I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 11. svibnja 2005. broj 19/2005

Domovinske vijesti■ Sjednica Prezbiterskog vijeća Požeške biskupije■ Zadar: Predstavljen pretisak Biblije pape Ivana VIII.■ Pripreme za biskupijsku proslavu na Udbini■ Sjednica biskupa Zagrebačke metropolije■ Dan sjećanja na žrtve Holokausta■ Otvoreno pismo franjevačkog provincijala novinarima■ Nuncij Lozano proslavio svetkovinu Uzašašća s djelatnicima HKR-a■ Rijeka: Izložba "Trsatski hodočasnik"■ Otvaranjem moćnika sv. Dujma započela središnja proslava Sudamje 2005.

Zaštititi prirodu i čovjeka

U Đakovu održan peti studijski dan osocijalnom nauku Crkve pod nazivom "Zaštitaprirode i čovjeka u Slavoniji"

■ Identitet Molitvene zajednice Krvi Kristove■ Prvi susret vjeroučitelja i maturanata Riječke nadbiskupije

Svečano proslavljen sv. Dujam

Vjerujmo u preobrazujuću moć vjere, pozvaoje kardinal Schoenborn u svečanoj misi nasplitskoj Rivi, poručivši da kršćani mogupromijeniti i urediti Europu

■ Dječje hodočašće Požeške biskupije■ Đakovo: Zlatni jubilej sestara Sv. Križa■ Sjednica Komisije HBK "Justitia et pax"

Oštro osuđujemo svako kršenje pravadjece

Izjava Komisije HBK "Justitia et pax" o zaštitidostojanstva štićenika i djelatnika u dječjimdomovima u Hrvatskoj

Zadar: Prva Vjeronaučna olimpijada zasrednje škole

Pobjednik je Gimnazija Vukovar iz Vukovarapod vodstvom Ane Mlinarić

Otvorenje Središnje biskupijskeknjižnice i Arhiva u Đakovu

Objekt od kapitalne kulturne i znanstvenevažnosti ne samo za Đakovačku i Srijemskubiskupiju nego i za Slavoniju te cijelu istočnuHrvatsku. Ukupan knjižni fond broji više od130.000 knjiga i časopisa, a najvredniji fondknjižnice predstavlja 9 inkunabula te rukopisiiz 14. stoljeća

Rijeka: Proslava Gospe Trsatske iotkrivanje kipa Ivanu Pavlu II.

Svečanost je predvodio kardinal Bozanić kojije u propovijedi govorio o vrijednostimaobitelji te o demografskoj krizi. Otkrivajućikip, djelo kipara Jurkića, kardinal je rekaokako spomenici žive koliko je živ i spomen. Nasvečanosti sudjelovali premijer Sanader,ministri te predstavnici županije i grada Rijeke

Zagreb: Započelo proljetno plenarno

Crkva u Hrvata■ Priopćenje Mostarskog ordinarijata o nevaljanoj krizmi u Čapljini■ Kardinal Bozanić u Švedskoj■ Zrinska garda Čakovec na grobu Jelene Zrinske u košičkoj katedrali■ 35. obljetnica HKM u Norveškoj■ Susret hrvatskih studenata u Rimu■ Merčevo u Subotici■ Banja Luka proslavila blagdan blaženog Ivana Merza

Inozemne vijesti■ Umro predsjednik "Caritasa Internationalis" nadbiskup Fouad El-Hage■ Svečanosti beatifikacije ubuduće predvodi kardinal Martins■ Jeruzalem: Biskupi uskratili povjerenje patrijarhu Irinaiosu I.■ Papa Benedikt XVI. u Castel Gandolfu■ Lyon: Potpisani statuti Papinskih misijskih djela■ Papa primio južnoafričkog predsjednika■ Papa Benedikt XVI. preuzeo patrijarhalnu baziliku Sv. Ivana Lateranskoga■ Europa obilježila 60. obljetnicu završetka II. svjetskog rata■ Znakovi vremena za današnje misije

Prilog dokumenti■ Mediji mogu pridonositi širenju mira ili poticati nasilje■ Tko vjeruje u Boga, ne boji se

2 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Sjednica Prezbiterskog vijeća Požeške biskupijeRaspravljalo se okonkretnimaktivnostima vezanimuz pastoralnodjelovanje mjesneCrkve

Požega, 2.5.2005. (IKA) - Udvorani bl. Alojzija Stepinca uBiskupskom domu u Požegiodržana je 2. svibnja redovitasjednica Prezbiterskog vijećaPožeške biskupije. Vijećnici surad započeli molitvom trećegačasa koju je predvodio biskupAntun Škvorčević. U uvodnojriječi biskup je vijećnikepodsjetio na značajne događajeminulih dana: smrt pape IvanaPavla II. i izbor novoga papeBenedikta XVI. Biskup jenapomeno kako sjednica želipronaći odgovore vezane zakonkretnu situaciju u kojojmjesna Crkva pastoralnodjeluje. Određeni tip pastoralaiz komunističkih vremena,možemo ga nazvati servisnipastoral, nije više primjerennašoj današnjoj situaciji, stogasmo pozvani zajedničkipromišljati i tragati za novimnačinima pastoralnogdjelovanja za dobro vjernikaPožeške biskupije, ustvrdio jebiskup.Nakon što je tajnik Vijećakancelar Ivica Žuljević pročitaozapisnik posljednje sjedniceprešlo se na glavne točkednevnog reda, posvećenepastoralnim pitanjima. Biskupje podsjetio vijećnike da jenakon Biskupijskog dana 2001.ustanovljeno nekolikopastoralnih povjerenstava sciljem da određene programeorganizirano i sustavnopromiču na biskupijskoj ižupnoj razini. O dosadašnjemradu povjerenstava vijećnike jeizvijestio biskupski vikar zapastoral Josip Klarić,predstavljajući njihov

pastoralni plan za godinu2005./06.Potom su vijećnici na temeljučetverogodišnjeg iskustva radapastoralnih povjerenstavaraspravljali o prestrukturiranjusvakog pojedinog povjerenstva,sa svrhom da njihovodjelovanje bude djelotvornije iprimjerenije potrebamasadašnjeg trenutka. U tu svrhupovjerenstva će imati manjibroj članova i bit će imenovanivoditelji povjerenstava izmeđuonih koje su vijećnici pismenopredložili.Dosadašnje Povjerenstvo zakatehizaciju i pastoral mladihće se preimenovati uPovjerenstvo za pastoralmladih, a za župnu katehezubrigu preuzima Katehetskiured. Odlučeno je također daPovjerenstva za pastoralobitelji, mladih i duhovnihzvanja postanu Vijeća. Natemelju iscrpnih statističkihpodataka koje im je pripremioKatehetski ured vijećnici suanalizirali stanje vjeronauka uosnovnim i srednjim školama teu predškolskim ustanovama napodručju Požeške biskupije.Zaključeno je kako valja upojedinim slučajevimarazmotriti razloge manjeg brojaupisanih na vjeronauk u školi,kao i pitanje predškolskogvjerskog odgoja u pojedinimvrtićima. Povjerenstvo zapastoral braka i obitelji u svomće, pak, djelovanju posebnupozornost posvećivatikvalitetnom provođenju tečajapriprave za brak, zatimpromicanju susreta istihsudionika nakon njihova ulaska

u brak, organiziranju duhovnihvježbi za bračne drugove teintenziviranju vikend-susretabračnih parova u Velikoj.Zadaće Povjerenstva zapastoral duhovnih zvanja suokupiti na zborovanje članoveBiskupijskog Djela za zvanja,organizirati i provesti susretedječaka i djevojčica u Velikoj utijeku ljetnih praznika tepripremiti i provesti godišnjisusret ministranata.O ekonomskim pitanjimagovorio je biskupijski ekonompreč. Nikola Jušić. Vijećnike jeizvijestio kako je građevinskadozvola za gradnjuSvećeničkog doma u Požegipostala pravomoćna te da segrađevinski radovi sada mogunesmetano odvijati. Isto takoupoznao je nazočne s novomlokacijom za gradnju Spomencrkve u Staroj Gradiški te sakcijom prikupljanja sredstavaza njezinu izgradnju.U sklopu posljednje točkednevnog reda biskupŠkvorčević je izvijestio o upisužupa Požeške biskupije uEvidenciju pravnih osobaKatoličke crkve u RepubliciHrvatskoj te dao konkretneupute o funkcioniranju župa utom pogledu. Pozvao jevijećnike da potaknu vjernikena sudjelovanje u predstojećimbiskupijskim hodočašćima uSiracusu (16.-20. svibnja) uprigodi 50. obljetnice slavljaGospe od Suza u Pleternici, uKupres (21. svibnja), naSrednjoeuropski katolički dan,te u Mariju Bistricu posljednjesubote u srpnju.

Rasinja: Proslava blagdana Našašća sv. KrižaKriž je znak kojivjernike spominje iopominje koliko jeIsus ljubio čovjeka,istaknuo je biskupCulej

Rasinja, 3.5.2005. (IKA) -Euharistijskim slavljem kojegje predvodio varaždinski biskupMarko Culej u koncelebraciji sažupnikom župe Našašća sv.Križa Tomislavom Petrićem isvećenicima Ludbreškogdekanata, u Rasinji krajKoprivnice proslavljen je 3.svibnja blagdan Našašća sv.Križa te Dan općine.Euharistijskom slavlju nazočioje načelnik Općine RasinjaKrunoslav Belaj tekoprivničko-križevački županJosip Friščić. U tijeku misepjevao je zbor mladih "Leticia"te dječji zbor "Križići". BiskupCulej u propovijedi je rekaokako je križ znak koji vjernikespominje i opominje koliko je

Isus ljubio čovjeka. "VidjevšiIsusa kako s križa moli za onekoji ga izruguju sv. Ivan jeshvatio da je Bog Ljubav.Kalvarija je tako postala školaljubavi, a križ znak ljubavi,spasenja i štovanja. Svatko uživotu nosi svoj križ, a Isus ideispred svih patnika svijeta sasvojim križem prema Kalvariji ipoziva ljude da idu s njim te dapo križu i smrti dođu douskrsnuća. Isus je po križupobijedio najvećeg neprijateljasvijeta i čovječanstva, pa jezato križ znak pobjede",ustvrdio je biskup Culej,podsjetivši kako su svi, koji suse kroz povijest borili protivznaka križa i Isusa Krista, prijeili kasnije izgubili bitku. Oni

koji su 1945. u ime narodaprigrabili vlast, osudili suzagrebačkog nadbiskupaAlojzija Stepinca koji im jesmetao, jer Bog govori "Neubij", a oni su masovno ubijali,jer Bog govori "Ne mrzi", a unjihovim srcima je bilo mnogomržnje. Međutim, danas jekardinal Stepinac proglašenblaženim, a suđenje jeodbačeno kao montiraniproces", zaključio je biskupCulej.Načelnik Belaj istaknuo je u tojprigodi kako se vjernici uRasinji na blagdan Našašća sv.Križa prisjećaju dugotrajneobnove njihove crkve kojudanas nastavlja vlč. Petrić.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zadar: Predstavljen pretisak Biblije pape Ivana VIII.Ta je Biblija remekdjelo svih radionica,najkompletniji inajkompleksniji rad,jedna od najizvrsnijihoslikanih rukopisauopće - Bogatstvom,brojnosti i različitostioslikanih radnji odneprocjenjive jevrijednosti ne samocrkvenog inventara,nego i kao povijesnoumjetničko nasljeđe

Zadar, 3.5.2005. (IKA) -Pretisak Biblije pape IvanaVIII. iz 9. st., prvogpriznavatelja hrvatske države879. g. i njenog vladara knezaBranimira, predstavljen je uutorak 3. svibnja u Svečanojdvorani Sveučilišta u Zadru. Oodnosu pape Ivana VIII. iHrvata govorio je dr. MiroslavGranić, a umjetničku vrijednostBiblije predstavila je prof. AnaPikunić. Među brojnimposjetiteljima bio je i gospićko-senjski biskup Mile Bogović.Nazočnima su se obratili izadarski nadbiskup Ivan Prenđai umirovljeni nadbiskupMarijan Oblak, kolekcionarBiblija čijim je zalaganjemspomenuta Biblija postala diohrvatske kulturne vrednote:nadbiskupijske zbirke "Biblija"koja sadrži 766 Biblija na višeod 200 različitih jezika izcijelog svijeta.Papa Ivan VIII. primio je uRimu 875. g. na dar Bibliju odunuka Karla Velikog, KarlaĆelavog, kojeg je papa okruniocarskom krunom. Karlo Ćelavinastavio je stopama svog djedakoji nije stvorio rimski, negokršćanski imperij. "To je onošto Europa danas zaboravlja, daje kršćanstvo preko Sv. pisma ukorijenima Europe", istaknuo jedr. Granić. Pročitao je i ulomkeiz pisama koje je Ivan VIII.pisao knezu Branimiru,biskupima, svećenicima i

hrvatskom narodu, potičući ihna vjernost rimskoj Crkvi,ohrabrujući ih stihovima izpsalama i nizom drugihbiblijskih citata. "Biblija jeneraskidivi dio naše povijesti",istaknuo je dr. Granić, o čemusvjedoče pisma između Pape ihrvatskih državnih vladara. "Utom prijelomnom vremenu zaranofeudalnu državu vidjeli suse događaji koji su trajnousmjerili njenu orijentacijuzapadnom civilizacijskomkrugu", rekao je dr. Granić.Opisao je povijesno razdoblje ukojem je Biblija nastala, odnosnjenog vlasnika Ivana VIII. iHrvata, čiji se vladar Branimiroslonio na Papu, otklonivšisvojom politikom pretenzijuFranaka i Bizanta na teritorijuna kojem je Papinimblagoslovom javno bio priznatkao suveren. Izvornik Biblijepape Ivana VIII. nastao je nafranačkom tlu u dobakarolinške renesanse. U 9. st.Biblija je vrh produkcijekarolinških skriptorija,neophodna u evangelizaciji ipokrštavanju. Potječe izpisarnice u Reimsu,namijenjena samostanu sv.Pavla izvan zidina u Rimu gdjese i danas čuva, što potvrđuje iu njoj često oslikano slovo "p".Ta je Biblija remek djelo svihradionica, najkompletniji inajkompleksniji rad, jedna odnajizvrsnijih oslikanih rukopisa

uopće, istaknula je prof.Pikunić. Kao rijetko kojasrednjovjekovna Biblija ujednom korpusu sadrži svebiblijske knjige, s argumentimacrkvenih pisaca. Neke knjigeStarog i Novog zavjetazapočinju s minijaturama kojihje ukupno 24, sadrži 88 inicijalaoslikanih preko cijele stranice,te manjih pojedinačnih inicijalau sklopu teksta. Navodećinekoliko prepoznatih rukumajstora, prof. Pikunić jesvakog od njih predstavilareprezentativnim primjerom:majstor scena s prijestoljem,majstor Evanđelja, majstor sv.Pavla. Slova su uokvirena iispisana na obojenoj pozadini,okvir je dekorativan. Uzinicijale se vidi i dio ručnopisanog teksta. "Rijetko kojaBiblija je tako sačuvanogteksta, po svom je korpusuidentična kao i za pontifikatapape Ivana VIII. Bogatstvom,brojnosti i različitosti oslikanihradnji od neprocjenjive jevrijednosti ne samo crkvenoginventara, nego i kao povijesnoumjetničko nasljeđe", zaključilaje prof. Pikunić.U prigodnom programusudjelovao je i Katedralni zborsv. Stošije, izvedbom skladbi"Ti si Petar" (Š. Marović),"Nebesa silna pjevaju" Ps 19(B. Marcello) i Haendlove"Alleluia".

Pripreme za biskupijsku proslavu na UdbiniČlanovi Odbora zapolaganje kamenatemeljca te blagoslovgradilišta Crkvehrvatskih mučenika sbiskupom Bogovićemutvrdili okvirniprogram proslave

Udbina/Gospić, 3.5.2005.(IKA) - Odbor za polaganjekamena temeljca, blagoslovgradilišta Crkve hrvatskihmučenika na Udbini tesredišnju proslavu Godineeuharistije za Gospićko-senjskubiskupiju 9. rujna, održao je 3.svibnja sastanak na Udbini i uGospiću te utvrdio okvirniprogram proslave. ČlanoviOdbora okupili su se zajedno sbiskupom Milom Bogovićemna Udbini te se na licu mjestaupoznali sa stanjem,utvrđivanjem trase križnog putaod crkve Sv. Marka Groba na

mjestu Krbavske bitke domjesta gradnje buduće crkve,kao i položajem oltara u tijekuproslave. Potom su uBiskupskom ordinarijatu uGospiću dogovorili pojedinostivezane uz održavanje svečaneeuharistije. Osim predsjednikaOdbora generalnog. vikaramons. Tomislava Šporčića, oliturgiji će brigu voditi vlč.Antun Luketić, za ekonomsko-tehnički dio zadužen je vlč.Nikola Turklaj, a za medijsko-propagandni ZvonkoRanogajec. U aktivnosti okosamog misnog slavlja uključit

će se članovi Biskupijskogpastoralnog vijeća, a kodmolitve vjernika zadovoljit ćese elementi euharistije,blagoslova gradilišta ipolaganja kamena temeljca. Učinu prinosa darova sudjelovatće predstavnici metropolija, amisno slavlje pratit će mješovitizbor sastavljen od većinezborova biskupije podravnanjem Ivana Prpića izSenja. Autor križnog puta, kao ipjesme "Iz svete zemlje" je fraVice Blekić, a uglazbit će jeakademski glazbenik JosipMagdić.

Sjednica biskupa Zagrebačke metropolijePod predsjedanjemkardinala Bozanića uZagrebu održana 26.sjednica biskupaZagrebačke crkvenepokrajine

Zagreb, 4.5.2005. (IKA) -Biskupi Zagrebačke crkvenepokrajine, pod predsjedanjemzagrebačkog nadbiskupakardinala Josipa Bozanića,održali su danas, 4. svibnja, u

Nadbiskupskom dvoru uZagrebu svoju 26. sjednicu.Uz kardinala Bozanića nasjednici su sudjelovaliđakovačko srijemski biskupMarin Srakić, varaždinski

biskup Marko Culej, požeškibiskup Antun Škvorčević tepomoćni biskupi đakovačkosrijemski Đuro Gašparović iĐuro Hranić te zagrebačkiValentin Pozaić.

4 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Dubrovnik: "Marija Propetog Isusa Petković"Film je dio serijala"Duhovni velikaniCrkve u Hrvata"Hrvatske radio-televizije

Dubrovnik, 4.5.2005. (IKA) -Društvo hrvatskih katoličkihintelektualaca - Dubrovnikpriredilo je 4. svibnja u Dvoranibl. Alojzija Stepinca uDubrovniku prikazivanje filma"Marija Propetog IsusaPetković", koji je dio serijala"Duhovni velikani Crkve uHrvata" Hrvatske radio-televizije. Film je uredio o.Tonči Trstenjak. Na početkufilmske večeri nazočne supozdravili Romana-ĐukaAlemani, u ime Društva, i s.Slavica Vicić ispred DružbeKćeri milosrđa, koju je 1920.godine Marija Propetog IsusaPetković utemeljila u Blatu na

Korčuli. Pjesmom je okupljenevjernike u vrijeme rođenja iživota majke Marije uveoAnsambl za hrvatsku ranuglazbu "Capella Ragusina" izDubrovnika. Dokumentarnifilm o bl. Mariji PropetogPetković posebno seusredotočuje na život njezineredovničke zajednice izvanHrvatske. Naime, Družba Kćerimilosrđa Trećeg samostanskogreda sv. Franje, koja danasokuplja više od četiri stotineredovnica, djeluje u dvanaestdržava na tri kontinenta. Naplatnu se tako pojavljujuživopisni predjeli i lica ljudiJužne Amerike, igra i pjesma

djeca u sirotištima i školama ukojima ih redovnice odgajaju,samostani i kuće redovnica umjestima Perua, Argentine,Paragvaja i Čilea. Izmjenjuju sei svjedočanstva o susretima sMarijom Petković koje iznose,kako sestre Hrvatice, tako i oneiz Južne Amerike. Povijesnefotografije i dokumenti o životuMarije Petković, kojima je filmprotkan, još jače ističupovezanost njezinog čvrstog iupornog karaktera s djelimaljubavi i milosrđa koje sestrenjezine Družbe nastavljajučiniti i nakon njezine smrti.

Pogreb Marije ŠimunovićPogrebne obrede zamajku dr. MilanaŠimunovića vodio jenadbiskup Devčić,propovijedao jebiskup Bogović, a ukoncelebraciji jesudjelovalo pedesetaksvećenika

Kompolje, 5.5.2005. (IKA) -Marija Šimunović, majkačetvero djece, među kojima imons. Milana Šimunovića,istaknutog svećenika Riječkenadbiskupije, pokopana je usrijedu 4. svibnja u Kompoljukraj Otočca. Pogrebne obrede umjesnoj župnoj crkvi i natamošnjemu groblju vodio jeriječki nadbiskup i metropolitIvan Devčić, a propovijedao jegospićko-senjski biskup MileBogović, sastavu čije biskupijepripada to ličko mjesto. Ukoncelebraciji je sudjelovalopedesetak svećenika iz gotovosvih hrvatskih (nad)biskupija,kao i predstavnika središnjihustanova HBK. Izraze sućutikolegi Šimunoviću na početkumisnoga slavlja uime čitavemetropolije uputio je nadbiskupDevčić, istaknuvši vjerničkiznačaj pokojnice koji i u časuoproštaja upućuje nazajedničku kršćansku nadu.Biskup Bogović posebno je udugome životu Marije

Šimunović vrednovao njenuzorni vjernički, nacionalni iljudski lik, ustvrdivši kako jenjeno zvanje bilo biti majkakoja je gradila dom u koji sedolazilo i odlazilo. U erinezaposlenosti, poželio jehrvatskim obiteljima takvihžena i takvih majki, koje ćesvoje radno mjestoprepoznavati i ostvarivati uobiteljskim i majčinskimvrijednostima i poslovima.Zahvalivši joj na daru sinasvećenika, za kojega je mnogožrtvovala, poželio je da taj kraj,koji se katkad voli nazivatisiromašnim, njeguje onevrijednosti i bogatstva koje jenjegovala, ostvarivala isvjedočila pokojna Marija, aposebno da bude više duhovnihzvanja. Od pokojnice su se nakompoljskome groblju jošjednom oprostili nadbiskupDevčić, koji je prenio izrazesućuti kardinala JosipaBozanića kao i bolesnogariječkog nadbiskupa Josipa

Pavlišića te brojnih institucijaHBK i Riječke metropolije, auime kolega svećenika iprofesora dr. Ivan Šporčić. Onje podsjetio na dug, naporan,predan te duhovno i nacionalnoosviješten pokojničin život,zahvalivši joj na svjedočanstvuvjere. "S molitvom na ustimaustajala i lijegala i odlazila nanjivu. Sveta misa, koju nijenikad propuštala dokle god jemogla hodati, bila joj je najvećasvetinja", rekao je dr. Šporčić.Na pogrebu je sudjelovalo itridesetak redovnica raznihdružbi, dvadesetak bogoslova izriječke Bogoslovije, koji supjevanjem animirali slavljeukopa, više desetaka vjernika izžupa Riječkoga i Bakarskogdekanata na kojima jepastoralno djelovao ili jošuvijek djeluje dr. Šimunović, tebrojni mještani Komplja iOtočca. Marija Šimunovićodgojila je trojicu sinova i kćer,a umrla je 3. svibnja u 98.godini života u svome domu.

Dan sjećanja na žrtve HolokaustaMeđu predstavnicimavjerskih zajednica bioje zagrebački pomoćnibiskup ValentinPozaić

Zagreb, 5.5.2005. (IKA) - Dansjećanja na žrtve Holokausta(Jom Hašoa) kao spomen našest milijuna stradalih Židova uII. svjetskom ratu, obilježen jekomemorativnom svečanošću5. svibnja kod Mojsijeveskulpture na zagrebačkomgroblju Mirogoj. Vijence kodMojsijeva spomenika položilisu u ime Koordinaciježidovskih općina u Hrvatskojpredsjednik dr. Ognjen Kraus,potom predsjednik RepublikeStjepan Mesić, potpredsjednicaVlade Jadranka Kosor,

potpredsjednik Hrvatskogsabora Luka Bebić tezagrebačka gradonačelnicaVlasta Pavić. Predsjednik zagrebačkeŽidovske općine i Koordinaciježidovskih općina u RH dr.Kraus u svome je govorupodsjetio da je židovski narodizgubio šest milijuna ljudi ugenocidu koji je dobio strašnoime Holokaust. "Tragedijažrtava postala je trauma čitavogžidovstva. Ona je duboko usvijesti svakog pojedinca, ona

je u temeljima Izraela", rekao jedr. Kraus. Nakon njegovaobraćanja kratkom šutnjomodana je počast žrtvamaHolokausta, a potom je molitvuizmolio glavni rabin uHrvatskoj Kotel Da Don. Na komemoraciji su bilinazočni predstavnicipolitičkoga i kulturnog života,diplomatskog zbora tepredstavnici vjerskih zajednicameđu kojima je bio zagrebačkipomoćni biskup ValentinPozaić.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Otvoreno pismo franjevačkog provincijala novinarimaNaše hrvatsko društvotreba ozdravljati, inovinarska struka -pored drugih, pa i sdrugima - u tomemnogo čini. No,negativni nabojodređenoga dijelanovinara isprva jeuočljiv: intencija jetamna, zlurada,razarajuća, ustvrdioje dr. Škunca

Zadar, 5.5.2005. (IKA) - Upovodu brojnih medijskihnapisa i osvrta koji se uposljednje vrijeme, s raznihpovoda, bave stanjem uCaritasovu domu u Brezovici,zatim korištenjem "seksi-linije"od strane župnika uRunovićima, te povezujući gauz slučaj župnika u Šestinama i"seksualnog zlostvaljanjadjece" od prije nekoliko godina,dr. fra Bernardin Škunca,provincijal franjevačkeProvincije sv. Jeronima sasjedištem u Zadru, uputio jeotvoreno pismo Društvuhrvatskih novinara. U pismu jeprovincijal Škunca ustvrdiokako su ta tri slučaja, izmeđustotina tisuća sličnih krivnji unašem i europskom društvu,"odzvonila u našimtiskovinama i elektronskimmedijima kao da je riječ baremod tri tisuće takvih slučajakatoličkih svećenika ikatoličkih dužnosnika" te kakose nametnula slika koja u našojjavnosti stvara dojam o"posvemašnjoj moralnojizopačenosti silnoga brojadjelatnika u Katoličkoj crkvi"."Uvjeravam vas ipak, poštovanii čestiti novinari, riječ je opojedinačnim slučajevimaveoma maloga broja moralnoslabih ljudi, u prosjeku znatnomanjemu broju katoličkih

dužnosnika u usporedbi sdrugim profesijama. Znajte,duhovno svjetlo - još više,"Svjetlo i Istina", pred kojimSvjetlom i pred kojom Istinomsvaki dan stoje dužnosnicikatoličke Crkve - i ne samooni! - nije bez duhovnogaosnaženja u njihovu djelovanju.Takva je, budite sigurni, i dičnagospođa Jelena Brajša",istaknuo je o. Škunca navodećivlastita iskustva suradnje sgđom. Brajšom. On jepodsjetio kako je kao višifranjevački poglavar, zajedno sčlanovima uprave provincijskezajednice, potpisao višegodišnjinajam dvaju samostanskihkompleksa za Caritasovu djecu,u Nerezinama na otokuLošinju, i u Rovinju. "I ja samosobno, kad mi je bilo moguće,kao i moji prethodnici u ovojslužbi, odlazio u Nerezine iRovinj da pokažem pažnju idjeci s velikim poteškoćama, idjelatnicima koji ih prate,njeguju ih i hrane. Nikada - nimoja braća franjevci, ni jaosobno - nismo uočavaliinkriminirano ponašanje prematoj ubožnoj djeci. Ako sekadikad to i dogodilo,odgojitelji bijahu tamo da topopravljaju, ali s ljubavlju, ne skaznom, s poštovanjem idiskretno a ne razglašavanjem",napomenuo je dr. Škunca.

