je da suim hrvatski građani na izborimadali povjerenje kako bi unjihovo ime vodili javneposlove naše zemlje te da ih u

tom smislu kao požeški biskupi predsjednik Biskupskekomisije HBK za odnose sdržavom s poštovanjempozdravlja. Kratko jepredstavio Požešku biskupiju iistaknuo da se nalaze u zgradinjezina sjedišta, koja jesvojevrsna memorija duhovno-kulturne povijesti grada Požegei srednje Slavonije. Istaknuo jeda je Požeška biskupija teritorijomeđen granicama odVirovitice do Našica, od Našicado Slavonskog Broda i otud doNovske i Lonje. Ali još više,rekao je biskup, biskupija suoko tristo tisuća vjernikakatolika, među kojima itridesetak tisuća prognanika,najvećim dijelom iz Bosne i izLetnice s Kosova, koji nose savteret tragova nedavnoga rata itragaju za vlastitimdostojanstvom. Biskup jespomenuo da je opće dobro tihljudi briga Crkve i države te jeistaknuo otvorenost Crkve isvoju osobnu za suradnju sasvim državnim strukturama ukorist čovjeka, uvijek poštujući

odvojenost političkoga icrkvenog. Izrazio je nadu da ćerad Mješovite državne icrkvene komisije za provedbuUgovora između Svete Stolice iRepublike Hrvatske uskorozapočeti s radom uspomenutom duhu.Dr. Sanader u svome jepozdravu spomenuo poteškoćeu kojima djeluje Vlada, ali injezinu odlučnost da učini svešto je u njezinim mogućnostimaza ulazak Republike Hrvatske uEuropsku uniju i poboljšanježivotnih uvjeta građana.Obećao je punu potporunastojanjima oko provedbeUgovora između Svete Stolice iRepublike Hrvatske.Na kraju susreta biskupŠkvorčević poveo je visokedržavne dužnosnike usrednjovjekovnu crkvu Sv.Lovre u sastavu Biskupskogdvora, gdje im je ukratkoprikazao njezine povijesno-kulturne vrijednosti i sedam ipol stoljetnu povijest gradaPožege.

Osniva se župna knjižnica u ŽrnovniciMnogim novimaktivnostima župaUznesenja BDM,utemeljena davne1727., uz materijalnuobnovu župne crkve,doživljava i svojuduhovnu obnovu i užupne aktivnosti sveviše uključuje laike

Žrnovnica, 28.2.2004. (IKA) -U Žrnovnici nedaleko Splita užupi Uznesenja BlaženeDjevice Marije u koja okupljaoko četiri tisuće župljana, napoticaj župnika don IvanaBarišića pokrenuta je akcijaprikupljanja knjiga s ciljemformiranja župne knjižnice.Don Ivan je bio potaknutiznimnim zanimanjem župljanaza čitanje djela duhovnogsadržaja koja župnik posjeduje.Naime, u tijeku nešto više odgodine dana taj je svećenikvjernicima iz svoje župeposudio gotovo 600 knjiga, paje odlučio formirati knjižnicukoja će uvijek biti pristupačnasvima zainteresiranim za dobrupisanu riječ. Don Ivan je zadonacije knjiga zamolioponajprije žitelje Žrnovnice, aliotvorenih će vrata i s riječjuzahvale dočekati sve koji suvoljni obogatiti žrnovničku

župnu knjižnicu, bilo djelimaduhovne ili neke drugetematike. Primjerice, najmlađebi župljane, koji rado svraćaju uknjižnicu, iznimno veseliledječje knjige. Knjižnica za sadadjeluje u sklopu župnogaCaritasa koji je u Žrnovniciosnovan protekle jeseni, a začije su potrebe župljanidobrovoljnim radom idonacijama preuredilinekadašnju župnu garažu, no,kada knjižnica postanenaslovima bogatija, bit ćenužno njezino preseljenje uneki prikladniji prostor. Baškao na prikupljanje knjigamještani Žrnovnice ponosni su ina svoj novi Caritas, koji vodežupljanke Ana Tadić i MirjanaMedvidović. Vjernici, ne samoiz Žrnovnice, nego i iz okolnihmjesta i župa, s radošću donoseodjeću i obuću, koju voditeljiceCaritasa daruju potrebnima ili

odvoze u Split u nadbiskupijskiCaritas. U župi je u tijeku iorganizacija dobrovoljnogdarivanja krvi. Potakla ju jeJerka Krstulović, koja već dugosurađuje s Crvenim križem iUdrugom Sanus koja okupljadjecu oboljelu i liječenu odmalignih bolesti. I don Ivan i župljani zadovoljnisu svim novim aktivnostima.Kroz njih te kroz nedavnoponovno uspostavljen župnivjeronauk i oformljenumolitvenu zajednicu, ta župa,utemeljena davne 1727. godine,uz materijalnu obnovu župnecrkve, doživljava i svojuduhovnu obnovu i u župneaktivnosti sve više uključujelaike. Osim Caritasa, laici vodei mješoviti i dječji zbor, težupniku pomažu u predavanjuvjeronauka.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Solinsko hodočašće u Dujmovoj godiniHodočašće je omelokišno nevrijeme

Sollin, 28.2.2004. (IKA) - Ujubilejskoj Dujmovoj 2004.godini, vođeni geslom proslave"Stopama vjere", zajednički suu pohode svečevu grobu uprvome dekanatskomhodočašću 28. veljače trebalihoditi vjernici svih župaSolinskoga i Imotskogdekanata. Nažalost, vremenskeprilike nisu bile na stranihodočasnika. Dalmacija jeosvanula okupana kišom, ahodočasnici su se, umjestopohoda Manastirinama imisnoga slavlja na otvorenom,na mjestu gdje je i Dujam prijeviše od 1.700 godina slavioeuharistiju, okupili i misuslavili u obližnjoj solinskojcrkvi Sv. Anastazija, takođersolinskog mučenika.Predvođeni generalnimvikarom Splitsko-makarskenadbiskupije mons. IvanomĆubelićem, pastoralnimvikarom mons. DragomŠimundžom, provincijalomfranjevačke provincijePresvetog Otkupitelja fraŽeljkom Tomićem, svojimdekanima don PavlomVukovićem i fra AntomBilokapićem, te župnicima,mnogobrojni okupljeni vjernicimolitvama su se za zagovor ipomoć utjecali sv. Dujmu iostalim solinskim mučenicima,koji su zajedno s Dujmom 10.travnja 304. vjeru posvjedočilivlastitim životom, a čiji suovozemni ostaci počivali naviše lokaliteta antičke Salone.Mjesta gdje su ti mučenici bilipokopani prvi su kršćaniposebno štovali, te su oko njihpokapali i druge vjernike, a okoDujmova groba njegovenasljednike na tronusalonitanskog biskupa. NadDujmovim su grobom kršćaninakon prestanka progonanajprije podigli manju spomenkapelu, zatim skromnu crkvu tena početku 5. st. velikutrobrodnu baziliku.Koncelebrirano euharistijsko

slavlje predvodio je provincijalTomić. "Našem čovjekupotrebno je duhovno, moralnodobro, dobro evanđelja i Božjihzapovijedi, a sveti nam Dujetreba biti svjetlo, nada i putokazprema svemu tome, jer on jenedostižno velik. Borio se zaime Božje, a Božja dobrota imilost razlijevala se Dujmovimsrcem, u sebi je slušao i osjećaoKrista, koji i nama treba bitizaglavni kamen u ovomstoljeću koje bi trebalo bitistoljeće kajanja, većesolidarnosti i nadasve iskreneobnove prema Bogu Ocu, IsusuKristu i duhu Svetom", kazao jeu propovijedi fra Željko Tomić,pozivajući muškarce da seugledaju na sv. Dujma i slijedenjegov primjer, a žene i majkena molitvu, "jer je budućnosthrvatskog naroda u rukama imolitvama žena, čija je vjeradobrota i ljubav itekakopotrebna". Euharistiji jeprethodila molitva krunice kojuje predvodio don Pavao Piplica,župnik solinske župe sv. Kaja,te kratki povijesni osvrt kojimje hodočasnike s antičkomSalonom, starokršćanskim istarohrvatskim Solinom, sv.Dujmom i solinskimmučenicima upoznao donVinko Sanader, župnik solinskežupe Gospe od Otoka,hrvatskoga marijanskogprasvetišta. Većinahodočasnika zbog lošihvremenskih uvjeta, nažalostnije posjetila ostatkeznamenitosti antičke Salone,mali broj hodočasnika stopevjere ipak su dovele doManastirina, najstarijegakršćanskog groblja naotvorenom, gdje se nalazi igrob sv. Dujma. HodećiStopama vjere i tragom sv.Dujma, vjernici iz župaSolinskoga i Imotskog dekanatahodočašće su završili pohodomsplitskoj prvostolnici u koju suu 7. st. iz razrušene Salonekršćani prenijeli kosti sv.

Dujma i koja je od mauzolejajednog od najvećih progoniteljakršćana, cara Dioklecijana,postala crkva u kojoj se štujenjegova žrtva sv. Dujam.Godine 1770. svečeve su kostismještene na novi oltar, djelomletačkog umjetnikaMorlaitera, gdje i danaspočivaju. Predvođenikatedralnim župnikom donZdenkom Bralićem, koji ih jeupoznao sa štovanjemnebeskog zaštitnika Splita iSplitsko-makarskenadbiskupije, hodočasnici su sezajednički pomolili predsvečevim moćnikom i oltaromprisjećajući se riječi iz porukeDujmova nasljednikanadbiskupa Marina Barišića:"Željeli bismo da hodočašća uSalonu, na Manastirine, uDujmovu katedralu ponajprijebudu izraz zahvalnostisvemogućem Bogu za bogatu idugu povijest Dujmove i našeCrkve, ali isto tako da budupoticaj opredjeljenju zasvijetljenje, začinjanje, čišćenjei očuvanje svijeta koji nam jeBog povjerio. Neka nasDujmov primjer povedestopama vjere, bude poticaj zapomoć potrebnima i snaga uzauzimanju za dobro naroda".Prvim vjerničkim hodočašćemna Manastirine u i splitskuprvostolnicu započela jeintenzivna dvomjesečnapriprava za proslavu blagdanasv. Dujma, u tijeku koje suplanirana hodočašća vjernika izsvih 12 dekanata Splitsko-makarske nadbiskupije.Hodočašća će ujedno bitipoticaj na što bolju duhovnuobnovu u tijeku "Župnogtjedna", povlaštenog vremena oblagdanu sv. Dujma, tijekomkojeg će se u svim župama unadbiskupiji nastojati priredititematski katehetski, homiletski,duhovni i odgojni sadržaji,kako bi se vjernici što boljepripremili za jubilejskuproslavu.

Izložba "Križ naš svagdašnji..." Predraga GollaIzložba je otvorena uSpomen-muzejubiskupa Strossmayerau Đakovu

Đakovo, 28.2.2004. (IKA) -Đakovački i srijemski biskupMarin Srakić otvorio je 28.veljače izložbu Predraga Golla"Križ naš svagdašnji..." i"Između gore i dolje" uSpomen-muzeju biskupaStrossmayera u Đakovu. Riječje samostalnoj izložbi na kojojje izloženo više od 30 radova

nastalih u dva ciklusa rađenihtehnikom crteža pastelom,pastelnom olovkom iakvarelom. Osim slika iz ta dvaniza, izložena su i dvaapstraktna akvarela:"Đakovačka katedrala" i"Zemlja bijaše pusta i prazna".Autor kataloga Mirko Ćurićrekao je kako je u središtu

svake slike križ, a uporabomrazličitih geometrijskih likova iboja znakovitih u liturgiji -istražuje jasne umjetničkeporuke. Poznatome hrvatskomslikaru Predragu Gollu to ječetvrta samostalna izložba utijeku korizme u Đakovu, adruga u Spomen-muzejubiskupa Strossmayera.

12 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Korizma u baštini Slavonije, Baranje i SrijemaSeminar za animatorežupnih skupinakršćanske kultureduha i voditelje KUD-ova u Vinkovcima

Vinkovci, 28.2.2004. (IKA) -Biskupijski pastoralni centar -Ured za pastoral kulture, usuradnji s Gradskim muzejomiz Vinkovaca, priredio je 28.veljače cjelodnevni seminar zaanimatore župnih skupinakršćanske kulture duha ivoditelje mjesnih KUD-ovapod naslovom "Korizma utradicijskoj baštini Slavonije,Baranje i Srijema". Seminar jeupriličen u vinkovačkomeGradskom muzeju - u prostorustalnoga etnološkoga postava, asudjelovalo je 120 sudionika.Nakon molitve, pozdravne suriječi uputili voditelj Ureda zasuradnju s KUD-ovima priOdjelu BPC za pastoral kultureVladimir Delić, župnik itovarnički dekan, ravnateljGradskoga muzeja uVinkovcima Stjepan Jozić imons. Tadija Pranjić, župnik ivinkovački dekan. "Korizmenovrijeme: teološko-liturgijskivid", bila je tema izlaganjamaestra Vinka Sitarića,voditelja Biskupijskoga uredaza crkvenu glazbu. Govorio je oteološkim vidovima korizme,koja je u svojim počecimaimala više sastavnica. Prvi su sekršćani brinuli za duhovninapredak svih vjernika. Oni su,naime, prvi shvatili da svitrebaju preispitati svoj život.Post je shvaćen kao molitvatijela. Imali su jasnu ideju daonoga čega se jedan danodreknu - to daruju drugima.Prvi su kršćani takođerunapređivali međusobnekršćanske odnose iuspostavljali bratsku ljubavčineći dobra djela. Prvi sukršćani korizmu gledalipraktično. Korizmenesastavnice su i izrazitopokornički duh i obnavljanjekrsnih obećanja. Izlagatelj jekratko govorio i o glazbenojdimenziji korizme - o bogatstvupučkih korizmenih popijevkikoje se dijele u dvije skupine:popijevke pokorničkogakaraktera i popijevke o muciGospodnjoj. Voditelj Ureda zasuradnju s KUD-ovima vlč.Delić govorio je o korizmi uŠokadiji nekada i danas,rekavši kako postoje razlike teje o tome teško govoriti.Primjerice, danas je uvriježenoda je katolik onaj koji u tijekukorizme ide u ribarnicu, te da uposljednjih dvanaest godina onikoji se smatraju katolicima"puno toga kroje". "Slušamodanas čega se sve ljudi odriču.

No, ukoliko nema ljubaviprema bližnjemu i ne činimodobra djela - nema pokore",rekao je. Nekad je u timkrajevima u korizmi bio post odhrane i primjerice post ododijevanja - bez nakita i vrloskroman. Nije bilo ni zabava,večernjih izlazaka, proslavarođendana i svatova. Ozbiljnostkorizme očitovala se naizvanjski način što danas nijeslučaj. Šokadija ima bogatutradiciju u korizmi i te običajetreba istražiti. Sudionike je vlč.Delić potaknuo na oživljavanjeobičaja koji se mogu izvesti nasceni i tim povodom im ukazaona suradnju sa župnicima.Etnologinja i muzejskasavjetnica u Gradskom muzejuu Vinkovcima mr. LjubicaGligorević izlagala je na temu"Korizma u šokačkojtradicijskoj baštini".Seminariste je ukratkoupoznala sa stalnim etnološkimpostavom, koji je otvoren prijedvije i pol godine u povodu 55.obljetnice vinkovačkogaGradskoga muzeja, koji jesmješten u kasno baroknojzgradi s kraja 18. stoljeća.Skupnih posjeta je do danas ustalnome etnološkom postavubilo više od 15.000, a u tom jeprostoru priređeno više odtrideset raznih događaja.Navela je primjer kako su prijemnogi kršćani u korizmi postilisrijedom, petkom i subotom okruhu i vodi. Potom, kako su seprimjerice u Vinkovcima, aprema rukopisu Ivana VučevcaVinkovčanina, djevojkesubotama i nedjeljama ukorizmi okupljale oko kapelicau različitim dijelovima grada ipjevale Gospin plač i mukuIsusovu. Tada su dolazili imomci, te su uz kokice, posnekolačiće igrali i određene igre.Predavačica je takođeristaknula kako se posveta hranetakođer može izvesti na sceni.Sudionicima se obratio i MataFerinac, predsjednik KUD-a"Matija Gubec" iz Ilače,najavivši molitveno-scenskiprikaz križnoga puta - mukeIsusa Krista, koji će bitiupriličen u Ilači 3. travnja.Dipl. etnolog i član ansamblaLado iz Zagreba Janko Ivanišgovorio je o korizmi i tradicijibaranjskih Šokaca. Posljednjeizlaganje na seminaru imala jemr. MiroslavaHadžihuseinović-Valašek,etnomuzikologinja iz Zagreba isuradnica Hrvatskoga radija, na

temu "Korizmene popijevkeŠokaca u Slavoniji, Baranji iSrijemu". Istaknula je kako jebaština bila jedina sponaprognanicima iz Domovinskogarata, jer su oni preko svojihcrkvenih pučkih pjesama imalivezu sa svojim mjestom izkojega su protjerani. Mr.Hadžihuseinović-Valašek većdeset godina snima crkvenupučku glazbu, a dio tih zapisaimali su prigodu poslušatisudionici seminara kao i vidjetidijelove reportaže Vinkovačketelevizije "Običaji Pepelnice uAntinu". Predavačica jepredložila da Đakovačka iSrijemska biskupija objavibrošuru notnih zapisa crkvenihpjesama.U drugom dijelu seminarasudjelovao je i đakovački isrijemski pomoćni biskup ĐuroHranić, rekavši okupljenima dabiskupi i svećenici nastojepoduprijeti njihov rad zato štosu vjera i kultura nerazdruživopovezane. "Postojala biopasnost kad bi se kulturna,tradicijska baština odvojila odcrkvenoga života. Smatramo dapovezivanje vjerničkoga,kršćanskoga života, liturgije saživotom KUD-ova služiobostranom obogaćenju i rastu,jer kultura je izričaj, aliistodobno kultura i oblikujevlastiti identitet. Osobito uSlavoniji smatramo da ono štovi njegujete to i oblikuje našnacionalni, kulturni i vjerničkiidentitet. Stoga sam zahvalanna vašem trudu i nastojanjukoje ulažete kako biste usvojim mjestima očuvali u raduu vašim KUD-ovima tukulturnu tradiciju i baštinunašega naroda. Svjestan samtoga da je čitavo društvozahvatila letargija i pitate se zarmoram uvijek sve ja. Mi sve toznamo, ali vas vidimo kaocvijeće u našem narodu zbogtoga što u takvome stanju duhanašega naroda ne dopuštate dase prepustimo toj bezvoljnosti,nego ste kreativni", poručio jebiskup. Sudionici seminarapozvani su u Slavonski Brod usvibnju, kada će u sklopuprograma 40. Brodskoga kola užupi Gospe Brze Pomoći bitipriređeno pučko pjevanjecrkvenih pjesama. Seminar sustarinskim pjevanjemkorizmenih pjesama uveličalečlanice pjevačke skupine"Snaše" iz Klakara odjevene ukorizmene nošnje.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Rijeka: Prvo dekanatsko zborovanje župnih vijećaIzlaganje o djelovanjužupnih pastoralnihvijeća održao mons.Kordić

Rijeka, 28.2.2004. (IKA) -Prvostolni dekanat Riječkenadbiskupije održao je 28.veljače prvo dekanatskozborovanje župnih vijeća uBogoslovnom sjemeništu uRijeci na temu: "Liturgija -temeljni vid ostvarenja župnezajednice - uloga isuodgovornost župnogpastoralnog vijeća".U uvodnom pozdravunadbiskup Ivan Devčićpodsjetio je kako će se takvazborovanja održati u svimriječkim dekanatima, s ciljemjoš djelotvornijeg rada župnihvijeća. Nadbiskupijsko

zborovanje bit će održano 8.svibnja u Opatiji, a do tada ćebiti oformljeno iNadbiskupijsko pastoralnovijeće. O. Stanko Dodig, dekanPrvostolnog dekanata, nazvaoje taj susret povijesnim, jer seprvi put sastaju članovi župnihvijeća na dekanatskoj razini.Mons. Milan Simčićnapomenuo je kako su tepastoralne inicijative na tragukoncilske obnove Crkve.Izlaganje o samoj temi održaoje generalni vikar Krčkebiskupije mons. Ivan Kordić.Predstavio je načine djelovanjažupnih vijeća i probleme s

kojima se župnici i vijećnicisusreću. Kao glavnu zadaćužupe istaknuo je stvaranjezajednice, što se postižejačanjem još manjih zajednica.Prije svega obiteljskih, a zatimpodjelom župe na manjeteritorijalne cjeline koje bitrebale postati jezgra zastvaranje istinske župnezajednice. Poticajno predavanjenije nametnulo gotova rješenjaveć potaknulo živu raspravu ukojoj su članovi pojedinihžupnih vijeća imali prigodupredstaviti svoje djelatnosti iiznijeti prijedloge.