"Sramotno je od strane nekihmedijskih djelatnika - i tužno jeto gledati na TV ili čitati unovinama - da pronađu "trislučaja" između desetaka tisućadjece koje je Zagrebačkanadbiskupija, preko gospođeBrajše i njezinih brojnihsuradnika i donatora, zbrinula,othranila, odgojila, obrazovala iosposobila za mogući životostavljenih, prezrenih ilidefektnih među nama... Štozajedničkoga ima Ljubav iIstina s takvim razbijanjemDobra", pita se franjevačkiprovincijal navodeći svojeuvjerenje da i ravnateljicaCaritasa Zagrebačkenadbiskupije djeluje iz središtaDobra a ne Zla. "Naše hrvatskodruštvo treba ozdravljati, inovinarska struka - poreddrugih, pa i s drugima - u tomemnogo čini. No, negativninaboj određenoga dijelanovinara isprva je uočljiv:intencija je tamna, zlurada,razarajuća, lažna, istinskibestidna. Takav posao ne gradiDobro. Radije bismo se svitrebali pitati o generiranjuinkriminiranih radnji, kojeupravo u bogatomu svijetueuro-američke civilizacijeprerastaju u pošast našegavremena", zaključio je dr.Bernardin Škunca.

Nova Gradiška: Blagoslovljena bolnička kapelicaBiskup Škvorčevićistaknuo je uvjerenjeda će kapelica bitimjesto sabranosti isusreta lomnog,bolesnog, prolaznog,smrtnog čovjeka saživim besmrtnimBogom, otvorenprostor da cjelovitozdravlje kojenazivamo SpasenjeBožje uđe u srceprestrašenog čovjeka

Nova Gradiška, 5.5.2005.(IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorčević blagoslovio je nasvetkovinu Uzašašća 5. svibnjanovu kapelicu Uznesenja sv.Križa u krugu novogradiškeopće bolnice i predvodioeuharistijsko slavlje. Nazočnesu pozdravili ravnatelj bolniceZoran Jukić, župnik župeBezgrješnog začeća BDM inovogradiški dekan preč. StipoJosipović. Preč. Josipovićistaknuo je kako je inicijativaza gradnju kapelice došla zažupnikovanja Andrije Kišičekau Novoj Gradiški 1993. Nacrtje izradio arhitekt ZdravkoŽivković, gradnju je nastaviovlč Matija Juraković, unutarnjeuređenje vodio vlč. GoranKovačević, a župnik uVukovaru Zlatko Špehar,rodom iz Brđana kod NoveGradiške i njegov prijatelj izAustrije bili su najvećidonatori. Veliki trud uložili sunekadašnji ravnatelj bolnice dr.Igor Ferenčina i arhitekt

Miroslav Prpić, pomogli su idarovatelji iz Herzogenaurachate iz Italije. Preostalo je još ilikovno urediti unutrašnjostkapelice, za što su potrebnaznatna sredstva. BiskupŠkvorčević istaknuo jeuvjerenje da će kapelica bitimjesto sabranosti i susretalomnog, krhkog, bolesnog,smrtnog čovjeka sa živimbesmrtnim Bogom. To jeznakovito, ali i otvoren prostorda cjelovito zdravlje kojenazivamo Spasenje Božje uđe usrce prestrašenog čovjeka ionoga koji je u nedoumici zbogsvojega zdravlja, koje jeugroženo. U propovijedi jezatim biskup izrazio radost štose blagoslov i otvorenjebolničke kapelice događa nablagdan UzašašćaGospodinova. Prvi i posljednjipristup čovjeku je onaj Božji,objavljen u Isusu Kristu kojidolazi među nas, preuzima nasebe našu lomnu, krhku, smrtnubolesnu sudbinu daj je

preobrazi u neku novustvarnost. U bolnici se čovjekupomaže u njegovoj smrtnojsituaciji, ali postoji pripravakkojega je sam Bog smislio. Toje ona izvorna snaga Božja kojaje životvorna kojoj je ime DuhSveti, Duh Božji; ona utisne učovjeka Božju moć koja potičeprocese preobrazbe i događa seBožji prodor besmrtnosti učovjeka. I u Uzašašću Isusovutaj preobraženi čovjek snagomDuha Božjega ušao je u Božjitrojstveni život i kaopreobražen, besmrtan sjedi uBožanskom životu kao znaknama putnicima. Ova kapela bitće mjesto na kojem će seneprestano govor Božjepreobrazbe slušati i u tomgovoru i bolesnici i ugroženismrću prepoznavat će da nisusami sebi prepušteni niti samoljudskim mogućnostima, negoda postoji ižarivanje na ovojzemlji one Božje besmrtnesnage u Kristu koja se slavi ueuharistiji, poručio je biskup.

6 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Blagoslovljena kapela Sv. Maksimilijana Marije KolbeaNovootvorenu kapeluu riječkom istražnomzatvoru blagoslovio jenadbiskup Devčić

Rijeka, 5.5.2005. (IKA) -Riječki nadbiskup i metropolitIvan Devčić predvodio jekoncelebriranu misu iblagoslovio novootvorenuzatvorsku kapelu Sv.Maksimilijana Marije Kolbea uriječkom istražnom zatvoru nasvetkovinu UzašašćaGospodnjeg, 5. svibnja.Koncelebriralo je sedamsvećenika, među kojima izatvorski kapelan mons.Ivoslav Linić. Na misi su seokupili mnogi djelatnici zatvoras upraviteljem MirkomBistrovićem, ravnateljemuprave za zatvorski sustavIvanom Domjanovićem tedvadesetak zatvorenika, aKatedralni zbor "Cantoressancti Viti", pod ravnanjem s.Regine Kristanić, predvodio jepjevanje u tijeku liturgije.Nadbiskup je u propovijediistaknuo težnju za

oslobođenjem koju svatko odnas osjeća. Oslobođenje donosiIsus pozivajući nas da prođemou novu dimenziju života, u kojuje On, kao naš prethodnik, ušaouzlazeći na nebo. Tu novuduhovnu dimenziju života uslobodi svatko može živjeti,neovisno od toga može li seslobodno kretati ili je u zatvoru,jer ona je vezana uzoslobođenje od grijeha, odnajtežeg ropstva u koje čovjekmože pasti. Oslobođenjepočinje od prihvaćanjaevanđelja i vodi premapreobraženju života svakogakoji ovu radosnu vijest prihvati.Oslobođenje ujedno ukazuje napotrebu naviještanja te radosnevijesti drugima, napomenuo jenadbiskup kazavši kako primjertakvoga života u vjeri, a time islobodi, svjedoči zaštitnikkapele Maksimilijan Kolbe. Onje, iskustvom oslobođenja,

preobraženja i slobode, postaosposoban i u paklu Auschwitzaživjeti slobodno i tješitisuzatvorenike, te na kraju isvjedočiti Božju ljubav,slijedeći Isusa Krista do žrtvevlastitog života. Svoj je životdarovao za jednog oca obitelji,osuđenog na smrt, idućiumjesto njega u bunker gladi.Nadbiskup je na kraju potaknuozatvorenike da iskoriste vrijemeboravka u zatvoru kako bi,gledajući primjer sv.Maksimilijana, otkrili ljepotu isnagu Božje ljubavi te upoznaliIsusa kao osloboditelja.Kapelu je projektirao i radovenadzirao inž. Antun Juretić,građevinski radovi na adaptacijiprostora kapele izvedeni sutrudom djelatnika zatvora izatvorenika, a namještaj suizradili zatvorenici zatvora uLepoglavi.

Nuncij Lozano proslavio svetkovinu Uzašašća sdjelatnicima HKR-a

U prvom pohoduHrvatskom katoličkomradiju, ujedno upovodu Svjetskogdana medija,nadbiskup Lozanopodsjetio na porukupape Ivana Pavla II."Sredstva društvenekomunikacije u službirazumijevanja međunarodima"

Zagreb, 5.5.2005. (IKA) - "Uozračju uskrsne radosti kada seu svijetu i Crkvi osjeća dahproljeća, nema prikladnijegmjesta za proslavu Uzašašća odvalova Hrvatskoga katoličkogradija koji se šire eterom i stižudo slušatelja, ulaze u vašedomove, na vaša radna mjesta,obuhvaćaju hrvatske gradove isela i navješćujući da seGospodin Isus, pobjednik nadgrijehom i smrću, danas uzdižeu beskrajna prostranstva, uzlazina nebo poput AnteneSvemogućeg Boga koja svijetuneprestano prenosi riječiEvanđelja svete mise: Pođite,dakle, i učinite mojimučenicima sve narode krsteći ihu ime Oca i Sina i DuhaSvetoga, i učeći ih čuvati svešto sam vam zapovjedio". Timse riječima prvi put izravno iz

studija HKR-a na zagrebačkojŠalati djelatnicima islušateljima toga radija obratioapostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj nadbiskup FranciscoJavier Lozano, predvodećieuharistijsku proslavuUzašašća. Bio je to prvinuncijev pohod HKR-u otkakoje imenovan predstavnikomSvetoga Oca u našoj zemlji, alii pohod HKR-u u povoduSvjetskog dana medija. Stoga jeu propovijedi nuncij Lozanopodsjetio na poruku pape IvanaPavla II. "Sredstva društvenekomunikacije u službirazumijevanja među narodima",istaknuvši kako nas naš"voljeni Sveti Otac iz neba,gdje već uživa u Božjojprisutnosti i zagovara nas, jošjednom nadahnjuje svojomriječju, svojom poukom i

svojim svetim životom". Podsjetio je kako nasljednikIvana Pavla II., Benedikt XVI.,nastavlja putem svogaprethodnika i preko medijanaviješta "Evanđelje svimstvorenjima, jer Isus Kristdaruje pravi mir svijetu, On jeIstina i Život, pravi Putspasenja čovječanstva". Nakraju je nuncij Lozano, osimdjelatnicima HKR-a, iskrenozahvalio "hrvatskimnovinarima i odgovornima umedijima ove zemlje za njihovvažan, mjerodavan i vrijedandoprinos u informiranjukatolika i hrvatskog društva ocrkvenim događajima proteklogmjeseca - o smrti Svetog OcaIvana Pavla II. i izboru papeBenedikta XVI.".

Đurđevdan u OtočcuNa slavlju je bionazočan i mons.Tomislav Šporčić, kaoizaslanik biskupaBogovića

Otočac, 6.5.2005. (IKA) -Svečanu liturgiju u hramu Sv.velikomučenika Georgija uOtočcu predvodio je naĐurđevdan 6. svibnjagornjokarlovački episkopGerasim uz paroha plašćanskogi upravitelja parohije Otočac o.Dragana Antolića. Na slavlju jebio nazočan i izaslanikgospićko-senjskog biskupaMile Bogovića, župnik otočki i

generalni vikar biskupije mons.Tomislav Šporčić.Episkop Gerasim posebno jepozdravio mons. Šporčića, a utijeku liturgije pravoslavnevjernike pozvao je na obnovuparohijske crkve Sv. Georgijate im najavio da će uskorodobiti svog svećenika.Nakon liturgije održan je uhotelu Zvonimir susret uorganizaciji Vijeća srpske

nacionalne manjine za gradOtočac, na kojem je na pozivpredsjednika Milana Lukićanazočio i mons. Šporčić. Usvom je obraćanju skupuistaknuo da su iste vrednote sv.Jurja kao i Georgija, a to sužrtva za Boga i bližnjega. Svivjerujemo u istog Krista i to naspovezuje, poručio je mons.Šporčić.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Metković: Koncert marijanskih pjesama u crkvi Sv.Ilije

21. Smotra folklora"Na Neretvu misečinapala" započelaizvedbom marijanskihpjesama sedamnaestpjevačkih skupina -Predstavljen prvidvostruki CDnajuspješnijihpjesama petprethodnih konceratau crkvi Sv. Ilije"Ružice majska, dikonebeska"

Metković, 6.5.2005. (IKA) -Već petu godinu programSmotre folklora "Na Neretvumisečina pala" započinje ucrkvi Sv. Ilije u Metkovićukoncertom marijanskih i pučkihnapjeva na kojem nastupajubrojne pjevačke skupine iz svihhrvatskih krajeva. Tako je i 21.Smotra započela u petak 6.svibnja izvedbom marijanskihpjesama sedamnaest pjevačkihskupina, u prigodi čega jepromoviran i prvi dvostruki CDnajuspješnijih pjesama petprethodnih koncerata održanihu crkvi Sv. Ilije pod nazivom"Ružice majska, diko nebeska".

Na kraju koncerta župnik o.Dušan Džimbeg zahvalio jeorganizatorima Smotre kao isvim izvođačima na ugodnomdruženju uz izvedbe pjesamakoje su zapravo molitva Marijiiz duše. Istaknuo je kako jeugodno iznenađen što su započetak Smotre folkloraodabrali mjesec svibanj,najljepši mjesec, Marijinmjesec, i to izvedbom pjesamaposvećenih Mariji, čime ježupnik Džimbeg ujedno u imeorganizatora čestitao majkamanadolazeći Majčin dan. Pritome je istaknuo kako je lijepočuti ono što se govori iz srca, izduše, a to su izvođači kroz

pjesmu i dokazali. Ovogodišnji program Smotreodržat će se u dva dijela. Prvidio od 6. do 8. svibnja i drugiod 12. do 14. svibnja.Pokrovitelj Smotre jepredsjednik RH Stjepan Mesića potporu su dali i ministarstvokulture RH, Dubrovačko-neretvanska županija i gradMetković. Od ove godineorganizatori su prihvatili svezainteresirane te će u programusudjelovati skupine iz 14županija s više od 2500izvođača.

Rijeka: Izložba "Trsatski hodočasnik"Trsatski Marijinizapočeli otvaranjemizložbe fotografijaIvana Pavla II. zanjegova boravka uRijeci 2003. godine

Rijeka, 6.5.2005. (IKA) -Trsatski Marijini dani, kojimase obilježava blagdan svetištaGospe Trsatske, započeli su 6.svibnja otvaranjem izložbe"Trsatski hodočasnik" uklaustru franjevačkogsamostana na Trsatu. Izložba je,prema riječima fra EmanuelaHoška, nužna uoči otkrivanjakipa Ivanu Pavlu II. "Kipmožemo razumjeti tek kadavidimo fotografije i prisjetimose lipnja 2003. godine. Osimtoga, razlog za postavljanje oveizložbe su neutrnulo sjećanje napet dana Papina boravka uRijeci, zahvalnost za te danenjegove nazočnosti i poštovanjeprema njemu, ojačanospomenom na njegovo

preminuće", navodi se uprigodnom katalogu kojipotpisuje o. Hoško. Likovnakritičarka Novog lista NatašaŠegota Lah istaknula je, pak,kako su trenuci koji se brzozaborave, ali ostaju na licimaljudi, u središtu izložbe izavređuju pozornost. Izložba se sastoji iz tri dijela isadrži pedesetak fotografija izbogatog arhiva Novog lista,dnevnika Osservatore Romano,franjevačkog samostana naTrsatu i Foto Kurtija. Tiskanesu na platnu što im daje snažnijivizualni efekt i bolji doživljajfotografije.Svaka fotografija ima prigodantekst, riječi Svetoga Oca

izrečene u Rijeci koje jeodabrala novinarka MirjanaGrce. Na Pedesetnicu IvanPavao II. je na Delti, izmeđuostalog, poručio: "Ljubav,velikodušnost, dobrotu,vjernost, blagost, uzdržljivost -ove darove Duha Svetoga danasPapa ište za sve."Izložba "Trsatski hodočasnik"bit će donirana budućempastoralnom centru "Ivan PavaoII." na Trsatu, čija bi izgradnjatrebala započeti na jesen.Kamen temeljac blagoslovio jesam papa Ivan Pavao II. utijeku svog posjeta Trsatskomsvetištu u lipnju 2003. godine.Izložba "Trsatski hodočasnik"bit će otvorena do krajahodočasničke sezone.

Đakovo: Koncert sveučilišnog zbora u čast biskupaStrossmayera

Program koncertaslušateljima jeponudio stilskiraznolik splet zborskihi solističkih skladbidomaćih i stranihautora od razdobljarenesanse i klasičnepolifonije pa dosuvremenihkompozitora

Đakovo, 6.5.2005. (IKA/BTU)- Slaveći 100. obljetnicu smrti i190. obljetnicu rođenja biskupaJ. J. Strossmayera u katedrali uĐakovu u petak 6. svibnja napoziv Đakovačke i Srijemskebiskupije gostovao jeAkademski pjevački zborSveučilišta J. J. Strosmayera izOsijeka pod ravnanjemdirigenata Berislava Jerkovića iJosipa Jerkovića. Kao vokalnisolisti nastupili su JelenaMartinčević (sopran), TamaraŠarlija (sopran), Želimir Panić(tenor), Krunoslav Tuma(tenor) i Robert Adamček(bariton). Na orguljama su seizmjenjivali Ines Topić,Mihaela Vargoš, Davor Dedić iVinko Sitarić, te na gitari IvanaNikolin.

Program koncerta slušateljimaje ponudio stilski raznolik spletzborskih i solističkih skladbidomaćih i stranih autora odrazdoblja renesanse i klasičnepolifonije pa do suvremenihkompozitora. U prvom dijelukoncerta koji je izveo manji,probrani vokalni sastav podravnanjem Berislava Jerkovića,predstavio je zahtjevanprogram, složen uglavnom odskladbi suvremenih stranihkompozitora kao što su V.Tormis, V. Lauridsen, M. C.Tedesco i F. Farkas i drugi.Ugodno je iznenađenje odmakod već klasičnog zborskogrepertoara i iskorak k novimkompozicijama, a program jebio isprekidan i nekimpoznatijim zborskim stavcima.

U drugom dijelu koncerta ukojem je sudjelovao kompletnizbor, pod dirigentskom palicomprof. Josipa Jerkovića, izvedenesu skladbe domaćih autora: K.Odaka, E. Cosetta, J. Š.Slavenskog, J. Gotovca, teruskog kompozitora S.Rahmaninova. Dojmljivo jebilo veliki zbor čuti u izuzetnoakustičnom prostoru katedrale,čije su mogućnosti znalačkiistraživali i dirigent i pjevači. Uviše je navrata publikanagradila trud mladih izvođačai njihovih dirigenata dugim isrdačnim pljeskom, adijecezanski biskup MarinSrakić umjetnicima je i osobnozahvalio na tom lijepomglazbenom događaju.

8 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Izrazi sućuti Hrvatskog Caritasa u povodu smrtinadbiskupa Fouada El-Hagea

Nadbiskup iz ratomopustošenog Libanonaiskazivao je velikunaklonost irazumijevanje zastanje u Hrvatskoj injezine mirovnenapore

Zagreb, 6.5.2005. (IKA) - Upovodu smrti predsjednikaMeđunarodnog Caritasanadbiskupa Fouada El-Hagea,Hrvatski Caritas uputio je upetak 6. svibnja izraze sućutigeneralnom tajnikuMeđunarodnog CaritasaDuncanu MacLarenu. U pismu

se, između ostaloga, ističe kakoje maronitski nadbiskup izratom opustošenog Libanonaiskazivao veliku naklonost irazumijevanje za stanje uHrvatskoj i njezine mirovnenapore. U poruci koju su potpisali

predsjednik Hrvatskog Caritasabiskup Josip Mrzljak, ravnateljIvan Milovčić te zamjenikravnatelja Vice Batareloizražava se iskrena žalost zbogodlaska nadbiskupa El-Hagea,iskrene, otvorene i duhoviteosobe koja će svimanedostajati.

Otvaranjem moćnika sv. Dujma započela središnjaproslava Sudamje 2005.

Svečanu Večernjupredvodio nadbiskupBarišić u zajedništvu sdomaćim biskupima igostima na čelu skardinalomSchoenbornom -Prigodno razmišljanjeodržao mons. Živković

Split, 6.5.2005. (IKA) -Otvaranjem moćnika sv. Dujmau splitskoj katedrali 6. svibnjazapočela je središnja proslavaSudamje 2005. Kao što jeobičaj, moćnik s Dujmovimrelikvijama otvorili su prepozitPrvostolnoga kaptola monsDrago Šimundža i splitskigradonačelnik MiroslavBuličić.Ispjevana je potom svečanaVečernja koju je predvodiosplitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić u zajedništvu scrkvenim velikodostojnicima igostima na čelu s bečkimnadbiskupom kardinalomChristophom Schoenbornom."Dujam nas je odgajao i odgajaduhovno i društveno. Scarskom je palačom Split dobiosvoj urbani logotip, a sa sv.Dujmom dobio je i ima svoj

uljudbeni genotip. On nam dajeključ čitanja, ne samo povijesti,već i prijevod Vječne Ljubavi,otajstva euharistije jer, onsvjedok - mučenik trajni jespomen-čin Kristove smrti iuskrsnuća u svojoj Crkvi",istaknuo je nadbiskup Barišić.Kardinal Schoenborn iskazao jezahvalnost svemogućem Boguza papu Benedikta XVI.,Petrova nasljednika kojim jeobdario svoju Crkvu, a s kojimsu Hrvati uvijek bili u čvrstomzajedništvu i povezanosti.Također je zahvalio Hrvatimaza sudjelovanje naSrednjoeuropskom katoličkomdanu, te pozvao sve okupljeneda se odazovu u što većembroju na hodočašću u Kupres21. svibnja.Na svečanom činu otvaranjaDujmova moćnika i svečanoj

Večernjoj sudjelovali subiskupi Splitske metropoliješibenski Ante Ivas, hvarsko-bračko-viški SlobodanŠtambuk, dubrovački ŽelimirPuljić i kotorski Ilija Janjić. Uzumirovljenog splitsko-makarskog nadbiskupa AnteJurića, nazočan je bio ibanjolučki biskup FranjoKomarica i predstavnicimnogih drugih naših biskupija.Prigodno razmišljanje održao jegeneralni tajnik Austrijskebiskupske konferencije mons.Egidije Živković. Govorio je oBožjoj vjernosti, te je pozvaosve vjernike na vjernost ubraku, vjernost u duhovnomepozivu i vjernost u vjeri, što jeposebno svjedočio i mučeniksv. Dujam.

Samo djelotvorna ljubav je kadra očuvati svijetBiskup Jezerinac ipredstavnici Osječkogvojnog dekanatahodočastili u voćinskosvetište

Voćin, 6.5.2005. (IKA) -Predstavnici Osječkog vojnogdekanata hodočastili su 6.svibnja u svetište Majke odUtočišta u Voćinu U svečanommisnom slavlju u glavnommarijanskom svetištu Požeškebiskupije, vojni biskup JurajJezerinac podsjetio ih je kako jeglavna pokretačka snaga uvrijeme Domovinskog rata bilaje sloga i ljubav, bez koje nebismo živjeli u slobodnojHrvatskoj. Ta nam je sloga iljubav i sada veoma potrebna,kako bi naša radost bilapotpuna i kako bismo mogliizdržati napore i kušnje skojima se danas suočavamo.Pred razrušenom crkvombiskup je pojasnio kako je ukorijenu svakog sukoba pobunačovjeka protiv Boga, ona istakoja se pojavila na početkuljudskog roda. Upropastiteljčovjeka, Sotona, šaptao je tadačovjeku: "Vi ćete biti kao

bogovi" - tu je izvor svihnesporazuma i ratova, koji idanas traju. I danas je prisutantaj "stari šaptač" i pokušavapreokrenuti moralnevrijednosti: zlo proglasitidobrim, a dobro zlim.U ovim danima, kad se takođerspominjemo 10. obljetnicehrvatskih važnih vojno-redarstvenih akcija, kada smokao narod bili jedinstveni,potrebno je i danas, više negojučer, raditi na međusobnojslozi i ljubavi, po načeluIsusovih riječi: "Sve, dakle, štoželite da ljudi vama čine, činitei vi njima", inače nam nemaopstanka. Samo djelotvornaljubav je kadra očuvati svijet,poručio je biskup Jezerinac. Čovjek koji bježi od Boga, uopasnosti je da bude žrtvomzavodnika Sotone, da se i sampobuni protiv čovjeka. Da bičovjek svladao zlo u sebi i oko

sebe, mora duhovno ojačati istalno se opredjeljivati zadobro, koje nam je objavljenopo Isusu Kristu. Marija jeuvijek bila Uzrok naše radosti,a svjedočanstvo za to su i sveci- koji su u susretu s Marijomposebno razvili tu ljubav, ali ipovjerenje. Jedan od njih je naposeban način Sv. LeopoldBogdan Mandić, kojega vašavojna kapelanija slavi u Osijekukao svoga nebeskog zaštitnika.Okupili smo se oko Marije,Gospe Voćinske, koja jestoljećima unosila nadu, mir iradost u srce naših vjernihmolitelja, kako bismo obnovilinadu i ljubav prema MajciMariji, kazao je biskuphodočasnicima. Pozvao ih je danikada ne klonu duhom, većbudu ljudi nade i radosti: Biliste veliki u obrani doma iDomovine. Budite veliki i umiru!