Biskup prosvjedovao zbog izrugivanja redovnicaMnoge od njih,nedužno osuđene zavrijeme komunističkevlasti, provele su teškeuzničke dane uPožeškome ženskomzatvoru i nisuzaslužile takvopredstavljanje nakarnevalu u Rijeci,ističe biskupŠkvorčević

Požega, 28.2.2004. (IKA) -Požeški biskup AntunŠkvorčević uputio jepožeškome gradonačelnikuZdravku Ronku prosvjednopismo zbog toga što su požeškemažoretkinje, u njegovojpratnji, u nedjelju 22. veljačena Riječkome karnevalu bileodjevene u redovničku odjeću.Po biskupovu mišljenju, to jeodudaralo od drugihkarnevalskih skupina "te jeshvaćeno kao svojevrsno

izrugivanje časnih sestara i tona račun gradskoga proračuna",koji pune građani, najvećimdijelom katoličke vjere."Požega je grad u čiju suvišestoljetnu povijest časnesestre ugradile plemenitost ipožrtvovnost na duhovnome,prosvjetnom, kulturnom isocijalnom polju te ih većinagrađana susreće s velikimpoštovanjem. Mnoge od njih,nedužno osuđene za vrijemekomunističke vlasti, provele su

teške uzničke dane uPožeškome ženskom zatvoru.Stoga niti one, niti najveći brojgrađana Požege, nisu zaslužilida budu na spomenuti načinpredstavljeni na karnevalu uRijeci", zaključuje svojeprosvjedno pismo biskupŠkovrčević, izražavajući naduda će se taj njegov prosvjedprimiti dobrohotno i kao znakveće osjetljivosti za poštivanjedostojanstva svakoga čovjeka.

Nacionalni susret znanstvenih novaka i asistenataSedmi susret podnaslovom "Hrvatska uEuropskimintegracijama: šanse ipoteškoće" uorganizaciji Centra zapromicanjeSocijalnoga naukaCrkve HBK injemačke zakladeHans Seidel naTeologiji u Đakovuokupio je četrdesetaksudionika iz riječke,osječke i zagrebačkeregije

Đakovo, 28.2.2004. (IKA) - Uorganizaciji Centra zapromicanje Socijalnoga naukaCrkve HBK i njemačkepolitičke zaklade Hans Seidel, au suradnji s Uredom zasocijalni nauk Crkve idruštvena pitanja priBiskupijskome pastoralnomcentru Đakovačke i Srijemskebiskupije održan je u subotu 28.veljače na Teologiji u Đakovusedmi susret znanstvenihnovaka i asistenata, podnaslovom "Hrvatska uEuropskim integracijama: šansei poteškoće". Četrdesetak jesudionika iz riječke, osječke izagrebačke regije, među kojimasu bili i đakovački i srijemskibiskup Marin Srakić i pomoćnibiskup Đuro Hranić, pozdraviomoderator susreta dr. VladimirDugalić, biskupijski povjerenikUreda za socijalni nauk Crkve idruštvena pitanja.Pozdravnu su riječ uputili idijecezanski biskup te pomoćnibiskup, predstojnik Centra zapromicanje socijalnoga naukaCrkve mr. Gordan Črpić i Sofiavon Solenmacher, predstavnicazaklade Hans Seidel.

Prvo predavanje pod naslovom"Kulturni korijeni europskihintegracija" održao je profesorna Katoličkome bogoslovnomfakultetu iz Zagreba dr. ŽeljkoTanjić. On se na početkuosvrnuo na značenje pojmakultura. Poslužio sekonstitucijom II. vatikanskogasabora - O Crkvi usuvremenom svijetu - izaključio kako je čovjekujedino moguće kroz kulturudoći do ostvarenja. U kreiranjunove Europe, pitanju kulturnih iduhovnih korijena nije sepridavao značaj. Razlog tomupredavač vidi u uvriježenomemišljenju kako je to pitanje većriješeno ili da je ekonomsko ipolitičko pitanje zauzelovažnije mjesto. Europa se nemože prvenstveno promatratikao geografski i političkipojam, već kao duhovnastvarnost. Pokuša li se odreditišto je to po čemu se Europarazlikuje od ostatka svijeta, dr.Tanjić je naveo: grčku kulturu;kršćansku poruku i znanstvenotehničku revoluciju. Zaključioje kako današnji problem u

određivanju europskihkulturnih korijena prvenstvenouvjetuje činjenica kako jeznanstveno tehnička revolucijajedino legitimna, tj. općeprihvaćena kao temelj nakojemu je izgrađena europskakultura."Perspektive pridruživanjaHrvatske EU", bila je temapredavanja mr. Petre Goran,načelnice Odjela zaobrazovanje Ministarstva zaeuropske integracije. Ona jepokušala odgovoriti na višetemeljnih pitanja: kamo, zašto,kako i kada u Europsku uniju.Kao odgovor na pitanje kamo,donijela je kratki povijesniprikaz dinamike osnivanja iširenja EU. Navodeći razlogekoji neku državu motiviraju dase pridruži europskoj obitelji,mr. Goran je navelaprvenstveno političke igospodarske koristi, od kojih sena prve odnosi sigurnost istabilnost, a na drugeneograničen pristup europskomtržištu i uključenost udonošenje odluka i formiranjepolitike EU-a. Odgovarajući napitanje kako ući u Europsku

14 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

uniju, tj. koje preduvjete jepotrebno ispuniti, navedeni sukriteriji političke, ekonomske ipravne naravi. Pod kriterijimapolitičke naravi smatra sedemokracija i vladavina prava,poštivanje ljudskih prava iprava manjina. Usvajanjepravne stečevine biva pravni, aodupiranje natjecateljskimpritiscima i tržišna ekonomija,ekonomski kriterij potreban zapriključivanje EU. Predavačicaje navela kako je uz ta trikriterija 1995. godine uvedentzv. Kriterij iz Madrida, kojizahtijeva stvaranje učinkoviteadministracije i uprave. Uz tajopćeniti pregled potrebnihpreduvjeta, mr. Goran jeukratko predstavila dosadašnjudinamiku hrvatskogapridruživanja EU. Naposljednje i zaključno pitanjena koje je izlaganje željeloodgovoriti: kada će Hrvatskapristupiti Europskoj uniji,predavačica je odgovorila kakoće se to dogoditi kada se svipreduvjeti ispune.Dr. Hrvoje Štefančić s InstitutaRuđer Bošković, održao jepredavanje pod naslovom"Hrvatska znanost iznanstvenici u europskimintegracijama", s kojim je želioprikazati trenutno stanjeznanosti u Hrvatskoj i potrebnereforme. Hrvatsku je znanostpotrebno promatrati kroz trisegmenta: utjecaj znanosti nadruštvo; znanost kao takva ikvaliteta samih znanstvenika.Utjecaj znanosti na društvoprvenstveno je ograničen napojedinačne aktivnosti i visokoškolstvo, unatoč velikomeznanstvenom sektoru. Znanostu Hrvatskoj ima dugu tradiciju,ali i lošu organiziranost,prvenstveno je financirana oddržave te je omjer uloženog irezultata u takvoj situaciji ukrajnjoj liniji i dobar. Hrvatskaima dobrih znanstvenika, ali jeproblem u heterogenosti,učinku male sredine i lošimkriterijima vrednovanja.Promjene koje se smatrajunužnima u takvoj situaciji

trebaju biti usmjerene na:izvore financiranja, kriterijevrednovanja, restrukturiranjesamog znanstvenog sektora,redefiniranje uloge države itržišta R&D snage. Dr.Štefančić je u daljnjemizlaganju prikazao mogućiučinak reformi na primjeruPortugala, koji je bio u sličnojsituaciji u kojoj se sada nalaziHrvatska. Predavač je zaključiokako će do napretka ulaskom uEU sigurno doći, ali nijeizvjesno kako će taj napredakbiti strukturiran.Posljednje predavanje podnaslovom "Vrijednosti usuvremenoj Europi", imao jepredstojnik Teologije u Đakovui profesor fundamentalneteologije dr. Nikola Dogan.Predavač je na samom početkuukazao na danas vrlo značajanproblem mnoštva vrijednosti,što čovjeka dovodi u situacijunemogućnosti odabira. Uprvom dijelu predavanja dr.Dogan protumačio je značenjepojma vrednote, o kojoj kaže daje ona uporište na kojemučovjek gradi svoj život. Čovjekstvara ljestvicu vrednota, a onemu pritom povratno oblikujuživot. Oduzimanjemvrednotama značaj dolazi doproblema. Vrednoteobilježavaju četiri oznake, odkojih je prepoznavanjepredavač istaknuo kao bitnu zatemu koju predavanje obrađuje.Razlog tomu leži u krizi kojaobilježava današnju Europu, ariječ je o nemogućnostiprepoznavanja one vrednotekoja mi je sada važna. Prikazstanja duha u Europi dr. Doganzapočeo je samim pregledomrazvoja, pri čemu je na prvomjesto stavio razdoblje mita,zatim razdoblje subjekta i nakraju razdoblje postmoderne.Razdoblje postmoderneobilježeno je stanovitom žeđuza svetim, a odgovor sepokušava pronaći umješavinama različitih religija(sinkretizam). Takva situacijaumnožavanja vrednotaomogućuje da istina bude ono

oko čega se treba dogovoriti.Na kraju je predavač zaključiokako čovjek mora znatirazlikovati vrednote. Nakonrada u radionicama, seminar jezavršio plenumom na kojemusu predstavnici pojedinihskupina iznijeli zaključke. Prva se skupina bavilapromišljanjem integracijskihprocesa Hrvatske u EU, pričemu se posebna pozornostposvetila pitanjima: postoje lialternative ulaska Hrvatske uEU; regionalna suradnja;posljedice ne ulaska; koje bizemlje trebale biti posrednicehrvatskom pridruživanju.Zaključak te radne skupine jeda alternative hrvatskompridruživanju Europskoj unijine postoje, pa se stoga ni oposljedicama ne ulaska nemože razmišljati. Na pitanje oregionalnoj suradnji svi su sesložili oko toga kako seposebna pozornost trebausmjeriti na srednjoeuropskezemlje. Promišljanje drugeskupine bilo je posvećenohrvatskoj znanosti iznanstvenicima u perspektivipriključenja EU, s posebnimosvrtom na pitanje spremnostipojedinih struka europskimintegracijama i tržištu znanja, tekako oblikovati preobrazbuhrvatskoga znanstvenogsustava. Sudionici te skupine sumišljenja kako je potrebno dasvaka pojedina struka započnesa čvršćim povezivanjemdimenzija obrazovanja i prakse,te poticanjem odgoja zaodgovornost spram obrazovanjai rada, što bi rezultiralospremnijem ulasku u EU.Pitanjem vrednota s kojimaHrvatska ulazi u EU i koje bimogla od nje usvojiti, bavila setreća radna skupina. Svi su sesložili kako Hrvatska ima štoponuditi, pri čemu je posebnoistaknuta duboka ukorijenjenostkršćanstva u hrvatsku kulturu idomoljublje. Od europskestečevine vrednota trebali biprvenstveno usvojiti određenenačine društvenog života.

Šibenik: Duhovne obnove mladihDuhovna obnova zasrednjoškolce tedjevojke iz završnihrazreda osnovnihškola

Šibenik, 28.2.2004. (IKA) - UŠibeniku su 28. veljače održanedvije duhovne obnove: jedna zasrednjoškolce, a druga zadjevojke sedmih i osmihrazreda osnovnih škola. UKatoličkom domu biskupaJeronima Milete u organizacijiŠibenske biskupije i na poticajbiskupa Ante Ivasa, obnovu su

vodili vjeroučitelji, a tema jebila obraćenje. Mladima seobratio biskup Ivas, koji jenastojao približiti impredstojeći "Susret hrvatskekatoličke mladeži", koji će seodržati u Šibeniku 24. i 25.travnja ove godine. "Obiteljmjesto ljubavi i slobode" bila jetema duhovne obnove za

djevojke sedmih i osmihrazreda osnovnih škola, koja jeodržana u kući matici sestaraFranjevki od Bezgrešne.Duhovnu obnovu osmislila je ivodila s. Irena Delić, a misnoslavlje za sto i deset djevojakapredvodio je župni vikar uDrnišu fra Josip Repeša.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Nadbiskupijski križni put mladih u Hrvatskom zagorjuNa tome prvom odšest križnih putovakoji će se u tijekukorizme održati unadbiskupijisudjelovali su mladi izsedamnaest župa

Zagreb, 28.2.2004. (IKA) -Križni put mladih Zagrebačkenadbiskupije u Hrvatskomzagorju pod geslom "Hodimo unovosti života" održan je usubotu 28. veljače. Na tomeprvom od šest križnih putovakoji će se u tijeku korizmeodržati u nadbiskupijisudjelovali su mladi izsedamnaest župa. U tijekupobožnosti mladi su nosili križkoji im je protekle godine zanjihova hodočašća u MarijuBistricu predao zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić. Križni put započeo jeujutro u župnoj crkvi uPregradi, gdje se mladimaobratio domaći župnik mons.Branko Ivanjko. On jesudionike upoznao s bogatompoviješću župe i crkve.Mladima se obratio i povjerenikza pastoral mladih Zagrebačkenadbiskupije Božidar Tenšek,upoznavši ih s nakanomkrižnog puta i geslom koje jetakođer i geslo Druge sinodeZagrebačke nadbiskupije.Predstavnica zajednice mladihMOBIS Liljana Leskovar

mladima je predstavila knjižicus tekstovima križnoga puta,koja je objavljena kao četvrta usinodskom nizu. Izmolivšimolitvu za Sinodu i prvupostaju križnoga puta kolonamladih krenula je put ostalihpostaja, koje su osim u župiPregrada bile i u župamaVinagora, Desinić i Tuhelj.Župnici tih župa Josip Belavić,Franjo Mezak i Nikica Špiljakdočekivali su mlade u svojimžupnim crkvama. Od župnikamladima su se u hodu pridružiliMilan Juranić iz ZagorskihSela, Ivan Režek iz VelikeErpenje, Drago Bosnar izOroslavlja te Ivan Šestak izOrehovice. Dojmljiva je bilakolona od gotovo 300 mladihkoja se kretala po zagorskimbrežuljcima, privlačećipozornost domaćih ljudi. Oko16 sati na ulazu u Tuheljizmoljena je posljednja, 14postaja, čime je završen prvidio cjelodnevne pobožnosti.Potom su se mladi uputili uprostorije Osnovne škole Lijepanaša gdje su ih dočekali članoviŽupnoga pastoralnog vijeća,

ponudivši im okrepu. Mlade suondje pozdravili domaći župnikNikica Špiljak i ravnateljica OŠMara Podjaveršek, zahvalivšiim na žrtvi koju su tog danaučinili i pozvavši ih da i daljesvjedoče u zagorskom krajusvoju vjeru. Program jenastavljen prigodnomkatehezom, koju je na temunedjeljnog evanđelja o Isusovojkušnji u pustinji održaovjeroučitelj Tomislav Krušlin.Premda prilično umorni i mokriod snijega koji je počeo padatipri kraju puta, mladi su ostali ina euharistijskom slavlju kojeje u župnoj crkvi u Tuhljupredvodio župnik iz OroslavljaDrago Bosnar. Organizatorkrižnoga puta bila je zajednicamladih MOBIS iz Tuhlja usuradnji s Povjerenstvom zapastoral mladih Zagrebačkenadbiskupije. Mladi iz MOBIS-a sudjelovali su i u izradiknjižice u sinodskom nizu, gdjesu objavljeni tekstovi križnogaputa i ogledne kateheze, atakođer su i autori tekstovaprve dvije postaje križnogaputa.

Sjednica Komisije HBK za liturgijuRadi se napriređivanju novogaizdanja Rimskogamisala

Zagreb, 28.2.2004. (IKA) - UZagrebu je 28. veljače podpredsjedanjem predsjednikaKomisije biskupa dr. AntunaŠkvorčevića održana sjednicaBiskupske komisije HBK zaliturgiju.Glavnina rada sjednice bila je itoga puta vezana zapriređivanje novog izdanjaRimskoga misala. Kao prviplod toga rada već je objavljenprijevod Opće uredbe

Rimskoga misala. To ćezacijelo biti poticaj da seaktualiziraju liturgijska pitanja,a poticaj je za to i 40. obljetnicasaborske konstitucije o liturgiji.Na sjednici su razmotrena jošneka preostala pitanja vezanaza Red mise, predslovlja,svetačka slavlja i tekstove zanove hrvatske blaženike (bl.Alojzije Stepinac, bl. Ivan Merzi bl. Marija Propetog IsusaPetković), no nije se pristupilo

prihvaćanju tih tekstova jer jošneke pojedinosti treba dodatnoproučiti. Budući da sepriređivanje lekcionara zanedjelje A B C nije uspjelodovršiti do planiranog roka iobjaviti do početka oveliturgijske godine, odlučeno jeda se objavljivanje odgodi zasljedeću liturgijsku godinu(listopad 2004.), čime se pružaprigoda za još nekapoboljšanja.

Susret Caritasovih djelatnika u Ličkom OsikuTema susreta: "Stanjeu hrvatskoj obitelji"

Lički Osik, 28.2.2004. (IKA) -U Ličkom Osiku održan je 28.veljače susret svećenika ivolontera Caritasa Gospićko-senjske biskupije na temu"Stanje u hrvatskoj obitelji".Domaćin susreta, koji je okupiooko 20 djelatnika Caritasa, kaoi svećenika iz svih dekanatabiskupije, bio je ravnateljbiskupijskog Caritasa i župnikLičkog Osika Luka Blažević.Sudionicima skupa na početkuse obratio gospićko-senjskibiskup Mile Bogović, koji je,ukazujući na ulogu Crkve uodnosu na obitelj, upozoriokako "posebno u doba korizmeu obitelji treba razvijati osjećajdarivanja koji će zatim prijeći i

na društvo, čime Crkvaopravdava svoju ulogu praveškole nesebičnosti".Zatim je predavanje na temu"Stanje obitelji u Hrvatskoj -problemi i izazovi" održaoravnatelj Hrvatskog CaritasaMario Bebić, koji je istaknuokako znanost dokazuje da sedruštvo temelji i može opstatijedino na obitelji, premdapraksa u posljednje vrijemeukazuje na to da "obitelj i braknisu u modi". Među ostalimBebić je ukazao na iznimnoznačajnu ulogu oca u obitelji.Naime, dokazano je, izmeđuostalog, da 80% ovisnika činedječaci, i to posebice oni kojiimaju nezadovoljavajući odnos

s ocem. Crkva stoga otvarasavjetovališta koja predstavljajuroditeljima "značajno utočištekoje im pruža psihološku iduhovnu pomoć". Posebno jevažna uloga roditelja do 12godina djetetova života kada seono uči disciplini iodgovornosti prema izvršenjuobveza.Predavatelj je zatim ukazao nasocio-psihološke aspekte stanjaobitelji u Hrvatskoj, kao i nademografsku slike države. Utijeku rasprave biskup Bogovićnapomenuo je kako njegovanjeduhovnosti i vjere predstavljanajbolju zaštitu obitelji, a tomje prigodom ukazana i potrebaza osnivanjem katoličkih škola.

16 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Požega: Predstavljen Teen STARProgram cjelovitogspolnog odgojapredstavljen uorganizaciji državnogZavoda za školstvo,Udruge za cjelovitispolni odgoj "TeenSTAR" i Katehetskogureda Požeškebiskupije

Požega, 28.2.2004. (IKA) - Uorganizaciji državnog Zavodaza školstvo, Udruge za cjelovitispolni odgoj "Teen STAR" iKatehetskog ureda Požeškebiskupije u Požegi je 28.veljače prvi put predstavljenProgram cjelovitoga spolnogodgoja "Teen STAR" zaprosvjetne djelatnike ivjeroučitelje. PotpredsjednikUdruge "Teen STAR" LadislavIlčić na početku seminaraistaknuo je da su informacije ospolnosti mladim ljudima vrlodostupne, pa čak i agresivnodostupne. Problem je u tomešto te informacije ne sadržespolni odgoj, nego je njihov ciljzarada. Zbog toga se mladiponašaju onako kako to trendzahtijeva, a ne kako bi za njihbilo najbolje. Premda su mladidirektni protagonisti takvogponašanja, oni nisu apsolutnikrivci za takvu situaciju.Nažalost, ni Crkva danas neuspijeva pružiti adekvatnispolni odgoj mladima, dapačečesto je spolnost razlogodvajanja mladih od Crkve, jermladi ne razumiju stajalištaCrkve o spolnosti, a kako ih nerazumiju ne mogu ih ni

prihvatiti kao svoja. U školi, ukojoj se kroz nekolikopredmeta, kao što su etika,biologija, vjeronauk, spominjetema spolnosti, mladi dobivajusamo određene informacije, anemaju mogućnosti za odgoj.Zbog toga je nama potrebancjeloviti program spolnogodgoja, koji će uključivati sveaspekte ljudske osobe.Prije samog predstavljanjaprograma, dr. VerdijanaPavlović iz Varaždina ipovjerenik za pastoral mladihPožeške biskupije RobertMokri govorili su o problemuspolnog odgoja s medicinskoga,psihološkog i duhovnogagledišta. Dr. Pavlović istaknulaje da seksualnost treba vratiti uokruženje u kojem ono možeostvariti svoj smisao, a to jeljubav, dok je vlč. Mokrinapomenuo da svi u društvu, ododgajatelja, roditelja,nastavnika do Crkve morajuuložiti određeni napor kako bise mladog čovjeka oblikovalo usvim njegovim segmentima kaoduhovno, psihički i fizičkizdravu osobu koja zna cijenitidar života u svoj njegovojpunini.

Program cjelovitoga spolnogodgoja "Teen STAR" koji nijesamo informativan, nego iedukacijski, predstavili suprofesori Kristina Pavlović,Zrinka Vitković, AnđelkaJalušić i Ladislav Ilčić.Program se temelji nadostojanstvu ljudske osobe i naizazovu osobne slobode udonošenju odluka, a ljudskojseksualnosti pristupa cjelovito,odnosno uključuje sve aspekteosobnosti pojedinca kao što jetjelesni, intelektualni, emotivni,društveni i duhovni. Programkoji se provodi u tridesetakzemalja svijeta te u višehrvatskih škola ima međuostalim za cilj izgradnjuvlastitog identiteta isamopoštovanja te da mladaosoba postane sposobna zadonošenje vlastitih, slobodnih iodgovornih odluka. Isto takomladima se na taj način želipomoći da postanu svjesnivlastite plodnosti i sposobnostiprenošenja života te prepoznajupozitivne i negativne posljedicei implikacije seksualnogponašanja kako bi razvilizdrave seksualne stavove.

Vjerska emisija na Varaždinskoj televizijiU prvoj emisijirazgovor s biskupomMarkom Culejem

Varaždin, 28.2.2004. (IKA) - Udogovoru s Varaždinskombiskupijom produkcijska imarketinška kuća "Varaždinskatelevizija" iz Varaždina, kojaemitira televizijski program zapodručje više županijasjeverozapadne Hrvatske,započela je s prikazivanjememisija vjerskog sadržaja"Vjera i nada" u vlastitojprodukciji. Emisija će seprikazivati u ranovečernjemterminu, a u prvoj, emitiranoj usubotu 28. veljače, urednikemisije Goran Mališ, ujedno iglavni urednik VTV-a,razgovarao je s varaždinskimbiskupom Markom Culejem orazlozima pokretanja vjerskeemisije na regionalnoj televizijite o značenju korizmenogvremena.Na početku emisije posjetkardinala Josipa BozanićaVaraždinskoj biskupiji 22.veljače u prigodi 12. obljetnicebiskupskog ređenja biskupaCuleja, predstavljen je kaonajbolji uvod u predstojeće

korizmeno vrijeme, koje je iVaraždinska televizija odabralaza nastavak emitiranja emisija"Vjera i nada".Na pitanje urednika Mališa orazlogu pokretanja vjerskeemisije biskup Culej odgovorioje kako u posljednje vrijemevjernici izražavaju želju da naodgovarajući način buduinformirani o vjerskimpitanjima, s obzirom da se udemokratskoj državi mnogogovori i piše o vjeri i Crkvi, tedodao da to zanimanje javnostipokazuje kako vjernici žele i naovaj način upoznati svoju vjeru."Iz tih razloga odlučili smo sena suradnju s Varaždinskomtelevizijom putem emisijeVjera i nada, jer smatramo dasu te dvije riječi posebno važneu životu čovjeka. Stoga želimona sudjelovanje u toj emisijipotaknuti i pozvati župnike iostale svećenike, redovnike iredovnice, ali želimo da senjima pridruže i vjernici laici,mladi i ostale osobe koje mogupridonijeti da te emisije budu

što zanimljivije", istaknuo jebiskup Culej.Upućujući svoju korizmenuporuku gledateljimaVaraždinske televizije i ostalimvjernicima, varaždinski biskupje rekao kako cilj ljudskogživota nije u patnji već uuskrnuću. U tom se smisluvjernik tijekom korizmepreispituje i nastoji se popravitii promijeniti slušajući Božjuriječ. "Jer ključ do sreće ležiupravo u našem srcu, što značida je potrebna duhovnapromjena našeg srca, unatočtomu što ćemo često puta bitiprepušteni samima sebi iosamljeni ukoliko to budemopokušavali. No, jedini je putkoji vodi do svjetla, sreće iKrista Uskrsnuloga upravopromjena nas samih kakobismo u svome srcu bilispremni nositi ljubav idobrotu", zaključio je biskupCulej razgovor u prvoj emisiji"Vjera i nada" Varaždinsketelevizije.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

35. obljetnica župe sv. Pavla apostola u PuliPula, 29.2.2004. (IKA) - Župasv. Pavla apostola u Puliproslavila je 35. obljetnicupostojanja i 20. obljetnicužupne crkve misijama koje jeod 25. do 29. veljače predvodiopoznati pučki misionar ipropovjednik dominikanacDrago Kolimbatović. U tijeku

misija blagoslovljen je ipostavljen križni put u crkvi Sv.Nikole, djelo umjetniceMarjane Bugarin. U subotu 28.veljače bio je dan Majke Božjesa svečanim ophodom nakonkoje je misionar posvetio župuSrcu Marijinu. Na kraju misijapodijeljene su spomen sličice

kao znak sjećanja na misije, alii kao memento na temu "Isus tezove… Isus te čeka". U imežupe misionaru je zahvalioMarko Bilić, koji mu je zajednos još tri djevojke darovaoknjige "Istra - crtice iz istarskepovijesti" i "Palma mučeništvaMiroslava Bulešića".

Zagreb: Molitveno trodnevlje "Vrednotama do noveHrvatske"

Susret na zagrebačkojZavrtnici priredili suzajednica Molitva iRiječ i Centar za boljisvijet

Zagreb, 29.2.2004. (IKA) - Uorganizaciji zajednice Molitva iRiječ i Centra za bolji svijet od27. do 29. veljače održan je udvorani CBS na zagrebačkojZavrtnici molitveni susret"Vrednotama do noveHrvatske". Prvoga danamolitvenog susreta u petak 27.veljače svoje iskustvo življenjavrednota posvjedočili suzagrebački pomoćni biskupVlado Košić, pjesnik DragoŠtambuk, predsjednik upravePrivredne banke Zagreb mr.Božo Prka i grkokatoličkisvećenik Mile Vranešić. BiskupKošić govorio je o vjeri, ljubavii nadi kao vrednotama koje gavode u životu. Mr. Prkagovorio je o obraćenjupojedinca i naroda. Predstavilisu se i članovi Pokreta fokolarate mladići iz ZajedniceCenacolo. Mješoviti pjevačkizbor "Bašćina" svojimnastupom posvjedočio jevrednotu očuvanja hrvatskekulturne i crkvene baštine.Pjesmom su svoje iskustvovrednota prenijeli i DankoTomanić iz Baptističke crkve izSiska te Stojanka Težak izEkumenskoga mirovnog kruga.Dr. Krešimir Stilinović izlagaoje o vrijednosti života izperspektive liječnika koji se

bori za život svakoga začetogljudskog bića. Posljednja dvasvjedočenja privatnogpoduzetnika Jurja Suše iarhitektice Lidije Krolopokazala su kako se i uposlovnom životu može uspjetiživeći po Evanđelju.Molitveni skup nastavljen je usubotu 28. veljače, kada supravnici, teolozi, profesori,političari, poslovni ljudi,novinari i ostali svjedočili ovrednotama koje ih pokreću uživotu. Tako su, među ostalima,govorili akademik JosipBratulić i dr. fra IvanDugandžić. PredstavnicaStudentskoga evanđeoskogpokreta Iva Blažek svojompjesmom posvjedočila jevrednotu zajedništva ibogatstva u različitosti. NovinarGlasa Koncila Vlado Čuturasvoje predavanje naslovio je"Istina će vas osloboditi".Sveučilišni profesor dr.Zdravko Tomac govorio jeglobalizmu i vrednoti sloge izajedništva hrvatskog naroda.Ravnateljica VII. gimnazije uZagrebu prof. Ljilja Vokićispričala je neka iskustva izrazreda, kada je shvatila da jesvaki učenik vrijedan vremena ipozornosti. Pisac kršćanskognadahnuća Stjepan Lice izlagao

je o važnosti ukorijenjenosti uBoga i crkvenu i nacionalnubaštinu. Prošlogodišnjimladomisnik i župni vikar užupi sv. Blaža u ZagrebuDomagoj Matošević svjedočioje o životu s mladima injihovim vrednotama, s čime seu svome pastoralu najvišesusreće. Svoj doprinos skupu ovrednotama dali su i zbormladih "Snaga mira" iz DugogSela te zbor "Koraci".Trodnevni molitveni skupzavršen je u nedjelju 29.veljače. KarmelićankeBožanskog srca Isusovagovorile su o vrednoti molitve,a mr. Zrinka Gregov o poštenjuu poslovnom svijetu. Poznatihrvatski bibličar dr. AdalbertRebić govorio je o solidarnostina temelju evanđeoskihodlomaka. GospodarstvenikMiro Kolovrat pojasnio jenepravedan način poslovanjastranih trgovačkih lanaca uHrvatskoj te se osvrnuo navrednotu domoljublja.Umjetnik kršćanskognadahnuća Rene Medvešekistaknuo je važnost očuvanjajezika i hrvatskoga kulturnogidentiteta. Vrednotu radosti izajedništva pjesmom susvjedočili članovi zbora "Izvor"iz zagrebačke župe sv. Josipa.

Požeške Sesvete: Krštenje sedmog djeteta i misa zabranitelje

Zašto bi čovjek moraoprihvatiti zlo koje seprikazuje kao poželjnoi zgodno i koje mnogiprihvaćaju?

Požeške Sesvete, 29.2.2004.(IKA) - U župnoj crkvi SvihSvetih u Požeškim Sesvetamapožeški biskup AntunŠkvorčević predvodio je 29.veljače misu zadužnicu za 26poginulih hrvatskih branitelja spodručja Grada Pleternice, kojuje priredila pleterničkapodružnica HKDU-a. Požeškibiskup ujedno je za misnogslavlja krstio malu Katarinu,sedmo dijete Stjepana i ZdenkeLjubičić. Na početku misnog slavlja

biskup je iskazao zahvalnostsvima onima koji su položilisvoj život za slobodu Hrvatskete poštovanje njihovimobiteljima. Naši poginuli,dodao je, nisu samo u našempamćenju, oni su ponajprije uBožjem pamćenju. Biskup se uhomiliji posebno osvrnuo nastanje u Hrvatskoj. I dokpolitičari nastoje oblikovatineke svoje programe kako bigrađanima osigurali što boljeekonomske i socijalne uvjete tenas uveli u Europu, postavlja sepitanje tko je čovjeka

organizirao i smislio ga. Bog jeto učinio po svom planu iprogramu koji se zove ljubav.Ljudi bi trebali neprestanootkrivati što je Bog za nassmislio, otkrivati Božju istinu.Može se dogoditi da nekiagresivni ljudski programi želeod čovjeka napraviti nakaradnobiće, koje će zatim postatiizgubljeno biće. Korizma jejako vrijeme kada sezaustavljamo pred Bogom injegovim naukom o čovjekukako bi još jednom razbistrilioči srca te razumjeli što je to

18 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Bog s nama naumio.Pokušajmo, pozvao je biskup,dopustiti Bogu da nas u tijekukorizme povede svojim putem.Bog je među nama ostavio svojorijentir, a to je Njegova riječ,to je Isus Krist. Ta Božja riječ uživotu je često ugrožena.Čovjek, kao što je bio i IsusKrist, izložen je napastima ikušnjama. Napast je, objasnioje biskup, situacija u kojoj sečovjeku na vrlo inteligentan i

lukav način predstavlja zlo kaoono što je poželjno za činiti.Nažalost, i dok se u Hrvatskojjavnost diže protiv GMO-a,nitko se ne buni protiv nutarnjezagađenosti ljudskog bića. Stime kao da se nitko ne želiuhvatiti u koštac. Zašto bičovjek morao prihvatiti zlo kojese prikazuje kao poželjno izgodno i koje mnogiprihvaćaju? Isus nam je poslaoporuku kako nastupiti protiv

napasti i zla. Isus ima nekumetodu, sredstva kojima semože odgovoriti zlu. Pravi putkojem se odgovara napasti jeBožja riječ. Kada čovjek sebepreispituje po Božjoj riječi ontek tada zna tko je on. Božjariječ je istina o čovjeku. Upravozato, poručio je biskup, svatkobi trebao dnevno odvojiti baremmalo vremena i čitati Božjuriječ.

99 katekumena iz Osječkog dekanataOsijek, 29.2.2004. (IKA) - Na1. korizmenu nedjelju 29.veljače u osječkoj župnoj crkviSv. Petra i Pavla večernjeeuharistijsko slavlje predvodioje đakovački i srijemski biskupMarin Srakić, s obredom izbora99 odraslih osoba, katekumenaiz Osječkoga dekanata, koji će

na Veliku subotu primitisakramente krštenja i potvrde.Biskup je u homiliji istaknuokako je Isus bio podvrgnutiskušenjima u pustinji, ali je bioodlučan provoditi volju svoganebeskoga Oca i u toj je borbi,za razliku od Adama i Eve,pobijedio. "Na taj je način",

dodao je biskup, "pokazao putsvima nama kako da svladamoiskušenja koja nam u životudolaze". Posebno je potaknuokatekumene da prevladaju sveprepreke koje im stoje na putute da postanu živi i djelatnivjernici svojih zajednica izkojih dolaze.

Započele pobožnosti križnog puta na KsaveruPobožnost križnogaputa, u kojoj jesudjelovalo višestotina hodočasnika,predvodio jeprovincijal franjevacatrećoredacaglagoljaša fra PetarGrubišić

Zagreb, 29.2.2004. (IKA) - Naprvu korizmenu nedjelju 29.veljače započele su većtradicionalne pobožnostikrižnoga puta na Kalvariji nazagrebačkom Ksaveru.Pobožnost križnoga puta, ukojoj je sudjelovalo više stotinahodočasnika, predvodio jeprovincijal franjevacatrećoredaca glagoljaša fra PetarGrubišić. U nagovoru nakonpobožnosti provincijal Grubišićistaknuo je da ostati ukršćanskom pozivu znači"ostati na putu, ne vraćati se naprijašnje, ne skrenuti". To je ipoziv koji se vjerniku postavlja

u korizmenom vremenu -obratiti se. Molitvom, postom,pokorom i djelima ljubavi jačese uključujemo u procesobraćenja, koji se događa učovjeku postupno, rekao jeprovincijal. "Molitva, post idjela ljubavi tvore putobraćenja, a i sam ih je IsusKrist činio i preporučio svojimada ih čine. Tim putem oblikujese trijezni odnos prema sebi irascvjetava velikodušna ljubavprema bližnjemu. Usvojiti toznači biti istinski kršćanin kojiživi svoju vjeru i iz nje djeluje,znači način postojanja", rekaoje provincijal. Spominjući i

društvenu razinu obraćenja,provincijal je kazao da je bitdruštvene razine obraćenja"darivanje do žrtvovanja isolidarnost te briga oko općegdobra. Bez njega osobnoobraćenje nije dovršeno, štovišemože biti prijetvorno".U pobožnosti su sudjelovali ičlanovi mjesnoga bratstvafranjevačkoga svjetovnog redakoji su čitali razmatranja isudjelovali u pjevanju. Križniput druge korizmene nedjeljepredvodi i propovijedazagrebački pomoćni biskupVlado Košić.

Korizmena obnova svećenika Đakovačke i Srijemskebiskupije

Tema duhovne obnovebila je "Grešnici zaKristovim stolom"

Đakovo, 1.3.2004. (IKA) - Okostotinu svećenika Đakovačke iSrijemske biskupije okupilo seu ponedjeljak 1. ožujka uĐakovu na susret i korizmenuduhovnu obnovu na temu"Grešnici za Kristovimstolom". Središnji dio susreta,kojega je prema biskupijskomekalendaru priredio mr. BožeRadoš, biskupijski povjerenikza trajnu duhovnu izgradnjusvećenika, bio je u Metodovojdvorani Svećeničkoga doma.Nakon molitve Trećega časa ipozdrava, glavno razmišljanjeizrekao je dr. Ivan Štengl,svećenik Zagrebačkenadbiskupije i profesorpsihologije na Katoličkomebogoslovnom fakultetuSveučilišta u Zagrebu. Svoje

meditativno izlaganje dr. Štenglrazvijao je na temelju predloškaslike "Gozba s grešnicima",koju je u Rimu 1973. naslikaonjemački svećenik SiegerKoeder. Upoznavši nazočnenajprije s poviješću nastankaslike i osnovnom idejnomkompozicijom, koja jenadahnuta trima novozavjetnimmotivima: "povratakizgubljenoga sina","posljednjavečera" i "grad na gori",predavač je izložio bogatu isugestivnu analizu likova,primjenjujući poruku slike nastvarnost osobnoga života ipastoralnoga djelovanjasvećenika, istaknuvši potrebutrajnoga novozavjetnoganadahnuća na kojem se gradi iostvaruje poslanje Kristove

crkve. Nakon meditativnogaizlaganja dr. Štengla svećenicisu se sabrali u molitvi Križnogaputa i to prema tekstusvećenika dr. Ivana Šaška"Križni put. Povijest Božjesućuti i traženje ljudskogazajedništva", koji je upravoizišao u izdanju Glasa Koncila.Na korizmenoj obnovi zajednos prezbiterima sudjelovali sudijecezanski biskup MarinSrakić i pomoćni biskupi ĐuroGašparović i Đuro Hranić. Uzavršnoj riječi biskup Srakićobavijestio je svećenike da će uĐakovu 24. i 25. ožujka upohodu biskupiji boravitiapostolski nuncij u RHnadbiskup Francisco-JavierLozano.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Susret kardinala Bozanića s upraviteljima župazaređenima od 1994. do 1997.

"Duh vodstva nije ugospodarenju već duhkoji se daje pastiru dapredvodi zajednicu temu on pomaže da naprvo mjesto stavi onekoji su povjereninjegovoj pastirskoj iočinskoj skrbi",istaknuo je kardinalBozanić

Zagreb, 1.3.2004. (IKA) -Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić susreo se uponedjeljak 1. ožujka uNadbiskupskom dvoru uZagrebu sa svećenicimazaređenima od 1994. do 1997.godine kojima je povjerenaslužba upravitelja župe.Uvodeći u susret, na kojem jebio nazočan i zagrebačkipomoćni biskup Josip Mrzljakte 23 župna upravitelja,kardinal Bozanić je rekao:"Duh vodstva nije ugospodarenju već duh koji se

daje pastiru da predvodizajednicu te mu on pomaže dana prvo mjesto stavi one koji supovjereni njegovoj pastirskoj iočinskoj skrbi". Nakonkardinalova uvoda o pitanjima skojima se susreću mladi župniupravitelji u novoj službi,govorili su upravitelj župe sv.Leopolda Mandića u Zagrebu-Voltino Davor Štuljan, župniksv. Terezije od Djeteta Isusa uZagrebu mr. Antun Vukmanić iupravitelj župe UznesenjaBDM u Novoj Rači DamirVrabec. Svaki od predavača

iznio je svoja iskustva uupravljanju župom, istaknuvšiprobleme i pitanja s kojima sesusreću te rješenja za pojedinesituacije. Nakon bogaterasprave ravnatelj Ustanove zauzdržavanje klera i drugihcrkvenih službenika preč. JurajJerneić govorio je o odnosužupnog upravitelja i uredaNadbiskupskoga duhovnogstola. On je podsjetio na nekeodredbe Zakonika kanonskogaprava koje se odnose na službuupravitelja župe. Susret jezavršio zajedničkim objedom.