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zaštititi prirodu i čovjekaU Đakovu održan petistudijski dan osocijalnom naukuCrkve pod nazivom"Zaštita prirode ičovjeka u Slavoniji"

Đakovo, 7.5.2005. (IKA/BTU)- Biskupijski pastoralni centar -Biskupijski ured za promicanjesocijalnog nauka Crkve i zadruštvena pitanja, čiji jepovjerenik dr. VladimirDugalić, u suradnji s Centromza promicanje socijalnog naukaCrkve HBK, priredio je 7.svibnja na Teologiji u Đakovupeti studijski dan o socijalnomnauku Crkve za vjernike ujavnom i kulturnom životu tečlanove katoličkih laičkihudruga na području Đakovačkei Srijemske biskupije, podnazivom "Zaštita prirode ičovjeka u Slavoniji". Tema jevrlo aktualna i u svijetu postajesve važnija, no u Hrvatskoj tekdobiva na svom značenju,premda je dobro znano kakodanašnji svijet teži ne samo zazdravom hranom već i zapitkom vodom, budući da jetehnološki razvoj doveo do togada smo ugrozili i samu sredinuu kojoj živimo, istaknuo je uuvodu dr. Dugalić.Prvo predavanje, pred okočetrdesetak sudionika studijskihdana, održao je prof. dr. IvanCifrić, redoviti profesor naOdsjeku za sociologijuFilozofskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu, na temu"Socijalna ekologija i održivirazvoj". Istaknuo je kako suodnosi u društvu, kultura, našeosobno ponašanje te viđenjebudućnosti i svijeta - sve onošto činimo - neposrednopovezani s okolišem, odnosnosa susvijetom, tj. sa živimsvijetom, a ne mrtvimobjektima. Žlimo li napredovatii razvijati se, bolje živjeti,moramo štititi taj svijet,poručio je prof. Cifrić. Istaknuoje probleme koje namećesuvremena urbanizacija iglobalizacija, osobito onekulturne entropije: mijenjanjematerijala u prirodi, termičkoisijavanje, povećanjetoksičnosti i redukcijubioraznolikosti. Naglasivšikako je ekološko pitanje prijesvega moralno pitanje, jer ovisio našoj ljestvici vrednota,istaknuo je važnost humano-ekološke paradigme koja seočituje u izgradnji zdravepiramide u kojoj je ekologijaugrađena u temelje, a na njimapočiva gospodarstvo, politika temoralna svijest. Predavanje jezaključio mislima o održivomrazvoju koji mora uskladiti

odnose između zaštite ekosfere,stabilnog gospodarskog razvojai pravedne raspodjele socijalnih(životnih) šansi. Potrebno je nesamo uzimati od prirode već semoramo naučiti i uzeto prirodivratiti.Pročelnik Centra za promicanjesocijalnog nauka Crkve HBKmr. Gordan Črpić govorioje o"Radu i ekologiji u socijalnomnauku Crkve". Već na prvimstranicama Biblije čovjek jepozvan u Edenski vrt da gaobrađuje i čuva. To je jednotrajno poslanje čovjeka izkojega slijedi pozitivnovrednovanje rada. Čovjek je,gledano u biblijskojperspektivi, suradnik Božji udjelu stvaranja, dovršenja ispasenja ovoga svijeta. Ono štoje bitno, a nama u Hrvatskojpromiče, jest pozitivnovrednovanje rada, zalaganja iodgovornosti. Na osobit načinvjernici su pozvani čuvatiedenski vrt, ovu lijepu zemljuHrvatsku koju smo od Bogadobili na upravljanje, kakobismo je svojoj djeci i unučadiostavili očuvanu, rekao je mr.Črpić. O gorućim pitanjima očuvanjaokoliša u Slavoniji govorio jedr. Valerije Vrček, profesororganske kemije naFarmaceutsko-biokemijskomfakultetu u Zagrebu, koji jenazočne upozorio naznanstveno-tehnički napredakkoji je vrlo često uzrok nasiljunad prirodom i nad čovjekom.Takav se napredak temelji nakulturi pohlepe nasuprotizgradnji kulture umjerenosti.Današnja se znanost suočava svelikim ekološkim problemimai dilemama te je potrebno, prijenego što se s nekimproizvodom ili tehnologijomizađe na tržište, postićiznanstveni konsenzus okomogućih štetnih posljedica.Upravo je to, kako je istaknuodr. Vrček, problem saspalionicama, primjenomagrokemije i GMO tehnologije,kao i s naftovodima, jer nemakonsenzusa oko mogućihštetnih posljedica te se neprimjenjuje načelo opreznosti.Posljednje izlaganje "Genetskimodificirani organizmi i hrana"održao je dr. Zvonimir Zdunić,znanstveni suradnik naPoljoprivrednom institutu uOsijeku - Odjel zaoplemenjivanje i genetiku

kukuruza. Pojasnio je pojmovegenetski modificirani organizmi(GMO) i genetski modificiranahrana (GM hrana), istaknuvšikako se radi o izmjeni dijelaprirodnog genoma pomoćurekombiniranja DNAprimjenom biogenetičkoginženjeringa. Zatim je ukazaona sve potencijalne rizike kojekorisnicima donosi GM hrana,osobito pojavu alergija. Ukazaoje i na mogućnost promjeneekosfere te utjecaj GMO-a nagenom drugog bilja i životinja.Spomenuo je i određeneprednosti genetskimodificiranog sjemenapoljoprivrednog bilja, kao štosu veći prinosi, bolja otpornostna korove, itd. Istaknuo jepotrebu daljnjeg znanstvenogistraživanja takve proizvodnje,kao i njezinih učinaka naokoliš, kako nas "ne bi vrijemezaskočilo". Naime teško ćemose, uslijed globalizacijskihprocesa i pritisaka velikihkompanija te unatoč tome štoSlavonija ima sve preduvjete zaproizvodnju ekološki zdravehrane, moći oduprijeti primjeniGMO-a.U poslijepodnevnim satimasudionici studijskoga danasudjelovali su u radu uskupinama te u završnomplenumu gdje je još jednomistaknuta nužnost promjenementaliteta i sustavavrijednosti. To potkrepljuju irezultati posljednjih istraživanjakoji pokazuju kako upravo uSlavoniji, u odnosu na drugeregije u Republici Hrvatskoj,građani pokazuju najmanjezanimanje za ekološka pitanja.Istaknuti su i određenikonkretni problemi poputštetnog utjecaja, osobito nadjecu, sredstava za uništavanjerojeva komaraca, primjenaodređenih lijekova, porastalergija, itd.Socijalni nauk Crkve može itreba pružiti vjernicimaznačajnu pomoć u rješavanjuekoloških problema jer ihpotiče na kulturu solidarnosti -novi kriterij prosuđivanja našeživotne stvarnosti, jer jesolidarnost s prirodomneraskidivo povezana sasolidarnošću s čovjekom. Uraspravi je istaknuto kako sudanašnji ljudi na određeni načinrobovi suvremenog načinaživota, koji nanosi čovjeku višeštete nego koristi.

10 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Split: Kup sv. DujePobijedili ministrantiiz Kaštel Gomilice

Split, 7.5.2005. (IKA) - Nablagdan zaštitnika Splitsko-makarske nadbiskupije sv. Duje7. svibnja na igralištuNadbiskupskog sjemeništa uSplitu odigran je kup sv. Duje.Kup je odigran između dvijelige: ministranskemalonogometne lige Split iministrantske malonogometnelige Solin, Kaštela i Trogir,koje su u mjesecu travnju

odigrale finale, te su uzavršnom kupu sv. Dujesudjelovale po dvije najboljeplasirane ekipe ministranata izobje lige. Predstavnici splitskelige bile su ekipe sv. Matej sRavnih njiva i sv. Spas sMejaša, dok su ligu Kaštela,Solina i Trogira predstavljaležupe Kaštel Gomilica iKambelovac. Kup sv. Dujeosvojila je ekipa ministranata

župe sv. Jeronima iz KaštelGomilice koji su ove godineproglašeni najboljimministrantima, a to su i dokazaline samo sportskimnatjecanjima, već i ponašanjemi znanjem. Poredak ljestviceKupa sv. Duje: KaštelGomilica, Ravne njive, Mejaši iKambelovac.

Identitet Molitvene zajednice Krvi KristoveNa susretu voditeljicai voditelja molitvenihzajednica KrviKristove u NovojGradiški predavanjeje održala s. KarolinaMiljak

Nova Gradiška, 7.5.2005.(IKA) - U kući KlanjateljicaKrvi Kristove u Novoj Gradiškiokupilo se u subotu 7. svibnjapetnaestak voditeljica ivoditelja Molitvenih zajednicaKrvi Kristove iz Slavonije,Moslavine, Bosanske posavinei Banje Luke. Tema susreta bilaje "Identitet Molitvenezajednice Krvi Kristove".Predavanje na susretu održalaje s. Karolina Miljak iz kućesestara domaćina. Govorila je ostvarnostima koje iznutraizgrađuju Molitvenu zajednicuKrvi Kristove te tako stvarajunjezin identitet. To su Križobliven krvlju Kristovom,euharistija kojoj uvijek prethodiRiječ Božja, patnja ugrađena u

suotkupljenje, življenje slabostikao snage otkupljenja,pomirenje, solidarnost i mir.Identitet Molitvene zajedniceKrvi Kristove označen ježivljenjem tih tajni otkupljenjau kojima se trajno susreće smrti život, u čijim rascjepima kolakrv Kristova, koja iz smrtiponištenja trajno otkupljuje,preobražava i stvara novi život."Na putu prema postizanju ciljaosobe zajednice stavljaju se umeđusobni odnos u kojemu jevažan dijalog između Boga ičovjeka te čovjeka i čovjeka.Čovjek više postaje čovjek štoviše ostvari odnos s drugima,što je više sposoban živjeti sdrugima i za druge, surađivati uizgradnji zajednice. Čovjek ne

može živjeti, a da ne stvarasuživot u zajednici, nutarnjiživot zajednice, a to činidarujući se zajednici, poručilaje s. Karolina.U Hrvatskoj djeluje 45 takvihzajednica, voditelji njih 25 sulaici, a tamo gdje zajedniceanimiraju redovnice, njihovezamjenice i zamjenici su laici.Tih 45 zajednica okuplja 1900članova. Među njima su i onikoji nemaju mogućnostisudjelovati u zajedničkomokupljanju i molitvi, ali molepojedinačno i u pismenoj suvezi s Povjerenstvom zaMolitvene zajednice KrviKristove. Sličan je susretodržan je 30. travnja u Zagrebu,za okolna mjesta.

Đakovo dobio Ulicu Ivana Pavla II.Zahvaljujemgradskompoglavarstvu u imecijele Đakovačke iSrijemske biskupije igrađana koji se doistaemotivno sjećajupohoda Svetoga Oca ionoga trenutka kad oniz đakovačkekatedrale nije izašao stijarom, s biskupskommitrom, nego je stavionaš šokački šešir kaoznak - dok menazivate velikim, jaostajem mali zajednos vama, kazao jebiskup Srakić

Đakovo, 7.5.2005. (IKA/BTU)- Đakovački i srijemski biskupMarin Srakić i đakovačkigradonačelnik Zoran Vinkovićotkrili su u subotu 7. svibnja uĐakovu postavljenu ploču snatpisom ulice pape IvanaPavla II. na zgradi Slavonskebanke. Danas Grad Đakovo isvi građani vraćaju dio ljubavikoji je papa Ivan Pavao II.ostavio ovdje u Đakovu.Ostavio je sve one porukediljem Hrvatske s misnihslavlja i poručio da sepribližimo i pomognemo jednidrugima. Grad Đakovo i svinjegovi građani nikada nećezaboraviti onu sliku Pape sašokačkim šeširom u sjeniđakovačke katedrale, ali istotako poruke ljubavi, ljubaviprema bližnjemu trebaju ostatidio naših života i dio ovogagrada. Otkrivanjem natpisaulice pape Ivana Pavla II. malije znak pažnje prema SvetomOcu, rekao je gradonačelnikVinković. Biskup Srakić kazaoje kako će se za mjesec dananapuniti dvije godine otkako je

Sveti Otac pohodio Đakovačkui Srijemsku biskupiju. Među650 gradova koje je u svom 26-godišnjem pontifikatu pohodiopo cijelome svijetu pribrojen jei Grad Đakovo. Vjerujem da jeu nama svima tinjala želja da setaj pohod Svetoga Oca na raznenačine obilježi - ne samo krozobilježavanje obljetnicanjegova pohoda, nego na jedanvidljivi način kao što su toučinili drugi gradovi, mjesta ibiskupije. Jedan od načina da seodužimo Svetom Ocu je i taj damu posvetimo jednu ulicu.Gradsko poglavarstvo odlučiloje da to bude ova ulica koja senekada zvala Glavna. Ona je utijeku 150 godina mijenjalanazive i bila ulica kralja Josipa,Hitlerova, Josipa Broza Tita iHrvatskih velikana. BiskupSrakić istaknuo je kako se naposljednjem ispraćaju vidjeloda Papa pripada cijelomesvijetu. "Cijeli je svijet odaopriznanje da je bio čovjek svihvremena. Upravo tome čovjekusvih vremena mi danasposvećujemo ovu ulicu i mislim

da je Poglavarstvo donijelopravu odluku i zahvaljujem uime cijele Đakovačke iSrijemske biskupije i građanakoji se doista emotivno sjećajupohoda Svetoga Oca i onogatrenutka kad on iz đakovačkekatedrale nije izašao s tijarom, sbiskupskom mitrom, nego jestavio naš šokački šešir kaoznak - dok me nazivate velikim,ja ostajem mali zajedno s vama,zaključio je biskup Srakić.Nakon otkrivanja natpisa ulicena zgradi Slavonske bankebiskup Srakić i gradonačelnikVinković su u pratnji članovaGradskoga poglavarstva,građana, gostiju i svećenika izĐakova prošetali Ulicom papeIvana Pavla II i na njenomdrugom kraju otkrili takođernatpis s nazivom ulice, a koji senalazi na zgradi Spomen-muzeja biskupa J. J.Strossmayera. Za otkrivanjanatpisa Cecilija Krnjić je uzpratnju Zdravka Drenjančevićaotpjevala pjesme: "Ima jednaduga cesta" i "Krist na žalu".

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Susret roditelja u Bogoslovnom sjemeništu u ĐakovuMeđu kandidate zađakonat i prezbiteratprimljeni bogosloviAntun Japundžić,Danijel Tigandžin,Ivica Zrno te ĐulaAndraši, a za službutrajnog đakona IvanTutiš

Đakovo, 7.5.2005. (IKA/BTU)- U Bogoslovnom sjemeništu uĐakovu 7. svibnja upriličen jesusret roditelja bogoslova.Nakon uvodnoga molitvenogadijela, pozdravnu riječroditeljima uputio je rektorSjemeništa mons. JosipBernatović. Izlaganje na temu"Godina Euharistije i Godinasvećeničkog i redovničkogapoziva" održao je vicerektorIvan Ćurić. Središnji događajsusreta bilo je euharistijskoslavlje kojem je, uz sjemenišneodgojitelje, presjedaodijecezanski biskup MarinSrakić. Biskup je u propovijedi

govorio o temeljnim vidicimađakonske i svećeničke službekoji u sebi nose mogućnostostvarenja poziva na svetost."Bogu koji nam upravlja svojuriječ odgovaramo vjerom. Aona nas prema Božjem naumuuranja i čini dionicima sveteliturgije. I kao što se liturgijanalazi u središtu života iposlanja Crkve, tako se istaliturgija na poseban i vlastitnačin nalazi u središtu bića idjelovanja prezbitera", rekao jebiskup. Nakon homilije međukandidate za đakonat iprezbiterat primljeni subogoslovi Antun Japundžić,

Danijel Tigandžin, Ivica Zrnote Đula Andraši, a za službutrajnog đakona Ivan Tutiš.Liturgijsko je pjevanjepredvodio Zbor bogoslova podravnanjem prefekta mo. IvanaAndrića, uz orguljašku pratnjumo. Vinka Sitarića.Ovogodišnji susret roditeljabogoslova Đakovačke iSrijemske biskupije tebogoslova iz Požeške iSubotičke biskupije završio jesvečanim objedom uBogoslovnom sjemeništu ipodjelom prigodnih darova.

Prvi susret vjeroučitelja i maturanata Riječkenadbiskupije

Nakon misnog slavljau bazilici GospeTrsatske koje jepredvodio nadbiskupDevčić, poznate osobesvjedočile su mladimakako se vlastitimtalentima može služitizajednici, Crkvi idruštvu

Rijeka, 7.5.2005. (IKA) - Uperivoju Trsatskog svetišta uRijeci 7. svibnja održan je prvisusret vjeroučitelja ivjeroučenika maturanataRiječke nadbiskupije.Povjerenstvo za pastoral mladihRiječke nadbiskupije inadbiskupijski Katehetski ured,na poticaj riječkog nadbiskupaIvana Devčića, taj su susretorganizirali sa željom da se uzdruženje i zabavu maturantimaprogovori o važnosti životnogpoziva i poslanja. Potporu ipomoć projektu dali suPrimorsko-goranska županija,Grad Rijeka, Zavod za školstvote Ministarstvo znanosti,obrazovanja i športa.Susret je otvoren misnimslavljem koje je u baziliciGospe Trsatske predvodioriječki nadbiskup Ivan Devčić.Nadbiskup je maturantepodsjetio na Knjiguponovljenog zakona: "Danaspreda te stavljam život isreću… blagoslov i prokletstvo.Život, dakle, biraj!". Svratio imje pozornost na situacije kadasu trebali donositi važne odlukete odabrati ispravan put. "Sviznamo da u vremenu u kojemse nalazimo razdioba na dobro izlo nije tako jasno uočljiva.Naprotiv, ta granica blijedi igotovo da je nema, zbog čegaje onda sve dopušteno ipodložno eksperimentiranju",upozorio je nadbiskup,ustvrdivši kako u životu trebauvijek iznova tražiti Isusa."Naše je kršćanskoopredjeljenje životni poziv, štoznači da ono i naš osobni životne mogu ići jedno ispreddrugoga ili jedno uz drugo, već

jedno s drugim. Pozvani smoprenositi naše zvanje", istaknuoje riječki nadbiskup. Pozvao jematurante da kod budućegodabira životnog usmjerenjarazmisle o primljenimdarovima i u skladu s njimaodaberu put kojim će ići.Podsjetio je također na riječiSvetoga Oca izrečene na Delti8. lipnja 2003.: "OdaberiteGospodina Isusa, kojega ćeteslušati i slijediti kao Učiteljaživota". Nadbiskup se na krajuobratio i odgojiteljima,podsjetivši ih na Drugivatikanski koncil: "Ulaganje uodgoj novih naraštaja značiulaganje u budućnost Crkve inacije".Posebnost susreta bila je javnatribina "Različiti su dari, a istiDuh, i različite službe, a istiGospodin" (1. Kor. 12, 4-5) nakojoj su svoja životna iskustvamladima prenijeli: novinarkaMirjana Hrga, pjevač TediSpalato i tajnik riječkognadbiskupa vlč. PiotrModrzewski. Želimo dapoznate osobe posvjedočemladim ljudima kako se svojimtalentima može služitizajednici, Crkvi i društvu",kazao je u ime Povjerenstva zamlade vlč. Tomislav Ćurić.Novinarka Hrga potaknula jemlade na zahvaljivanje Bogu naživotu, "jer život je punrazočaranja, ali unatočizazovima, treba ostati svoj ičiniti sve na dobrobit drugoga".Treba sačuvati čast, jer velik jesvaki čovjek koji je čovjek,ustvrdila je Hrga koja je,govoreći o svom pozivu,istaknula kako se i unovinarstvu može svjedočiti

vjera. Čovjek ako ima vjeru,nije mu teško svjedočiti je,zaključila je.Spalato je mladima poručiokako je život mornarski čvorkojega je bez Boga teškorazmrsiti. "Bez poniznosti ivjere ne možemo ostaviti tragiza sebe, a samo će nam Bogdati strpljivost i poniznost.Osim toga, mladima jepotrebna odvažnost, ali prijesvega poštenje. U životu jepotrebno da vas ubode punotrnja kako bi izrasli kao ljudi.Životni put nije lak, ali vjera ipoštenje trebaju vas voditi unjemu", istaknuo je.Vlč. Modrzewski posvjedočioje o znakovima Božje ljubavikoji na prvi pogled ne izgledajutako. Mladima je kazao kakoBog ima nevjerojatne planove snama i potrebno je da u svemušto nam se događa gledamoBožju volju. Svjedočeći o svomživotnom putu na kojemu nijeniti slutio da bi mogao postatisvećenik, tajnik je pojasniokako su planovi "dobra stvar",ali Bog ih upotrebljava zaostvarenje svojih planova. Naupit mladih jeli potrebnomodernizirati Crkvu iprilagoditi ju suvremenomdruštvu, poljski svećenik jeodgovorio kako jasno trebarazgraničiti cilj i sredstva."Crkva se u svom poslanjumora prilagoditi vremenu, alimora zadržati svoj temelj -vjeru! Današnja Crkva nijesavršena, ali u njoj pronalazimoonoga koji nas voli. Nesmijemo zaboraviti da nas Bogvoli ovakve kakvi jesmo",zaključio je vlč. Modrzewski.

12 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Osijek dobio Trg pape Ivana Pavla II.Osijek, 7.5.2005. (IKA) -Osječki Trg Marina Držića usamom gradskom središtupostao je Trg pape Ivana PavlaII. Simbolično su to potvrdilipomoćni đakovački i srijemskibiskup Đuro Hranić i osječkigradonačelnik Zlatko Kramarić,otkrivši 7. svibnja ploču snovim nazivom.Tako je zaživjela inicijativaordinarija Đakovačke i

Srijemske biskupije MarinaSrakića da se jedan od gradskihtrgova nazove po VelikomePapi, potaknuta samo dannakon Papine smrti, apoglavarstvo grada na Dravipreuzelo je realizaciju. Riječ je o upravo preuređenomtrgu na kojem se nalazi isredišnja osječka crkvaposvećena svetima Petru i

Pavlu i gdje se u tijeku svogpohoda Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji i Osijekuprije točno 23 mjeseca, IvanPavao II. nakratko zaustaviokako bi odao poštovanjebiskupu Strossmayeru ikardinalu Šeperu.Svečanome ugođaju pridonio jei zbor osječke Isusovačkeklasične gimnazije.

Srebrni jubilej župe Dobrog Pastira u ĐakovuĐakovo, 7.5.2005. (IKA/BTU)- Svetkovina posvete župnecrkve Dobrog Pastira u Đakovuu subotu 7. svibnja ove jegodine bila u znaku posebnesvečanosti. Toga se dana,naime, navršilo 10 godina odsvečane posvete crkve, i toupravo u godini u kojoj se župaDobrog Pastira spominje i 25.obljetnice svoga osnutka 1980.Program župne proslavezapočeo je izložbom fotografijaiz povijesti župe ipredstavljanjem prigodnogamonografskoga izdanja knjigeo župi, a nastavljen glazbenimrecitalom Katedralnogamješovitog zbora iz Rijeke.Svečano slavlje euharistijepredvodio je đakovački isrijemski biskup Marin Srakić,u koncelebraciji s osmoricomsvećenika, među kojima su bilidomaći župnik vlč. ZvonkomMrakom i župni pomoćnik mr.Mato Mićan. Biskup Srakićosvrnuo se na prilike u kojimaje u biskupskome graduĐakovu, uz župu Svih svetih,ustanovljena još jedna župa.Izrazio je zahvalnost svima kojisu u tome djelu pružili svojdoprinos, unatoč velikimpoteškoćama koje su u

postupku osnivanja župe, urazličitim oblicima dolazile odstrane nositelja tadašnjekomunističke vlasti.Ističući u propovijedi posebnuvažnost molitve koja dajeobilježje crkvenome domubiskup Srakić je kazao: Istarozavjetni čovjek i kršćani isvi ostali vjernici gradili suhramove i crkve da budu dommolitve. U molitvi nalazimomir vlastite duše, potrebnonadahnuće za život i jakost uživotnim iskušenjima. Slušamoo teškim nevoljama kroz kojeprolaze naši branitelji u svojojduši. Pitamo se, kako ćeponovno naći mir? Svakako neu onim prekobrojnimugostiteljskim objektima kojipoput pijavica izvlače teškostečenu zaradu, jer oni nerješavaju psihičke traume našihbranitelja, ne rješavajukonfliktne situacije obitelji idruštva i ne popravlja narušenodjetinjstvo. Nama su potrebnecrkve, gdje ćemo se u molitviotvoriti prema Bogu, gdje ćemonaći izgubljeni duševni mir,rekao je biskup Srakić.U nazočnosti zajednice vjernikate brojnih gostiju, donatora iumjetnika koji su sudjelovali u

izgradnji župne crkve,liturgijsko pjevanje predvodioje domaći Župni mješoviti zbori Mješoviti zbor katedrale sv.Vida iz Rijeke.Župu Dobrog Pastira osnovaoje 1980. biskup Ćiril Kos,odgovarajući na pastoralnoopravdani prijedlog župnikatada jedine župe u graduĐakovu vlč. Ivana Janeša.Gradnja župne crkve započelaje 1990., prema nacrtima ing.Franca Kvaternika, a trajala je,uz prekide u vrijeme ratnihrazaranja, do dana kad ju je 7.svibnja 1995. svečano posvetiobiskup Kos. Središnji mozaikDobroga Pastira u apsidi crkveizradio je akademski slikarVladimir Meglić. Crkva je zbogumjetničke vrijednosti iskladnosti mnogobrojnihpojedinosti kojima je urešenaprozvana "malom katedralom".U godini svoga osnutka župa jeimala oko 2500 članova, adanas u 1029 obitelji ima 3842vjernika. U svojoj zahvaliprigodom jubileja župnikZvonko Mrak je istaknuo:"Vrijeme, rad i raznoliki prilozisvih vas stvorili su ovu župu".