Polaznici dočasničke škole posjetili Vojniordinarijat

O važnosti pastoralneskrbi za vojnike ipolicajce katolikegovorio je biskupJezerinac

Zagreb, 1.3.2004. (IKA) -Polaznici Više dočasničkeškole HV iz Jastrebarskog, podvodstvom zapovjednikabrigadira Mladena Mikolčevićai vojnog kapelana o. AnteVukoje, posjetili su 1. ožujkaVojni ordinarijat. Prije toga suposjetili zagrebačku katedralute razgledali katedralnu riznicu.Pohodili su i Spomen zbirku Bl.Alojzija Stepinca, gdje ih je sblaženikovim likom i životomupoznao mons. Juraj Batelja.U sjedištu Vojnog ordinarijatagoste je pozdravio biskup JurajJezerinac, istaknuvši da tu nisudošli kao stranci već kaoprijatelji i suradnici, to više štoje kroz dosadašnju višegodišnjusuradnju uspostavljeno dobropoznanstvo. Goste je podsjetioda se u travnju navršava sedamgodina od ustanove Vojnogordinarijata pa je "dobro radiboljeg komuniciranja sjetiti senekih pojedinosti, kako bistebili još više familijarni sinstitucijom, koja vodi duhovnuskrb za katolike u vojno-redarstvenim snagama RH". Vojni biskup polaznike VDČŠupoznao je sa svojimsuradnicima, istaknuvšiposebno vojne kapelane, tevažnost njihove suradnje sačasnicima u vojsci, upozorivšida ona može u nekimokolnostima biti presudna.Biskup Jezerinac napomenuo jeda to s razlogom ističe jer namje "zajednički cilj ne samo da sepoštuju smjernicemeđunarodnog Ugovora negoda Hrvatska i dalje bude potome prepoznatljiva te dasvojim primjerom može

poslužiti i drugim zemljama,kao što je to bio slučaj dosada", zaključio je biskupJezerinac i upoznao goste spripremama za 12. hrvatskohodočašće katolika vojnika ipolicajaca u Lurd (46.međunarodno). Podsjetio ih jetakođer na hodočašće uMariazell, gdje se održavaSrednjoeuropski katolički dan,na kojem će sudjelovati ivojnici iz Europe, te natradicionalno zajedničkohodočašće katolika vojnika ipolicajaca u Mariju Bistricu,prve nedjelje u mjeseculistopadu. Polaznike VDČŠ s ustrojstvomi radom Vojnog ordinarijataupoznao je generalni vikarmons. Josip Šantić, nakon čegasu on i biskup odgovarali napitanja gostiju vezano zakonkretne slučajeve u praksi.Potom se poveo razgovor onekim važnim aktualnostima uvojsci i u društvu, koje izravnozadiru u svakodnevni život, aodnose se na vojnički kodeksponašanja i pitanje kršćanskesavjesti. Mons. Šantić,razdijelivši zadaće hrvatskihvojnika na prvo razdoblje do1997. godine i drugo do danas,istaknuo je da se hrvatskivojnik u prvom razdobljupretežito vodio srcem, dokdanašnjim razdobljemprevladava razum. Naglasio jeda usprkos svemu što nas"prisiljava na racionalizaciju"ne možemo "isključiti srce", jerse hrvatski vojnik ne smijepretvoriti u bezosjećajnogrobota koji ne zna što znači biti- hrvatski vojnik, iznikao na

vrijednostima Domovinskograta. Načelnik Odjela za potporuVojnom ordinarijatu satnikPetar Klarić iznio je svojeiskustvo o ulozi prvogadočasnika u američkoj vojsci tevažnosti primjene togaprilagodljivog iskustva na našeprilike, osobito glede suradnje svojnim kapelanima. Bilo jetakođer riječi o duhovnoj skrbiza druge vjeroispovijesti uHrvatskoj vojsci i modelima teskrbi u drugim europskimdržavama u usporedbi s tzv.NATO-ovim standardima.Na kraju su polaznicimaVDČŠ, u znak sjećanja na tajprijateljski susret, domaćinidarovali knjigu Dokumenata oVO, a potom je zapovjednikMikolčević uime Školezahvalio Vojnom ordinarijatuna trudu za upriličenje togasusreta te osobito biskupu igeneralnom vikaru za svupažnju dosad iskazanu vojnojškoli u Jastrebarskom. Istaknuoje važnost uloge i mjestaVojnog ordinarijata te naglasioda programi ustanova koje noseduhovnu skrb trebaju ući uvojni ustroj na svim razinama.Na kraju je biskupu Jezerincudarovao značku VDČŠ. Vojnibiskup uzvratio je na pozdrav,izrazivši nadu u nastavak dobresuradnje. Istaknuvši značenjepojma "časnik" u hrvatskomjeziku, zaželio je gostima datoga uvijek budu svjesni islijede uzore velikih i časnihljudi iz naše dične prošlosti,kako bi i sami u tom duhumogli odgajati mlade naraštaje.

20 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Varaždin: Korizmeni susret svećenikaPreviše se govori oposjedovanju i moći, apremalo o ljubavi imeđuljudskimodnosima, istaknuo jebiskup Culej

Varaždin, 1.3.2004. (IKA) - UVaraždinu je 1. ožujka održanredoviti mjesečni susretsvećenika Varaždinskebiskupije s korizmenomduhovnom obnovom. Susretu,održanom u Biskupskomordinarijatu, nazočan je bio ivaraždinski biskup MarkoCulej, a vodio ga je kancelarmons. Antun Perčić.Okupljeni svećenici upoznati sus aktualnostima u pastoralnimaktivnostima Varaždinskebiskupije. Kancelar Perčićpozvao je svećenike i vjernikeVaraždinske biskupije na misnoslavlje, koje će u varaždinskojkatedrali 21. ožujka u prigodipriprave za proslavuSrednjoeuropskoga katoličkogdana predvoditi koparskibiskup Metod Pirih. Tajnikbiskupijskog Katehetskog uredaVladimir Cesar predstavio jeIV. planinarski križni putmladih Varaždinske biskupije,koji će se postajama uLudbreškom dekanatu održati27. i 28. ožujka, kao i Susrethrvatske katoličke mladeži utravnju u Šibeniku. Pozvao jesvećenike da s time upoznaju

mlade u svojim župama.Duhovno razmatranje o temi"Isusova kušnja" zatim jeodržao prof. Svetog pismaMladen Horvat, svećenikVaraždinske biskupije.Susret je zaključen je misnimslavljem, koje je u katedraliUznesenja BDM predvodiovaraždinski biskup koji je upropovijedi rekao kako se izdana u dan osnivaju novipokreti za poboljšanje kvaliteteživota koji se zauzimaju zazdrav i bolji život, dodavši dase u današnje vrijeme stalnogovori kako je čovjek u središtusvega. "Danas se mnogo otomu govori samo s aspektaposjedovanja, ističe se sve onošto treba ljudskom tijelu, ističuse ovlasti nad drugima i načinistjecanja slave. A vrlo se malogovori o ljubavi i dobroti ipotrebi boljih međuljudskihodnosa", rekao je biskup Culej,upozorivši da se danas mnogogovori o dostojanstvu čovjeka,a kao nikad gazi se ljudskiživot. "U brizi za tjelesniboljitak današnji čovjek sveviše trpi. I u patnji današnjegsvijeta pune se psihijatrijske

klinike, a prazne seispovjedaonice, jer je čovjekzapostavio svoj odnos sBogom", rekao je biskup. "Udanašnje vrijeme obitelji sdjecom teško dolaze do stana,trudnice ostaju bez posla, amnogi ni djeci pod majčinimsrcem ne dopuštaju da se rode.Starci rijetko svoj životni krajdočekuju unutar svojih obitelji isve više uza sve velike riječičovjek postaje roba malevrijednosti", upozorio jevaraždinski biskup, dodavšikako je ljudski život kratak iprolazan te kako će se na krajutrebati pojaviti pred KristomSpasiteljem. "Stoga, svjesni danećemo biti suđeni predKristom po tomu što smoposjedovali i koji smo položajzauzimali, nego po tomu štosmo činili, molimo Gospodinada nošeni Božjom ljubaviidemo ususret tom danu općegsuda, čineći dobro kako bi tajsusret s našim Spasiteljem bioradostan, znajući da smo ljubilii živjeli za Krista te se žrtvovaliza dobro ovog svijeta",zaključio je biskup Culej upropovijedi.

Korizmena akcija u Gospićko-senjskoj biskupijiPrikupljena sredstvapo župama bit ćepredana u gospićkojkatedrali na Velikusrijedu prigodomblagoslova ulja

Gospić, 2.3.2004. (IKA) -Drugu godinu za redom uGospićko-senjskoj biskupijiprovodi se u razdoblju korizmeakcija Misereor, istih nakanakao i prijašnja inicijativaAdveniat. Cilj Misereora je, nesamo potaknuti prikupljanjenovčanih sredstava za potrebecrkvenih ustanova, već

probuditi vjerničku svijest iodgovornost u odricanju, na štoi upućuje korizmeno vrijeme.Prikupljena sredstvanamijenjena su potrebamabiskupijskog Caritasa, odnosnobrojnim prognanicima ubiskupijskim župama i župamaLike i Korduna, zatimuzdržavanju bogoslova i

sjemeništaraca, stipendiranjustudenata te potrebamadjelovanja središnjih uredaGospićko-senjske biskupije,Katehetskog ureda i Ureda zapastoral obitelji. Prikupljenasredstva po župama bit ćepredana u gospićkoj katedralina Veliku srijedu u prigodiblagoslova ulja.

"Srce na putu spasenja"Predstavljena knjigadon Ivana Bodrožića

Split, 2.3.2004. (IKA) - Uprepunoj dvorani Katoličkogabogoslovnog fakultetaSveučilišta u Splitupredstavljena je 2. ožujkaknjiga don Ivana Bodrožića"Srce na putu spasenja - moliti irazmišljati srcem", koju jeobjavio Verbum. O knjizi sugovorili dr. Ante Mateljan, mr.Petar Balta i mr. Marko Tomić

te autor knjige. Program jevodio đakon Miroslav Vidović,a tekstove je uz glasovirskupratnju bogoslova Ivana Urlićačitala studentica teologijeLjubica Jelušić. Riječ je oknjizi koja meditativnoprogovara o srcu kroz zdenacvjere, hambar duše, svjetiljkumudrosti, školjku, gordijskičvor, ali i tijesak patnje i

grobnicu nade. Slikama izprirode i svakodnevnoga životaautor je pokušao dati smjerniceza zdravo ljudsko srce koje jesvakodnevno izloženo udarimai porugama društva, aplauzimai zorama bliskih ljudi. Riječ jeo srcu na putu premaGospodinu, vječnom utočištu iizvoru mira i radosti.

Sjednica biskupa Zagrebačke crkvene pokrajineNa sjednicu su biskupiraspravljali oaktualnim prilikama uZagrebačkojmetropoliji

Zagreb, 2.3.2004. (IKA) -Biskupi Zagrebačke crkvenepokrajine održali su 2. ožujkaredovitu 23. sjednicu podpredsjedanjem zagrebačkognadbiskupa i metropolitekardinala Josipa Bozanića uNadbiskupskom dvoru u

Zagrebu. Uz kardinalaBozanića na sjednici susudjelovali križevački biskupSlavomir Miklovš, đakovački isrijemski biskup Marin Srakić,varaždinski biskup MarkoCulej, požešeški biskup AntunŠkvorčević, zagrebački

pomoćni biskupi Josip Mrzljaki Vlado Košić te đakovački isrijemski pomoćni biskupiĐuro Gašparović i ĐuroHranić. Na sjednicu su biskupiraspravljali o aktualnimprilikama u Zagrebačkojmetropoliji.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Susret trajne formacije svećenika Zagrebačkenadbiskupije

Tema susreta bila jeZajednica Emanuel

Marija Bistrica, 2.3.2004.(IKA) - Dvodnevni susret prveskupine trajne formacijesvećenika Zagrebačkenadbiskupije zaređenih od2001. do 2003. godine završenje 2. ožujka u Hodočasničkomdomu "Salve Regina" u MarijiBistrici. U sklopu trajneformacije mladi svećenici seupoznaju s novijim crkvenim

pokretima i zajednicama kojedjeluju u Zagrebačkojnadbiskupiji. Tema susreta bilaje Zajednica Emanuel, koju supredstavili njezini članovibračni par Yukari i Leo Bosnić.Supružnici Bosnić govorili su oglavnom poslanju Zajedniceevangelizaciji te predstaviliprvi međunarodni kongres zanovu evangelizaciju koji je u

sklopu gradskih misija od 23.svibnja do 1. lipnja proteklegodine održan u Beču.Svećenici su pokazali velikozanimanje za taj modelevangelizacije koji će bitinastavljen sljedećih godinasusretima u Parizu, Lisabonu,Bruxellesu i Budimpešti.

Povjerenstvo negativno o filmu "Nijemi krik"Ministar Primoracuputit će dopis svimsrednjim školama

Zagreb, 2.3.2004. (IKA) -Povjerenstvo za prosudbuocijenilo je da film "Nijemikrik" nije primjeren zaprikazivanje u redovitoj nastavivjeronauka u srednjoj školi,izvješteno je 2. ožujka natiskovnoj konferenciji uZagrebu. Budući da je filmocijenjen kao neprimjeren spsihološkoga, pedagoškog ireligiozno-pedagoškogstajališta, ministar znanosti,obrazovanja i sporta DraganPrimorac uputit će dopis svimsrednjim školama u Hrvatskoj sprijedlogom da se film "Nijemikrik", koji prikazuje tijekpobačaja, a snimljen je 1973.godine, ne prikazuje u sklopunastave vjeronauka. MinistarPrimorac novinarima je rekao

da je stručno povjerenstvoocijenilo da prikazivanje togafilma može imati negativnihpsihičkih posljedica nasrednjoškolce. Također jeizjavio kako je o tometelefonski izvijestiopredsjednika HBK kardinalaJosipa Bozanića, koji se, premaministrovim riječima, složio sprihvaćanjem prosudbePovjerenstva i sa stavom da segovoru o pobačaju i natalitetutreba koristiti srednjoškolcimaprimjerenije nastavne sadržaje.U Povjerenstvu za prosudbufilma "Nijemi krik" sa straneCrkve bili su dr. Tonči Matulić,profesor moralne teologije naKBF-u u Zagrebu, dr. JosipBaričević, predstojnikKatehetskog instituta KBF-a u

Zagrebu, te dr. Rudi Paloš, višisavjetnik za srednjoškolskivjeronauk pri Nacionalnomekatehetskom uredu Hrvatskebiskupske konferencije. UPovjerenstvo su bili imenovanii liječnici Ivan Kuvačić,Velimir Šimunić i RankoMatijević s klinika zaginekologiju i porode uPetrovoj i na Svetom Duhu,Tonka Čavlek iz Službe zaškolsku medicinu Zavoda zajavno zdravstvo Grada Zagreba,Draženka Blaži s Eudkacijsko-rehabilitijacijskog fakulteta uZagrebu, prof. Zrinka Zrčić-Krajnović iz 3. gimnazije uZagrebu, te psihologinja 15.gimnazije Gordana Rendulić.

Započele korizmene socijalne tribineDruštveni konsenzus uHrvatskoj tema jeovogodišnjih tribinaCentra za promicanjesocijalnog naukaCrkve

Zagreb, 2.3.2004. (IKA) -Društveni konsenzus uHrvatskoj, tema je ovogodišnjihsocijalnih tribina Centra zapromicanje socijalnog naukaCrkve koje je u utorak 2.ožujka svečano otvorio uTribini grada Zagrebapredsjednik HBK zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić.Osvrnuvši se na temukorizmenih socijalnih tribina,kardinal je ocijenio da je onavažna, aktualna, izazovna i daje zadatak za čitavo društvo.Istaknuo je pri tome daKatolička crkva u Hrvatskojželi biti znak i sredstvopovezivanja nas s Bogom iljudi međusobno, osobito uvremenima kad smo izazvaninemilosrdnim procesomglobalizacije. Kardinal je tomprigodom zahvaliodosadašnjem pročelniku dr.Stjepanu Balobanu nautemeljenju i uspješnomvođenju Centra te je zaželionovom pročelniku mr. Gordanu

Črpiću puno uspjeha, daprihvati dosadašnju baštinu i daokom vjernika laika unese inovine u tu instituciju. Na početku sedmih socijalnihtribina Centra teolog i publicisto. Bono Zvonimir Šagi govorioje o Crkvi u Hrvatskoj predizazovima društvenih inacionalnih podjela.Pojašnjavajući da bi moždaumjesto podjela bilo boljegovoriti o razlikama, o. Bonoocijenio je da su u ovom časunajjače izražene kao izazov nesamo Crkvi, zaostale ideološkepredrasude. U svom jeizlaganju o. Bono istaknuo dasocijalno nepravednoprovedena pretvorbadruštvenoga u privatnovlasništvo, osiromašenje onihkoji žive isključivo od svognesigurnog zaposlenja, naglostvoreni novi kapitalisti, porastkorupcije i nasilja upozoravajuna srozavanje društvenogmorala. O. Bono poručio je dani znanje ni stručnost bez

moralnih kvaliteta njihovihobnašatelja u društvu nisudovoljni, te da su u svakomdruštvu potrebni neovisni ivjerodostojni moralni autoriteti.Podsjećajući da nakon što se odizbora 2000. godine prvomizmjenom stranke na vlastidemokratizacija našega društvajače pokrenula, očekivano jedošlo do jače polarizacije i posvjetonazorskim pogledima nadruštvenu stvarnost. Crkva se,rekao je, našla pred izazovimakoje ne može izbjeći ni uEuropi, no, oni se u naspretvaraju u određene napetosti,ponajviše zbog jakih prošlihideoloških predrasuda. Spominjući polazištanesporazumima i napadima naCrkvu, o. Bono ukazao jenajprije na stereotipe u procjeniuloge i položaja Crkve udruštvu. Ako se malo dubljeproanaliziraju napadi, kritike,diskvalifikacije, nijekanje pravacrkvenim subjektima javnogkritičkog istupa na neka

22 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

politička i državna rješenja,posebno na području odgoja iobrazovanja ili pak na određenedruštvene događaje, zamjećujese nekritičko služenjestereotipima, riječima ipojmovima koji su nastali, nekičak i prije dva stoljeća, a sadase ponavljaju kao parole, kazaoje o. Bono, spomenuvši dameđu stereotipe spadaju"laičnost","sekularnadržava","privatnost vjere" islično. Ističući da Crkva posvom poslanju neprestanourasta kao duhovni i moralničimbenik u procese civilnogadruštva, o. Bono pojasnio je daCrkva u slobodnom, civilnomdruštvu ne može ne biti iaktivna u javnosti. Ukazao jepri tome da pravilno shvaćenasekularnost nije i ne može bitistrana Crkvi koja je u svijetu iima svjetovnu dimenziju i kojapoštuje autonomneovozemaljske stvarnosti.

Drugi predavač ravnateljInstituta društvenih znanostiIvo Pilar dr. Vlado Šakić složiose s prethodnikom da jeraspravljati o hrvatskomkonsenzusu nemoguće, a da sepri tome ne raspravlja ohrvatskim podjelama.Odgovarajući na pitanje u čemuimamo konsenzus, dr. Šakićzaključio je da smo 1991.godine postigli nacionalnikonsenzus oko nacionalnedržave, napomenuvši da bi tajprimjer trebao biti uzor ostalimkonsenzusima koji se nisu daljedogađali. Komentirajući što jeto što je socijalnu i moralnuenergiju nakon uspostavehrvatske države rušilo, dr.Šakić konstatirao je da jeishodište podjela bilaprivatizacija čiji je model bionepravedan. Spomenuo je pritome rezultate istraživanja iz1998. godine prema kojima je70% građana nezadovoljno

procesom privatizacije. Kaodrugi izvor podjela istaknuo jerazliku između medijskogprikazivanja stvarnosti istvarnih stavova javnosti. Komentirajući da bi medijitrebali promicati stavovecjelokupne javnosti, zaključioje da mediji u Hrvatskojodražavaju mišljenje vlasničkestrukture, a ne hrvatskejavnosti. Kao treće ishodištepodjela istaknuo je pokušajdetuđmanizacije Hrvatske, što,prema njegovoj ocjeni, značiosloboditi Hrvatsku onoga štomu se pripisuje u zasluge, a tosu stvaranje nacionalne države,organiziranje oružanih snaga imeđunarodno priznanje. Dr.Šakić upozorio je pri tome dasu podjele u Hrvatskojproizvele osjećajbesperspektivnosti i da su nassvele na preživljavanje.