Hodočašće maturanata Šibenske biskupijeMisnom slavlju sbiskupom Ivasomprethodila je duhovnaobnova mladih

Šibenik, 7.5.2005. (IKA) -Maturanti Šibenske biskupije usklopu obilježavanja 450.obljetnice posvete šibenskekatedrale i Godine mjesneCrkve, u povodu završetkaškolske godine hodočastili su usubotu 7. svibnja u katedraluSv. Jakova.Misnom slavlju koje jepredvodio šibenski biskup AnteIvas prethodila je duhovnaobnova u Katoličkom domubiskupa Jeronima Milete. Mladisu aktualizirali temu Emausa i"Ostani s nama, Gospodine", au radionici su radili na temu

prepoznavanja Krista ulomljenju kruha. Obnovu jevodila s. Tatjana Petric,savjetnica za vjeronauk uŠibenskoj biskupiji. BiskupIvas maturantima je približiopovijest šibenske katedrale,obrazloživši teološku dimenzijui važnost stolne crkve. Životsvakog od nas jedna je živakatedrala jer život je zadatakkojeg treba izgraditi, poručio jebiskup, istaknuvši kako jeljudski život hram Božji.Velika poteškoća današnjihkršćana je ta što u njima kao daje kršćanstvo okamenjeno, i

upravo zbog toga je potrebansuživot s Kristom, jer Bog jenjega poslao da suživimo snjim. Gdje god vas životodnese nastojite živjeti u imatidubok intiman odnos sGospodinom. Tom prigodombiskup Ivas izrazio jezadovoljstvo što je unazadnekoliko godina zaživjelookupljanje maturanata na krajuškolske godine, te je najavioposeban rad i susrete s tomskupinom mladih ljudi u tijekucijele godine.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Svečano proslavljen sv. DujamVjerujmo upreobrazujuću moćvjere, pozvao jekardinal Schoenbornu svečanoj misi nasplitskoj Rivi,poručivši da kršćanimogu promijeniti iurediti Europu

Split, 7.5.2005. (IKA) -Svečanim euharistijskimslavljem koje je u subotu 7.svibnja na splitskoj Rivipredvodio bečki nadbiskupkardinal Christoph Schoenborn,Splitsko-makarska nadbiskupijaproslavila je blagdan svoganebeskog zaštitnika sv. Dujma,biskupa i mučenika, a gradSplit je ujedno proslavio ijubilarnu 1700. obljetnicusvoga postojanja. Zajedno skardinalom Schoenbornomslavili su splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić,sedmorica hrvatskih biskupa,mnogi crkveni velikodostojnicii stotinjak svećenika.Obraćajući se okupljenommnoštvu vjernika, u propovijedikoju je prevodio generalnitajnik Austrijske biskupskekonferencije mons. EgidijeŽivković, kardinal Schoenbornpodsjetio je da na zemlji nemapotpuno pravednoga društva, tese upitao koji je pravi put kojimbi mogla poći ispaćena zemljaHrvatska. Jesmo li mi danas najednom dobrom i boljem, putu?Je li Europa na jednom dobromputu? Jesu li nekadašnjekomunističke zemlje nadobrom putu? Ja mislim da je"Projekt Europa" stvarno dobarput. Papa Ivan Pavao II. je to

često govorio i ohrabrivao za tusoluciju. Ali taj projekt jošuvijek nije završen, još uvijekje u izgradnji. A graditelji sukršćani, istaknuo je kardinalSchoenborn te stoga sve pozvaona kršćansku dosljednost.Braćo i sestre! Vjerujmo upreobrazujuću moć vjere!Vjerujmo u pobjedu križa iljubavi nad silom progonitelja imržnje. Mi možemo promijenitii urediti Europu već po onomešto mi kao kršćani ne smijemočiniti: ubijati nevinu djecu uutrobi majke, niti ubijatinesposobne i stare. Nepovlađivati korupciji, odoljetinapastima nacionalističkezemlje, istaknuo je kardinal.Pozvao je sve vjernike da buduvjerni Kristu, papi, vjeri iCrkvi, da bi sa sv. Dujmommogli prispjeti k cilju svogaživota u vječnu domovinu.Pozvao je također vjernike dase u što većem broju odazovuna hodočašćeSrednjoeuropskog katoličkogdana u Kupresu 21. svibnja.U svom je pozdravu domaćinslavlja nadbiskup Barišićpodsjetio da nas je Dujam"odgajao i odgaja duhovno idruštveno. S carskom jepalačom Split dobio svoj urbanilogotip, a sa sv. Dujmom dobio

je i ima svoj uljudbeni genotip.On nam daje ključ čitanja, nesamo povijesti, već i prijevodVječne Ljubavi, otajstvaEuharistije jer, on svjedok -mučenik trajni je spomen-činKristove smrti i uskrsnuća usvojoj Crkvi".Svečanom misnom slavljuprethodio je ophod s moćimasv. Dujma iz splitske katedraledo Trga dr. Franje Tuđmana nakojem je slavljena misa.Animator slavlja je bio dr. AnteMateljan, a liturgijsko pjevanjeje predvodio mješoviti zbor soko 400 pjevača iz splitskihžupa, pod vodstvom maestraŠime Marovića, kapelnikasplitske katedrale. Slavlju jenazočio i predsjednik Vlade RHdr. Ivo Sanader, više ministara,saborskih zastupnika ipredstavnici gradske ižupanijske vlasti. VjerniciSplita za proslavu blagdanazaštitnika svoga gradapripremali su se devetnicomtijekom koje su misna slavlja sprigodnim homilijamapredvodili nadbiskup Barišić,don Ivan Tadić, don AnteMateljan, don Ivan Bodrožić,fra Špiro Marasović, don JosipPeriš, dr. Ante Ančić i fra AnteVučković i mons. EgidijeŽivković.

Dječje hodočašće Požeške biskupijeNa tradicionalnomdječjem hodočašću uvoćinsko svetišteokupilo se 4500vjeroučenika osnovnihškola iz 54 župe

Voćin, 7.5.2005. (IKA) - Natradicionalnom dječjemhodočašću Požeške biskupije umarijansko voćinsko svetišteGospe od utočišta u subotu 7.svibnja okupilo se 4500vjeroučenika osnovnih škola iz54 župe. Svečano misno slavljekoje je započelo procesijompredvodio je požeški biskupAntun Škvorčević ukoncelebraciji s biskupijskimvikarom za pastoral preč.Josipom Klarićem, mons.Josipom Devčićem i jošpedesetak svećenika iredovnika. Sve ih je pozdraviodomaći župnik Željko Strnak.Biskup je mlade hodočasnikepozdravio "kao nadu ibudućnost naše biskupije, kojuje prije 7 godina osnovao papaIvan Pavao II." Podsjetio jekako je lik Gospe voćinske okokojeg se stoljećima okupljajuvjernici prije dvije godineokrunio Ivan Pavao II. kojipreko te krune ostaje uvijekprisutan među nama, potičućinas da budemo Božji po Mariji.

Biskup je zatim posebno u ovojGodini euharistije pozdravioministrante, čije je služenje kodoltara dragocjenosvjedočanstvo vjere. Pozvao jemlade da mole za svojudomovinu, za obitelji te zaduhovna zvanja kako bi bilodovoljno onih koji će služitisrcima i dušama ljudi. Izvezi napučinu, Isusove su riječi koje jepapa Ivan Pavao II. čestoupućivao mladima, a znače dazaveslamo u život s IsusomKristom. To je istodobnoporuka mladima da se ne bojekrenuti svećeničkim iredovničkim putem, zatoosluškujte glas svoga srca kakobi mogli čuti Božji poziv,pozvao je biskup. U propovjedije istaknuo kako je činiti onošto Isus kaže prevažno ipresudno, jer je jedino u IsusuKristu progovorio onaj pravičovjek, čovjek oslobođen zloćei uvjetovanosti u kojem jepobijedila smrt. Stoga služitiKristu znači ići pravimljudskim putem na kojem nitko

nije pogažen i izgubljen, negoispunjen u dostojanstvu kojegdaje Bog. Na kraju mise koju jepjesmom uzveličao domaćizbor, svim hodočasnicimapodijeljene su sličice s likomokrunjene Gospe voćinske imolitvom za duhovna zvanjakoju je napisao papa IvanPavao II.Nakon mise predstavljeno je 8dječjih crkvenih zborova, anjihov nastup je upotpunjennastupom kantautora duhovneglazbe Čede Antolića i ŽeljkeMarinović. U sportskimnatjecanjima najviše sreće unogometu su imali dječaci izžupe Čaglin, dok su u graničarubile najbolje djevojčice izPleternice. Najsnažniji su upovlačenju užeta bili dječaci izPožeških Sesveta te djevojčiceiz Davora. Iz iste župe najboljisu skakači u vrećama dok suloptu na glavi najspretnijenosili iz Starog Petrovog Sela.Najboljima su uručen nagrade,a hodočasnici su sudjelovali i uzanimljivoj tomboli.

14 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Posveta župne crkve Marije kraljice apostola uZaprešiću

Kardinal Bozanićzahvalio vjernicima ipalotincima naizgradnji obiju crkava- materijalne iduhovne

Zaprešić, 7.5.2005. (IKA) -Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić posvetio je usubotu 7. svibnjanovoizgrađenu župnu crkvuMarije Kraljice apostola uZaprešiću. Svečano misnoslavlje kardinal je predvodio uzsudjelovanje generala Družbepalotinaca o. Fritza Kretza izRima, provincijalajužnonjemačke palotinskeprovincije o. Hansa-PeteraBeckera, ekonoma provincije o.Hutta Sigfrieda, delegataHrvatske delegature palotinacao. Joze Ivića, dekanaZaprešićkog dekanata IvanaKobešćaka, domaćeg župnikapalotinca o. Mije Šibonjića iosamnaest biskupijskih iredovničkih svećenika izokolice. Na početku svečane mise u imežupne zajednice kardinalaBozanića pozdravio je dr.Želimir Cesarec. U propovijedije kardinal istaknuo osnovnaekleziološka obilježjasvečanosti: crkve kao ponosa i

ukrasa grada Zaprešića, koja segradi radi Crkve, živezajednice, kao ponosa i ukrasaBožjeg. Zahvalio je svimžupljanima na odricanjima ižrtvama te im zaželio da unovome zdanju u tišini i molitviuvijek pronađu mir, utjehu iblizinu Božju. Zahvalio je iredovnicima palotincima,nasljedovateljima sv. VinkaPalottija na izgradnji obijucrkava - materijalne i duhovne.Kardinal Bozanić posvetio jecrkvu, u oltar ugradio moći bl.Alojzija Stepinca i potpisaoPovelju o posveti crkve. U tijeku mise pjevao jemješoviti župni zbor podravnanjem prof. Mare Maričić,zbor mladih i dječji zbor.Burnim je pljeskom prekidanpalotinski provincijal Becker,koji je u kratkome obraćanjuistaknuo životno gesloutemeljitelja njihoveredovničke družbe: "Svatko odnas je apostol!". Na kraju sedomaćin Šibunjić zahvaliosvim sudionicima i

dobročiniteljima, a svečanost jenastavljena narodnim veseljemuz domaću glazbu i ručkom zasve župljane. Župu Marije Kraljice apostolaosnovao je 3. studenoga 1995.blagopokojni kardinal FranjoKuharić te upravu povjeriodružbi hrvatskih palotinaca.Župna crkva i pastoralni centarizgrađeni su uz veliku potporujužnonjemačke Provincijepalotinaca, Nadbiskupskogduhovnog stola i sudioništvombrojnih donatora te darovimažupljana. Idejno rješenje za obaobjekta dao je sam župnik, aizrada projekata za izvođenjeradova povjerena je projektnomuredu L. T. iz Zagreba.Građevinske radove izvele sutvrtke Tempo na župnom centrui Kamgrad na župnoj crkvi.Župa okuplja 5528 župljana i1566 obitelji. Gradnja novogapastoralnog centra započela je ujesen 1999. godine, a župnicentar otvoren je 2000. godine.Gradnja crkve započela je uproljeće 2001. godine.

Koncert uz spomendan bl. Ivana MerzaUdruga mladih Bl.Ivan Merzorganizirala drugikoncert na otvorenom

Kaštel Štafilić, 8.5.2005. (IKA)- Udruga mladih Bl. Ivan Merzdrugi put je organiziralakoncert na otvorenom u prigodiproslave Ivana Merza. Proteklegodine koncert je bio održan uKaštel Novom, dok je ovegodine održan 8. svibnja ispredcrkve u Kaštel Štafiliću. Sve jena početku pozdraviopostulator kauze bl. IvanaMerza dr. Božidar Nagy teistaknuo kako je "blagopokojnipapa Ivan Pavao rekao dasvima nama daje Merza kaosvjedoka vjere i Kristova

sljedbenika, a upravo ste vi,Kaštelani, prvi odgovorili naPapin poziv da osnujetezajednicu mladih koja ćenastaviti činiti ono što je radioblaženi Ivan Merz". Na koncertu su s po dvijepjesme nastupili: VIS "IvanMerz" K. Novi, VIS "Papaband" Solin, VIS "Simbol" K.Novi, VIS "Rafael" Split, VIS"Dujam" Split, VIS "Viacrucis" Split, VIS "Abba" Split,VIS "Gospa od zdravlja" Split,VIS "Singum" K. Lukšić, VIS

"Sv. Izidor" Split, VIS"Sperantes" Split, VIS"Benedictus" K. Štafilić i"Zvuci Bijaća" sastav OŠ-Bijaći. Zajednica štovatelja IvanaMerza djeluje od drugogpohoda Svetog Oca našojdomovini, a od 4. listopada2003. godine nosi ime "bl.Ivana Merza". Udruga mladihbl. Ivan Merz radi po načelumanjih skupina kojih imadvanaest, s ukupno 150 članovau dvije župne zajednice.

Metković: Blagoslovljen kip bl. Alojzija StepincaSamo nadahnuti iosnaženi DuhomSvetim možemo činitiono što je bl. Alojziječinio u svom životu,istaknuo don MateUzinić

Metković, 8.5.2005. (IKA) - Nadan rođenja bl. AlojzijaStepinca 8. svibnja večernjemisno slavlje u crkvi Sv.Nikole u Metkoviću predvodioje rektor bogoslovije iz Splitadon Mate Uzinić. U toj prigodiblagoslovio je i kip bl. AlojzijaStepinca koji je postavljenispred crkve Sv. Nikole.Prije početka obreda blagoslovavjernicima se obratio župnikLjubo Pavić, ne skrivajućizadovoljstvo što se ostvarionjegov san. Naime kao mladisvećenik, tražeći uzore za svoj

rad, misli i odluke su mu uvijekbile usmjerene prema bl.Alojziju Stepincu, i to je jedanod najvećih razloga što jeblaženiku htio podići spomeniku svojoj prvoj župi, ali zboggradnji crkvi i financijskihpoteškoća to mu nije bilomoguće ostvariti. Zahvalnostduguje Božjoj providnosti isvima koji su doprinijeli da setaj projekt ostvari, posebicegradonačelniku Metkovića StipiGabriću.U propovijedi je don Mateistaknuo kako samo nadahnuti i

osnaženi Duhom Svetimmožemo činiti ono što je bl.Alojzije činio u svom životu.Mržnja, sukobi u svijetu s jednestrane, te Krist i njegovisljedbenici s druge - ta podjelanije ništa novo, već nešto što sedogađa u svim stoljećimapovijesti kršćanstva. Stoga ćebl. Alojzije biti primjer svimaonima koji budu ovdjeprolazili, molili se i činilizavjete, kako se ljubi Bog,Katolička crkva i hrvatskinarod, zaključio je don MateUzinić.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Hodočašće Hrvatske vatrogasne zajednice u bistričkosvetište

Kao vjernici moramosebi posvijestiti istinuda je naše kršćanskoposlanje - biti duhovni"vatrogasac"diktature relativizma,dragovoljac u borbiprotiv medijskepiromanije zla, teujedno "podmetačvatre" evanđelja,širitelj požara Isusoveljubavi, pravde,dobrote i ljepote,poručio je donAnđelko Kaćunko

Marija Bistrica, 8.5.2005.(IKA) - Svečanu središnju misuhodočašća Hrvatske vatrogasnezajednice u nacionalno svetišteMajke Božje Bistričkepredvodio je u nedjelju 8.svibnja kancelar Vojnogordinarijata u RH don AnđelkoKaćunko. Istaknuo je kako uIvanovu evanđelju pojam svijetoznačuje stvorenje ukoliko jepodvrgnuto sotoni. To je svijetkoji progoni Isusa i kršćanesmatra zlikovcima, kojievanđelje protjeruje iz javnogživota i kojemu kršćanstvosmeta čak i u ustavu. A to je isvijet u kojemu danas i miživimo, istaknuo je donAnđelko. Isus je svoju misijuslikovito opisao scenom kojuvatrogasci ne vole, stavio sedoslovce u ulogu piromana:"Došao sam da bacim oganj nazemlju i želio bih da se većzapalio!", napomenuo jepropovjednik. Osvrnuvši se na Svjetski dansredstava društvenekomunikacije i njihovu moć,

don Anđelko je predstaviookolnosti u kojima su kršćanidanas pozvani naviještatiIsusovu Radosnu vijest. Pritomje podsjetio na riječi pape IvanaPavla II., kao i RudolfaSteinera i Noama Chomskog.Upozorio je kako ista ekipamoćnika upravlja svijetomkulture, a vlasnici najmoćnijihsvjetskih medija nisu kršćani,"nego se, štoviše, bore protivBoga", što, prema njegovimriječima, objašnjava i zaštomediji danas proizvode tolikosadržaja kulture smrti.No, to ne znači da smoizgubljeni, jer za dosljednosvjedočenje evanđelja nikadnije bilo povoljnih vremena.Postoje divni primjeri vjernostiIsusu Kristu i u vremenimanajžešćih progona, kao što subl. Alojzije Stepinac, sv.Maksimilijan Kolbe i sv.Florijan, izaštitnik vatrogasaca,istaknuo je propovjednik. Na kraju se osvrnuo i na Majčindan, upitavši mogu li "moralnočađave ruke prati čiste i nevine

dječje duše? Jesu li važnijespolne tehnike ili odgoj zaodgovorno roditeljstvo? Hoće linam mlade formirati perverzijeili vrednote?". Poručio je dakao vjernici moramo sebiposvijestiti istinu da je našekršćansko poslanje - bitiduhovni "vatrogasac" diktaturerelativizma, dragovoljac u borbiprotiv medijske piromanije zla,te ujedno "podmetač vatre"evanđelja, širitelj požaraIsusove ljubavi, pravde,dobrote i ljepote. Vatrogasci su se na početkuhodočašća okupili ispred hotelaSalve Regina u Mariji Bistrici,te nakon postrojavanja uophodu stigli u svetište gdje jepuhački orkestar DVD MarijaBistrica izveo državnu ivatrogasnu himnu.Hodočasnike su na početkupozdravili predsjednik HVZTeodor Fricki, županicažupanije Krapinsko-zagorskeVlasta Hubicki i saborskizastupnik Ivan Jarnjak.

Kaštel Gomilica: Postavljeno poprsje bl. Ivana MerzaRad akademskekiparice LjubiceDragojević Bubleblagoslovio postulatorNagy

Kaštela, 8.5.2005. (IKA) - I ovegodine u Kaštelima kraj Splitablagdan blaženog Ivana Merzaobilježava se raznim slavljima,aktivnostima i natjecanjima. Unedjelju 8. svibnja u KaštelGomilici kraj župne crkve Sv.Jeronima postavljeno je iblagoslovljeno poprsje bl. IvanaMerza koje je izradilaakademska kiparica Ljubica

Dragojević-Buble u zelenojbronci. Umjetnica je nastojalaizraziti duhovnost bl. Ivanakoja zrači iz toga umjetničkogdjela. Poprsje bl. Ivana Merzablagoslovio je postulator o.Božidar Nagy na krajusredišnje župne mise koju jepredvodio u koncelebraciji smjesnim župnikom donBožidarom Renićem. Za

postavljanje biste bl. IvanaMerza posebno su zaslužnivjernici laici župe na čelu sCvitkom Malešom. Župa uKaštel Gomilici je prva crkvaizvan Zagreba koja je podiglaspomen obilježje bl. IvanaMerzu s ovakvim umjetničkiizrađenim njegovim likom.

Đakovo: Zlatni jubilej sestara Sv. KrižaSvečanu misu usamostanskoj crkviSrca Isusova slavili subiskupi Srakić i Janjić

Đakovo, 8.5.2005. (IKA/BTU)- Nakon duhovnih vježbi kojesu održane od 1. do 8. svibnja,koje je vodio fra ZvjezdanLinić OFM, zavjete je obnoviloi zlatni jubilej proslavilodvanaest redovnica samostanaMilosrdnih sestara sv. Križa izĐakova: s. Emanuela Janjić, s.Admirabilis Kraljik, s. KarmenKopasić, s. Maristela Šimić, s.

Mirjam Bulić, s. LaudaAdamović, s. Marijela Babić, s.Marina Demše, s. ReginaĆutek, s. Mirna Higel, s.Consolatrix Tušak i s.Venerabilis Pešorda.Svečano euharistijsko slavlje usamostanskoj crkvi SrcaIsusova predvodio je u nedjelju8. svibnja đakovački i srijemskibiskup Marin Srakić.

Koncelebrirali su kotorskibiskup Ilija Janjić te višesvećenika i redovnika.Svoje privremene zavjeteobnovilo je sedam mladihsestara: s. Patricija Pavić, s.Sara Šarić, s. Krista Mijatović,s. Teuta Augustini, s. MargaritaM. Kovačević, s. Lindita Dedaji s. Xhevahire Dukaj.

Osijek: Blagoslov biste blaženoga Alojzija StepincaOsijek, 8.5.2005. (IKA) - Uspomen na pohod pape IvanaPavla II. Osijeku i Đakovačkoji Srijemskoj biskupiji prijegotovo dvije godine u Osijekuje u nedjelju 8. svibnjablagoslovljena bista kardinalaAlojzija Stepinca postavljena

ispred crkve Preslavna ImenaMarijina. U nazočnosti velikogbroja vjernika bistu jeblagoslovio vlč. Ivan Jurić,župnik, a u svečanosti jesudjelovao i crkveni pjevačkizbor. Bistu je izradio AnteJurkić, akademski kipar iz

Zagreba. Prvi odljev bistedarovan je pokojnom papiIvanu Pavlu II. za njegovapohoda Osijeku, dok je drugiodljev dobio počasno mjestoispred župne crkve u osječkomeDonjem gradu.

16 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Sušak: Ususret 100. obljetnici sestara Sv. KrižaPredstavljene dvijeblaženice i životopis s.Amadeje Pavlović

Sušak, 8.5.2005. (IKA) - Usklopu obilježavanja 100.obljetnice samostana u Sušakusestre Sv. Križa predstavile sudvije blaženice iz svojeredovničke družbe i životopis s.Amadeje Pavlović, koja jeumrla na glasu svetosti. Nakonmisnog slavlja koje je 8.svibnja u župnoj crkviPresvetog Srca Isusova uSušaku predvodio župnik mons.dr. Josip Manjgotić, životopisesestara predstavila jes.Valentina. S. Ulrika Nisch iznjemačke provincije Hegnerođena je 18. rujna 1982. aumrla 8. svibnja 1913. Bila jeobdarena posebnim milostimakoje je primala kroz molitvu.Sve su je stvari u životuupućivale i dizale Bogu.Slijedila je cilj sestara Sv.Križa:vlastito posvećenjenasljedovanjem Krista

Raspetoga, biti apostol ljubavi,ljubav Kristovu unositi u mjestasiromaštva i patnje, djecu imlade usmjeravati na pravi put,umornima uljepšati večerživota. Proglašena je blaženom1. studenoga 1987. u Rimu.Slovakinja s. ZdenkaSchelingova proglašena jeblaženom 14. rujna 2003. uBratislavi. Rođena je u mjestuKriva, Orava, 24. prosinca1916. a umrla je 31. srpnja1955. Završila je zdravstvenuškolu te je kao redovnica radilalaborantski posao u Bratislavina rendgenološkom odjelu.Omogućila je bijeg iz bolnicesvećeniku zatvoreniku koji seliječio od posljedica mučenja.Zbog toga je zatvorena igodinama teško mučena. Svepatnje prikazivla je Bogu zadobrobit Crkve a na krajuživota je izjavila: "Oproštenje

je najveća stvar u životu!".Po svom svetom životu svimakoji su ju poznavali još je udubokom sjećanju MajkaAmadeja Pavlović, koja je od1943. do 1955. bilaprovincijalka Družbe. Od 1955.do 1960. boravila je i usamostanu na Sušaku. S.Amadeja rođena je uPetrovaradinu 28. siječnja1895. a umrla je iznenada,posjetivši samostan u Sušaku26. studenoga 1971. Isticala sejakošću i neustrašivošću kojomje štitila i zauzimala se za svojesestre u teškim godinamakomunizma nakon II. svjetskograta. Kušnje i teškoće mogla jeizdržati zahvaljujući jakoj vjerii pouzdanju u Boga. Imala jeplemenito srce za sestre isirotinju. Samostan ss. Sv.Križa utemeljio je kapucin o.Bernardin Škrivanić 1905.

Ponikve: Tradicionalno svibanjsko hodočašćePonikve, 8.5.2005. (IKA) - Oko150 vjernika iz župa Škrljevo iKukuljanovo tradicionalno su8. svibnja hodočastili u obližnjemalo mjesto Ponikve, gdje jekapelica Uzvišenja sv. Križa, isudjelovali na misnom slavljukoje je na otvorenom predvodiožupnik Petar Belanić. Vlč.Belanić predvodio je i procesijuod kukuljanske crkve doškrljevske Kalvarije i Ponikava.Putem se molila krunica. Kao i

proteklih godina hodočašću sepridružilo više vjernika izKrasice i Rijeke. U propovijedije župnik govorio o važnostimolitve i svjedočenju vjerekako su ju svjedočili i stariPonikvari koji su do svojekukuljanske crkve dolazili namisna slavlja nekolikokilometara pješice kroz šumu,preko brda te potaknuodanašnje naraštaje da se i oniokupljaju na misama, jer danas

kada skoro svaka obitelj imaauto, to nije toliko teško. Zadomjenak nakon mise uzPonikvare pobrinuli su sečlanovi Mjesnog odboraKukuljanovo uz pomoć GradaBakra. Kapelica i prostor okonje obnovljeni su u posljednjedvije godine. Sada u svibnjusvaku večer pred njom desetakdjece i odraslih mole krunicu.

Đakovo: Obećanja Franjevačke mladežiĐakovo, 8.5.2005. (IKA/BTU)- U samostanskoj crkvi SrcaIsusova u Đakovu u nedjelju 8.svibnja uz večernju misu,zajedno s obredom primanja ubratstvo Franjevačke mladeži,obavljen je i obred obećanja.Sedamnaestero mladih vjernika

obnovilo je svoja krsnaobećanja, svečano obećavši daće tijekom godine dana zauzetoživjeti evanđelje na način kakoje to činio sv. Franjo Asiški.Obred je predvodio fra MilanKrišto, OFM iz Zagreba,nacionalni duhovni asistent. U

slavlju su sudjelovali članoviFrame iz Zagreba, Vukovara,Borova Naselja, Iloka, Privlake,Otoka, Osijeka, Našica iBelišća, te članovi FSR-a sKaptola, Zagreba i Đakova,praćeni svojim duhovnimasistentima.

Susret svećenika Porečko-pulske biskupijeTema mjesečnogpastoralno-duhovnogsusreta bila je"Priprava za brak"

Pazin, 9.5.2005. (IKA) -Redoviti mjesečni pastoralno-duhovni susret svećenikaPorečko-pulske biskupije sbiskupom Ivanom Milovanomodržan je u ponedjeljak 9.svibnja u prostorijama Klasičnegimnazije Pazinskog kolegija.Tema susreta bila je "Pripravaza brak". Predavači i voditelji na zadanutemu bili su fra Anselmo Stulić,župnik župe sv. Antun u Puli,inače voditelj zaručničkogtečaja za grad Pulu, fra Alfons

Orlić, gvardijan franjevačkogsamostana u Pazinu i voditeljzaručničkog tečaja u Pazinu tepročelnik Vijeća za pastoralobitelji i duhovnost laika,župnik župe Novigrad MilivojKoren. Predavači su istaknulivažnost te pastoralne tematike.Kao što navode pobudnica papeIvana Pavla II. "Familiarisconsortio" br. 66. i različiticrkveni dokumenti, kako naopćoj tako i na biskupijskojrazini, nužna je ozbiljnapriprava mladih na brak i tokroz daljnju, bližu i neposrednu

pripravu, kako prekozaručničkih tečajeva tako i krozosobni razgovor, katehezu,duhovne vježbe na župnoj iširoj razini.Predavači su iznijeli osobnapastoralna iskustva te kroz triradionice izmijenili pastoralnaiskustva s ostalim svećenicima.Susret, a ponajviše samopredavanje poslužili su kaopastoralno ohrabrenjesvećenicima koji se nekad nađuobeshrabreni nasuprot akutnostistanja na tom pastoralnompodručju.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Sjednica Komisije HBK "Justitia et pax"Komisija usvojilaIzjavu o zaštitidostojanstva štićenikai djelatnika u dječjimdomovima uHrvatskoj

Zagreb, 9.5.2005. (IKA) -Komisija Hrvatske biskupskekonferencije "Justitia et pax"održala je 9. svibnja sjednicupod predsjedanjempredsjednika Komisije biskupaVlade Košića u prostorijamaTajništva HBK u Zagrebu.Osvrnuvši se na proteklorazdoblje te razmotrivšiaktualne probleme u Crkvi i

društvu, Komisija je usvojilaIzjavu o zaštiti dostojanstvaštićenika i djelatnika u dječjimdomovima u Hrvatskoj.Komisija je prihvatila izvješćetajnika dr. Željka Tanjića ičlana Komisije mr. GordanaČrpića sa sudjelovanja naskupu "Crkva i ljudska prava" uorganizaciji Biskupskekonferencija Mađarske u

Budimpešti 4. i 5. travnja.Zaključeno je kako je važnosudjelovati na takvimskupovima radi upoznavanjaeuropske situacije i radipredstavljanja našeg rada inaših stavova. Komisija jerazmatrala i neka aktualnapitanja u odnosu Hrvatske iEurope, ističe se u priopćenjuKomisije.