Dubrovnik: Međuvjerska tribinaO doprinosu miručetiriju vjerskihzajednice uDubrovniku govorilisu fra Josip Sopta,imam Salkan Herić,paroh Slavko Zorica irabin Kotel Da-Don

Dubrovnik, 2.3.2004. (IKA) -"Odgoj za mir - doprinosvjerskih zajednica" naslov jetribine održane 2. ožujka usamostanu sv. Klare uDubrovniku. O doprinosu miručetiriju glavnih vjerskihzajednice u Dubrovnikugovorili su njihovi predstavnici:fra Josip Sopta, imam SalkanHerić, paroh Slavko Zorica irabin Kotel Da-Don. O katoličkom doprinosugovorio je povjesničar dr. fraJosip Sopta, župnik u Rožatu.Rekao je kako se Svjetski danmira u Katoličkoj crkvi na prvidan građanske Nove godineobilježio ove godine 37. put itom prigodom Papa je uputioporuku o potrebi odgoja za mir.Predavač je podsjetio i napovijesni iskorak u tijeku drugepolovice 20. stoljeća uKatoličkoj crkvi od kada pape iopći sabor naučavaju da DuhGospodnji djeluje i u drugimvjerskim zajednicama. IvanPavao II. taj stav Crkve iskazaoje i svojim posjetima sinagogi idžamiji, te isprikom svima kojisu patili zbog postupaka ljudi izKatoličke crkve u tijekupovijesti. Salkan Herić, imam uDubrovniku, govorio je o

islamskom prinosu odgoju zamir. Istaknuo je kako islamskasveta knjiga Kuran ima svrhuodgojiti ljudsku zajednicu naetičkim načelima, te da Bogpoziva ljude na dobrotu iplemenitost jednih premadrugima. Podsjetio je kakoključne riječi poput nazivaislam i pozdrava selam u svomznačenju nose poruku mira.Islam osuđuje sukob međuljudima zbog međusobnihrazlika poput onih u rasi ili bojikože. Unatoč odgoju za mirkoji provode vjerski službenici,vidljivo je da ljudi u životupostupaju drugačije. O pravoslavnom doprinosuumjesto najavljenog paroha uDubrovniku Gorana Spaićagovorio je Slavko Zorica.Istaknuo je riječi sv. Pavla kakoje Bog - Bog mira. Odlike kojese vežu za mir su: moralnost isloboda, a shvaćanje tihpojmova u kršćanstvu jedrugačije od općeg, većinomjuridičkog shvaćanja. SlijeditiBoga i vršiti njegovu volju - toje put do mira, rekao je Zorica. Posebni gost na međureligijskojtribini bio je Kotel Da-Don,glavni rabin u Hrvatskoj. Uprvom dijelu predavanja citiraoje neke misli iz židovskih

knjiga koje svjedoče o važnostimira bez kojeg nema svijetuegzistencije. U molitvenojpraksi Židovi se tri puta dnevnomole za mir u svijetu.Primijetio je kako se udanašnjem svijetu događa daduhovni vođe upotrebljavajureligiju na vrlo loš, agresivannačin, čak do pojave terorizmadiljem svijeta. Za Židove ježivot vrhunska vrijednost kojutreba čuvati i poštivati.Spomenuo je kako se umnogim državama Božji moralzamjenjuje čovjekovimprosudbama o moralnostipojedinih čina, pa tako svakodruštvo ima svoje standarde ovrijednosti ljudskog života. Voditelj tribine fra Josip Soptatakođer je prenio pozdrave iispriku dubrovačkog biskupaŽelimira Puljića zbognemogućnosti dolaska natribinu i pozdravio SabrinuHorović, predstavnicuŽidovske općine u Dubrovniku.Nakon predavanja razvila serasprava. Bila je to rijetkaprigoda za Dubrovčane damogu izravno sudjelovati udijalogu, postavljati pitanja ičuti razmišljanja i stavovepredstavnika različitih religija onekoj temi.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Započeo peti međureligijski susret visokihpredstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj

O aktualnojproblematici upojedinim vjerskimzajednicama i usamom društvu uZagrebu razgovarajupredstavnicikršćanskih Crkava teislamske i židovskezajednice

Zagreb, 3.3.2004. (IKA) - Petimeđureligijski susret visokihpredstavnika vjerskih zajednicau Republici Hrvatskoj započeoje u prijepodnevnim satima usrijedu 3. ožujka u prostorijamaTajništva Hrvatske biskupskekonferencije u Zagrebu. Nasusretu sudjeluju u imeKatoličke crkve predsjednikVijeća Hrvatske biskupskekonferencije za ekumenizam idijalog zagrebački pomoćnibiskup Vlado Košić i tajnikVijeća dr. Jure Zečević, u imeSrpske pravoslavne crkveprotojerej stavrofor MarinkoJuretić, u ime Evangeličkecrkve v.d. biskupa BrankoBerić, u ime Savezabaptističkih crkava TomaMagda, u ime Baptističke crkvepastor Željko Mraz, u imeEvanđeoske crkve u Hrvatskojpastor Danijel Berković, u imeŽidovske općine glavni rabinKotel Da-Don te u imeIslamske zajednice predsjednikMešihata muftija ŠevkoOmerbašić.

Na početku susreta svesudionike pozdravio je biskupKošić, istaknuvši zadovoljstvošto je peti put došlo do susretavisokih predstavnika vjerskihzajednica u Hrvatskoj. BiskupKošić je istaknuo kakodosadašnji susreti nisu imaliodređeni dnevni red već se nanjima razgovara o aktualnojproblematici u pojedinimvjerskim zajednicama i usamom društvu te se izmjenjujumeđusobna iskustva. Potom susvoje pozdrave uputili i ostalivjerski predstavnici. MuftijaOmerbašić istaknuo je kako jedošlo vrijeme da zajedničkimsnagama sve vjerske zajedniceu Hrvatskoj grade mir i na ovimprostorima Europe, a kao temuza razgovor predložio jeproblematiku koja je vezana uzvjeronauk i aktualnu temupobačaja. Protojerej stavroforMarinko Juretić istaknuo jekako je vidljivo kako se državaviše miješa u crkvene i vjerskestrukture nego li se Crkvamiješa u politiku. Juretić je

zahvalio i istaknuo dobrusuradnju i razumijevanje sKatoličkom crkvom. V.d.biskupa Evangeličke crkveBranko Berić istaknuo je datreba raspravljati o problematicipravnog rješavanja iregistriranja pojedinih crkvenihopćina i župnih zajednica, dokje Toma Magda iznio problemoko sklapanja crkvene i civilneženidbe u Baptističkoj crkvi,što još nije do kraja zakonomregulirano. Glavni židovskirabin u Hrvatskoj Kotel Da-Don rekao je kako jezabrinjavajuća pojava svečešćih i većih terorističkihnapada u svijetu bilo to napolitičkoj ili vjerskoj razini.Rabin je dodao kako pojedinereligije, misleći na muslimane,nemaju izravnih veza sterorističkim napadima, već daih provode pojedini vjerskivođe koji religiju iskorištavajuu svoju korist kako bi provodilisvoju samovolju.

Zasjedalo Svećeničko vijeće Zadarske nadbiskupijeZadar, 3.3.2004. (IKA) - Udvorani Nadbiskupskogordinarijata u Zadru održana jeu srijedu 3. ožujka V. sjednicaSvećeničkog vijeća Zadarskenadbiskupije, podpredsjedanjem generalnogvikara nadbiskupije mons.Ivana Mustaća. Na sastanku subili nazočni svi članoviSvećeničkog vijeća, međukojima i predstavnici petnadbiskupijskih regija. Nasjednici se raspravljalo opastoralu sakramenta ženidbe i

stvaranju Direktorija zaNadbiskupiju, koji bi trebaoregulirati sve aspekte priprave isamog sklapanja sakramentaženidbe. Govorilo se i orujanskome Dijecezanskomobiteljskom hodočašću uVranu, kojeg pripremajuPovjerenstvo za liturgiju,obitelj i župnici Biogradskogdekanata. Ekonom nadbiskupijedon Srećko Petrov ml. razlagaoje niz pitanja nadbiskupijskogfinancijskog sustava, međukojima su: analiza doprinosa

svih župa od 2001.- 2003. g.,vrednovanje svećenikova radau školi i financiranjesvećeničkih domaćinstava.Predstavnici regija podnijeli suizvještaje o točkama dnevnogreda, koje su prethodnorazmatrali na susretu sasvećenicima u svojoj regiji.Članovi Vijeća iznijeli suprijedloge pastoralnih programaza sljedeće trogodišnjerazdoblje u Nadbiskupiji, natemelju kojeg će se izraditijedinstveni pastoralni plan.

24 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Svećenici za Crkvu u EuropiOve su godinesvećenici razmišljali oPapinojpostsinodalnojenciklici Ecclesia inEuropa

Sombor, 24.2.2004. (IKA) -Svećenici Subotičke biskupijeokupili su se 24. veljače usomborskome karmelićanskomsamostanu na pretkorizmenuduhovnu obnovu. Takvaokupljanja svećenika Subotičkebiskupije započela su u godiniVelikog jubileja i od tada seredovito održavaju u utorakprije Pepelnice. Duhovnaobnova održana je pod okriljemsluge Božjega o. Gerarda TomeStantića. Svoj je susretšezdesetak svećenika iredovnika te tri đakonazapočelo molitvom Srednjegačasa. Poslije toga svećenici su

se podijelili po jezičnimskupinama na prigodnapredavanja. Ove su godinesvećenici razmišljali o Papinojpostsinodalnoj encikliciEcclesia in Europa. Predavanjena hrvatskom jeziku održao jedr. Tadej Vojnović, franjevac izNovoga Sada, a na mađarskomjeziku dr. Mihaly Laurinyecz,profesor iz Segedinskebiskupije (Mađarska). Nakonpredavanja i razgovora slijediloje klanjanje te euharistijskoslavlje koje je predvodiosubotički biskup Ivan Penzeš.On je u prigodnoj propovijedizahvalio svećenicima što su se

u tako velikom broju okupili nasvoj dan. Potaknuo ih je da ukorizmenom vremenu sve svojebrojne svećeničke dužnostiobavljaju s ljubavlju, a naposeda tu ljubav očituju u susretu iradu s ljudima. Liturgiju suanimirali prior BernardinViszmeg i o. Mato Miloš. Nakraju mise svi su se okupili nagrobu sluge Božjeg o. Gerarda,gdje je biskup predvodiomolitvu za njegovo proglašenjeblaženim i svetim te preporučiosve potrebe biskupije njegovuzagovoru.

Izjava Biskupskog ordinarijata Kotor o "slučajuSbutega"

"Ne distanciramo seod nastojanja donBranka Sbutege daprivoli prostor vlastiprostoru pravde, jersamo u njihovomidentitetu, većpredovoljnounesrećena populacijasmije i treba tražitirazlog nade za svojebolje sutra", ističe seu izjavi Ordinarijata

Kotor, 26.2.2004. (IKA) -Biskupski ordinarijat u Kotoruuputio je izjavu za javnost jer je25. veljače svećenika Kotorskebiskupije i župnika sv.Eustahije u Dobroti don BrankaSbutegu prekršajni sud uKotoru, a po prijavi MUP-aRCG, osudio na prekršajnukaznu od 300 eura na temeljudvije prekršajne prijave koje sutretirane kao jedinstvenipostupak, jer se u dva navratanalazio na katastarskoj parcelibr. 943 u Lovanju i nije se htiopomaknuti teretnom vozilu,unatoč asistenciji brojnih MUP-ovih posebnih jedinica koje suosiguravale pripravne radove uuspostavljanju regionalnogdeponija smeća na lokacijiSinjarevo. "Obzirom da je Ordinarijat nesamo upoznat, nego i sam žrtvapotpunog bezakonja, na štetusvih ustavnih i zakonskihpropisa RCG kroz posljednjih14 godina o istom pitanju, jerse na suverenom vlasništvuOrdinarijata, bez ikakvihkonzekvenci po bilo koga, naterenu njegova vlasništvanapravio nelegalni deponijsmeća i obzirom da jeordinarijat u posjedu dovoljnihi pravnih i razumomutemeljenih saznanja da se ibudući deponij nastoji na istomprincipu ilegaliteta, i,kriminaliteta, uspostavi naprivatnom vlasništvu,smatramo da je gesta donBranka Sbutege i moralno izakonski utemeljena, bez obzirana presudu Suda za prekršaje uKotoru", navodi se upriopćenju.

U izjavi se ističe da se tapresuda doživljava, bezkomentara na proceduralnuispravnost samog procesa, kaorezultat želje lokalnesamouprave, uz obilatusuradnju Vlade Crne Gore injenih organa da se upotrebomi zloupotrebom instrumenataizvršne vlasti nametnegrađanima Crne Gore i nasimboličnoj i na realnoj raziniideja kako je političkoj vlastidopušteno i ono što u nijednompravnom poretku nijepodnošljivo interesupojedinačnog građanina igrađanstva. U izjavi se, sčuđenjem konstatiradisproporcija izmeđudeklarativnog političkog iskazaopredjeljenja izvršne vlastiprema domaćoj i inozemnojjavnosti i praktičnog učinkakada se radi o nezdravimpojedinačnim interesima, a naštetu ukupnog. U praksi se,kako se ističe u izjavi, pravno,civilizacijski i ekološkineprimjereno rješenje pravdaadministrativno proizvedenimautoritetom dokumenata koji uelementarnoj provjeri gubesnagu i zakonske, a čini se istručne utemeljenosti. U izjavise ukazuje da su se steklidovoljni razlozi da se možeiskazati uvjerenje kako je riječo pokušaju arogantne primjenebrutalne sile instrumenataizvršne vlasti, s nesretnimutjecajem na pravdu sudskihvlasti, zaobilazeći i pravaproizašla iz ustava i zakonaRCG, a sve u svrhu da bi seprotivno pravdi i kolektivnominteresu ostvarili, Ordinarijatunepoznati, ciljevi.

U izjavi se više izražavačuđenje pokušajem da se 2004.godine u Crnoj Gori pokušavauspostaviti nešto što pripadapovijesnom pluskvamperfektu,nego iznenađenje kontinuitetombespravlja. "Ne distanciramo seod nastojanja don BrankaSbutege da privoli prostor vlastiprostoru pravde, jer samo unjihovu identitetu, većpredovoljno unesrećenapopulacija smije i treba tražitirazlog nade za svoje boljesutra", ističe se u izjavi.Nadalje se izražava žaljenje štose Crna Gora opredijelila zauvažavanje normativa onih kojije u civilizacijskomkažnjavanju don BrankaSbutege posramljuju, te da se uovom trenutku, dalo prednostsvima onima koji zdušno radena štetu njezina ukupnognapretka, pa makar i na koristsvojih osobnih materijalnih iinih interesa. Katolička crkva kroz više odtisućljeće svoga služenja nijenikad bila na štetu prostoruCrne Gore, navodi se nadalje uizjavi, te se poziva svezainteresirane čimbenike dariješe probleme koji su u koristcrnogorskih građana,dokidajući već prevelike štete,koje su se na temelju togaslučaja, proizvele. Istinskasramota jednog društva jeosuđivati one koji se bore zanjegovo dobro, kao što je i jošveća sramota toga društvaupotrebljavati pravosudnukozmetiku za uspostavljanjenjegovog zla, upozorava se uizjavi Biskupskog ordinarijata uKotoru.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Biskup Komarica primio promatrače Europske unije"Na prostoru entitetaRS, voljom svjetskihmoćnika, definitivnonestaje povijesnonajstariji narod -hrvatski, a s njim iKatolička crkva kojaje od svih vjerskihzajednica na tomprostoru s najdubljimkorijenima"

Banja Luka, 26.2.2004. (IKA) -Banjolučki biskup FranjoKomarica primio je 26. veljačeu prostorijama Biskupskogordinarijata predstavnikePromatračke misije Europskeunije za Bosnu i HercegovinuPetera Krahla, iz analitičkogodjela glavnog ureda uSarajevu, i Sebastiena Willema,šefa banjolučkog ureda. Budući da je, prema Krahlovimriječima, "u tijeku procespretvaranja entiteta RepublikeSrpske u multietničko društvo",predstavnike EU zanima točanbroj Hrvata - povratnika uRepubliku Srpsku te mogućirazlozi porazno niske stopepovratka s kojim Međunarodnazajednica u BiH nijezadovoljna. Predočivši najnovije službenecrkvene podatke o brojukatolika na teritoriju RS (6.752katolika u 32 župe na područjusjeverozapadnoga dijela RS temanje od 5.000 u 38 župaVrhbosanske nadbiskupije iTrebinjsko-mrkanjske

biskupije), biskup se upitao "jeli to multietnička RepublikaSrpska u kojoj osam godinanakon rata, zajedno sa svimpovratnicima, uglavnomstarijim ljudima, ima nešto višeod 5% prijeratnoga katoličkogpučanstva?" i zatim naveo nizkonkretnih primjera političke,pravne i materijalne opstrukcijepovratka katolika, Hrvata idrugih, od strane predstavnikavlasti entiteta RS, a uz znanje iodobrenje predstavnikaMeđunarodne zajednice u BIH. Krahl se uglavnom složio stvrdnjama biskupa Komarice,napominjući kako je premaslužbenim podacima, povratimovine u RS gotovo upotpunosti završen. Biskup jeodgovorio kako povratimovine, koji je za katolikeažuriran tek u drugoj polovici2003., ne znači i održivipovratak, zbog toga što nepostoji skrb mjesnih političaraza povratnike ni gospodarskiuvjeti za njihov normalan život,a spomenuo je i psihičkebarijere za povratak kod nekih

prognanika, jer su u njihovurodnom kraju nerijetko na vlastiljudi koji su provodili ilipodržavali njihovoprotjerivanje. "Bojim se da jevrijeme u kojem se moglogovoriti o većem povratkuHrvata u RS, nažalost, prošlo",ustvrdio je biskup i upozoriokako na "prostoru entiteta RS,voljom svjetskih moćnika,definitivno nestaje povijesnonajstariji narod - hrvatski, a snjim i Katolička crkva koja jeod svih vjerskih zajednica natom prostoru s najdubljimkorijenima". Na tvrdnju svojih sugovornikakako je predstavnicimaMeđunarodne zajednicepoznato da se on zauzima i zaprava nekatolika, biskup jeodgovorio: "To je moja dužnosti kao čovjeka i kao vjernika ikao katoličkog biskupa".Promatrači Europske unijezamolili su biskupa da se i daljezauzima za obespravljene te suobećali potporu mogućimbiskupovim prijedlozima kojibi olakšali položaj povratnika.

Papa primio vjerodajnice novog veleposlanika BiHPapa je posebnospomenuo neriješenopitanje izbjeglica iprognanika sbanjolučkogapodručja, iz Bosanskeposavine i drugihdijelova BiH "kojičekaju povratak nasvoju zemlju upotpunoj sigurnostikako bi tamo živjeliživotom dostojnimčovjeka"

Vatikan, 27.2.2004. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. primio je27. veljače vjerodajnice novogveleposlanika Bosne iHercegovine pri Svetoj Stolicidr. Miroslava Palamete.Zaželjevši dobrodošlicu novomveleposlaniku Sveti je Otac, ugovoru kojeg je održao nahrvatskom jeziku, pozdravioujedno sve konstitutivne narodei ostale stanovnike Bosne iHercegovine "koji su mi svijednako prirasli srcu i koji sunazočni u mojim molitvama". Papa je istaknuo kako ga jeupravo ljubav prema tom pukupotaknula na pastirske pohodeu Bosnu i Hercegovinu utravnju 1997. i u lipnju 2003.Kazao je kako zahvaljuje Bogušto mu je omogućio ta dvapohoda koji su mu pomogli dabolje uoči teškoće i patnjeprouzročene nedavnim ratom ida posvjedoči svoju solidarnosts onima koji još uvijek snoseposljedice tih zbivanja. "Ovasam putovanja osjećao kaozahtjev svoga pastirskog

poslanja da svakome donesemporuku ljubavi, pomirbe,oprosta i mira", napomenuo jeSveti Otac. Govoreći o brojnim teškoćamai izazovima s kojima se valjasuočavati na gospodarskom,društvenom i političkompodručju, Papa je posebnospomenuo neriješeno pitanjeizbjeglica i prognanika sbanjolučkoga područja, izBosanske posavine i drugihdijelova Bosne i Hercegovine"koji čekaju povratak na svojuzemlju u potpunoj sigurnostikako bi tamo živjeli životomdostojnim čovjeka."Upozorio je kako demokracijuvalja iz dana u dan graditistrpljivom postojanošću,koristeći uvijek sredstva inačine koji dolikuju jednomegrađanskom društvu i u tom jesvjetlu potaknuo je Bosnu iHercegovinu da bez oklijevanjaide putem mira i pravde."Želim istodobno podsjetitikako je za jamstvo pravapojedinaca i skupina prijeko

potrebna stvarna jednakost svihpred zakonom i stvarnopoštivanje bližnjega. Prikladnoje u svezi s tim stvarati uvjeteza iskreni oprost i zavjerodostojnu pomirbu,oslobađajući sjećanje odzlopamćenja i mržnji nastalihzbog podnijetih nepravdi i zbogumjetno stvorenih predrasuda",poručio je Sveti Otac i izrazioželju da taj dio Europe koji jeviše stoljeća silno patiopridonese sadašnjem procesueuropskih integracija uzjednaka prava i obveze. "Sveta Stolica podupire taj hodudružbe te želi da se,zahvaljujući udjelu svih, uEuropi izgrađuje velika obiteljnaroda i kultura. Europskaunija, naime, nije puko širenjegranica, nego je solidarni rastkroz poštivanje baštine svakekulture i kroz zalaganje zapravdu i mir na kontinentu i usvijetu", zaključio je IvanPavao II.