Oštro osuđujemo svako kršenje prava djeceIzjava Komisije HBK"Justitia et pax" ozaštiti dostojanstvaštićenika i djelatnika udječjim domovima uHrvatskoj

Zagreb, 9.5.2005. (IKA) -Komisija "Justitia et pax"Hrvatske biskupskekonferencije uputila je 9.svibnja izjavu u kojoj ističe dapomno prati događanja okonavodnog zlostavljanja djece uCaritasovom, ali i u drugimdomovima za djecu te jepozvala sve da iznesu istinu, alii da se suzdrže odneutemeljenog vrijeđanja časti iugleda onih koji vrijedno skrbeo djeci. Komisija "Justita etpax" u izjavi je oštro osudilasvako kršenje prava djece,nasilje nad djecom, a osobitotjelesno i duševno zlostavljanjete zapuštanje djece, kao ipovredu ljudskog dostojanstvadjeteta te se pridružilazaključcima Biskupskog vijećaZagrebačke nadbiskupije da sešto prije utvrde sve bitnečinjenice.

Komisija poziva cjelokupnujavnost, a osobito odgovorneosobe, da stvaraju pozitivnookruženje za poboljšanjecjelovite zaštite djece koja subez odgovarajuće roditeljskeskrbi te upozorava da napisi umedijima koji napadajudostojanstvo cijele strukesocijalne i karitativne skrbi nekoriste nikome. Socijalna skrb na državnojrazini je osobito u područjuobiteljske zaštite već dugozapostavljana i nedovoljnorazvijana zbog raznihobjektivnih razloga, ali i zbognedovoljne prepoznatljivostinjezine društvene važnosti,ističe se u izjavi, i upozorava davelika većina stručnjaka iudomiteljskih obitelji, kojedjeci pokušavaju nadomjestitivlastitu obitelj u raznimoblicima javne skrbi rade u

neodgovarajućim materijalnimuvjetima, s nedostatnompsihosocijalnom podrškom zadjecu, ali ipak stručno,savjesno, požrtvovno i s punoljubavi skrbe o štićenicima.Točno je da pojedinci nisu dokraja spremni odgovoriti zadaćikoja zahtijeva veliki stupanjodricanja, konstatira Komisija uizjavi. Komisija napominje dasu mnoga djeca koja su ostalabez odgovarajuće roditeljskeskrbi smještena u dom nakontraumatizirajućih iskustava uvlastitim obiteljima, čija sučesta posljedica poremećaji uponašanju, za koje je djecipotrebna odgovarajućapsihosocijalna pomoć.Izjava koju potpisujepredsjednik Komisijezagrebački pomoćni biskupVlado Košić usvojena je nasjednici Komisije "Justitia etpax" 9. svibnja u Zagrebu.

Pazitelji osječke "katedrale"Zahvaljujući"paziteljimakatedrale" osječkažupna crkva Sv. Petrai Pavla bit će dužeotvorena

Osijek, 9.5.2005. (IKA/BTU) -Osječka župna crkva Sv. Petra iPavla najprepoznatljiviji jesimbol najvećega slavonskoggrada. Popularno nazvana, zbogsvog izgleda - katedrala - dosada je bila otvorena samotijekom euharistijskih slavlja, as povećanim brojem turista i

znatiželjnika pokazala sepotreba da crkva bude i dužeotvorena. Stoga je AdamBernatović, domaći župnik idekan Osječkoga zapadnogdekanata, pokrenuo inicijativuza osnivanje "paziteljakatedrale". Riječ je o odraslimvjernicima koji bi sat ili dva

svoga slobodnoga vremenaodvojili da budu u crkvi, kakobi ona mogla biti i dužeotvorena. Na župnikov pozivodazvalo se dvadesetakvjernika, koji su 9. svibnja užupnom uredu održali sastanaki dogovorili dežurstva.

Velika: Susret trajne formacije mladih svećenikaSusret svećenika iđakona Požeškebiskupije koji surazmišljali o "Župnikukao pastiru i voditeljužupe", vodio je dr.Ivančić

Velika, 9.5.2005. (IKA) - UDomu sv. Augustina u Velikojodržan je 9. svibnja susrettrajne formacije mladihsvećenika i đakona na temu"Župnik kao pastir i voditeljžupe". Nakon molitve Trećegčasa biskupski vikar za pastoralJosip Klarić u uvodnoj je riječiistaknuo kako su takvi susretiod velikog značenja za osobnuizgradnju mladih svećenika iđakona te ih utvrđuju umeđusobnom zajedništvu, azatim je pozdravio voditelja

svećeničkih susreta prof. dr.Tomislava Ivančića. Dr.Ivančić podsjetio je kako jesusret imao za cilj definiratisvećenikov identitet te datiodgovor na pitanje - tko sam jakao svećenik. Potom jeistaknuo kako je stalnasvećenikova zadaća povezivatičovjeka s Bogom, posredovatimu Boga i njegovu ljubav.Opasnost župničke službe jesttežište staviti samo na dijeljenjesakramenata, navještaj riječiBožje i vođenje župe, a da se

pri tome zanemari čovjekovaduhovna razina, napomenuo jedr. Ivančić te na temelju togazaključio kako postoje dvijevrste pastorala, odnosnodjelovanja u župi: statički - toje onaj redoviti, tzv. "servisnipastoral", i dinamički, kojiduhovno i materijalno pokrećežupu. Nakon rasprave dr.Ivančić uveo je mladesvećenike u molitveno iskustvokroz razmatranje molitveOčenaš.

18 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zadar: Prva Vjeronaučna olimpijada za srednje školePobjednik jeGimnazija Vukovar izVukovara podvodstvom AneMlinarić

Zadar, 10.5.2005. (IKA) -Natjecateljski dio Vjeronaučneolimpijade za učenike srednjihškola, u organizacijiNacionalnog katehetskogureda, Glasa Koncila i Zavodaza školstvo RH, održan je uutorak 10. svibnja u dvoranihotela "Kolovare" u Zadru.Olimpijada se sastojala odpismenog dijela, Tombole izavršnog dijela pod nazivom"Milijunak". Olimpijci susudjelovali i na euharistijskomslavlju u crkvi Sv. Ivana naRelji koje je predvodiodomaćin, predstojnikKatehetskog ureda Zadarskenadbiskupije don GašparDodić, zajedno sa svimsvećenicima koji su bili upratnji svojih ekipa.Svim sudionicima natjecanjauručene su zahvalnice zasudjelovanje, a prve tripobjedničke ekipe nagrađene suputovanjem u Rim. Znalačko natjecanje odmjeriloje 13 natjecateljskih ekipa izhrvatskih biskupija, dvije ekipesu diskvalificirane zbogneregularnosti, jer natjecateljimogu biti samo polaznici 1. i 2.razreda srednje škole, a u tim jeekipama bilo i polaznika iz 3.razreda. Pobjednik jeGimnazija Vukovar izVukovara (zaporka Marko) sa116 bodova pod vodstvom AneMlinarić, ekipa koja je cijelovrijeme u svim dijelovimanatjecanja osvajala najvišebodova. Drugo mjesto osvojilaje srednja škola iz Zlatara(zaporka Ivan) sa 107 bodova,voditelj Stjepan Pavek. Ekipa izŠibenika, učenici Gimnazije

Antuna Vrančića (zaporkaMihej), predvođenivjeroučiteljem don DenisomKaranušićem, osvojili su trećemjesto sa 105 bodova.Zbog nazočnosti na proljetnomzasjedanju HBK, susretu nijemogao nazočiti zadarskinadbiskup Ivan Prenđa. Unjegovo ime dijelu otvaranjanatjecanja nazočio je generalnivikar nadbiskupije mons. IvanMustać. Don Gašpar pročitao jenadbiskupovo pismodobrodošlice u kojem im jepoželio ugodan boravak iizrazio zadovoljstvoodržavanjem prvesrednjoškolske Olimpijade uZadru, te je i Nadbiskupijapružila domaćinstvo imaterijalnu potporu. Osobito jeizrazio radost da je temanatjecanja Crkva. "Dok mislimna svu zbilju Crkve koju čineKrist, glava, Duh Sveti, njenaduša i vidljiva hijerarhijskastruktura, narod Božji sa svojimpastirima, obdaren Rječju iotajstvima, posebno ste mi vimladi pred očima. Vama Crkvaotvara svoja bogatstva da ihusvojite, da ih nosite ususretsvojim vršnjacima i novimpokoljenjima koja će nositi iCrkvu i Domovinu", poručio jemladima nadbiskup Prenđa.Poželio im je blagoslov, dabudu spremni prijeći prag nadei plodno suradništvo s Kristomna njihovu duhovnu izgradnju. Tema građe za olimpijadurazređena je u cjeline: Crkva jezajedništvo na Božju sliku,Božji narod, sakrament

spasenja, PrepoznatljivostCrkve Kristove, Ustrojstvo iPoslanje Crkve, Službe ikarizme u Crkvi, Mojapripadnost Crkvi. ČlanoviDržavnog Povjerenstva,predvođeni predsjednikom dr.Ivicom Pažinom, bili su: tajnicaPovjerenstva Nevenka LončarićJelačić, voditeljica Centra zaobrazovanje odraslih Zavoda zaškolstvo RH, ravnatelj GK-aNedjeljko Pintarić tevjeroučitelji: Stipo Čeko,Zvonimir Lončar, MarijanaDragoslavić, Ana Stipetić,Marija Klanac Jozić, JozoGlibo, Loreta Rabar, SlavaLucetić, Leon Arsovski, DejanČaplar, Angelina Tadić i fraMiroslav Stojić. Vlč. Pintarić je izrazio velikozadovoljstvo što je prvi putorganizirana srednjoškolskavjeronaučna olimpijada."Radost koju smo moglinaslutiti da će se dogoditiznamo već iz natjecanjaosmoškolskih olimpijada, a iznanje koje su pokazali oteološki i povijesno zahtjevnojtemi pokazalo je da su se dobropripremili, pokazali znanje,radost, prijateljstvo i druženje,što je itekako važno za Crkvukoju se definira i kaozajedništvo i zajednica",istaknuo je vlč. Pintarić. Tog sumišljenja i svi sudioniciOlimpijade, izražavajući radostzbog ostvarenog druženja,održanog natjecanja izadovoljstvo organizacijomprvog takvog natjecanja nadržavnoj razini.

Gospa od Loreta proslavljena u PrimoštenuDanas je obitelj upoteškoćama, brakobezvrijeđen, a sve jeviše razbijenih obiteljii nužno je vratitimolitvu usvakodnevicu, poručiobiskup Ivas

Šibenik, 10.5.2005. (IKA) -Svetkovina Gospe od Loretaproslavljena je 10. svibnja uPrimoštenu u Šibenskojbiskupiji. Svečanom misnomslavlju koje je u župnoj crkvipredvodio šibenski biskup AnteIvas prethodila je procesija sGospinom slikom i zavjetnimdarovima ulicama Primoštena.Na slavlju je sudjelovalomnoštvo vjernika iz Primoštenai okolnih zaseoka, cijeleŠibenske biskupije, te skupinestranih gostiju.Danas se na posebni načinsjećamo nazaretske kućice ukojoj je Marija odrasla i živjela,

te možemo istaknuti kakoblagdan koji slavimo, blagdanje triju Marijinih kuća u kojimaje obitavala za ovozemnogživota i triju njezinih poruka,poručio je šibenski biskup uuvodnim mislima propovijedi.Marija je poštovala život iznala je kako je Bog jedinidarovatelj života i da nemavećeg dara od života koji jezadatak i poslanje. Danas jeobitelj u poteškoćama, brak jeobezvrijeđen, a sve je višerazbijenih obitelji i nužno jevratiti molitvu u svakodnevicu.Nužno je odgovorno uz Božjupomoć i Marijin zagovor stati

na stranu života. U nastavku jebiskup Ivas prikazao slikuMarije na svadbi u KaniGalilejskoj koja je prisutna usvakom kršćanskom braku iupozorio kako je sve višedivljih brakova i sve se manje ubračnom životu računa naBožju i Marijinu pomoć. Marijaje bila s apostolima poslijeuskrsnuća, u vremenima kad suapostoli sumnjali u Kristauskrsloga. Ona je učvršćivalaapostole u vjeri. Ona učvršćujei župu Primošten u vjeri uKristovu trajnu prisutnost,zaključio je biskup Ivas.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Otvorenje Središnje biskupijske knjižnice i Arhiva uĐakovu

Objekt od kapitalnekulturne i znanstvenevažnosti ne samo zaĐakovačku iSrijemsku biskupijunego i za Slavoniju tecijelu istočnuHrvatsku. Ukupanknjižni fond broji višeod 130.000 knjiga ičasopisa, anajvredniji fondknjižnice predstavlja 9inkunabula te rukopisiiz 14. stoljeća

Đakovo, 10.5.2005.(IKA/BTU) - Svečanootvorenje Središnje biskupijskeknjižnice i Arhiva u Đakovuodržano je u utorak 10. svibnja.Svečanost otvorenja iblagoslova, u godiniobilježavanja 100. obljetnicesmrti i 190. obljetnice rođenjabiskupa Josipa JurjaStrossmayera, započela jehimnom "Lijepa naša" uizvedbi Mješovitoga zborastudenata Teologije u Đakovupod ravnanjem mo. VinkaSitarića. Pozdravnu riječizrekao je nadstojnik Knjižnicei Arhiva vlč. Petar Vidovićnakon čega je prikazan video-zapis o tijeku gradnje zdanjaKnjižnice što ga je priredio inž.Zlatko Mesić. O tijekuizgradnje Knjižnice govorio jevoditelj projekta gradnje prof.dr. Pero Aračić, koji je, izmeđuostalog, uputio iskrene riječizahvale svima koji su seuključili u projekt izgradnje teznačajne crkvene kulturno-znanstvene ustanove. U svečanom otvorenju novezgrade Središnje biskupijskeknjižnice i Arhiva, uz profesorei studente Teologije u Đakovu,poglavare i bogosloveBogoslovnog sjemeništa tesvećenike iz Đakova i svihdijelova biskupije, sudjelovalisu đakovački i srijemskipomoćni biskupi ĐuroGašparović i Đuro Hranić,izaslanica ministra znanostiobrazovanja i sporta dr. ZrinkaKovačević, pomoćnica ministraza visoko obrazovanje, stručnisuradnik u kabinetu ministraIvan Milanović Litre, rektoricaSveučilišta J. J. Strossmayera uOsijeku dr. Gordana Kralik sprorektorom i glavnomtajnicom i dekanima gotovosvih fakulteta, predsjednikHAZU-a s pratnjom akademikMilan Moguš, dekan KBF-aZagreb dr. Josip Baloban sprodekanom dr. IvanomKarlićem te predstavnicivisokih crkvenih učilišta izSplita, Rijeke i Sarajeva,episkop osječko-poljski ibaranjski Lukijan s pratnjom,biskup Reformirane crkve u RHAndre Langh, osječko-baranjski župan KrešimirBubalo, gradonačelnici Đakovai Slavonskoga Broda,provincijalno vodstvo sestarasv. Križa, na čelu s

poglavaricom s. FranciskomMolnar, glavni ravnateljNacionalne i sveučilišnebiblioteke dr. Josip Stipanov,predstavnici izvođača radova ibrojnih darovatelja tepredstavnici medija. Službu riječi i liturgijsko slavljeblagoslova zgrade predvodio jebiskup dr. Marin Srakić.Otvorenje i blagoslov Središnjebiskupijske knjižnice i Arhivanazvao je povijesnimdogađajem. "Mi iz prašineizvlačimo veliki dio našekulturne baštine i vraćamo dugprethodnim generacijama kojesu marljivo pisale, sabirale ičuvale bogatstvo svoga srca iuma. Ova knjižnica svjedočirazvoj kulture u nas, ona čuvariznicu pisanih djela u kojimaje čovjek izrazio svojukreativnost, inteligenciju,poznavanje svijeta i ljudi.Mnogima dugujemo zahvalnostza početak i završetak ovogavelebnoga djela. Ona je djelomnogih koji su na najrazličitijenačine ugradili svoju ljubavprema knjizi", rekao je biskupSrakić. Biskup je potomzahvalio svim članovimaĐakovačke i Srijemskebiskupije - svećenicima ivjernicima koji su svojasredstva ugradili u podizanjetoga velebnog zdanja, i to udoba stradanja u Domovinskomratu. Posebne izraze zahvalnostibiskup Srakić uputio je dr.Aračiću, koji je svojimsvesrdnim zauzimanjem istinskiprednjačio u skrbi okoplaniranja, gradnje iprikladnoga opremanjadovršene zgrade. "Danasknjižnicu svečano predajemojavnosti, ne samo profesorima istudentima Teologije, već idrugima. Želja nam je da oveknjige i sva arhivska građa neostanu mrtvi kapital zapečaćensa sedam pečata, nego mjestona kojem će oni koji budukoristili to bogatstvo naćiusmjerenje i ispunjenje uistraživanju istine", rekao jebiskup Srakić. Svečanu povelju utemeljenja iblagoslova zgrade SBK-a iArhiva u Đakovu potpisali subiskup Srakić, nadstojnikKnjižnice Vidović, voditeljgradnje dr. Aračić, rektorSjemeništa mr. JosipBernatović i predstojnik

Teologije dr. Nikola Dogan.Nakon obreda blagoslovabiskup Srakić uručio je srebrnei brončane plakete sazahvalnicama zaslužnimustanovama i pojedincima,nakon čega su prigodnepozdravne riječi uputili: dr.Gordana Kralik, rektoricaSveučilišta J. J. Strossmayera,dr. Josip Baloban, dekan KBFiz Zagreba i dr. Dogan. U sklopu slavlja svečanogaotvorenja predsjednik Hrvatskeakademije znanosti i umjetnostiakademik Milan Moguš otvorioje u posebno uređenome dijeluzgrade "Spomen-biblioteku J. J.Strossmayera". Tom jeprigodom rekao: "BiskupStrossmayer nam je upravoknjigama doveo svijet znanja imudrosti. Na tom smo muneizmjerno zahvalni. Kao maliznak hvale biskupuStrossmayeru i njegovimnasljednicima na ovome mjestuobećavam da ubuduće neće bitini jednoga izdanja HAZU-a, ada ne bude i u ovoj, danasotvorenoj, knjižnici". Svečanostotvorenja završila jezajedničkim domjenkom uprizemlju novootvorene zgrade. U novoj zgradi Središnjebiskupijske knjižnice i Arhivasmještena je građa knjižniceBogoslovnog sjemeništa iTeologije u Đakovu, knjižnicebiskupa Strossmayera i biskupaBaeuerleina, knjižna i arhivskagrađa brojnih svećenika i župa,čime to zdanje predstavljaobjekt od kapitalne kulturne iznanstvene važnosti, ne samoza Đakovačku i Srijemskubiskupiju, nego i za Slavonijute cijelu istočnu Hrvatsku.Najvredniji fond knjižnicepredstavlja 9 inkunabula terukopisi iz 14. stoljeća.Knjižnica sadrži oko 100svezaka iz 16. st., 1000 svezakaiz 17. st., nekoliko tisućasvezaka iz 18. st., a ostaliknjižni fond je iz 19. i 20. st.Uz to knjižnica posjeduje i oko150 naslova stručnih revija ičasopisa, više od 3.700uvezanih godišta. Ukupanknjižni fond broji više od130.000 knjiga i časopisa. Posadržaju, knjige su s područjabiblijskih znanosti, filozofije,teologije, povijesti,književnosti, liturgije. Tlorisgrađevine razvija se unutar 72

20 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

m dužine i 25 m širine, ukupnepovršine oko 4.500 četvornihmetara, s podrumom,prizemljem, jednim katom ifunkcionalnim potkrovljem. Uzgradi je smješten glavni depoza knjige, čitaonica, Spomen-knjižnica J.J. Strossmayera,

Biskupijski arhiv te velikadvorana za seminare, svečanaamfiteatralna dvorana s 300sjedišta, centar za duhovnuformaciju i kapela.Središnja biskupijska knjižnicaosnovana je 15. travnja 1996.godine dekretom biskupa Ćirila

Kosa. Nakon javnoga natječajaizabran je idejni projekt dipl.inž. arh. Ivana Cvenića izOsijeka. Kamen temeljacblagoslovio je biskup Kos 6.studenoga 1996., a radovi suzapočeli u lipnju 1997.

Susret trajne formacije mladih svećenika Zagrebačkenadbiskupije

Dvodnevni susretsvećenika zaređenih uprotekle tri godineodržan u samostanukarmelićankiBožanskog SrcaIsusova u Poredju -Predstavljen crkvenipokret "Vjera isvijetlo"

Zagreb, 10.5.2005. (IKA) -Dvodnevni susret trajneformacije najmlađih svećenikaZagrebačke nadbiskupijezaređenih u protekle tri godinezavršen je 10. svibnja usamostanu karmelićankiBožanskog Srca Isusova uPoredju. Susret je započeo 9.svibnja, zajedničkom molitvomVečernje koju je predvodiozagrebački pomoćni biskupValentin Pozaić. Potom jeprovincijalka karmelićanki s.Anastazija Veić pozdravilanazočne i izrazila radost što sesusret održava u njihovusamostanu, a s. AugustinaMesarić upoznala je mladesvećenike sa životom i djelomslužbenice Božje s. MarijeTerezije od sv. Josipa,utemeljiteljice njihove Družbe.Istaknula je kako jeutemeljiteljica, unatoč mnogim

poteškoćama i svojemprotestantskom podrijetlu,utemeljila katoličku Družbučija je posebna karizma skrb zasiromašnu djecu. U drugom dijelu večernjegsusreta mladim svećenicimapredstavio se novi zagrebačkipomoćni biskup Pozaić te se snjima zadržao u duljemrazgovoru. Središnja temadrugoga dana bilo jepredstavljanje crkvenog pokreta"Vjera i svijetlo". Desetčlanova toga pokreta podvodstvom Slavenke Milinović,donedavnog nacionalnogkoordinatora pokreta TomislavaKenfelje i duhovnika o. ViktoraGrbeše prikazali su karizmuzajednice te dio aktivnostikojima se bavi taj međunarodnipokret zajednica, koji okupljaosobe s mentalnim

hendikepom, njihove roditelje iprijatelje. Pokret je nastao izhodočašća u Lurd 1971. napoticaj Jean Vaniera i Marie-Helene Mathieu. Članovipokreta istaknuli su kako jepokret, koji u Hrvatskoj postojiveć više od 10 godina teokuplja petnaestak zajednica,poseban zamah doživio posinodama koje su održane uĐakovu te na nacionalnoj raziniu Sloveniji. Stoga su se radouključili i u pripremu Drugesinode Zagrebačkenadbiskupije. Na susretu susudjelovali i mjesni župnikJosip Vnučec i samostanskiduhovnik Dragutin Šarc, koji sumlade svećenike ohrabrili teizrazili radost što se priređujuovakvi susreti na kojima semože njegovati svećeničkozajedništvo.

Proslavljen blagdan sv. Prospera na HvaruBlagdan suzaštitnikagrada i biskupijesvečano se slavi se od1674., odnosno trigodine nakon što jehvarski biskupAndreis iz Rima doniou Hvar svečevo tijelo

Hvar, 10.5.2005. (IKA) -Hvarski vjernici su i ove godinedostojno i u molitvi proslaviliblagdan sv. Prospera,suzaštitnika grada i biskupije,koji se odlukom Velikog vijećai Kaptola u Hvaru tradicionalnoslavi od 1674. godine, odnosnotri godine nakon što je hvarskibiskup Andreis iz Rima donio uHvar svečevo tijelo. BiskupAndreis dao je sagraditi i oltaru katedrali na kojem se nalaziraka od kararskog mramora ukoju je položeno tijelo sv.Prospera. Crkveno blagdansko slavljezapočelo je uoči blagdana, 9.svibnja navečer, svečanomvečernjom u katedrali iotvaranjem svečeve rake kojase, osim toga dana, otvara i uosobitim okolnostima kadagradu prijeti neka opasnost,primjerice u ratu ili u dobateških bolesti. Prema pisanimdokumentima, sv. Prosper je u

više navrata u prošlosti uslišaomolbe hvarskih vjernika zbogčega su mu oni osobitozahvalni. Svečanu blagdansku misu uhvarskoj katedrali 10. svibnjapredvodio je generalni vikarSplitsko-makarske nadbiskupijedon Ivan Čubelić u zajedništvus 14 svećenika iz župaHvarsko-bračko-viškebiskupije. Ističući sv. Prosperakao uzor današnjim vjernicimavlč. Čubelić podsjetio je naKristove riječi: "Tko ljubi svojživot, izgubit će ga. A tko mrzisvoj život na ovom svijetu,sačuvat će ga za život vječni". Te Isusove riječi ne trebashvatiti doslovno, već jepotrebno spoznati istinskeživotne vrijednosti. Naime,život će izgubiti oni kojima jesmisao i svrha života stjecanjematerijalnog bogatstva isvjetovni užici, ustvrdio je

propovjednik, napomenuvšikako ćemo život vječni dostićicijeneći duhovne vrijednosti,odnosno ako živimo vršećiBožje zapovijedi. Kako bismoto postigli potrebne su žrtve, jošod vremena prvih kršćana donaših dana. Danas čak i djeci i mladimanije lako svjedočiti vjerubudući da kršćansko uvjerenje iživljenje u ovom našemvremenu doživljava napade ipodsmjehe s raznih strana,zaključio je vlč. Čubelić. Liturgijsko obredno pjevanjeizvodio je katedralni zbor sv.Cecilije kojim je, uz orguljaškupratnju s. Blandine Rakarić,ravnala Klara Tomičić. Nakonmisnog slavlja održana jeveličanstvena procesijamnoštva vjernika preko Trgasv. Stjepana.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Rijeka: Proslava Gospe Trsatske i otkrivanje kipaIvanu Pavlu II.

Svečanost jepredvodio kardinalBozanić koji je upropovijedi govorio ovrijednostima obiteljite o demografskojkrizi. Otkrivajući kip,djelo kipara Jurkića,kardinal je rekao kakospomenici žive kolikoje živ i spomen. Nasvečanosti sudjelovalipremijer Sanader,ministri tepredstavnici županijei grada Rijeke

Rijeka, 10.5.2005. (IKA) -Svetište Gospe Trsatske svoj jeblagdan 10. svibnja proslavilougostivši mnoge crkvene icivilne uglednike koji su sedošli pokloniti Gospi i nazočitiotkrivanju monumentalneskulpture Ivana Pavla II.,"Trsatski hodočasnik".Otkrivanje spomenika, jednogaod prvih u svijetu nakon smrtiIvana Pavla II., bio je uvodnidogađaj tradicionalne proslaveblagdana svetišta, koje se odsvojih početaka 1291. godineprisjeća pobožne predaje kadaje iz Nazareta na Trsat stiglakuća Svete obitelji.Blagdansko je misno slavljepredvodio kardinal JosipBozanić zajedno s riječkimnadbiskupom IvanomDevčićem, apostolskimnuncijem Franciscom JavieromLozanom, porečko-pulskimbiskupom Ivanom Milovanom,krčkim biskupom ValteromŽupanom te mnogobrojnimsvećenicima Riječkemetropolije.Skulpturu Ivana Pavla II.visoku 2,40 m, izradio jeakademski kipar Anton Jurkić,a u nju su uklesane Papineriječi izrečene u Svetištu:"Ovdje molite za mene dok samživ i kad umrem". Uz trsatskefranjevce, projekt stvaranja ipostavljanja kipa podržali su ipomogli Vlada RH, Hrvatskaturistička zajednica, Primorsko-goranska županija i GradRijeka. Njihovi su visokipredstavnici na čelu spremijerom Ivom Sanaderom,ministrima Božom Biškupićem,Kolindom Grabar Kitarović,Ivanom Šukerom tepredstavnicima Sabora,predsjednikom HTZ NikomBulićem, županom ZlatkomKomadinom i gradonačelnikomVojkom Obersnelom nazočiliotkrivanju spomenika. Svi sugovornici izrazili poštovanje izahvalnost Svetome Ocu za svešto je učinio za čovječanstvo,ali i za Hrvatsku, posebno seprisjećajući njegova posjeta ipetodnevnog boravka u Rijeci utijeku njegova trećegpastoralnog posjeta Hrvatskoj.Uvodno je nazočne pozdraviotrsatski gvardijan fra MatijaKoren, a uslijedili su prigodnigovori riječkogagradonačelnika, primorsko-goranskoga župana,predsjednika TZ-a i

provincijala Hrvatskefranjevačke provincije Sv.Ćirila i Metoda fra ŽeljkaŽeleznjaka, nakon kojih jegovorio premijer Sanader.Hrvatski je premijer istaknuozahvalnost kao najvažnijiosjećaj te motiv koji i vjernici iRH u cjelini gaje premablagopokojnome Papi.Podsjetio je na činjenicu da jeon bio posljednji državnikkojega je Ivan Pavao II. primiou audijenciju i prigodom kojese, premda već vrlo oslabljen,Papa posebno zanimao zastanje u Hrvatskoj i za njenoeuropsko usmjerenje. On namje bio istinski prijatelj, rekao jehrvatski premijer, ističući kakosu nam i Sveti Otac i SvetaStolica pokazivali prijateljstvokada nam je bilo najteže.Izrazio je nadu da će i papaBenedikt XVI. zadržati isteosjećaje prema našem narodu idržavi.Nuncij Lozano istaknuo je kakoće "ovaj spomenik za budućegeneracije biti trajnosvjedočanstvo ljubavi Hrvatskeprema Papi, kao i Papineljubavi prema Hrvatskoj".Nadbiskup Devčić podsjetio jekako su Rijeka i Riječkanadbiskupija imale jedinstveniprivilegij ugostiti Svetoga Oca."Ovaj spomenik budit će unama uspomene na Ivana PavlaII., a posebno sjećanje nanjegovo hodočašće u Trsatskosvetište na duhove 8. lipnja2003." Kardinal Bozanić, priotkrivanju kipa, vjernike jepozvao na molitvu ističući kakoje blagopokojni Papa biočovjek molitve i vjere. "I ovdje,pred nama, baš je takav -jednostavan i blizak, uronjen uotajstvo i molitveno privlačan,nadahnjujući nas za vjerničkoživljenje. Kad su Ivanu PavluII. ponestale tjelesne snage, kadje osjetio granice zemaljskihhodočasničkih koraka i patnjomušao u prostor supatnje sKristom, molitvom je sezaodalje; ona mu je ostala iskorakkoji su ljudi prepoznali.Veličina Ivana Pavla II.provirala je iz molitve", rekaoje predsjednik HBK."Spomenici žive koliko je živspomen. Ovaj ovdje zahtijevane samo spominjanje, negomolitvu da bi živio. Ovozapravo i nije spomenik u

pravome smislu riječi, negoznamen, tj. znak i spomen. Onkao da nas potiče da budemo uznjega u molitvi. Ovaj spomen-kip bez vjernika djelujenepotpuno i osamljeno", rekaoje kardinal Bozanić, nakon čegaje, u nazočnosti tisućahodočasnika, zbog kišnogavremena okupljenih u bazilici iispred nje, otkrio monumentalniPapin kip.U propovijedi se kardinalprisjetio poruka Ivana Pavla II.upućenih obitelji, 8. lipnja2003. na riječkoj Delti. Papa jetada pozvao kršćanske obiteljida vjeru svjedoče načinomživota, a roditelje da preuzmuodgovornost za odgoj djece.Kardinal je stoga istaknuoprobleme s kojima se današnjaobitelj susreće. "Demografskakriza koja nas je zahvatilastvara nezadovoljstvo i utječena temeljne odrednice ljudskogživota i odnosa među ljudima tepoprima antropološkedimenzije. Ona se očituje učinjenici što su donedavnobrojni muškarci i žene, premdasvjesni svojih slabosti, spovjerenjem i sigurnošćurazmišljali o braku kaoprirodnom mjestu rasta ljubaviizmeđu muškarca i žene inezamjenjivom mjestu odgojadjece, dok se danas osjećajunesigurnima i zbunjenima neznajući kako živjeti ljubav,odnos između muškarca i žene,osobno darivanje, otvorenostprema životu, odgovornoponašanje prema bližnjima. Tazbunjenost koja se očituje napodručju afektivnog životaneminovno se širi na područjeljudskog rada te na sposobnost iradost u izgrađivanju društva",rekao je zagrebački nadbiskup."Snagom svoje vjerničkepovezanosti s Nazaretom,svetište Majke Božje Trsatskepredstavlja se u vjeri našegakatoličkoga naroda kaoobiteljsko svetište. Trećiapostolski pohod Ivana PavlaII. za kojega je odsjeo u Rijecibio je pod geslom: "Obitelj -put Crkve i naroda", podsjetioje kardinal Bozanić, koji je nakraju propovijedi ponoviopoziv Ivana Pavla II. iBenedikta XVI.: "Ne bojte seKrista". Mladima je posebnoporučio da se ne boje prihvatitiodgovornosti braka i duhovnihzvanja, a roditeljima da se neboje djece i roditeljske službe.

22 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Blagoslovljen kamen temeljac za kapelu Bl. IvanaMerza

Svečanost i misnoslavlje na vojnompoligonu "EugenKvaternik" kod Slunjapredvodio biskupJezerinac

Slunj, 10.5.2005. (IKA) - Navojnom poligonu "EugenKvaternik" kod Slunja 10.svibnja održana je svečanostblagoslova kamena temeljcabuduće kapele koja će bitiposvećena bl. Ivanu Merzu.Svečanost i misno slavlje unazočnosti predstavnikaMinistarstva obrane i Glavnogstožera OS RH te zapovjednikavojnog poligona pukovnikaHrvoja Papsta, predvodio jevojni biskup Juraj Jezerinac uzsudjelovanje generalnog vikaramons. Josipa Šantića te vojnihkapelana i svećenika Slunjskogdekanata na čelu s dekanom.Kako bi Crkva-zajednica moglarasti i razvijati se, ona moraimati i svoj prostor, crkvu-građevinu, u kojoj se vjerničkazajednica okuplja i razmišlja oBožjoj riječi, u kojoj se moli islave sakramenti, istaknuo je upropovijedi vojni biskup.Kapela na vojnom poligonu uSlunju bit će posvećena u častdr. Ivanu Merzu, najnovijemhrvatskom blaženiku, koji jebio vojni časnik, a kojega jepapa Ivan Pavao II. proglasioblaženim u Banjoj Luci 22.lipnja 2003. godine."Gledajući djetinjstvo IvanaMerza, a osobito obitelj u kojojse rodio, valja reći da onpredstavlja čudo Božje milosti.Otac mu je bio Nijemac izČeške, a majka pokrštenaŽidovka. Ipak, Ivan je postaoveliki prijatelj ne samo

hrvatskog naroda, nego štovišeapostol hrvatske mladeži.Otkuda to da on koji je polaziovojnu akademiju, rođen u nebaš kršćanskoj obitelji, koji jedoživio strahote rata irazaranja, izlazi na kraju kaoizgrađen kršćanin? Odgovor nato pitanje nije teško pronaći.Blaženi Ivan Merz je još kaogimnazijalac ozbiljno shvaćaovjeru, kako se vidi iz njegova"Dnevnika", a sakramentima jecrpio snagu za svoj život iapostolat mladeži, poglavitomladih grada Zagreba, rekao jebiskup Jezerinac. Ističući riječi pape Ivana PavlaII. sa svečanosti Ivanovaproglašenja blaženim, da jeuspješnost Merzova života utome što je uspio pred Bogomjer je velika čežnja cijeloganjegova života bila "nikada nezaboraviti Boga i stalno željetibiti s Njim sjedinjen", vojni jebiskup naveo blaženikove riječiiz "Dnevnika" kako voli svojugeneraciju, koja je zajedno snjim proživjela strahote rata, alii uvidjela da život nije igračka,da živjeti znači prije svega sebeizgrađivati, a to je, premaIvanovim riječima, najteži rat,jer se vodi u vlastitom srcu, ratprotiv zla u sebi i oko sebe. "Ova silna galama, eksplozijagranata, zvukovi aviona, mrtvi iranjeni, sve to može ponovnodoći ako se otrgnemo od Boga.

Ako ga ne budemo slijedili,ponovno će doći novi rat sasvim posljedicama." Tako jepisao, upravo proročanski, IvanMerz za vrijeme I. svjetskograta, spomenuo je biskupJezerinac te zaključio porukomda, podižući kapelu u čast bl.Ivana Merza upravo na vojnompoligonu, želimo prije svegasebe izgrađivati, kako bismobili istinski graditelji mira, štoje u skladu s geslomovogodišnjega 47.međunarodnog hodočašćevojski svijeta u Lurd: "SBogom u službi čovjeka imira", kao što je bila misao iželja bl. Ivana Merza. Do poticaja za izgradnjukapele, koju je projektirao dipl.ing. arhitekture DamirLončarić, došlo je nakonrazgovora Vojnog ordinarijatasa Zapovjedništvom zaizobrazbu i obuku HKoV-a. Na kraju obreda u temeljni jekamen ugrađena svečana bula,koju je pročitao vojni kapelan uZZIO o. Mihovil Filipović, te jeblagoslovljeno gradilištekapele, što su svojomnazočnošću pozdravili ipredstavnici mjesnih vlastigradova Slunja i Rakovice teobećali pomoć u izgradnji.Svečanost je svojim pjevanjemobogatio dječji zbor slunjskežupe.

Zagreb: Započelo proljetno plenarno zasjedanje HBKU središturazmatranja supastoralne zadaće umjesnim Crkvama uGodini euharistije

Zagreb, 11.5.2005. (IKA) -Redovito proljetno plenarnozasjedanje Hrvatske biskupskekonferencije, podpredsjedanjem kardinala JosipaBozanića započelo je 11.svibnja u Nadbiskupskomeduhovnom stolu u Zagrebu. Usredištu razmatranja supastoralne zadaće u mjesnimCrkvama u Godini euharistije,najavio je kardinal Bozanić. Uuvodnim se riječima spomenuose blagopokojnoga pape IvanaPavla II., zahvalivši Bogu zatako bogati pontifikat.Činjenicu da je pozornostcijeloga svijeta u trenucima

bolesti, smrti i pogreba papeIvana Pavla II. bila usmjerenaka Rimu, kardinal je ocijeniočudom i novim fenomenomkoji je svijet vidio. KardinalBozanić izrazio je zahvalnostBogu i za novoga papuBenedikta XVI. te je najaviomisu zahvalnicu u zagrebačkojkatedrali.Biskupi su s plenarnogazasjedanja uputili i pozdravSvetome Ocu, te mu na tajnačin zajednički očitovalipoštovanje, odanost izajedništvo.Kardinal Bozanić zahvalio jemedijima za praćenje crkvenih

događaja, posebice prigodomsmrti pape Ivana Pavla II. iizbora novoga Pape. Mediji ucijelom svijetu bili su tih dana uslužbi onoga što se događalo uRimu, rekao je predsjednikHBK, zaželjevši da mediji i uHrvatskoj budu svjedoci ipromicatelji istine i zajedništvau društvu.Na zasjedanju sudjeluju iapostolski nuncij u Hrvatskojnadbiskup Francisco JavierLozano te predstavnikBiskupske konferencije BiHmostarsko-duvanjski biskupRatko Perić.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Priopćenje Mostarskog ordinarijata o nevaljanojkrizmi u Čapljini

Barbarić, koji jeistjeran izFranjevačkog reda,podijelio 1. svibnja uČapljini nevaljanukrizmu i prvu pričest

Mostar, 4.5.2005. (IKA) - Upovodu vijesti objavljene uzagrebačkom dnevnikuVečernji list od 2. svibnja ovegodine da je u Čapljini unedjelju 1. svibnja "FraBarbarić dao svetesakramente", tj. podijelio obrednevaljane krizme i prvu pričestoglasio se Biskupski ordinarijatu Mostaru. U priopćenju senajprije ističe da je Barbarićafranjevački general Reda manjebraće istjerao iz Reda, a SvetaStolica tu odluku potvrdila1998. godine. Od tada vlč.Barbarić, s krsnim imenomPetar, nema više nikakvo pravoni na redovničko ime, ni naredovnički naziv fra, ni nanošenje redovničkog habita i naredovničke zavjete, jer ni nakoji način ne pripada Redu.Njega su, kao druge svećenikeu takvu stanju, mjerodavnecrkvene vlasti pozvale da sredisvoj svećenički status i napustižupu Čapljinu, koju jeFranjevački red i Franjevačkaprovincija u Hercegovinipredala biskupu naraspolaganje, 1996./97. godine,što on nije htio poslušati. Stogaje suspendiran od svećeničkeslužbe iste 1998. U priopćenju Mostarskogordinarijata potom se ističekako je neposlušni svećenikBarbarić pozvao svoga koleguStanka Pavlovića, da podijelikrizmu u Čapljini, 1997.godine. On je pod lažnombiskupskom mitrom, dolazeći iz"daleke zemlje", to učinionevaljano i svetogrdno. IPavlović je izbačen izFranjevačkog reda isuspendiran od svećeničke

službe 2001. Onda je tajsvećenik Barbarić 2001. pozvaootpaloga katolikastarokatoličkog đakona SrećkaNovaka, koji je također podlažnom biskupskom mitromobavio nevaljan i svetogrdansakrament i mise i krizme, jernije ni svećenik. Konačno je,evo, sam suspendirani Barbarićodlučio osobno to učiniti nanezakonit, svetogrdan inevaljan način. U priopćenju se također citiranavod iz Večernjeg lista da jePredsjedništvo Udrugekatoličkih-vjernikaHercegovine Mir i dobro izČapljine u nedavnom dopisupapi Benediktu XVI. uzčestitke na izboru za novogpapu, upozorilo i na brojneprobleme koji se duže vrijemedogađaju u crkvi Sv. Franje uČapljini. "Željeli smo da biskupdođe podijeliti sakrament svetekrizme i pričesti u Čapljini. URimu, odnosno u Vatikanu seraspravljalo o ovom problemujer nije prvi put da sakramentsv. potvrde podijeli franjevac",ističu u Udruzi. Međutim, MileVlašić, istjeran iz Reda isuspendiran od svećeničkeslužbe 1999., prije te nevaljanekrizme, 1. svibnja 2005.,izjavio je sljedeće: "Jutros ranonešto nakon šest sati stigla mije poruka preko Rima. Naime,stoji: Dragi fra Mile, jučer jebio sastanak u Rimu. Papa jeprimio kardinala Sodana,kardinala Sepea, predstojnikaKongregacije za evangelizacijunaroda, zadužen za ovo našepodručje, i tajnika Biskupskihkonferencija, mons. Vidovića.Razgovaralo se o nama u

Čapljini, danas. Dopis koji jeudruga poslala ipak je potaknuoovaj razgovor i poruka namkaže sljedeće: još i papasuosjeća s nama i želi vam,mladi, danas ovdje svojapostolski blagoslov svima".U ordinarijatu izjavljuju da jeova izjava suspendiranogsvećenika Mile Vlašićanajbesramnija neistina. A da jeprava laž, najbolje se vidi iznjegova kažnjiva neznanja jeruopće ne postoji nikakav mons.Vidović kao "tajnik Biskupskihkonferencija", koji bisudjelovao na sastanku Pape,kardinala Sodana i Sepea oČapljini, kaže se u priopćenju ukojem se dodaje da senadbiskup Martin Vidovićnalazi u Minsku, u Bjelorusiji,kao apostolski nuncij, a na tu jedužnost imenovan 15. rujna2004. "Niti Papa s kardinalimai s Apostolskim nuncijem uBjelorusiji ne rješava problemeo Čapljini na zahtjevnezakonite udruge, nitipriopćava svoje odlukesuspendiranom svećenikuVlašiću nakon šest sati ujutro,da potvrdi bezakonje, svetogrđei nevaljalost sakramenta krizmekoji dijeli suspendiranisvećenik Barbarić u Čapljini",kaže se u priopćenju."Pozivamo još jednomkatoličke vjernike u Čapljini dasvoju djecu pripuštaju valjanimkatoličkim sakramentima, da neprihvaćaju lažne izjavesankcioniranih svećenika, kojizavode vjernike od jedinstvaKatoličke Crkve", ističe se upriopćenju Biskupskogordinarijata u Mostaru kojeg jepotpisao generalni vikar mons.Luka Pavlović.

Kardinal Bozanić u ŠvedskojTreći posjet kardinalaBozanića HKM uMalmou koja okupljaoko 4 tisuće hrvatskihvjernika

Malmoe, 5.5.2005. (IKA) -Predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić pohodio je 5. svibnjaHrvatsku katoličku misiju uMalmou u Švedskoj. Tomprigodom kardinal Bozanićpredvodio je svečanoeuharistijsko slavlje u crkviBlažene Djevice Marije tijekomkojega je podijelio sakramentpotvrde 53 krizmanika. Ukoncelebraciji su bili uzvoditelja misije VladimiraŠvende, voditelji Hrvatskihkatoličkih misija u njemačkom

Regensburgu Josip Antunac ifrancuskoj Nici StjepanČukman. Prije početka slavljana kojem se okupilo oko tisućuvjernika kardinala su pozdravilivlč. Švenda i predstavnicakrizmanika Karolina Papac, apotom je i zbor pozdraviokardinala prepjevom pjesme"Vrbniče nad morem" u koju suugradili stihove radosti idobrodošlice. U propovijedi jekardinal Bozanić potaknuomlade da odvažno žive inavještaju svoju vjeru. Istaknuoje veliku povezanost koja seočitovala između

blagopokojnog pape IvanaPavla II. i mladih te velikuljubav i povjerenje koje je Papaiskazivao mladima tijekomsvojega pontifikata, govorećistalno kako su mladi budućnostCrkve. Bio je to treći posjetkardinala Bozanića HKM uMalmou koja okuplja oko 4tisuće hrvatskih vjernika izgrada i okolice. Misija jeosnovana 1968., a od 1989.vodi ju Vladimir Švenda kojiodnedavno upravlja i HKM uKopenhagenu.

24 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Zrinska garda Čakovec na grobu Jelene Zrinske ukošičkoj katedraliKošice, 7.5.2005. (IKA) -Zrinska garda Čakovecposjetila je 7. svibnja slovačkigrad Košice, gdje je sudjelovalau svečanostima u povodu Danagrada Košica i položila vijenacna grob Jelene Zrinske u kriptikošičke katedrale. Međustotinjak članova hrvatskogizaslanstva bili su: 15pripadnika povijesne postrojbeZrinska garda u svečanimodorama, članoviPredsjedništva Zrinske garde načelu s predsjednikom mr.Zlatkom Bacingerom,predsjednik Saveza povijesnihpostrojbi Hrvatske vojske i članPožeške građanske stražeVatroslav Bekafigo, 30-takčlanova pjevačkog zbora, brasskvinteta i bubnjarskog orkestraZrinske garde i veći brojzainteresiranih građanaČakovca. Nakon što jeizaslanstvo iz Hrvatskenazočilo svečanostima proslaveDana grada ispred gradskevijećnice, u popodnevnim jesatima priređen mimohodZrinske garde središtem Košicauz pratnju bubnjarskogorkestra. Zatim je u parkuizmeđu košičke katedrale igradskog kazališta održanprigodni program. ZapovjednikGarde brigadir Vjeran Rožićpredao je prijavak postrojbekošičkom gradonačelniku dr.Zdenku Trebuli, koji je darovaolentu grada Košica Zrinskojgardi kao znak dobrodošlice izahvale za posjet. Nakon što sugardisti geslom svoje postrojbe"Navik on živi ki zginepošteno" uputili pozdrav graduKošicama odjeknuo je počasnipucanj iz gardijskog topa.Potom je gardijski ansamblizveo nekoliko skladbi oZrinskima, Međimurju iHrvatskoj. Zatim supredstavnici Zrinske gardepoložili vijenac s hrvatskomšahovnicom na grob sposmrtnim ostacima JeleneZrinski u kripti košičke

katedrale, kamo su 1906.preneseni iz Carigrada. Time sehrvatski vijenac našao međuviše desetaka položenihmađarskih vijenaca, jermađarski narod osobito štujepripadnike obitelji Zrinski kaovelikane svoje povijesti. Zatimje svećenik Košičkenadbiskupije dr. Peter Sedlak,koji je 1998. doktoriraocrkvenu povijest u Zagrebu,predvodio je za oltaromkatedrale Sv. Elizabete misuzadušnicu na hrvatskom jeziku.Pozdravnu riječ u ime košičkognadbiskupa Alojza Tkačauputio je biskupski vikar zanacionalne manjine mr. ZoltanPasztor, dok je predvoditeljslavlja u propovijedi podsjetiona Hrvate koji su u 16. st.djelovali na ovom području,poput Dubrovčana AntunaVrančića, biskupa egerskog, tepoznatog kamenoklesaraVinka, a podsjetio je i na jošneke povijesne ličnosti idogađaje koji u bogatozajedništvo spajaju Hrvate iSlovake. Kao poveznicuhrvatskog i slovačkog narodaosobito je istaknuoostrogonskog kanonika sv.Marka Križevčanina, koji jekao mučenik stradao uKošicama 1619. s isusovcimaMađarom StjepanomPongraczom i PoljakomMelhiorom Grodzieckim. Svutrojicu kanonizirao je papa IvanPavao II. 1995. u Košicama, anjihovu žrtvu danas štuje čitavkatolički svijet, osobitoSlovaci, Hrvati, Poljaci iMađari. Osvrnuvši se na JelenuZrinsku, kćer KatarineFrankopan i Petra Zrinskog,pogubljenog u Bečkom NovomMjestu 1671., kazao je kako jeona po udaji za mađarskogplemića Franju Rakotzyja, apotom i za Imru Thokolyja, nizgodina živjela na područjuistočne Slovačke nastavljajućiborbu svojih predaka zasamostalnost naroda koji su

pripadali Austro-ugarskojmonarhiji. Kazavši kakokatolička vjera sjedinjujeHrvate i Slovake u ljubavi,poštovanju i bratstvu, dr.Sedlak istaknuo je da upravorazina kršćanstva i vjera u IsusaKrista treba i dalje povezivatioba naroda. "Mi, Slovaci,postali smo članovi Europskeunije, ali mi želimo biti članovikršćanske Europe. Dakle, neEurope bez Boga, Evanđelja ikršćanskih korijena, iz kojih jeizrasla civilizacija Europe.Želimo i vama, dragi Hrvati,da, postavši članovi Europskezajednice, donesete u Europuvaše kulturno bogatstvo, ali i dapridobijete više shvaćanja irazumijevanja prema svompovijesnom razvitku i vašojkršćanskoj sadašnjosti",napomenuo je dodavši daHrvate i Slovake trebaujedinjavati razina duha uknjiževnosti i razmjeniliterarnog stvaralaštva, kao igospodarska i turističkasuradnja, kako narodi Europe, aosobito oni slavenski, ne bi bilirazdijeljeni politički, ni socio-ekonomski, "jer kršćanskinarodi u Kristu su za jedno izajedno". Na kraju slavlja dr.Sedlak blagoslovio je novubanderijsku zastavu Zrinskegarde, a predstavnici Gardedarovali su mu knjige o obiteljiZrinski i Zrinskoj gardi.Posjet čakovečkog izaslanstvazaključen je popodnevnimrazgledavanjem znamenitostisredišta Košica, kojimdominiraju košička katedrala ipark fontana u okruženjuvelikog broja zgrada i palača izsvih povijesnih razdoblja, a kaovjernicima Varaždinskebiskupije pozornost im jeprivukla palača u kojoj je sasvojom dvojicom kolega biomučen i ubijen zaštitnikVaraždinske biskupije sv.Marko Križevčanin.

Srijemska Mitrovica: Blagoslovljena bolnička kapelaNovu kapelu na Danbolnice blagosloviobiskup Gašparović

Srijemska Mitrovica, 7.5.2005.(IKA/BTU) - Nova bolničkakapela u sklopu Bolničkogcentra u Srijemskoj Mitroviciblagoslovljena je na Danbolnice u subotu 7. svibnja.Upravnik Duško Madžićpredao je dovršenu bolničkukapelu na ravnopravnu uporabu

trima tradicionalnim Crkvamaprisutnim u SrijemskojMitrovici - Pravoslavnoj,Rimokatoličkoj iGrkokatoličkoj. Kapelu jeblagoslovio đakovački isrijemski pomoćni biskup igeneralni vikar za Srijem ĐuroGašparović uz sudjelovanje

grkokatoličkoga župnika o.Mihajla Režaka. Moleći Božjiblagoslov za tu crkvu, za sveljude dobre volje koji će seovdje okupljati na molitvu, i zasve one koji u svojoj bolestitrebaju i ljudsku i Božjupomoć, biskup Gašparovićpredvodio je prvo liturgijsko

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

slavlje u novoj kapeli, u kojojće se redovito slaviti mise zabolesnike koji nisu vezani uzkrevet i na taj će se načinpoboljšati već bogatapastoralna briga za bolesne izcijeloga Srijema. Bolnički centar u SrijemskojMitrovici izgradila je

Petrovaradinska pukovnija, a 7.svibnja 1826. blagosloviomitrovački župnik Josip Stanić.Danas je to jedini bolničkicentar u cijelome Srijemu.Crkva skrbi za bolesnike ubolnici od samih početaka, posvećenicima koji su pohodilibolesnike, a posebno pomilosrdnim sestrama sv. Križa

koje su 80 godina radile ubolnici. Prije četiri godine, uprigodi 175. obljetnice bolnice,bolnica je započela izgradnjukapele. Tada su temelje novekapele blagoslovili srijemskiepiskop Vasilije, biskupGašparović i tadašnjigrkokatolički župnik o. StefanPitka.