26 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

10. obljetnica obrazovne i kulturne ustanovehrvatskih iseljenika u New Yorku

Četiri stotinesadašnjih inekadašnjih učenika,učitelja i prijateljaHrvatske školeAstoria-Douglastonokupilo se nazahvalnom slavljukoje je predvodiobiskup Milovan

New York, 28.2.2004. (IKA) -Četiri stotine sadašnjih inekadašnjih učenika, učitelja iprijatelja Hrvatske školeAstoria-Douglaston okupilo se28. veljače u crkvi MostPrecious Blood (Predragocjenekrvi Isusove) u sklopu kojedjeluje Hrvatska katoličkamisija Astoria, kako bi zajednos porečko-pulskim biskupomIvanom Milovanom proslavilidesetu obljetnicu postojanja teobrazovne i kulturne ustanovehrvatskih iseljenika u NewYorku.Slavlje je započelo svečanommisom koju je predvodiobiskup Milovan, a suslavili suvoditelj HKM Astoria RobertZubović, župnik crkve Sv.Ćirila i Metoda na Manhattanu,koja je ovih dana proslaviladevedeset godina postojanja,fra Ivica Majstorović tepredstavnik BiskupijeBrooklyn, kojoj pripadaju icrkve MPB i Sv. Anastasijegdje se održava nastavahrvatske škole, vikar biskupaNicholasa Di Marzija SeanOagle. Prepunu dvoranupozdravio je i župnik crkveMPB Raymond Stafford, kojipodupire i ohrabruje Hrvate unjihovu okupljanju. BiskupMilovan u propovijedi jegovorio o korizmi, ali i ovažnosti očuvanja jezika i

kulture. Istaknuo je posebnuradost što nekadašnji učenicisada u školi djeluju kao učiteljii pomagači u nastavi.Nakon mise u dvorani crkveodržan je i kulturno-umjetničkiprogram, koji se odužio dokasno u noć, budući da su svadjeca htjela pokazati bar djelićonoga što su u školi naučila.Pored domaćina, Hrvatskeškole Astoria-Douglaston,nastupili su i gosti izManhattana, kolo skupinaKardinal Stepinac te najmlađafolklorna skupina Rudar cluba.U tijeku večeri nazočnima seobratio župnik Zubović,zahvalivši svim učiteljima iroditeljima na dugogodišnjemtrudu te je na kraju večeri svimzaslužnim učiteljicama predao iplakete s priznanjem za rad uHrvatskoj školi. PriznanjeKonzulata Republike Hrvatskeza unapređenje hrvatskogjezika među Hrvatima,voditeljici škole u DouglastonuNadi Pupačić, predala je prvakonzulica. U tijeku večerinazočni su imali prigodurazgledati najuspjelije radoveučenika Hrvatske škole, ali ičuti o povijesti te ustanove.Škola je započela s radom napoticaj Marija Viškovića iIvana Starčića, koji su svojoj,ali i ostaloj djeci željeli pružitimogućnost da nauče hrvatski

jezik i kulturu. Zajedno s vlč.Antonom Bozanićem, koji je uto vrijeme bio svećenik ivoditelj hrvatske misije uAstoriji, u Douglastonu u crkviSv. Anastasije, prije desetgodina započela je s radomHrvatska škola. Prve su godinebile teške, nije bilo adekvatnihudžbenika, pa su se učiteljisnalazili na različite načine.Prvi učitelji bili su RužicaVušković i Boris Poljuha, ali jeznačajnu ulogu u razvitku školepreuzela nešto kasnije NadaPupačić, koja školu i danas vrlouspješno vodi. Zlatko Hriljac,dugogodišnji predsjednikškolskog vijeća, rekao je:"Škola nije laka zadaća.Postojale su ideje i znanje, alije mnogo toga nedostajaloStoga treba zahvalitisvećenicima i učiteljima nauloženom trudu". MarioVišković, jedan od pokretača, usvom govoru je istaknuovažnost kulturne komponenteza iseljenike, a posebno zanjihovu djecu koja se lakoasimiliraju u novu sredinu.Hrvatska škola Astoria-Douglaston odigrala jeznačajnu ulogu u održavanjuveze djece i mladih sdomovinom njihovih roditelja,pa su i danas mnogi ostalivezani za hrvatsku zajednicu.

Banja Luka: Hodočašće križaPapinski križbeatifikacije bl. IvanaMerza započeohodočašće po župamaBanjolučke biskupije

Banja Luka, 29.2.2004. (IKA) -Na prvu korizmenu nedjelju,29. veljače u banjolučkoj jekatedrali započeo svojehodočašće po župamaBanjolučke biskupije papinskikriž beatifikacije bl. IvanaMerza.Protekle godine, na krajumisnog obreda beatifikacije bl.Ivana Merza papa Ivan PavaoII. predao je mladim vjernicimaza tu prigodu posebno izrađenkriž, kazavši: "Blaženi je Ivan usredište svoga školovanja,profesorske službe i apostolata,stavio Vazmeno otajstvo, vreloi vrhunac života Crkve. Primiteu svoj život Kristov slavniKriž! Po primjeru blaženogIvana budite svjedoci ljepotekršćanske liturgije i svojimživotom očitujte ono što ste uvjeri primili. Neka vam navašemu hodočašću premaKraljevstvu Božjemu križ budeuvijek svjetlo i putokaz".

Na pobožnosti početkahodočašćenja križa koji je dosada stajao u kapelici bl. IvanaMerza u banjolučkoj katedrali,okupilo se mnoštvo vjernika.Program pobožnosti ubanjolučkoj katedrali vodili suvicekancelar i kateheta mladihu župi pohoda BDM u BanjojLuci Davor Klečina i postulatorMerčeve kauze o. BožidarNagy. Program se sastojao odčitanja za tu prigodu posebnopripremljenih meditativnihtekstova, pjesama, recitacija ootajstvu križa, Kristovojspasenjskoj ljubavi, a u drugomdijelu čitani su tekstovi bl.Ivana Merza koje je napisaonadahnut dubokim iskustvom,prožetim patnjom i trpljenjem.O. Božidar posebno je istaknuovrhunac prihvaćanja križa uživotu bl. Ivana Merza, kada jeblaženik, svjestan da Bog odnjega traži da umre mlad,prikazao Bogu žrtvu svoga

života za hrvatsku mladež kojaje donijela mnogo ploda udušama mladih nakon njegovesmrti. U tijeku molitvenepobožnosti spomenut je i križ izVareša kojega su podigliradnici vareške željezarepočetkom 20. stoljeća kaosvjedočanstvo svoje vjere iporuku budućim naraštajima. Na kraju pobožnosti čašćenjaSv. križa pročitane su misli štoih je papa Ivan Pavao II. rekaoo blaženom Ivanu Merzu uprigodi njegove beatifikacije.Posebice je bilo istaknuto da jeSveti Otac poručio kako je "imeIvana Merza značilo programživota i rada za čitav jedannaraštaj mladih katolika. Onoto mora biti i danas". Pobožnostje završila tako da su svinazočni dotaknuli križ, kao štoga je j sam Papa dotaknuo kadaga je blagoslovio i predaomladima.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Biskup Komarica pohodio Koparsku biskupijuBiskup Komaricaposebno zahvaliodomaćinima napomoći koju su pružilii još uvijek pružajupotrebnima napodručju Banjolučkebiskupije

Banja Luka, 29.2.2004. (IKA) -Na poziv koparskog biskupaMetoda Piriha i ravnateljabiskupijskog Caritasa preč.Mateja Kobala, banjolučkibiskup Franjo Komaricaboravio je 28. i 29. veljače uKoparskoj biskupiji.U subotu 28. veljače je zajednos domaćim biskupom Pirihompredvodio misu u župnoj crkviu Vipavi za voditelje ipredstavnike župskih Caritasaiz Koparske biskupije, koji sutoga dana imali svoju godišnjuskupštinu. Sudjelujući u raduskupštine upoznao se s dobroorganiziranim radombiskupijskog i župskih Caritasa.U pozdravnoj riječi biskupKomarica posebno se zahvaliodomaćinima na pomoći koju supružili i još uvijek pružajupotrebnima na područjuBanjolučke biskupije. Osimfinancijske pomoći za izgradnjukuća povratnicima te pomoći unamještaju, vjernici iz teslovenske biskupije iskazali suse u "kumstvima" tj.financijskoj pomoći siromašnojdjeci u Banjolučkoj biskupiji.Učenici iz biskupijskegimnazije u ljetnom surazdoblju sudjelovali uizgradnji kuća siromašnihpovratnika u okolini BanjeLuke za koje je građevinskimaterijal također platio

koparski Caritas.U posebnom je izlaganjubanjolučki biskup pojasniotrenutnu situaciju uBanjolučkoj biskupiji i u BiH,osvrnuvši se iscrpnije napoložaj katolika te rad CaritasaBanjolučke biskupije. Istaknuoje veliku vrijednost otvorenostiCaritasa Koparske biskupijepotrebama ljudi izvan Slovenijete neophodnost još većegameđusobnog povezivanjaizmeđu mjesnih Crkavarazličitih naroda i država.Prije odlaska iz Vipave, biskupKomarica je u društvu biskupaPiriha razgledao novo zdanjebiskupske gimnazije teobnovljeno i prošireno zdanjebiskupijskog konvikta zagimnazijalce u kojemu jeposljednjih 50 godinasmješteno dječačko sjemenište.U nedjelju 29. veljače biskupKomarica je u koparskojkatedrali s biskupom Pirihom injegovim pomoćnim biskupomJurijem Bisjakom naslovenskom jeziku predvodiomisno slavlje. Napominjućikako nam korizma pružamogućnost da postanemosvjesniji svoga kršćanskogidentiteta i poslanja u svomeživotnom ambijentu, biskupKomarica je naveo Papine riječikako se "Crkva mora odlučnoangažirati svim raspoloživim

sredstvima da pomognečovjeku ugroženom u svomdostojanstvu". Istaknuo je da suvjernici Koparske biskupije umnogo slučajeva otvorili svojasrca za obespravljene ljude napodručju BiH te naveoznakovite riječi Ivana Merza,koje je i papa Ivan Pavao II.više puta spominjao: "Boganikada zaboraviti i stalnonastojati s njim biti sjedinjen".Među okupljenim vjernicimabilo je i mnogo katolika izBanjolučke biskupije i drugihdijelova BiH, te iz Hrvatske.Biskup ih je potaknuo da i unovome životnom ambijentunastoje očuvati vjeru svojihroditelja. Podsjetio ih je da"dok od tuđine nastoje učinitisebi novu domovinu, nedozvole da im njihovaDomovina postane tuđinom".Nakon mise biskup se zajednosa svojim domaćinom ukatedrali zadržao u razgovorusa skupinom od oko 150vjernika, poglavito izBanjolučke biskupije iVrhbosanske metropolije, kojisu se zanimali za trenutnostanje u BiH, posebno u entitetuRS. Zamolili su oba biskupa daim se omogući češćeodržavanje misa, kao ivjeronauk za djecu, nahrvatskom jeziku.

Nekadašnji ovisnik iz zajednice Cenacolo ređen zađakona

Ivan Filipović jeđakon BiskupijeSaluzzo u kojoj će bitiređen za svećenika 17.srpnja ove godine

Saluzzo/Đakovo, 29.2.2004.(IKA) - Nekadašnji ovisnik odrogi iz Zajednice CenacoloIvan Filipović zaređen je zađakona u subotu 28. veljače uBiskupiji Saluzzo u Italiji. Zađakona ga je u saluzzovojkatedrali zaredio dijecezanskibiskup Giuseppe Guerrini.Zajedno s Ivanom zaređena sujoš dvojica mladića MarcoGallo i Massimo Rigoni. Naeuharistijskom slavljukoncelebrirali su nekadašnjiapostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj nadbiskup GiulioEinaudi i osamdesetaksvećenika, među kojima su bilii Ivanov župnik Tomislav

Ćorluka i Ivan Jurić, župnikžupe sv. Luke u Osijeku iduhovnik Zajednice Cenacoloza sjevernu Hrvatsku. Naslavlju ređenja, sudjelovali subrojni vjernici, roditelji,rodbina i prijatelji. Evanđelje jenaviješteno prvo na hrvatskom,a potom na talijanskom jeziku.Ivan Filipović prvi je zaređeniđakon i budući svećenik koji jebio ovisnik o drogi iz ZajedniceCenacolo. Ivan Filipović rođen je 29.studenoga 1968. u Duvnu, a1970. njegovi su se roditeljipreselili u Đakovo i župljani sužupe Svih Svetih. Ivan ima još

dva brata blizanca Antu i Vinkai sestru Katicu. Ivan je bioovisnik o drogi i 1994. godineušao je u Zajednicu Cenacolo uMeđugorju. Nakon što je bioizliječen, želio je i dalje ostati uZajednici. Kako je imaosklonosti prema studiju, odlučiose za studij teologije koji jeupisao i završio u talijanskomgradu Fossanu.Ivan Filipović je đakonBiskupije Saluzzo u kojoj ćebiti ređen za svećenika 17.srpnja ove godine. Mladu misuFilipović će imati u đakovačkojkatedrali-bazilici krajem ljeta.

28 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Skup europskih teologaNa zasjedanju jesudjelovao predstojnikHrvatske sekcije dr.Nediljko A. Ančić

Luzern, 22.2.2004. (IKA) - Uslikovitome alpskom mjestuFlueli-Ranft nedaleko Luzerna,poznatom po neobičnomešvicarskom svecu BruderKlausu (+1487), održan je od20. do 22. veljače radni susretKuratorija Europskog društvaza katoličku teologiju (ET).Predsjednik Društva profesorpastoralne teologije izFribourga dr. Leo Karrer,pozdravljajući kolege, istaknuoje kao dobar znak činjenicu dase radno tijelo ET-a upetnaestoj godini svogapostojanja okupilo u punomsastavu. Nazočni su bilipredstavnici svih 16nacionalnih sekcija izeuropskih zemalja od Irske doHrvatske, od Italije do Litve.ET trenutno okuplja više odtisuću članova i smatra seforumom za teološki dijalog uEuropi, promiče teološkeznanosti i istraživanja, otvorenje različitim smjerovima, gajirazmjenu misli i iskustavameđu svojim članovima tepromiče interdisciplinarni rad isuradnju među nacionalnimsekcijama kao i ekumenski imeđureligijski dijalog.Hrvatska sekcija ima 27članova, a na skupu ju jezastupao predstojnik dr.Nediljko A. Ančić. Organizator je opširni radni diozasjedanja dopunio zanimljivimpastoralnim i duhovnimsadržajima. Upriličen je susret sregionalnim dekanom MaxomHoferom radi upoznavanjapastoralnog stanja mjesneCrkve u Kantonu Zuerich.

Dojmljiv je bio posjet još dobrosačuvanoj obiteljskoj kućiBrudera Klausa i razgovor sknjiževnikom ManfredomZüfleom. Misna su slavljaodržana u staroj oslikanojcrkvici pokraj nekadašnjesvečeve kartuzije. Raspravljajući o aktivnostimaET-a, najviše je vremenaposvećeno izvještajima sekcija,pripremi kongresa i raspravioko tzv. Bolognskog procesa.Glede rada i organiziranostipojedinih sekcija stanje je vrloraznoliko. Tako se primjericeteolozi iz Španjolske iPortugala još nisu uključili urad Društva. U nekim odtranzicijskih zemlja poputHrvatske i Slovenije većpostoje ustrojene sekcije ioblici suradnje s ET-om, dok seu drugima tek odnedavno natome radi. Druga važna točka bile su jošpreostale pripreme za 5.međunarodni kongres ET-a:"Sablasti straha u Europi -provokacija za teologiju" kojiće se održati od 29. kolovozado 2. rujna 2004. u Fribourgu iŽenevi (Švicarska). Kongres bitrebao dijagnosticirati sadašnjeraznolike strahove usuvremenom društvu i u Crkvite pokazati ulogu i doprinosteologije u njihovuprevladavanju. Kuratorij jeprihvatio konačni program iraspored izlaganja, rasprava irada u skupinama. Jedan dan jepredviđen za posjet sjedištaEkumenskog vijeća Crkava,upoznavanje s radom,

aktualnim problemima iulogom te važne ekumenskeustanove. Znatnu pozornost međusudionicima privukla jesadašnja reforma iujednačivanje studija uEuropskoj uniji poznatiji podimenom Bolognski proces.Teolozi se žele aktivno uključitiu raspravu oko budućegujednačenog ustroja studijateologije koji zahtijevasagledavanje kako teologije kaospecifične znanosti tako i trajnidijalog s vatikanskomkongregacijom za katoličkaučilišta te uvažavanje različitihiskustva u pojedinim zemljama.ET će na kongresu izići svlastitim predodžbama o tompitanju.Nisu zaobiđena ni pitanjavezana uz uređivanje, izdavanjei financiranja vlastitogateološkog časopisa DruštvaBulletin ET što već petnaestugodinu uspješno izlazi idostavlja se svim članovima. Možda je smisao postojanjadruštva europskih teologa,njegovih trogodišnjih kongresa,godišnjih susreta kuratorija irada u sekcijama zapravo u svejasnijoj spoznaji da se udanašnjemu svijetu snažneglobalizacije i sve čvršćeeuropske integracije teologijune može više definirati niti odnjezina pojedinog predmeta nitisamo od pojedine zemlje, negoje za to potreban širi isveobuhvatniji, europski iinterkontinentalni kontekst.

Inicijativa EU - borba protiv nasilja u svakodnevnomživotu

Vijeće Europeizdvojilo 8 konkretnihinicijativa, međunjima i hrvatsku

Bruxelles, 25.2.2004. (IKA) -Nasilni izgredi, prisiljavanje naprostituciju, zloupotrebaalkohola i droge, pojave su kojesvakodnevno ugrožavajuljudski život u obitelji, školi, naposlu, ulici itd. Najčešće žrtverazličitih oblika nasilja su žene,djeca, starije osobe, useljenici iizbjeglice iz zemalja koje nisuu Europskoj uniji. Kako bi sešto učinkovitije pristupilo borbiprotiv nasilja te potakloeuropske države da pokrenuodgovarajuće inicijative, VijećeEurope osnovalo je stručnuskupinu čiji će zadatak biti

prikupljanje materijala teobjavljivanje Bijele knjige podnazivom "Odgovori nasvakodnevno nasilje udemokratskom društvu". Uznačelne upute i prijedlogeVladama europskih država, uknjizi će se predstaviti ikonkretne inicijative koji setrenutno ostvaruju u osameuropskih država, Italiji,Sloveniji, Austriji, Švicarskoj,Njemačkoj, Portugalu,Bugarskoj i Hrvatskoj, a ukojima sudjeluju nevladineorganizacije te brojne udrugeaktivne u tim zemljama.

Hrvatski projekt na kojiukazuje Vijeće Europeostvaruje se na području gradaKarlovca. Ta inicijativanevladine ženske udruge "Step"pruža konkretnu potporuženama koje su podvrgnuterazličitim oblicima nasilja.Obuhvaća zaštitu ljudskihprava, mogućnost stručnogusavršavanja, pravnu potporu,pomoć u pronalaženju posla idjelovanje telefonske službe"SOS hot line" koja je uposljednjih pet mjesecizabilježila 571 poziv.

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Solidarnost s Crkvom na HaitijuBiskupi SAD-a tražeod svoje Vlade prihvatizbjeglica

San Antonio, 25.2.2004.(IKA/CNS) - Biskupi izLatinske Amerike, SAD-a iKanade izrazili su svojusolidarnost s biskupima naHaitiju zbog stanja u kojemu senalazi zemlja nakon izbijanjapobune. "Narod Haitija u našimje molitvama", istaknuli subiskupi okupljeni nameđuameričkom susretukatoličkih biskupa u SanAntoniju, te izrazili potporuhaićanskim biskupima koji suutemeljili Komisiju za pravdu imir i neprestano pozivaju napomirenje i prestanak sukobakoji ugrožava život stanovnika.Istodobno su biskupi iz SAD-a

pozvali svoju Vladu daomogući prihvat izbjeglica sHaitija i njihov sigurnismještaj. Biskupi se protivesmještaju izbjeglica u vojnubazu u zaljevu Guantanamo naKubi, ističući kako je u toj bazi"zatvorsko ozračje" što bipsihički negativno utjecalo naizbjeglice.Više od polovice Haitijanadziru snage savezne Vlade, aostatak zemlje pobunjenici kojitraže ostavku predsjednikaJeana-Bertranda Aristidea.Aristide, nekadašnjisalezijanski svećenik, postao je1991. prvi izabrani predsjednikHaitija. Ubrzo je svrnut vojnim

udarom, te ponovno postavljenna vlast 1994. nakon američkevojne intervencije, a reizabranje 2000. godine. Pobunjenici ioporba ga optužuju zakorumpiranost i političkonasilje. SAD je predložilosukobljenim stranama mirovniplan bez ostavke predsjednikaAristidea, te poslalo 23. veljačepedeset marinaca u zaštituveleposlanstva SAD-a u Port-au-Prince. Oporba i pobunjenicijoš nisu odgovorili na mirovniplan, jer je njihov glavni uvjetza prestanak sukoba upravoostavka aktualnogpredsjednika.

Papin brzojav marokanskome naroduPapa se u molitvi iboli pridružujeobiteljima imarokanskom narodukoji je pogođenpotresom

Vatikan, 26.2.2004. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. izrazio jesvoje iskreno suosjećanje smarokanskim narodom zbogžrtava potresa koji je 24.veljače pogodio sjeveroistočnidio te zemlje. U potresu je,prema dosadašnjim podacima,

poginulo više od 560 ljudi. Ubrzojavu koji je 25. veljačeposlao državni tajnik SveteStolice kardinal AngeloSodano, Papa se u molitvi i bolipridružuje obiteljima imarokanskom narodu, molećida Bog žrtve primi u svoje

kraljevstvo, a utjehu iohrabrenje podari ranjenima,njihovoj rodbini i onima kojiim pomažu. Sveti je Otacnaposljetku zaželio da sepromiču djela solidarnosti kakobi se ublažila bol pogođenebraće i sestara u svijetu.