35. obljetnica HKM u NorveškojBiskup Bogovićpredvodio slavljejubileja HKM Oslo

Oslo, 8.5.2005. (IKA) -Hrvatska katolička misija uOslu, u Norveškoj, proslavila jeu subotu 7. svibnja i u nedjelju8. svibnja svoju 35. obljetnicu.U subotu je u sklopu misnogslavlja gospićko-senjski biskupMile Bogović podijeliosakrament potvrde, dok je unedjelju predvodio svečanostjubileja.Hrvati u Norveškoj tom suprigodom zahvalili Bogu zaprotekle godine, Katoličkojcrkvi u Norveškoj te Crkvi uHrvatskoj koja im je slalahrvatske svećenike te im na taj

način duhovno potpomagala. Hrvatska katolička misija uNorveškoj je osnovana 1970.godine na poticaj biskupa izHrvatske i u dogovoru sbiskupijom Oslo. Zamišljena jei djeluje kao dušobrižništvo zaHrvate na području cijeleNorveške. Tom prigodommisiju je posjetio ravnateljHrvatske inozemne pastveVladimir Stanković, a te jegodine otvoren i Hrvatskikatolički dom "MatijaDivković".Danas je u Norveškoj oko 1500

Hrvata katolika, a ukupno okopedeset tisuća katolika iz oko140 različitih nacija. Hrvata jenajviše iz Slavonije, Like,potom Bosne, Dalmacije,Hercegovine. Misija ima svojeglasilo koje izlazi 4 putagodišnje. Misija je za svoju 35. obljetnicuizdala i CD "Ime ću tvojeblagoslivljati uvijek idovijeka". Na CD-u suliturgijske pjesme koje vjernicipjevaju u Oslu kodeuharistijskih slavlja nahrvatskom jeziku.

Susret hrvatskih studenata u RimuEuharistijsko slavljepredvodio fra SinišaBalajić

Rim, 8.5.2005. (IKA) -Tradicionalni susret hrvatskihrimskih studenata o blagdanusv. Leopolda Bogdana Mandićai bl. Ivana Merza i ove godinese održao u hrvatskoj crkvi iZavodu sv. Jeronima u nedjelju8. svibnja. Na misnom slavlju,koje je predvodio franjevacSplitske provincije PresvetogOtkupitelja fra Siniša Balajić,student pedagogije naPapinskom salezijanskomsveučilištu te članMeđunarodnog Zavoda sv.Antuna "Antonianum",koncelebriralo je tridesetak

svećenika koji se nalaze nastudiju ili službi u Rimu.U prigodnoj propovijedi o.Siniša istaknuo je kako učovjeka postoje dva pogleda:pogled očiju i pogled vjere.Onaj prvi pogled očijuprepoznaje samo lica kojasusreće u svom hodu krozživot, a ne otkriva nam što seiza tih lica krije, dok onaj drugipogled, pogled vjere, ide punodalje. Svijet u kojem živimoima svoje lice koje jedopadljivo, ali i zavodničko.Ako ćemo se zadržavati samona pogledu očiju i vanjskog lica

čovjeka i svijeta biti ćemopovršni, a to je u suprotnosti odonoga što nas uči kršćanstvo,jer se ono ne može živjetipovršno, ono želi ići dublje svedo ljudskog srca, rekao jepropovjednik i pozvaookupljene da uvijek ljude idogađaje oko sebe promatrajupogledom vjere koji se otvaraživotu, čovjeku i Bogu. Nakon misnog slavlja hrvatskirimski studenti okupili su se navečeri i druženju u prostorimaZavoda sv. Jeronima.

Hrasno: Godišnji susret iseljenika u svetištuKraljice Mira

Više tisućahodočasnikaMostarsko-duvanjske iTrebinjsko-mrkanjskebiskupije i župaNeretvanskogdekanata, okupilo se una misnom slavljukoje je u svetištupredvodio biskupPerić

Hrasno, 8.5.2005. (IKA) - Višetisuća hodočasnika Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanjske biskupije kao isusjednih župa Neretvanskogdekanata, okupilo se u nedjelju8. svibnja na misnom slavlju usvetištu Kraljice Mira uHrasnu. To je tradicionalnigodišnji susret koji se u tomsvetištu priređuje drugenedjelje u svibnju. Misnoslavlje u koncelebraciji sdvadesetak svećenikapredvodio je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić.Slavlje je započelo ophodom dobrda Gradine gdje se nalazi

Gospin kip, prigodom čega sublagoslovljena vozila i vozači.Po povratku s Gradine umolitvi su se zadržali krajspomenika 465 poginulih inestalih iz te župe u tijeku IIsvjetskog rata. Spomenik jepodignut 1991., a napravljen jeu obliku križa i otvorenoggroba sa sedam ploča kojepredstavljaju sedam svetihsakramenata. U propovijedi jebiskup Perić upozorio na svaprošla vremena kojih se trebasjećati s poštovanjem izahvalnošću, istaknuvši kako jejedino istina koja oslobađa.Budući da su na misnom slavlju

bili nazočni brojni predstavniciopćinskih i državnih vlasti,župnik Nedjeljko Krešićpozvao ih je da učine sve što jeu njihovoj moći kako bi sevratio život na te prostore skojih su župljani iselili diljemsvijeta. Posebno je pozdraviokarmelićanke iz Zagreba iGabela Polja, istaknuvšivrijednost svjedočanstvanjihova uzvišenog poziva.Nakon misnog slavlja uslijedioje vjerski i kulturno zabavniprogram na kojem su nastupilibrojni izvođači i KUD-asusjednih hercegovačkih župa.

26 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Merčevo u SuboticiSubotica, 10.5.2005. (IKA) - Usubotičkoj župi sv. Rokasvečano je 10. svibnjaproslavljen blagdan bl. IvanaMerza. Misno slavlje predvodioje župnik Andrija Anišićzajedno s brojnim vjernicima,osobito djece i mladih. U uvoduje podsjetio na riječi IvanaPavla II. koji je proglašavajućiIvana Merza blaženim u BanjojLuci istaknuo: Ivana vam želimdati kao svjedoka Kristova izaštitnika, ali istodobno isuputnika na putu u vašojpovijesti. On će od danas bitiuzor mladeži, primjervjernicima svjetovnjacima. Upropovijedi je podsjetio na

"otkriće" iz mjeseca veljače ovegodine kada je otkriven članakbl. Ivana Merza iz 1925. podnaslovom "Hrvatske crkve -Euharistija u povijesti isadašnjosti hrvatskog naroda".Istaknuo je suvremenost poruketoga članka i za vjernike Hrvateu Subotici.U prisutnima je osobito snažnoodjeknula njegova poruka, kojaje tako prikladna za proslavuGodine euharistije: "O Hrvatidvadesetog vijeka! Primajte štočešće Jaganjca Božjega, koji jesišao u pšenicu vaših polja i uvino vinograda vaših. Primajtega što češće, ako želite postatinovim ljudima, ako želite, da se

jednom s nama, djedovimavašim, radujete u nebeskimdvorima bez prestankapjevajući hvale Gospodu.Budete li zapuštali TijeloIsusovo, budete li preziralinjegovu ljubav, koja vasdozivlje k sebi iz svih pa inajmanjih svojih crkava, bitćete već na zemlji nesretni…".Nakon mise vjernici su seokupili pred slikom bl. IvanaMerza koja se u toj crkvi nalaziod njegove beatifikacije. Ondjesu djeca i mladi zajedno sažupnikom predmolili molitvunjemu u čast.

Banja Luka proslavila blagdan blaženog Ivana MerzaU sklopu proslaveupriličena osnivačkaskupština Udruge"Blaženi Ivan Merz"

Banja Luka, 10.5.2005.(IKA/KTA) - Na blagdan bl.Ivana Merza svečanoeuharistijsko slavlje ubanjolučkoj katedrali Sv.Bonaventure predvodio je 10.svibnja vrhbosanski nadbiskupi predsjednik BK BiH kardinalVinko Puljić uz koncelebracijubanjolučkog biskupa FranjeKomarice, postulatora kauzeBl. Ivana Merza o. BožidaraNagya, pedesetak svećenika tebrojnih vjernika okupljenih izcijele Banjolučke biskupe kao ipredstavnika vjernika iz drugihbiskupija u BiH i pojedinihbiskupija iz Hrvatske. Riječi pozdrava kardinalaPuljiću, svećenicima inazočnim vjernicima uputio jedomaćin, Komarica,podsjećajući na riječi papeIvana Pavla II. izgovorene prijedvije godine na Petrićevcu,kada je Papa o Ivanu Merzurekao da je bio "vjernik,svjetovnjak, uzoran i hrabar,čovjek kulture i osjetljiv zabogoslužje, uronjen unadnaravno i djelatno zauzet uširenju kraljevstva Božjega".Biskup Komarica istaknuo jekako okupljeni doista želeblaženog Ivana Merza uzeti zasvoga zagovornika pred Božjimprijestoljem, uzora i suputnikate "izgrađivati ono što je zloduhsrušio u našoj životnoj sredini,želimo i dalje ustrajno raditi napomirbi među ljudima u našojbiskupiji i Domovini i u našemživotnom okružju te ga svjesnouzeti kao uzor našoj mladeži iprimjer našim vjernicimasvjetovnjacima" utemeljenjem

javnog vjerničkog društvaKatoličke udruge "Blaženi IvanMerz".Nakon toga svoje susvjedočenje izrekli MarijaJurković, Sebastijan Palić,tajnik Socijalne akademije uZagrebu i dr. Romano Tripalo,liječnik, koji je tijekom ratnihgodina prognan iz Banje Luke itrenutno živi u Virovitici. U propovijedi je kardinal Puljićistaknuo kako je Merz "istinskivolio Krista i Crkvu kao živiorganizam". Opredijelio se zaKrista kroz kušnju I. svjetskograta i u svetoj pričestiprepoznao izvor snage. Kao štoje njega pokretala živa RiječBožja koja mijenja svijet, takose i svi mi trebamo predstavitikao oni koji žive Kristovoevanđelje u Crkvi, jer je Crkvai organizacija i organizamkojem je Krist glava a miudovi. Kardinal je zatimporučio da vjernicima ne smijepomanjkati žara koji dolazi izeuharistije kako bi mogli nositinadu i živjeti svoju vjeru te bitispremni s Kristom poći na križ."Kršćanska Europa ćeprepoznati korijene kršćansketradicije, a mi ćemo u svojimzemljama utjecati da zakonibudu pravedni i tako spriječitida nam stavljaju kompleksmanje vrijednosti. Ne želimousvojiti ono što je nemoralno iprotiv naravi", kazao jekardinal Puljić. Istaknuo jekako je potrebna katoličkaudruga kako bi se lakše ueuharistiji otkrilo snagu kojaizgrađuje zajedništvo. Nakonpropovijedi kardinal Puljić

blagoslovio je stijeg Katoličkeudruge "Blaženi Ivan Merz". Nakon mise održana je ukatedrali osnivačka skupštinaKatoličke udruge "Blaženi IvanMerz" za Banjolučku biskupiju.Kao gosti Skupštine, osimkardinala Puljića i svećenika izdrugih biskupija Vrhbosanskemetropolije i biskupija izHrvatske, nazočni su bili ipredstavnici organiziranoglaikata iz Italije, Hrvatske,Austrije, Njemačke iLuksemburga. Skupštini sunazočili i vjernici laici iz drugihbiskupija, članovi raznih laičkihudruga.Maria Grazia Tibaldi izpredsjedništva organiziranoglaikata u Italiji održala je kraćepredavanje o organiziranomlaikatu.Na osnivačkoj skupštiniodobren je i Statut udruge nagodinu dana. Marija Jurković jeimenovana predsjednicomUdruge, a duhovnim asistentomimenovan je fra Josip Božić,župnik i gvardijan naPetrićevcu. Skupština jezavršena zahvalnom pjesmom"Tebe Boga hvalimo".Kao priprava za blagdan bl.Ivana Merza u banjolučkojkatedrali upriličena jetrodnevnica tijekom koje seposebno molilo za duhovazvanja, kao i za uspjehnovoosnovane Udruge. Trećegdana trodnevnice u ponedjeljak9. svibnja koncert u katedraliodržao je Ivo Šeparović iženska pjevačka skupina"Bljesak" iz Okučana.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Hrasno: Blagoslov kapelice posvećene bl. Ivanu MerzuHrasno, 10.5.2005. (IKA) - Nagroblju Zdrijež Njive kodDobranja u župi Hrasno 10.svibnja održano je svečanomisno slavlje koje je predvodiogeneralni vikar za pastoralMostarsko-duvanjske biskupijedon Ivan Štironja.Koncelebrirali su župnikNedjeljko Krešić, nekadašnjižupnici župe Hrasno tesvećenici koji potječu iz togkraja. Vlč. Štironja u toj je

prigodi blagoslovio zvono inovu kapelicu, prvu u biskupijikoja je posvećena bl. IvanuMerzu."Kad zazvoni zvono na crkvineka to bude poziv na ispitvlastite savjesti. Bl. Ivan Merzneka nam izmoli milost damožemo biti ljudi vjere koji ćesvjedočiti evanđelje u svakomtrenutku svog života. Neka nasneumorno poziva da ne budemozvono koje će zvoniti izvan

crkve a nikada neće ući ucrkvu, te poticaj za molitvukako bi po njegovu zagovoruniknula nova duhovna zvanja,kazao je u propovjedi vlč.Štironja.Obnovu groblja iz 17. stoljećapotaknuli su prije godinu danamještani Boruta i Srijeteža, kaoi oni koji su podrijetlom iz tihkrajeva, dok su Vide i IvanMaslać materijalno pomogligradnju kapelice.

Zabrinjavajuće stanje ljudskih prava u BiHU godišnjem izviješćuKomisije Justitia etPax BK BiH o stanjuljudskih prava u BiHu 2004., koji je tiskanu nizu dokumenatanjemačke komisijeJustitia et Pax,upozorava se kako jemir u BiH još uvijekdaleko, na rastućesiromaštvo, korupcijute nedjelotvornostDaytonskogsporazuma

Sarajevo, 11.5.2005.(IKA/KTA) - "Prošlo je gotovodeset godina od kada jesporazumom u Daytonu završiorat u BiH. Mir je međutim jošvrlo daleko. BiH pruža - bezobzira na sve uspjehe obnove -uznemirujuću sliku rastućegsiromaštva, trajnognepovjerenja među skupinamapučanstva, kao i potkapajućukorupciju. Mnoge od današnjihpoteškoća su povezane sproblematičnim propisimaDaytonskog sporazuma.Postavlja se pitanje nije li većkrajnje vrijeme da se ovajsporazum, zasluge kojeg sunedvojbene, podvrgne kritičkoj

reviziji i da se poduzmupotrebni koraci za daljnji razvojBiH. Dugoročna nosiva rješenjaće postojati samo ako seorijentiraju prema istini ipravednosti", ističe se upredgovoru petog godišnjegizviješća Komisije Justitia etPax Biskupske konferencijeBiH o stanju ljudskih prava uBiH u 2004., koji je napisaobiskup dr. Reinhard Marx,predsjedatelj njemačkogpovjerenstva Justitia et Pax.Taj iznimno vrijedan dokumenttiskan je u nizu dokumenatanjemačke komisije Justitia etPax, uz suglasnost i suradnjuEuropske konferencije komisija

Justitia et Pax. To je jedna odnajpreciznijih dijagnoza stanjaljudskih prava u BiH. Izviješćeje podijeljeno u šest cjelina:Stanje ljudskih prava u BiH;Događaji koji su obilježili2004. godinu; Kriminal ikorupcija poprimilizabrinjavajuće razmjere;Gospodarski parametri uodnosu na 2003. godinu,siromaštvo i defektnostgospodarskog sustava;Daytonski sporazum: poticaj ilispoticaj miru i ostvarivanjuljudskih prava u BiH iZaključak. Dokument je ucjelosti objavljen na engleskomi hrvatskom jeziku.

28 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Kina: Oslobođeni katolički svećeniciEU u lipnju odlučujeo ukidanju embargana oružje Kini

Peking, 4.5.2005. (IKA) -Sedmorica katoličkih svećenikakineske "podzemne Crkve",uhićenih 27. travnja u Kini,pušteni su na slobodu. Vijest je4. svibnja objavila zakladaKardinala Kuenga sa sjedištemu Stamfordu, američkojsaveznoj državi Connecticut.Sedmorica svećenika izprovincije Hebei bili suzatočeni u različitim zatvorima. Uhićeni su u selu nedalekograda Jinzhou gdje su seokupili na duhovne vježbe sbiskupom Juliusom Jia Zhiguom. Ordinarija biskupijeZhengding službene vlasti nepriznaju te su mu zabranilidjelovanje, a od smrti pape

Ivana Pavla II. bio je poddanonoćnim policijskimnadzorom. Od početka travnjau Kini su uhićena još dvojicabiskupa Katoličke crkve ujedinstvu s Rimom te jedanduhovnik i jedan laik. U međuvremenu je predstojnikdemokršćanske frakcijeEVP/PPE u Europskomparlamentu Hans-GertPoettering od Kine zatražiooslobađanje svih katoličkihsvećenika, istaknuvši uBruxellesu kako su najnovijauhićenja u izravnoj suprotnostis tvrdnjama Pekinga opoštivanju vjerskih sloboda.Poettering dodaje kako će se uslučaju da se ne poboljša stanje

ljudskih prava i religijskihsloboda u Kini "povećatisumnja" u opravdanostukidanja europskog embarga naoružje, o čemu bi se trebaloodlučiti do kraja lipnja.Europska unija Kini jenametnula embargo na oružjenakon krvoprolića i nasilnoggušenja prosvjeda na trguTiananmen u Pekingu 1989.godine. Kinesko državno vodstvočestitalo je papi BenediktuXVI. na izboru te izrazilo naduu poboljšanje odnosa SveteStolice i NR Kine i Pekinga,uvjetujući to prekidom odnosa sTajvanom.

Umro predsjednik "Caritasa Internationalis"nadbiskup Fouad El-Hage

Pod vodstvommaronitskognadbiskupa 162nacionalna Caritasapovezani su u krovnuustanovu djelotvornudiljem svijeta

Rim, 4.5.2005. (IKA) -Predsjednik MeđunarodnogCaritasa nadbiskup Fouad El-Hage umro je 3. svibnja uBeirutu, nakon teške bolesti, u66. godini života, objavio je 4.svibnja "CaritasInternationalis".Maronitski nadbiskup došao jena čelo te međunarodneorganizacije 1999. godine. Podnjegovim vodstvom nekadaslabo povezane 162organizacije članice izrasle su ukrovnu ustanovu djelotvornudiljem svijeta. Neumorno se

zauzimao za pravedne životneuvjete i ostvarivanjehumanitarnih standarda, tesuradnju i podupiranje brojnihčlanica koja nadilazi svegranice.Fouad El-Hage rođen je 13.ožujka 1939. u Zahleu uLibanonu. Nakon studija uRimu, SAD-u i Beirutu zaređenje za svećenika 1968. godine.Za maronitskog nadbiskupaTripolija zaređen je 1997. Bioje predsjednik LibanonskogCaritasa i Caritasa srednje,istočne i sjeverne Afrike

(MONA), a 1999. godineizabran u Rimu na čeloMeđunarodnog Caritasa.Poznat kao "biskupsiromašnih", u Libanonu je biojednako popularan kod kršćanai muslimana.Caritas u Hrvatskoj, koji je usastavu "CaritasaInternationalis", osnovao je1966. u Zagrebu nadbiskupkardinal Franjo Šeper. Nakonosnivanja Hrvatske biskupskekonferencije 1992. godineustanova dobiva novi statut iime Hrvatski Caritas.

Svečanosti beatifikacije ubuduće predvodi kardinalMartins

Svečanostiproglašenja svetaca inadalje će predvoditiPapa

Vatikan, 5.5.2005. (IKA) -Svečanosti beatifikacijeubuduće će predvoditipročelnik Kongregacije zaproglašenje svetih i blaženihkardinal Jose Saraiva Martins,dok će papa Benedikt XVI.osobno još predvoditisvečanosti proglašenja svetaca,prenosi Kathpress. Austrijskaagencija poziva se pritom napismo državnog tajnikakardinala Angela Sodanaameričkom biskupu JamesuMoynihanu od 30. travnja. Pape Pavao VI. i Ivan Pavao II.uvijek su osobno predvodilisvečanosti beatifikacije ikanonizacije. No, nije uvijekbilo tako, istaknuo je urazgovoru za Radio Vatikankardinal Martins. Nije riječ onovosti, već o ponovnoj

primjeni višestoljetnogauobičajenog postupka koji se uCrkvi koristio sve do 1971.godine, podsjetio je kardinal.Prema tome običaju Papa nijepredvodio beatifikacije, pa nikada su se one počele održavatiu Vatikanu. Obred supredvodili biskup i kardinal,izaslanik Svetoga Oca. Tek jePavao VI. 1971. prvi putosobno u vatikanskoj bazilicipredvodio svečanostproglašenja blaženimMaksimilijana Marije Kolbea.Potom je, u Svetoj godini 1975.u tijeku koje se broj proglašenjablaženih povećao, Pavao VI.učinio uobičajenom takavpostupak te do kraja životanastavio osobno predvoditibeatifikacije u tijeku mise. Stime je nastavio i papa IvanPavao II., koji je čak u prigodi

brojnih i čestih apostolskih ipastoralnih putovanja narazličite kontinente osimpredvođenja svečaniheuharistijskih koncelebracija,počeo obavljati i činbeatifikacije. Odlukom pape Benedikta XVI.u subotu 14. svibnja u 17 sati ubazilici Sv. Petra u Vatikanu bitće proglašene blaženimaslužbenice Božje Maria AnnaBarbara Cope, redovnicaDružbe Trećega reda sv. Franjeiz američke države New York,te sestra čije redovničko imeglasi Uznesenje Srca Isusova,suutemeljiteljica Sestaramisionarki dominikanki odRužarija, iz biskupije Pamplonau Španjolskoj.

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Francuska: Rasprave o europskom UstavuJesu li europskizakoni dovoljno"socijalni" ili supreviše liberalnonadahnuti

Rim/Pariz, 5.5.2005. (IKA) -Nakon 23 ispitivanja javnogmnijenja u Francuskoj koja supokazala negativan stav premaeuropskom Ustavu, prvi put jeanketa pokazala da bi 52%Francuza reklo svoj "da" nareferendumu 29. svibnja. Usvakom slučaju, rezultat govorio jačini rasprave u jednoj odzemalja utemeljiteljicaeuropske stvarnosti, ali i oopasnosti da Francuska budeprva koja će odbiti Ustav.Europski su Ustav, potpisan 29.listopada protekle godine uRimu, do sada parlamentarno

ratificirali Litvanija, Mađarska,Slovenija i Italija, areferendumom Španjolska iGrčka.U Francuskoj se u ovomtrenutku rasprava o Ustavu, činise, vodi uglavnom o pitanjimakoja u stvari nisu u djelokruguUstava, ustvrdio je u razgovoruza Radio Vatikan AndreaBonanni, analitičar za europskapitanja u talijanskome dnevniku"La Repubblica". Pojasnio jekako je predmet raspravapitanje jesu li europski zakonidovoljno "socijalni" - kako sekaže u Francuskoj - ili su

previše liberalno nadahnuti, zaukus velikoga dijela francuskeljevice. Da nije zabrinjavajuće,bilo bi smiješno, kazao jeBonanni. Ustav u stvari netreba, ako se izuzme onajsovjetski, utvrditi koji jesocijalni oblik izabran. Ustavutvrđuje pravila igre, a rezultatiovise o slobodnoj igridemokracije. On, dakle, ne dajeupute za snažnu socijalnuobranu, niti upute za jakokapitalističku državu. Ustav jeneutralan, kakav i treba biti,istaknuo je Bonanni.

Lyon: Svečanosti u povodu otvaranja rodne kućePauline-Marie Jaricot

U povodu svečaneinauguracijeobnovljene rodne kućeutemeljiteljice prvihmisijskih djelaovogodišnjageneralna skupštinaPMD zasjeda u Lyonu- Svečanu misu sdvadesetak biskupa ioko 140 svećenikapredvodio kardinalSepe

Lyon, 5.5.2005. (IKA) - ULyonu je na svetkovinuUzašašća Gospodinova 5.svibnja održana svečanainauguracija obnovljene rodnekuće Pauline-Marie Jaricot (22.srpnja 1799. - 9. siječnja1862.), utemeljiteljice Djela zaširenje vjere (1822), što ga japapa Pio XI. 1922. godineproglasio Papinskim. Timpovodom ujedno ovogodišnjageneralna skupština Papinskihmisijskih djela, podpredsjedanjem nadbiskupaHenryka Hosera, iznimnoumjesto u Rimu, zasjeda uLyonu.Program svečanosti započeo je5. svibnja Jutarnjom u baziliciNotre Dame de Fourviere,nakon koje je u pokrajnjojkapeli, iznad groba budućeblaženice, lyonski nadbiskupkardinal Philippe Barbarinotkrio ploču na spomen

Paulinina zavjeta doživotnogdjevičanstva te služenjadalekim misijama i socijalnougroženim radnicima udomovini. Zatim je svečanootvorena njezina rodna kuća uneposrednoj blizini bazilike.Tom je prigodom lyonskigradonačelnik Gerard Collombsa zahvalnošću podsjetio nanjezin socijalni angažman, akardinal približio duhovnedimenzije njenoga rada.Okupljeni ravnatelji PMD-a iz135 zemalja, među kojima je iravnatelj PMD za Zagrebačkunadbiskupiju Antun Vukmanić,za buduću su muzejsku zbirkuu toj kući, nazvanoj "Lorette",darovali po jedan kip ili slikuMajke Božje iz najpoznatijeganacionalnog svetišta.Jutarnji dio programa zaključenje svečanom misom u katedraliSv. Ivana Krstitelja, koju jezajedno s kardinalima,

nadbiskupima, biskupima, njihdvadesetak, i oko 140svećenika predvodio pročelnikKongregacije za evangelizacijunaroda kardinal CrescenzioSepe.U poslijepodnevnim satima ucrkvi Saint Nizier izveden jemjuzikl o životu Pauline M.Jaricot, a program svečanostizavršio je primanjem ureprezentativnom prostoruPoglavarstva grada "Hotel deVille", čim ponovno potvrđenopovijesno jedinstvo Crkve igrađanskih vlasti unastojanjima na rješavanjuproblema najugroženijihslojeva stanovništva.Vlč. Vukmanić sudjeluje u raduskupštine umjesto ravnateljaPapinskih misijskih djela uHrvatskoj preč. Tome Petrića,koji zbog bolesti nije mogaoputovati.