Svjetski metodisti tuguju za makedonskimpredsjednikom

PredsjednikTrajkovski bio jeistaknuti članmetodističke Crkve

Beč, 26.2.2004. (IKA) -Metodistička crkva u Austrijiizrazila je tugu zbog smrtimakedonskoga predsjednikaBorisa Trajkovskog, asuperintendant te Crkve LotharPoel ističe kako je predsjednikTrajkovski bio "angažirani člani propovjednik-laik uevangeličko-metodističkojCrkvi u Makedoniji". Za svojezauzimanje za pomirenjeizmeđu različitih etničkihskupina u Makedoniji dobio je

g. 2002. nagradu za mirSvjetskoga vijeća metodističkihcrkava. Pokojni se predsjednikposebno zauzimao zakaritativni rad u Makedoniji, auz njegovu je pomoć u Strumiciotvoren centar Diakonije(evangelička karitativnaorganizacija), istaknuo je Poel.Boris Trajkovski rođen je g.1956. u Strumici, a studirao je uSkopju. Poslije diplomski studijupisao je u SAD-u gdje jepristupio Metodističkoj crkvi i

studirao teologiju. Godine1992. pristupio je straniciVMRO-DPNE, te je obnašaorazličite političke službe.Nakon izbora za predsjednikaMakedonije isticao je kako želibiti predsjednik svih stanovnikaMakedonije bez obzira nanjihovu nacionalnu ili vjerskupripadnost, te se zalagaodemokratizaciju zemlje.Poginuo je u zrakoplovnojnesreći 26. veljače na putu nakonferenciju u Mostaru.

Papa svećenicima: "Uloga obitelji je temeljna inezamjenjiva"

"Osim što ste pastiri iučitelji, budite njihovibrižni i povjerljiviprijatelji"

Vatikan, 26.2.2004. (IKA) -"Obitelj ima temeljnu inezamjenjivu ulogu, kako uživotu Crkve tako i usvjetovnom društvu. Svećenicisu odgovorni pružiti potporuobiteljima koje su susreću steškoćama", poručio je 26.veljače papa Ivan Pavao II.župnicima i ostalimsvećenicima Rimske biskupijeu tijeku susreta koji setradicionalno održava svake

godine početkom korizme.Sveti je Otac tom prigodompotaknuo svećenike da što viševlastitog vremena, energije iduhovnog talenta posveteobiteljima. "Osim što ste pastirii učitelji, budite njihovi brižni ipovjerljivi prijatelji", rekao jePapa. Navodeći dijelovesadržaja ovogodišnjegapastoralnog programa Rimskebiskupije, Papa je upozoriokako brak i obitelj ne smiju biti

tumačeni kao običan proizvodpovijesnih okolnosti iliformalna nadgradnja ljubavinametnuta izvana, "većunutrašnja potreba te isteljubavi da se realizira u svojojistinitosti i cjelovitosti". Papa jeistaknuo kako izravan susret sažupnim zajednicama u Rimskojbiskupiji predstavlja iznimnodragocjen i važan diopastoralne zadaće koju obnašakao rimski biskup.

30 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Studije o seksualnom zlostavljanju djece od stranecrkvenih službenika

Crkva je unutar seberanjena i ugrožena jenjezina uvjerljivost -Djecu najčešćezlostavljaju članoviobitelji, obiteljskiprijatelji i učitelji

Washington, 27.2.2004.(IKA/CNS) - U Washingtonu je27. veljače predstavljenIzvještaj Johna Jaya ozlostavljanju djece i mladeži odstrane katoličkih svećenika uSAD-u. Studiju, koja ima 145stranica, objavila je Biskupskakonferencija SAD-a, a priredilisu je stručnjaci Instituta JohnJay za kriminalistiku u NewYorku. Istodobno jepredstavljen i "Izvještaj o kriziu Katoličkoj crkvi u SAD-u",koji je priredio Nacionalninadzorni odbor, kojeg činekatolički laici - stručnjaci srazličitih područja koje suamerički biskupi imenovalikako bi rasvijetlili slučajeveseksualnih zlostavljanja unutarKatoličke crkve. U izvještajuNacionalnoga nadzornogodbora ističe se kako su "djelateškog grijeha svećenika" ineaktivnost biskupa omogućilida se "sotonin dim" uvuče uCrkvu, a rezultat je toga da jeCrkva unutar sebe teško ranjenate je ozbiljno ugrožena njezinauvjerljivost u govoru omoralnim pitanjima. Na predstavljanju studijapredsjednik BK SAD-a biskupWilton D. Gregory istaknuo jekako "užasna povijest zapisanau tim studijama jest povijest", aslika koju daju te studije je"žalosna i jedna je od onih kojerazaraju povjerenje Crkve injezinih vjernika". Biskupimata studija nije trebala kako bishvatili da su mnogipovrijeđeni, rekao je biskup,tumačeći kako nove činjenice"služe kako bi se što skorijedošlo do onih koji supovrijeđeni". U izvještaju Instituta John Jayističe se kako je 4.392svećenika i đakona bilooptuženo za seksualnozlostavljanje 10.667 osoba urazdoblju od 1950. do 2000.godine. Katoličke biskupije iustanove morale su u razdobljuod proteklih pedeset godinaplatiti 533 milijuna dolaraodštete žrtvama. Broj optuženihosoba iznosi oko 4% odukupnog broja od oko 110tisuća katoličkih svećenika utome razdoblju. Studija donosi ipodatke o dobi žrtava,

godinama kada se zlostavljanjedogodilo i kada je prijavljeno,te o svotama novca koje supojedine biskupije utrošile kakobi podmirile sudske troškove,kazne i pomogle u medicinskimi psihološkim tretmanimažrtava. Izvještaj Nacionalnoganadzornog odbora tumačirazličite slučajeve u pozadiniseksualnih skandala, stavove iozračje u sjemeništima te kakoje Crkva odgovarala na optužbeo seksualnom zlostavljanjudjece i mladeži. Odgovarajućina pitanja novinara, biskupGregory je istaknuo da jeotpuštanje iz službe pojedinogsvećenika koji je okrivljen zaseksualne zloporabe "nešto štose raspravlja i sagledava odslučaja do slučaja", a biskupikoji su uglavnom ostavljalioptužene svećenike na istojslužbi već više od 20 ili 30godina nisu u službi. Mnogibiskupi svećenike koji suoptuženi za zlostavljanje šaljuna psihološke tretmane iliječenja kako bi se spriječiloda ponove zlodjelo. U studijiJohn Jay ističe se kako je međusvećenicima koji imajuhomoseksualnih sklonostimnogo veća vjerojatnost da ćesvoju spolnu pozornostusmjeriti prema dječacima imladićima, posebice usjemeništima. Predsjednik BKSAD-a istaknuo je o toj temikako se u sjemeništima diljemSAD-a započelo s pristupimapotencijalnom kandidatu zasvećeništvo s različitihaspekata, a posebno seproučava psihičko stanje izrelost kandidata. No, biskupne smatra prihvatljivim odbacitiili omalovažiti pastoralnodjelovanje nekog svećenikazbog njegove homoseksualneorijentacije, ako je dotičnisvećenik potpuno odan zavjetucelibata i svome svećeničkompozivu i radu. Objavljivanje tih dviju studijapotaknulo je širu raspravu ospolnom zlostavljanju djece imladeži u SAD-u. Premastatističkim podacima, međuučiteljima i profesorima više jeseksualnih zlostavljača, negomeđu katoličkim svećenicima,

istaknuo je William A.Donohue, predsjednik udrugeKatolička liga. On je naveopodatke Američkogamedicinskog saveza iz 1988. ukojima se ističe da su svakačetvrta djevojčica i svaki šestidječak u SAD-u do svoga 18.rođendana bili zlostavljani odučitelja. Godine 1991. nakonmature 83% djevojaka i 18%mladića izjavilo je da je u tijekusvoga školovanja biloseksualno uznemiravano odstrane učitelja i profesora.Katolička liga upozorava kakose 60% učitelja optuženih zaseksualno zlostavljanjepremješta u škole u drugeokruge gdje 40% njih ponovisvoje zlodjelo. Prema studijiprof. Philipa Jeniksa "Pedofili isvećenici" udio seksualnihzlostavljača međuprotestantskim pastorimaiznosio je između 2 i 3%, dokje postotak katoličkih svećenikakoji su se ogriješili o djecu imladež oko 1,7%. Ugledninekatolički "Christian ScienceMonitor", u proljeće 2002,upozorava kako su novinskinaslovi usredotočeni samo naprobleme s pedofilijom uRimokatoličkoj crkvi, dok jevećina crkvenih zajednica uSAD-u koje su pogođeneoptužbama za seksualnozlostavljanje djece i mladežizapravo protestantska, a većinapočinitelja nisu svećenici icrkveni službenici nego osobekoje većinom volonterski radeza Crkvu. Katolička liga navodii studiju Thomasa Kanea "Isvećenici su ljudi" u kojoj onpiše kako je 1 do 1,5%katoličkih svećenika u SAD-ubilo optuženo za seksualnezloporabe djece i mladeži, a"New York Times" u siječnju2004. piše da taj postotak urazdoblju od 1950. do 2001.iznosi oko 1,8%. U svojoj studiji o seksualnomzlostavljanju djece i mladeži napodručju SAD-a Garth A.Rattray, g. 2002. ističe kako su85% zlostavljača "članoviobitelji, babysitteri, susjedi,prijatelji i rođaci", a slučajevizlostavljanja događaju se usvim socio-ekonomskimskupinama društva.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Talijanski biskupi traže pravnu jednakost svihškolskih ustanova u ItalijiRim, 27.2.2004. (IKA) -Talijansko Nacionalno vijećekatoličkih škola na čijem ječelu biskup Vicenze CesareNosiglia najavilo je kako će utravnju ove godine uputiti"Otvoreno pismo" predsjednikuItalije Carlu Azegliu Ciampijuu kojem će se zatražiti punajednakost prava, uključujući iona gospodarska, svih školskih

ustanova u Italiji.Biskup Nosiglia upozorio jekako se djeci, koji su nositeljiprava na školovanje, i njihovimroditeljima, mora osiguratimogućnost izbora obrazovneustanove bez obzira na njezinupravnu narav. "Ovim sepismom želi upoznati javnost,političke strukture, a i crkvenuzajednicu s činjenicom da

katolička škola ne želi ništaoduzeti obrazovnom državnomsustavu već ga želi ojačati iobogatiti u njegovompluralizmu", istaknuo je biskupNosiglia. Dosadašnja obećanjaVlade nisu u potpunostiispunjena i zbog mogućegobjektivnog manjka sredstava.

Kardinal Kasper o posjetu RusijiRazgovorpredsjednikaPapinskog vijeća zapromicanje jedinstvakršćana za časopis"Regno"

Vatikan, 27.2.2004. (IKA) -Ekumenizam je za Katoličkucrkvu prioritet, izbor od kojegse ne smije odustati, a to uodređenim situacijama možezahtijevati i odricanja", rekao jepredsjednik Papinskog vijećaza promicanje jedinstva kršćanakardinal Walter Kasper urazgovoru za časopis "Regno"(Kraljevstvo), koji donosinjegove dojmove o nedavnomposjetu Moskvi. Govoreći omogućnosti uspostavljanjaegzarhata za katolike istočnogobreda u Rusiji, kardinal jenapomenuo kako se izrazgovora s mjesnimkatoličkim biskupima moglo

zaključiti da za takvo štotrenutno nema posebnepastoralne potrebe. Gledesadašnje organizacije latinskeKatoličke crkve na ruskom tlu,kardinal je izjavio da se uskorone očekuju neke veće promjenejer "smatramo da postojećastruktura Katoličke crkve uRusiji zadovoljava pastoralnepotrebe latinske zajednice.Sveta Stolica shvaća teškoćesvećenika u vođenju tako malezajednice na iznimno velikomteritoriju, ali ne smatra da jeneophodno utemeljenje novihmjesnih Crkava". O željiUkrajinske grko-katoličkecrkve za osnivanjem vlastitog

patrijarhata, kardinal je samokazao kako je od pape IvanaPavla II. dobio zadaću da gledetog pitanja obavi konzultaciješirih razmjera i one su započetejoš u lipnju protekle godine.Ocjenjujući svoj susret svisokim predstavnicima Ruskepravoslavne crkve, istaknuo jekako, nakon teških godina ukojima je međusobnopovjerenje ugroženo, ovajpohod pridonosi njegovuponovnom uspostavljanju."Ponovno smo se susreli i našaje želja da se više nerazdvajamo. Naše Crkve to nebi razumjele", zaključio jekardinal Kasper.

Niwano nagrada inicijativi iz UgandeRim, 1.3.2004. (IKA) - Acholi -mirovna inicijativa vjerskihvođa (ARLPI) iz Ugandedobitnik je ovogodišnjeNiwano nagrade za mir.

Nagrada iznosi 157 tisuća eura.Inicijativa ARLPI utemeljena jeg. 1998. kao međuvjerskaakcija koja se zalaže za mirnorješenje sukoba na sjeveru

Ugande. Ima više od 400članova i skrbi se za pomoćžrtvama rata i izbjeglicama.

Glad - skandal za čovječanstvoNuernberg, 1.3.2004. (IKA) -Glad u svijetu mora postatiponovno točkom dnevnogareda međunarodne zajednice,istaknuo je voditelj Fonda za

pomoć Njemačke biskupskekonferencije Miseroer JosefSaver. Više od 830 milijunagladnih diljem svijeta jeskandal za čovječanstvo,

istaknuo je Saver, otvarajući46. korizmenu akciju togaFonda u Nuernbergu.

Veliki uspjeh "Muke" u SAD-uWashington, 1.3.2004. (IKA) -Film Mela Gibsona "MukaIsusa Krista", koji se od Čistesrijede prikazuje diljem SAD-a,puni kino-dvorane. U prvih pet

dana prikazivanja film jezaradio 94 milijuna eura i timese približio uspjehu trećegdijela "Gospodara prstenova",koji je u pet dana prikazivanja

zaradio 99,4 milijuna eura,izvijestili su američki filmskidistributeri, a prenose katoličkeagencije.

SAD: Iz službe uklonjeno oko 700 svećenika i đakonaTe je podatke izniopredsjednik BK SAD-a biskup Wilton D.Gregory

Washington, 2.3.2004.(IKA/CNS) - Oko700svećenika i đakona uklonjeno jeu protekle dvije godine izpastoralne službe diljem SAD-anakon što su bili osumnjičenida su počinili seksualnezloporabe. Te je podatke izniopredsjednik BK SAD-a biskup

Wilton D. Gregory, dodajućikako je broj trajnih đakona kojisu se ogriješili o djecu i mladežu proteklih pedeset godina 41.Prema Službenom direktorijuKatoličke crkve u SAD-u u2003. u toj je zemlji djelovalooko 45 tisuća svećenika, te oko14 tisuća đakona. U lipnju

2002. biskupi iz SAD-a donijelisu odluku prema kojoj će se izpastoralne službe ukloniti svakivjerski službenik koji jeosumnjičen za seksualnezloporabe ili neprihvatljivoseksualno ponašanje.

32 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Talijani vjeruju CrkviRim, 2.3.2004. (IKA) -Povjerenje Talijana u Katoličkucrkvu i dalje je u porastu.Prema istraživanju koje jeproveo Institut Ipsos, 76%ispitanih izjavilo je kako

vjeruje Crkvi kao instituciji. Napitanje o brojčanomvrednovanju povjerenja uCrkvu, Katolička je crkvadobila 69 bodova, što je za dvaboda više nego u prethodnome

istraživanju koje je proveo istiInstitut. Osim Crkvi, Talijanivjeruju predsjedniku države ipoliciji, a Vlada je dobila tek42 boda na Indeksu povjerenja.

Sveta Stolica osudila trgovinu oružjem u AfriciKardinal Martinogovorio nakonferenciji uNairobiju

Nairobi, 2.3.2004. (IKA) -Predsjednik Papinskog vijećaza Pravdu i mir (Iustitia et Pax)kardinal Renato Martino oštroje osudio trgovinu oružjem uAfrici. Govoreći na kongresu oodrživom razvoju u Nairobiju,kardinal je kritizirao

industrijske zemlje koje stječuzaradu prodajući oružje kojimse stvaraju nove ljudsketragedije i uništava okoliš.Kardinal je vrlo oštro govorio io "skandalu" djece vojnika umnogim afričkim građanskimratovima, pozvavši na

otpuštanje djece iz vojnihpostrojbi i na njihovurehabilitaciju u društvu. Bogatei razvijene zemlje predsjednikPapinskog vijeća pozvao je nasmanjenje ili otpuštanje dugovasiromašnim zemljama.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Moliti za malenePapine riječi uzmolitvu AnđeoGospodnji u nedjelju29. veljače 2004.

1. Na današnju prvu korizmenunedjelju, Evanđelje nampredstavlja Krista koji se,nakon što je od Ivana primiokrštenje na Jordanu, potaknutDuhom Svetim povlači upustinju i ostaje ondje krozčetrdeset dana. Evanđeoskiizvještaj ponovno stavlja prednas poznate tri kušnje, koje suodjek stare Sotonine varkekojom je naše praroditelje uveou pad. No Krist, novi Adam,nadjačava ih, odlučnoodbijajući napasnika: "Rečenoje: Ne iskušavaj Gospodina,Boga svojega!" (Lk 4,12). 2. Isusova pobjeda nad zlim

jamči nam da nećemo podleći utrenutku kušnje, ako ostanemosjedinjeni s Gospodinom. Podtim vidom, korizma nas pozivada uložimo osobiti napor nanašem duhovnom hodu.Uputio sam Crkvi, ovomprigodom, Poruku u kojoj samse na osobiti način htio sjetitidjece, koja su nerijetko nevinežrtve ljudske zloće. Crkva imposvećuje osobitu pozornosti,jer nam sam Krist govori: "Tkoprimi jedno ovakvo dijete umoje ime, mene prima" (Mt18,5). Neka se ovo razdobljeliturgijske godine pretvori uvelikodušnu utrku usolidarnosti prema malenima,

osobito prema onima koji senalaze u najtežim opasnostima iteškoćama. 3. Draga braćo i sestre, sve vaspozivam da molite na tunakanu. Osim toga, molim vas ida budete uz mene u tijekumojih duhovnih vježbi koje,kao svake godine, započinjuvečeras. Zajedno sa mnom, unjima će sudjelovati mojisuradnici u Rimskoj kuriji.Neka nam Djevica od slušanjapomogne da ovi dani šutnje,razmatranja i dubljegzajedništva s Kristom budu zasve nas plodni.

Htjeli bismo vidjeti IsusaPoruka pape IvanaPavla II. za XIX.svjetski dan mladih, 4.travnja 2004.

"Htjeli bismo vidjeti Isusa" (Iv12,21) Dragi mladi!1. Godina 2004. predstavljaposljednju postaju pred velikookupljanje u Koelnu, gdje će se2005. održati XX. svjetski danmladih. Pozivam vas, dakle, daosnažite vaš hod duhovnepriprave, produbljujući temukoju sam izabrao za ovaj XIX.dan mladih: "Htjeli bismovidjeti Isusa" (Iv 12,21). To je molba što su je "Grci"jednoga dana uputiliapostolima. Htjeli su znati tkoje Isus. Nije se radilo samo otome da se sazna kako izgledačovjek Isus. Potaknuti velikomznatiželjom i predosjećajem daće naći odgovor na svojatemeljna pitanja, htjeli su znatitko je on zaista i odakle dolazi. 2. Dragi mladi, pozivam i vasda oponašate te "Grke" koji suse obratili Filipu, potaknutiželjom da "vide Isusa". Vašapotraga neka nema kao svojmotiv običnu intelektualnuznatiželju, prema je i ona većvrijedna, nego neka budepotaknuta ponajprije intimnompotrebom da se iznađe odgovorna pitanje smisla vašega života.Kao mladi bogataš izEvanđelja, i vi potražite Isusada mu postavite pitanje: "Štomi je činiti da baštinim životvječni?" (Mk 10,17).Evanđelista Marko precizira daga je Isus pogledao i zavolio.Pomislite i na drugo mjestogdje Isus kaže Natanaelu:"Vidjeh te prije negoli te Filippozva, dok si bio podsmokvom", iznuđujući tako iz

srca toga Izraelca u kojemnema prijevare (usp. Iv 1,47)lijepu ispovijed vjere:"Učitelju, ti si Sin Božji!" (Iv1,49). Tko pristupa Isusu srcaoslobođena predrasuda možeprilično lako doći do vjere, jersam je Isus taj koji ga je većpogledao i prvi zavolio.Najuzvišeniji vid čovjekovadostojanstva sastoji se upravo unjegovu pozivu da komunicira sBogom u toj dubokoj razmjenipogleda koja preoblikuje život.Kako bi se moglo vidjeti Isusa,potrebno je, prije svega,dopustiti da nas on pogleda! Želja da se vidi Boga nastanjujesrce svakoga muškarca i svakežene. Dragi mladi, dopustiteIsusu da vas pogleda u oči,kako bi u vama porasla želja daugledate Svjetlo, da okusite sjajIstine. Bili mi toga svjesni iline, Bog nas je stvorio jer nasljubi i da bismo, s naše strane,mi ljubili njega. Eto odaklenezatomljiva nostalgija zaBogom što je čovjek nosi usrcu: "Lice tvoje, Gospodine, jatražim. Ne skrivaj lica svoga odmene" (Ps 27,8-9). To lice,znamo to, Bog nam ga jeobjavio u Isusu Kristu. 3. Želite li i vi, dragi mladi,promatrati ljepotu njegova lica?To je pitanje koje vamupućujem za ovaj Svjetski danmladih godine 2004. Ne hitajtes odgovorom. Ponajprije,uronite u nutarnju tišinu.Dopustite da iz dubine srcaizroni ta goruća želja da viditeBoga, želja ponekad zagušenabukom svijeta i zavodništvomužitaka. Dopustite da izroni taželja i doživjet ćete čudesno

iskustvo susreta s Isusom.Kršćanstvo nije samo nekinauk; ono je susret u vjeri sBogom koji se IsusovimUtjelovljenjem učinio prisutnimu našoj povijesti. Nastojte svim sredstvimaučiniti taj susret mogućim,gledajući prema Isusu koji vasstrastveno traži. Tražite gatjelesnim očima kroz događaježivota i lica bližnjih; no tražitega i očima duše kroz molitvu irazmatranje Božje Riječi, jer"motrenje Kristova lica nemože se nadahnuti nego naonome što nam o njemu kažePismo" (Novo millenio ineunte,17). 4. Vidjeti Isusa, motriti njegovolice nezatomljiva je želja, noželja koju čovjek nažalost možei izobličiti. To se događa krozgrijeh čija se bit sastoji upravou odvraćanju očiju odStvoritelja da bi ih se okrenulostvorenju. Oni "Grci" u potrazi za istinomne bi se mogli približiti Isusu,da se njihova želja, pokrenutaslobodnim i dragovoljnimčinom, nije ostvarila kroz jasnuodluku: "Htjeli bismo vidjetiIsusa". Biti doista slobodniznači imati snage za izabiranjeOnoga po kome smo stvoreni iza prihvaćanje njegovagospodstva u našem životu.Osjećate to u dubini vašegasrca: sva zemaljska dobra, sviprofesionalni uspjesi, samaljudska ljubav o kojoj sanjate,neće nikada moći u potpunostizadovoljiti vaša najintimnija inajdublja očekivanja. Samo ćesusret s Isusom moći dati puni

34 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

smisao vašemu životu: "Stvoriosi nas za sebe, Gospodine, inaše je srce nemirno dok se nesmiri u tebi", napisao je svetiAugustin (Ispovijedi, I,1). Nedajte se odvratiti od ovogatraženja. Ustrajte u njemu, jerulog je u toj igri vaše potpunoostvarenje i vaša radost. 5. Dragi prijatelji, ako naučiteotkrivati Isusa u Euharistiji,znat ćete ga otkriti i u vašojbraći i sestrama, osobitu unajsiromašnijima. Euharistijaprimljena s ljubavlju i gorljivočašćena postaje škola slobode imilosrđa u ostvarivanjuzapovijedi ljubavi. Isus namgovori čudesnim govoromdarivanja sebe samoga idarivanjem ljubavi do žrtvevlastitoga života. Je li to lagangovor? Ne, vi to znate!Zanemarivanje sebe nije lako;ono odvraća od posesivne inarcisoidne ljubavi kako bioslobodilo čovjeka za radostljubavi koja se daruje. Taeuharistijska škola slobode imilosrđa uči nas kakonadvladati površne osjećaje dabismo se čvrsto ukorijenili uono što je istinito i dobro; onanas oslobađa od povlačenja usebe da bismo se osposobili zaotvorenost prema drugima, učinas da prijeđemo iz osjećajneljubavi u istinsku ljubav. Jerljubiti nije samo osjećaj; to ječin volje koji se sastoji odstalnoga davanja prednostidobru drugoga, pred vlastitimdobrom: "Veće ljubavi nitkonema od ove: da tko život svojpoloži za svoje prijatelje" (Iv15,13). Upravo nas takvom nutarnjomslobodom i takvim izgarajućimmilosrđem Isus poučava da gasusretnemo u drugima, naprvome mjestu u izobličenomulicu siromaha. Blažena Terezijaiz Calcutte voljela je dijelitisvoju "posjetnicu" na kojoj jebilo napisano: "Plod tišine jemolitva; plod molitve vjera,plod vjere ljubav, plod ljubavisluženje, plod služenja mir". Toje put susreta s Isusom. Iditeususret svim ljudskim patnjamas poletom vaše velikodušnosti is ljubavlju što je Bog po DuhuSvetome ulijeva u vaša srca:"Zaista, kažem vam, što godučiniste jednomu od ove moje

najmanje braće, meni učiniste!"(Mt 25,40). Svijetu je žurnopotreban veliki proročki znakbratske ljubavi! Nije dovoljno,doista, "govoriti" o Isusu;potrebno je nekako postići daga se "vidi" kroz rječitosvjedočanstvo vlastitoga života(usp. Novo millenio ineunte,16). I ne zaboravite tražiti Krista iprepoznavati njegovu prisutnostu Crkvi. Ona je kao nekoproduženje njegovaspasiteljskoga djelovanja uvremenu i prostoru. Upravo unjoj i po njoj Isus nastavlja bitividljiv danas, te omogućujeljudima da ga susretnu. Uvašim župama, pokretima izajednicama, dobrostivoprihvaćajte jedni druge kakobiste ojačali zajedništvo međuvama. To je vidljivi znakKristove prisutnosti u Crkvi,usprkos tamnoj opni što ječesto uspostavlja ljudski grijeh. 6. Nemojte se iznenaditi ako navašem putu susretnete križ.Nije li Isus rekao svojimučenicima da pšenično zrnomora pasti na zemlju i umrijetikako bi moglo donijeti obilatrod (usp. Iv 12,23-26)? Označioje tako da će njegov životdarovan do smrti biti plodan.To znate: nakon Kristovauskrsnuća, nikad više smrt nećeimati posljednju riječ. Ljubav jejača od smrti. Ako je Isusprihvatio da umre na križu,čineći ga tako izvorom života iznakom ljubavi, nije to učinioni iz slabosti, ni iz želje zapatnjom. Učinio je to kako binam zaslužio spasenje i kako binas od ovoga trenutka učiniodionicima svoga božanskogaživota. Upravo sam na tu istinu htiopodsjetiti mlade svijetapredajući im veliki drveni križna kraju Svete godineOtkupljenja 1984. Otada, on jeprošao mnoge zemlje u pripraviza vaše Svjetske dane. Stotinetisuća mladih molile su okotoga križa. Odlažući podnonjega bremena koja su ih tištila,otkrili su da su ljubljeni odBoga, a mnogi od njih iznašlisu i snagu za promjenu života. Ove godine, o dvadesetoj

obljetnici toga događaja, ovajće križ biti svečano primljen uBerlinu, odakle će, hodočastećicijelom Njemačkom, stićisljedeće godine u Koeln. Danasvam želim ponoviti riječi kojesam tada izgovorio: "Dragimladi... povjeravam vamKristov Križ! Nosite gasvijetom kao znak ljubaviGospodina Isusa premačovječanstvu i naviještajtesvima da nema spasenja niotkupljenja osim u Kristuumrlom i uskrslom". 7. Vaši suvremenici od vasočekuju da budete svjedociOnoga koga ste susreli i kojivam daje da živite. Ustvarnostima svakidašnjegaživota, postanite neustrašivisvjedoci ljubavi koja je jača odsmrti. Na vama je da prihvatitetaj izazov! Uložite svoje talentei svoju mladenačku gorljivost uslužbu navještaja Radosnevijesti. Budite oduševljeniprijatelji Isusovi, kojipredstavljaju Gospodina svimakoji ga žele vidjeti, osobitoonima koji su od njeganajudaljeniji. Filip i Andrijadoveli su "Grke" Isusu. Bog sesluži ljudskim prijateljstvom dabi priveo srca na izvorbožanskoga milosrđa. Osjetitese odgovornima zaevangelizaciju svojih prijatelja isvih svojih vršnjaka. Blažena Djevica Marija, koja sečitavoga svoga života posvetilaustrajnom motrenju Kristovalica, neka vas neprekidno čuvapod pogledom svoga Sina (usp.Rosarium Virginis Mariae, 10)i neka vas podrži u pripraviSvjetskoga dana mladih uKoelnu, prema kojem vaspozivam da već od sada gledates odgovornošću i učinkovitimzanosom. Djevica iz Nazareta,kao pažljiva i strpljiva Majka,oblikovat će u vamakontemplativno srce i poučit ćevas kako uprijeti pogled uIsusa, jer u ovome prolaznomesvijetu vi ste proroci svijetakoji ne umire. S ljubavlju vam upućujem svojosobiti blagoslov, koji neka vasprati na vašem putu. Vatikan, 22. veljače 2004.

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

Nova Bosna franciscanaNovi broj časopisaFranjevačke teologijena 333 stranicečitateljima nudiraznolik i bogatsadržaj

U Sarajevu je ovih danaobjavljen novi broj časopisaFranjevačke teologije "Bosnafranciscana". Na 333 stranicečitateljima se nudi raznolik ibogat sadržaj.Prvi dio Rasprave i člancidonosi članak Benedikta VujiceČetrdeseta obljetnica liturgijskekonstitucije o svetoj liturgiji"Sacrosanctum concilium"Drugoga vatikanskog sabora,zatim tekst "Globalizacija"Rimskog carstva i širenjekršćanstva Ante Popovića.Obrađene su i dvije povijesneteme: Franjevci i bosansko-humski kršćani autora AndrijeZirduma i Bosanski rusag isveta kruna bosanska DubravkaLovrenovića. Dva su teksta

posvećena dvojici franjevaca.Stjepan Pavić piše o fraAmbroziju Matiću (1795-1849), a Miro Vrgoč o fraMladenu Brčiću (1912-1992).Velimir Blažević u članku"Ustaški zločin nad Srbima kodBanje Luke 7. veljače 1942."pokušava rasvijetliti zločinukazujući na velika neslaganjau "izvorima" o mjestu ivremenu izvršenja zločina, otome tko su bili izvršitelji ikoliki je broj žrtava. U tome sudijelu donesena i dva prijevoda:"Ugodna bajka". Ponovnootkriće i novi pristupmuslimanskoj Španjolskoj (S.Kohlhammer) i Značaj ranearapsko-kršćanske misli zamuslimansko-kršćansko

razumijevanje (S. KhalilSamir).Drugi dio časopisa Pogledidonosi više članaka ohrvatskom jeziku (IvoPranjković, Ivan Lovrenović,Josip Baotić, Željko Ivanković)te tekstove Pisac zavičaja (EsadBajtal), Politička misao AlijeIzetbegovića (Srećko M.Džaja), Zar doista Bilino Polje?(Ante Škegro) i Duvno nijesredište svijeta (Robert Jolić).U rubrici Dokumenti objavljenaje poruka Ivana Pavla II. zaDan mira 2004.: Uvijekaktualna obveza: Odgoj za mir.Novi broj Bosne franciscanedonosi i prikaz desetak novijihizdanja, te Novije publikacije.(ika-fia/sd)

"Teologija stvaranja" Ladislava NemetaAutor nastoji pomoćisvakom čovjeku okoshvaćanja golemogbogatstva, složenosti isvrsishodnosti svegastvorenoga

Nakladnička kuća Kršćanskasadašnjost izdala je novu knjiguLadislava Nemeta "Teologijastvaranja". Knjiga se sastoji odtri dijela. U prvom dijelu autorgovori o općoj teologijistvaranja, u drugom o čovjekuu Božjemu stvaralačkom djelu iu trećem dijelu o stvaranjuneljudskih razumskih bića.Autor u knjizi promišlja otemeljnim i obuhvatnimpitanjima: Tko je sve stvorio?Zašto? Odakle život? Je li sveipak slučajno stvoreno?Odgovore na ta pitanja, kaovjernik kršćanin i redovnik,crpi iz vjerničkog pogleda nasvijet, iz vjere u BogaStvoritelja. Kako je teologija

stvaranja ogranak dogmatsketeologije, ona promišlja o svimtim pitanjima o kojimarazmišlja i sam autor. Autorističe kako Biblija i živacrkvena predaja nude polaznetočke u traganju za odgovoromna pitanja oko stvaranja. Uizvorima vjere pronalazi dubljismisao Božje objave kojiusmjeruje na zaključke koji sene protive ni vjeri ni razumu.Autor nastoji pomoći svakomčovjeku oko shvaćanjagolemog bogatstva, složenosti isvrsishodnosti svegastvorenoga. U knjizi govori i o"nesavršenosti" stvorenoga štose ogleda u boli, patnji, smrti tepostavlja pitanje zašto je to

tako i u kontekstu čega Crkvagovori o istočnom grijehu.Autor upozorava kako"Teologija stvaranja" ne možeodgovoriti na sva pitanja kojase tiču samog stvaranja i svegastvorenoga, ali može usmjeritiprema vjeri te osvijetliti putprema obećanoj nebeskojdomovini.Ladislav Nemet djeluje kaomisionar Družbe Božje Riječite kao profesor na Filozofskomfakultetu Družbe Isusove uZagrebu, čijim je studentimaknjigu i posvetio, a kao redovitiprofesor predaje nasveučilištima u Austriji iPoljskoj. (ika-ms)

Pjesme uz gusle fra Andrije Kačić Miošića i fraSilvestra Kutleše na CD-u

CD je objaviloHrvatsko kulturnodruštvo Napredak -Split

U povodu 300. obljetnicerođenja fra Andrije KačićMiošića i 230 godinaprepjevane "Asanaginice"Hrvatsko kulturno društvoNapredak Split objavilo je ipredstavio u DruštvuZagvožđana u Splitu nosačzvuka pod nazivom"Asanaginica". Pjesme je uzgusle u živo otpjevao hrvatski izagvoški narodni guslar podpseudonimom IvanZagvožđanin, profesorhrvatskog jezika i književnosti.Prema riječima urednikaMladena Vukovića, CD jesnimljen u kamenoj kolijevcibrojnih antologijskih pjesamanaše usmene književnosti da

sačuva tradiciju "guslarskihpjesama". Riječ je o tri poznateepske pjesme koje su uvršteneu ovodobne školske čitankeosnovnih i srednjih škola(Pisma od Radoslava, Smrt IveSenjanina i Asanaginica) tejedna suvremena pjesma "Lipoli je mladu travu kosit" (IvanZagvožđanin) također naikavici i u desetercu. "Pismu odRadoslava" objavio je u svojojslavnoj "Pismarici" franjevacAndrija Kačić Miošić (1704-1760), čiju 300. obljetnicurođenja slavimo upravo ovegodine. "Smrt Ive Senjanina"narodna je pjesma koju je usvojim zbirkama narodnihjunačkih pjesama objavio fra

Silvestar Kutleša, ali i mnogidrugi zapisivači narodnogblaga. S izvornikom lirsko-epske balade "Asanaginica"ponovno smo zakoraknuli uduhovnu Europu prije točno230 godina, kada su je izputopisa "Put po Dalmaciji"talijanskog opata AlbertaFortisa iz 1774. godineprepjevavali Goethe, Puškin,Scott, Narval, Mieckiewitz idrugi vodeći umovi europskogromantizma. Ta naša u svijetunajpoznatija narodna pjesma,po svemu sudeći spjevana uImotskoj krajini, do danas jeprevedena na više od tridesetsvjetskih jezika. (ika-il/kj)

36 3 . ožujka 2004. broj 09/2004

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Nadbiskupijski križni put mladihČetvrta knjižica usklopu priprave zaDrugu sinoduZagrebačkenadbiskupijeobjavljuje tekstove zakrižni put mladih

U sklopu priprave za Drugusinodu Zagrebačkenadbiskupije objavljena ječetvrta u nizu sinodskihknjižica koja sadrži tekstove zanadbiskupijski križni putmladih u ovogodišnjoj korizmi.Nadbiskupijski će se križni putodržavati pod geslom Sinode"Hodimo u novosti života".Tekstove postaja križnoga putasastavili su mladi iz šestzajednica Zagrebačkenadbiskupije MOBIS iz Tuhlja,župe sv. Terezije iz Bjelovara,župe sv. Nikole izJastrebarskog, župe Uzvišenjasv. Križa iz Kravarskog,Bratovštine sv. Bernarda izSamobora te zajednica mladihkoja se okuplja oko inicijativeKatolici na djelu iz Zagreba.Mladi će u pobožnosti križnogaputa koji će se održavati urazličitim dijelovima

Zagrebačke nadbiskupije ići zakrižem koji im je predaonadbiskup Josip Bozanić utijeku prošlogodišnjeganadbiskupijskog hodočašćamladih u Mariji Bistrici, te ćerazmišljati što svaki od njihosobno može učiniti za Crkvuzagrebačku.U predgovoru knjižicizagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić istaknuo je kakoželi da se "koraci mladih zakrižem ugrade u zajedničkinadbiskupijski hod u novostiživota. Na putu Crkve je križ,spasenjski znak svakomčovjeku suvremenog svijeta, ahod za križem hod je zaspasenjem". "Crkva zagrebačkapolaže u mlade velike nade",posvjedočio je kardinal,dodavši kako se upravo odmladih očekuje da unesu upripremu Sinode "novost

života".Osim tekstova križnoga puta uknjižici se nalazi i okvirnimodel odvijanja prigodnekateheze koja će biti izvedenana kraju svakoga križnog puta,a bit će vezana uz nedjeljnoevanđelje. Svaki križni putzavršava zajedničkim misnimslavljem u kojemu sudjelujumladi iz okolnih župa.U knjižici su objavljene iinformacije o uključivanjumladih u predsinodskadogađanja, njihovi prijedlozi zaSinodu, molitva za Sinodu tenajava drugoga predsinodskogsusreta predstavnika mladih izžupa Zagrebačke nadbiskupijekoji će se održati u Zagrebu od2. do 4. travnja 2004.Knjižicu je objavilo Tajništvoza pripremu Druge sinodeZagrebačke nadbiskupije. (ika-sp)

Hrvatska - domovina koju se voliHomilija kardinalaBozanića naStepinčevo 2004.

Glas Koncila objavio jehomiliju zagrebačkognadbiskupa kardinala JosipaBozanića koju je izrekao nablagdan bl. Alojzija Stepinca10. veljače ove godine uzagrebačkoj prvostolnicinaslovljenu "Hrvatska -

domovina koju se voli".Podnaslovi homilije su:konačnost ovozemnog života,služenje je neizostavan sadržajkršćanstva, instrumentalizacijaživota i smrti, umrežen svijetodgajan na prividu zabave,može li se danas u Hrvatskoj

jače čuti glas dobra, Stepinčevodomoljublje je usidreno u vjeru,evanđelje jamči pravu laičnostdržave i društva, pozivintelektualcima i potreban jeodgoj građanske savjesti. Nakraju je objavljena i molitva zaSinodu. (ika-kj)

Novi "Osmi sat" Pazinskog kolegijaGlasilo učenika prviput u boji

Iz tiska izišao deveti brojčasopisa Pazinskog kolegija -klasične gimnazije "Osmi sat".Glasilo učenika po prvi putizlazi u boji, a časopis je tiskanna 52 stranice. Kako ovegodine Pazinski kolegij i "Osmi

sat" slave svoju desetuobljetnicu postojanja, ona jeujedno tema broja.Glasilo donosi kratki pregleddogađanja u Kolegiju kao izanimljiva razmišljanja učenikao smislu života, školovanju i

problemima mladih, glazbi,umjetnosti i svakodnevnici. Nanekoliko stranica protežu sečlanci koji su karakteristični zaklasičnu gimnaziju, a vezuju seuz Rimljane, Grke, Siciliju.(ika-ms)

Duhovne vježbe u svakodnevnici korizme"Znaci života -Duhovne vježbe usvakodnevnicikorizme" izdanje jeGlasa Koncila

U izdanju Glasa Koncila iztiska je izišla knjiga CorneliaM. Knollmeyera i Evaldine M.Ketteler "Znaci života -Duhovne vježbe usvakodnevnici korizme".Korizmeni put vježbanja natemu "Znaci života" želi datipoticaj za razvoj cjelovitogčovjeka kako bi se ozbiljnouzelo tijelo kao izraz duha i

duše. Knjiga pomaže čitateljuda nauči čitati svijet u svojimmnogostrukim oblicimapojavljivanja kao znakove kojiiznad zemaljskoga upućuju naonostrano te pomaže nanovootkriti svakodnevicu kao mjestosusreta s Bogom. Knjiga jepodijeljena na osam dijelova:početak korizme, potom potjednima korizme sve do

Velikog tjedna, a razmišljanjazavršavaju svetkovinomUskrsa. Pojedina vježba zasvaki dan u korizmi sastoji seod oraspoloženja, poticaja zarazmišljanje i meditaciju,završne molitve i poticaja zadotični dan. Knjiga ima 175stranica, a s njemačkogizvornika preveo ju je PavaoMađarević. (ika-ms)

"Misli Anegdote Molitve Majke Terezije"U nakladi splitskog Verbuma iztiska je 1. ožujka izišla knjiga obl. Majci Tereziji “MisliAnegdote Molitve“. U knjizi otemeljnom ljudskom pozivu -ljubiti i biti ljubljen ispričana jekroz kolaž misli, anegdota,

molitava i meditacija jedne odnajvećih osoba proteklogstoljeća - Majke Terezije.Probrani duhovni biseri samosu djelić velikoga duhovnogbogatstva koje je MajkaTerezija ostavila u nasljeđe.

Radi boljeg uvida, knjigamekog uveza, na 116 stranicauz predgovor podijeljena je učetiri poglavlja: Misli,Anegdote, O molitvi (moliti -zašto, kada i kako) i Molitva zasvaku prigodu. (ika-il/kj)