Susret kancelara Schroedera i patrijarhaBartholomaiosa I.

Njemački kancelarsvojim posjetomekumenskompatrijarhu želioohrabriti kršćane uTurskoj

Istanbul, 5.5.2005. (IKA) -Njemački kancelar GerhardSchroeder susreo se 4. svibnja uIstanbulu s carigradskimekumenskim patrijarhomBartholomaiosom I. Razgovor spočasnim poglavaromsvjetskog pravoslavlja bio jevrlo pozitivan, istaknuo je urazgovoru za njemački programRadio Vatikana kancelarovglasnogovornik Bela Anda.Schroeder je svakako želiosusresti patrijarha kako biistaknuo koliko je ljudima i

Crkvama u Njemačkoj, kao icijeloj Europskoj uniji, stalo dobudućnosti kršćanske manjine ivjerskih sloboda, ne samo udomovini, već i u drugimzemljama, istaknuo je Anda. Pitanje vjerskih sloboda,osobito kršćana u Turskoj, biloje često u središtu pozornostijavnosti upravo u vezi sažestokim raspravama o pristupuvećinski muslimanske TurskeEU. Njemački je kancelar jedanod najvećih zagovornika tog

pristupa te je svojim posjetomekumenskom patrijarhu želioohrabriti kršćane u Turskoj. Patrijarh je kancelara izvijestioo stanju kršćanske manjine uzemlji te pitanjima pravoslavljau svijetu. Schroeder je, pak,"prvom među jednakima"povjerio kako je mu jeusvajanje pravoslavnedjevojčice iz Rusije pomoglo urazumijevanju kršćanskogIstoka.

30 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Belgijska mirovna nagrada američkoj redovniciGrad Ypres odaopriznanje s. HelenPrejean nanastojanjima zaukidanje smrtne kazne

Bruxelles, 5.5.2005. (IKA) -Belgijski grad Ypres dodijelioje nagradu za mir američkojredovnici Helen Prejean u znakpriznanja njezinoj borbi zaukidanje smrtne kazne.Redovnica Družbe sv. Josipa uNew Orleansu koja se od 1981.

zauzima za ukidanje smrtnekazne, postala je poznata posvojoj knjizi "Dead ManWalking", po kojoj je TimRobbins 1995. snimio film saSusan Sarandon i Sean Pennomu glavnim ulogama. Nagrada,koja uključuje i 25.000 eura, s.

Helen bit će uručena 11.studenoga, na obljetnicuzavršetka I. svjetskog rata ukojemu je Ypres gotovopotpuno razrušen. U toj suregiji prije 90 godina ujednoprvi put u borbi korišteniotrovni plinovi.

Jeruzalem: Biskupi uskratili povjerenje patrijarhuIrinaiosu I.

Biskupi i arhimandritiGrčkog pravoslavnogpatrijarhata osudiliIrinaiosa I. zbogponižavanja službepatrijarha ineodgovornogpostupanja scrkvenom imovinom

Jeruzalem, 6.5.2005. (IKA) -Osam biskupa i oko 20arhimandrita Grčkogpravoslavnog patrijarhata uJeruzalemu javno je uskratilopovjerenje patrijarhu IrinaiosuI., prenosi austrijska agencijaKathpress. U otvorenom pismukao razlog navode optužbe zasporne prodaje crkvenihnekretnina u istočnomJeruzalemu židovskiminvestitorima.Biskupi optužuju Irinaiosa I.što je "spletom laži" ponizioslužbu patrijarha te jeneodgovorno postupao simovinom patrijarhata.Proglasivši ga "personom nongrata", najavili su i zakonskekorake protiv Irinaiosa I. injegovih suradnika.Irinaios I. je, pak, prijenekoliko dana svoje protivnikeu patrijarhatu nazvao "crvima",izjavivši da mu "mogu rukeodsjeći ako je nešto ukrao"."Blato kojim se nabacuju namene još je svježe", ali osušitće se i brzo otpasti, kazao je

patrijarh. Spor je izbio oko navodnogdavanja u zakup židovskiminvestitorima dva zemljišta ustarom dijelu grada, na kojimasu i poznati hoteli koje vodepalestinske obitelji. Usredizraelsko-palestinskih sporovaoko starog dijela Jeruzalemaslučaj je zadobio i političkiznačaj. Krajem travnja uBologni je uhićen "poslovničovjek" Apostolos Vavilis,kojega se između ostalogsmatra trgovcem drogom, ali idoušnikom grčke policije.Ocjenjuje se da je on i ključnafigura u događanjima ujeruzalemskom grčkompatrijarhatu. I nadalje je ubijegu nekadašnji financijskidirektor jeruzalemskogpatrijarhata NikolaosPapadimas. Izraelski medijinedavno su objavili njegovuizjavu kako je sklopljeni posaobio cijena koju je Irinaios I.morao platiti kako bi gaizraelske vlasti napokon

priznale. Izrael je naime doprotekle godine odbio priznati2001. izabranog patrijarha,zbog njegove "prevelikebliskosti s Arafatom".Od samog njegova izborapravosuđe se bavilo IrinaiosomI. Prvo je tvrdio da jeprotukandidat naručio njegovoubojstvo, a ovaj je zatimpatrijarha optužio za širenjelažnog kompromitirajućegmaterijala. Godinu dana kasnijeIrinaios I. tužio je novine"Maariv" što mu pripisujuprotužidovstvo, no kasnije je tutužbu povukao. Posljednjim događanjimadodatno se pogoršalo stanje uJeruzalemskom pravoslavnompatrijarhatu, u kojemugodinama vlada napetostizmeđu pretežito grčkihbiskupa i palestinskog klera ivjernika. Zbog uskepovezanosti patrijarhata sGrčkom u slučaj je upletena nesamo izraelska i palestinska,nego i grčka politika.

Papa Benedikt XVI. u Castel GandolfuMjesto nad jezeromAlbano, tridesetakkilometarajugoistočno od Rimaveć je gotovo četiristoljeća ljetnarezidencija papa

Vatikan, 6.5.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. stigao jeposlijepodne 5. svibnjahelikopterom talijanskihzračnih snaga u svoju ljetnurezidenciju u Castel Gandolfu.U dvorištu apostolske palačepozdravio je biskupa AlbanaMarcella Semerara, mjesnogžupnika, gradonačelnika,Općinsko vijeće CastelGandolfa, te osoblje Papinskihvila i njihova ravnateljaSaverija Petrilla. Oko 17 sati sbalkona ljetnikovca pozdravioje i blagoslovio oko tisućuokupljenih vjernika i obećao imljeta provoditi u CastelGandolfu. Njegov su kratkigovor mještani više putaprekidali pljeskom. Papa jeposjetio i vrtove koji okružujuApostolsku palaču. Castel Gandolfo, gradić nad

jezerom Albano tridesetakkilometara jugoistočno odRima, već je gotovo četiristoljeća ljetna rezidencija papa.Rezidencija, u kojoj se nalazipapin stan s pogledom najezero, izgrađena je naruševinama vile rimskog caraDomicijana. U srednjem vijekuna tom je mjestu bila izgrađenamala četvrtasta tvrđava koja jezatim postala vlasništvo obiteljiSavelli, a kupio ju je papaKlement VIII. (1592-1605).Papinska rezidencija obuhvaćatri vile, park i vrtove. PapaKlement XIV. (1769-1774)dodao joj je 1773. susjednu vilu"Cybo". Papinski je posjedLateranskim ugovorimanaposljetku upotpunio papa PioXI. (1922-1939) kupnjom vile"Barberini". Toekstrateritorijalno područje na55 hektara površinom je veće

od same države Vatikan naTiberu. Na gotovo 50%zemljišta je seoskogospodarstvo na kojem seuzgaja stoka, obrađujumaslinici i voćnjaci. Prvi papakoji je duže vrijeme proveo uljetnikovcu bio je 1626. godineUrban VIII. (1623-1644).Nakon pada crkvene države1870. imanje je propadalo svedok ga nije obnovio Pio XI.Otada su pape dio svoga ljetnogboravka u Castel Gandolfukoristili i za obavljanjeslužbenih poslova. Dvojica sutu i preminula: Pio XII. 9.listopada 1958. i Pavao VI. 6.kolovoza 1978. Papa IvanPavao II. razvio je srdačniodnos s mještanima i sve dokmu je to zdravlje dopuštalo snjima je 6. i 15. kolovoza slavioeuharistiju u župnoj crkvi te ihčesto primao u audijencije.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Papina poruka Švicarskoj gardiŽivotnost kojomslužite Papi znak je daje Crkva živa i mlada,kazao je papaBenedikt XVI. primivšiu audijencijupripadnike Papinskešvicarske garde uprigodi prisegenovaka

Vatikan, 6.5.2005. (IKA) -Životnost kojom služite Papiznak je da je Crkva živa imlada, kazao je papa BenediktXVI. u petak 6. svibnja,primivši u prijepodnevnimsatima u audijenciju pripadnikePapinske švicarske garde, uprigodi prisege novaka. Odprvih trenutaka mojegapapinstva, vjerno ste uz mene,uvijek raspoloživi, istaknuo jePapa u zahvali švicarskimgardistima, koji već pet stoljećapomažu Petrovu nasljednikuvršiti njegovu službu za spasljudi i za dobro naroda.Papa se posebice obrationovacima, na dan u koji se onislužbeno uvode u to tijelo koje

je ustanovio papa Julije II., apotom se zadržao na crkvenojdimenziji njihove suradnje sPastirom opće Crkve. U osobiSvetoga Oca vi služite čitavojCrkvi. Stavite u svoju službumladenački zanos, životnost iunutarnju svježinu. Gledajućivas, dragi prijatelji, sjećam seriječi s liturgijskoga slavlja napočetku svoga pontifikata:"Crkva je živa. Crkva jemlada", kazao je papa BenediktXVI.Pripadnike Švicarske gardenazvao je "malom vojskomvelikih uzora". Postojanost ukatoličkoj vjeri, uvjeren iuvjerljiv stil kršćanskogaživota, čvrsta vjernost i duboka

ljubav prema Crkvi i Kristovunamjesniku, savjest i ustrajnostu malim i velikim zadaćamasvakodnevne službe, hrabrost iponiznost, nesebičnost ičovječnost; ti se uzori nalaze utemelju tako važne službe,kazao je Papa.Poslijepodne je u Dvorištu sv.Damaza u Vatikanu održanatradicionalna prisega 30 novakaŠvicarske garde. Slavlje jezapočelo u jutarnjim satima ubazilici Sv. Petra misnimslavljem za gardiste i njihoveobitelji. Nakon toga je održanakomemoracija te ispredspomenika poginulima položenlovorov vijenac.

Papa nezadovoljan pozornošću kojom je praćenaprodaja "njegova" GolfaRegensburg, 6.5.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. "nijeblagoslovio" prodaju naInternet dražbi automobila kojimu je nekad pripadao kaokardinalu Josefu Ratzingeru.Papa je vrlo nezadovoljanodmahivao glavom kada sammu rekao da je vozilo prodanoza gotovo 190.000 eura, kazao

je Papin brat Georg Ratzingernovinarima u Regensburgu.Papa nema vozačku dozvolu, iočito je svom nekadašnjemtajniku dozvolio voditi vozilopod njegovim imenom.Volkswagen Golf je na dražbustavio mladi Nijemac, koji ga jeza 9500 eura kupio u Siegenu,iz kojega dolazi Papin

nekadašnji tajnik biskup JosefClemens. Stranicu na kojoj jeGolf licitiran posjetilo je zaEuropu rekordnih 8,4 milijunakorisnika. Kupila ga je najvećaon-line kockarnica na svijetu izSAD-a i namjerava pomoćunjega na svjetskoj turnejiprikupljati sredstva udobrotvorne svrhe.

Lyon: Potpisani statuti Papinskih misijskih djelaKardinal Sepeiznenadio sudionikeOpće skupštinepotpisivanjemobnovljenih StatutaPMD-a i prijeslužbenog početkazasjedanja

Lyon, 6.5.2005. (IKA) -Ravnatelje nacionalnih upravaPapinskih misijskih djela iz 135zemalja sa svih kontinenatasvijeta okupljene na redovitojgodišnjoj skupštini ove godineu Lyonu, iznenadio je pročelnikKongregacije za evangelizacijunaroda kardinal CrescenzioSepe, potpisavši u petak 6.svibnja, već u tijeku jutarnjemise prije službenog početkazasjedanja skupštine,obnovljene Statute PMD-a.Prihvaćanje Statuta, prvi putobnovljenih nakon donošenja1980. godine, očekivalo se nakraju skupštine. Proces obnove

trajao je dvije godine te sevjeruje da će konačni tekst bitidobro prihvaćen diljem svijeta.Središnji dio Opće skupštinePMD-a čini Pastoralnozasjedanje, koje je otvoriogeneralni tajnik PMD-a o.Fernando Galbiati, predstavivšiIzvješće o radu misijskesredišnjice u Rimu. Najavio je imisijski program na Svjetskomdanu mladih u Koelnu,pozvavši na animaciju mladihpitanjima: "Kako danas bitimladi misionar?" i "Kako bitimisionar među mladima?".Zanimljivu raspravu otvorila supredavanja o prepoznavanju

znakova vremena Pauline M.Jaricot, utemeljiteljice Djela zaširenje vjere, njezinu hrabrusuprotstavljanju uobičajenimdruštvenim modelima utraženju prikladnih rješenja zasocijalno ugrožene slojeve, onovom položaju žena kakvomje ona bila prethodnicom, tesusljedno o pitanju kršćanskogidentiteta - u njezino i u naševrijeme. Na zasjedanjimaumjesto ravnatelja PMD-a uHrvatskoj preč. Tome Petrića,spriječenog bolešću, sudjelujeravnatelj PMD za Zagrebačkunadbiskupiju Antun Vukmanić.

Papa primio južnoafričkog predsjednikaThabo Mbeki prvi jeafrički državnikkojega je novi Papaprimio u audijencijunakon inauguracije

Vatikan, 6.5.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. primio je upetak 6. svibnja u audijencijujužnoafričkog predsjednikaThaboa Mbekija. U priopćenjutiskovnog ureda Svete Stoliceističe se kako je Mbeki SvetomOcu predstavio aktualno stanjeu JAR-u, kao i u cijeloj Africi.Papa je istaknuo središnjuulogu koju bi Južnoafrička

Republika mogla imati unastojanjima za postizanje mirana cijelom kontinentu. Govorioje i o odgovornosti Katoličkecrkve za moralne vrednote,kako u JAR-u tako i u ostatkusvijeta. Mbeki, nasljednik NelsonaMandele i jedan odutemeljitelja Afričkog

nacionalnog kongresa, prvi jeafrički državnik kojega je noviPapa primio u audijencijunakon inauguracije. Na programu Mbekijevadvodnevnog boravka u Italiji sui susreti s premijerom SilviomBerlusconijem i predsjednikomCarlom Azegliom Ciampijem.

32 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa Benedikt XVI. preuzeo patrijarhalnu bazilikuSv. Ivana Lateranskoga

Katedra je simbolvlasti naučavanja, ato je vlast posluha islužbe kako bi Božjariječ mogla uvijek bitiživa, poručio je papaBenedikt XVI.

Vatikan, 7.5.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. svečano je7. svibnja u večernjim satimapreuzeo u posjed patrijarhalnunadbaziliku - baziliku Sv. IvanaLateranskoga, od doba caraKonstantina rimsku katedralu i"majku svih crkvi Rima isvijeta" - "Mater et caputomnium ecclesiarum urbis etorbis". Slavio je prvu misu kaoRimski biskup u katedraliizvorno posvećenoj PresvetomSpasitelju, a zaštitnici su joj sv.Ivan apostol i sv. Ivan Krstitelj. Na početku svečanosti Svetogaje Oca dočekao i pozdraviokardinal Camillo Ruini, vikarza grad Rim, te izrazio radostCrkve u Rimu zbog dolaskanovoga Pastira. Potom su papiBenediktu XVI. izraziliposlušnost predstavnici Crkve uRimu, među njima kardinalRuini, dva svećenika, dvađakona, redovnik i redovnica ilaici. Koncelebrirali sukardinali, članovi Biskupskogavijeća Rimske biskupije,članovi Vijeća župnika, kaopredstavnici svih svećenika. Ovaj dan, kad mogu prvi putsjesti na Stolicu Rimskogbiskupa kao Petrov nasljednikzbiva se upravo kad Crkva uItaliji slavi svetkovinuUzašašća Gospodnjega.Središte ovoga dana je Krist.Zahvaljujući Kristu, otajstvunjegova Uzašašća, možemorazumjeti značenje pojmaKatedre, što je na svoj načinsimbol vlasti i biskupskeodgovornosti. Ova svetkovinane znači da je Krist otišaodaleko od ljudi i svijeta.Uzašašće Gospodinovo značida je Krist sad, zahvaljujućisvojem - biti s Ocem - blizusvakom od nas, zauvijek.Svatko od nas mu se možeobratiti s "ti", svatko ga možezvati. Gospodin se nalazi nadohvatu našeg glasa. Duhovnose možemo udaljiti od Njega.Možemo živjeti okrećući muleđa, ali On nas uvijek očekuje,

uvijek nam je blizu, poručio jeSveti Otac. Uskrsli Krist treba svjedoke,one koji su živjeli s njim, kojisu ga poznavali. Crkva jeutemeljena na svjedocima,počevši od sv. Petra i drugihapostola. Ovaj skladsvjedočenja ima svojudefiniranu strukturu:apostolskim nasljednicima, tojest biskupima, pripadaodgovornost da neprestanooživotvoruju ova svjedočenja.U sakramentu biskupskogređenja oni dobivaju vlast ipotrebnu milost za tu službu.Petrovom nasljedniku pripadaposebna zadaća. Petar je prvi, uime svih apostola ispovjediovjeru: "Ti si Krist, Sin Bogaživoga". Ovo je zadaća svihPetrovih nasljednika:prednjačiti u ispovijedanjuvjere u Krista, Sina Bogaživoga. Rimska Katedra je prijesvega Katedra ovog vjerovanja.S ove stolice, biskup Rima imaobvezu neprestano ponavljati:Dominus Jesus - Isus jeGospodin. Petrova stolica obvezuje onekoji na njoj sjede govoriti kao isv. Petar: "Gospodine kamo daidemo? Ti imaš riječi životavječnoga; mi smo vjerovali ispoznali da si Svetac Božji".Rimski biskup je na ovoj stolicida svjedoči Krista. Na taj načinkatedra je simbol vlastipoučavanja, vlasti koja je bitnidio poslanja vezanja i praštanjakoje je Krist udijelio Petru i,poslije njega, Apostolima,kazao je Papa.Govoreći o Svetom pismu,Papa je upozorio kako namznanost ne može pružitikonačno i obvezujućetumačenje, ne može namponuditi u razumijevanjuSvetoga pisma, onu sigurnostkoja nam ulijeva snagu za životi smrt. Zbog toga je potrebno toposlanje naučavanja. Netrebamo se bojati te vlastinaučavanja. Vlast koju je Kristdao Petru i Apostolima, u

apsolutnom smislu, mandat jesluženja. Vlast naučavanja, uCrkvi, sadržava u sebi obvezuposluha u vjeri. Katedra jesimbol vlasti naučavanja, a to jevlast posluha i službe kako biBožja riječ mogla uvijek bitiživa, poručio je papa BenediktXVI.U propovijedi je takođerponovno istaknuo kako će pouzoru na svoga prethodnikaIvana Pavla II. ustrajati uobrani i nepovredivostiljudskog života od začeća donaravne smrti. Ne postojisloboda za ubijanje, poručio jePapa, i upozorio na opasnostdiktature koja ljudsko bićepretvara u roba.Rimskog su biskupa u njegovojkatedrali dočekale tisućevjernika, a mnogi su misnoslavlje ostali pratiti na velikimzaslonima ispred bazilike. Papa se zatim u otvorenompapamobilu pozdravljajućivjernike uputio u baziliku Sv.Marije Velike, gdje se kratkozaustavio u kapeli Salus PopuliRomani, te pred Marijinomikonom koju Rimljani posebnočaste, položio cvijeće. Pratio gaje i nadsvećenik te bazilikekardinal Bernard Law.Time je papa Benedikt XVI.pohodio sve četiri patrijarhalnebazilike - Sv. Petra na danuvođenja u službu, dan kasnijeSv. Pavla izvan zidina i sadaSv. Ivana Lateranskog i Sv.Marije Velike. U prijepodnevnim satima togadana Papa je primio rimskogagradonačelnika WalteraVeltronija i izrazio zahvalnostza toplinu s kojom su ga primilirimski građani, priopćio jeTiskovni ured Svete Stolice.Papa je ponovno iskazaopoštovanje i naklonost premagradu i biskupiji koji su postalinjegovi i poželio napredak islogu svim građanima Rima,jamčeći, uvijek razlikujućiuloge, prinos Crkveduhovnome i građanskomenapretku grada.

U Kinshasi ubijen isusovački teologKinshasa, 8.5.2005. (IKA) - Uglavnom gradu DR KongaKinshasi ubijen je isusovacRene de Haes. Agencija Misnaobjavila je kako su na

automobil 72-godišnjegprofesora teologije belgijskogdržavljanstva pucale nepoznateosobe. Isusovac je nedugozatim u Sveučilišnoj bolnici

podlegnuo ozljedama.De Haes je u Kinshasi predavaoteologiju i bio poznat po svomsocijalnom angažmanu i borbiprotiv širenja AIDS-a.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Papa čestitao 90. rođendan Eliju ToaffuNekadašnji glavnirimski rabin izrazio je13. travnja 1986.dobrodošlicu papiIvanu Pavlu II. uprigodi njegovapovijesnoga pohodarimskoj sinagogi

Vatikan, 8.5.2005. (IKA) - Učestitki nekadašnjemu glavnomrimskom rabinu Eliu Toaffu,koji je 8. svibnja proslavio 90.rođendan, papa Benedikt XVI.istaknuo je rabinove iznimnezasluge u uspostavljanju dobrihodnosa židovske zajednice saSvetom Stolicom."Zahvaljujem Bogu za vaš dugi plodan život", poručio je Papai istodobno istaknuo svoju voljuza nastavak uzajamnogadijaloga kršćana i Židova,"gledajući s pouzdanjem u

budućnost". Na prigodnoj je svečanosti, napoziv Ureda rimskoga rabinabilo nazočno i izaslanstvo SveteStolice, u kojemu bili Papinkardinal-vikar za Rimskubiskupiju Camillo Ruini,predsjednik Komisije za odnosesa židovstvom kardinal WalterKasper, francuski kurijalnikardinal Roger Etchegaray,osobni tajnik pape Ivana PavlaII. nadbiskup StanislawDziwisz, pomoćni rimski

biskup Rino Fisichella i biskupVincenzo Paglia, utemeljiteljZajednice sv. Egidija prof.Andrea Riccardi, te GabriellaFallacara u ime utemeljiteljicePokreta fokolara ChiareLubich.Rabin Toaff izrazio je 13.travnja 1986. godinedobrodošlicu papi Ivanu PavluII. u prigodi njegovapovijesnoga pohoda rimskojsinagogi, prvog posjeta nekogpape sinagogi odranokršćanskog doba.

SAD: O. Thomas Reese napušta tjednik "America"Američki isusovacnakon sedam godinavođenja utjecajnogkatoličkog tjednika nazahtjev Družbe podnioostavku

Washington, 8.5.2005. (IKA) -Američki isusovac ThomasReese (60) nakon sedam godinavođenja utjecajnog katoličkogtjednika napušta "Americu",podnijevši na zahtjev svojeDružbe ostavku na mjestoglavnog urednika.Njegovu odlasku prethodilo jepet godina napetih odnosaDružbe s Kongregacijom zanauk vjere pod vodstvomkardinala Josepha Ratzingera i

više američkih biskupa, prenosi"National Catholic Reporter".Tjednik u broju od 6. svibnjabez daljnjih pojašnjenja kaoglavnog urednika navodiisusovca Drewa Christiansena,dosadašnjeg zamjenika. Isusovački tjednik je podReeseovim vodstvom čestorazmatrao sporna stajališta kaošto su uloga kondoma uprevenciji AIDS-a ili svećenici

homoseksualci, predlagaootvorenu raspravu o ređenjužena za svećenike, u više ječlanaka kritički obračunavao sdokumentom "Dominus Iesus",kritizirao prijedlog da Crkvaodbije pričest političarima kojizagovaraju pobačaj i istaknuopotrebu da Sveta Stolica svojuvlast u većoj mjeri podijeli sbiskupima opće Crkve.

Europa obilježila 60. obljetnicu završetka II.svjetskog rata

Na međunarodnojsvečanosti u povoduoslobođenja logoraMauthausen u Austrijiokupilo se 20.000ljudi iz gotovo 40država

Berlin, 8.5.2005. (IKA) - UBerlinu je službenoobilježavanje 60. obljetnicezavršetka II. svjetskog rata 8.svibnja započelo svečanimekumenskim bogoslužjem.Predsjednik njemačkogepiskopata kardinal KarlLehmann istaknuo je kako je 8.svibnja 1945. sasvim sigurnodan oslobođenja, ali takođerdan kada su započele patnjevelikog broja ljudi. Povijest je,naime, privilegirala uglavnomzapadne Nijemce, dok su ljudina istoku zemlje ostavljenisnositi teško breme katastrofe.Predsjednik vijeća Evangeličkecrkve u Njemačkoj biskupWolfgang Huber istaknuo je,pak, kako se Nijemci nisuvlastitim snagama oslobodilinacističkog režima. Zahvalio jesavezničkim snagama naodlučnosti kojom su impomogli, unatoč činjenici da"osloboditelji nisu ni u kojemslučaju bili i spasitelji, već ljudikoji su bili sposobni činiti izlo". Na službi u katoličkojkatedrali nazočni su bili i brojnigosti iz europskih Crkvi, među

njima veliki nadbiskup Lavovakardinal Lubomyr Husar,predstavnici poljskog ifrancuskog episkopata,anglikanske, srpskopravoslavnei ruskopravoslavne Crkve, tepredsjednik Horst Koehler ikancelar Gerhard Schroeder. U Muenchenu se kardinalFriedrich Wetter osvrnuo nanacističku propagandu i pozvaograđane da ni danas ne ostanuslijepi za vrednote koje suBožji dar - prije svegavrijednost života od njegovazačeća do naravne smrti.Upozorio je da je rastući brojmladih ljudi koji ne žele djecupovezan s omalovažavanjembraka i obitelji. Na međunarodnoj svečanosti upovodu oslobođenjakoncentracijskog logoraMauthausen u Austriji kardinalChristoph Schoenborn molio jeBoga da se nikada ne vrati zlokoje je na tom mjestu okončanoprije 60 godina. Sedam sugodina na tom dijelu "pakla nazemlji" mučeni i ubijani ljudi iz

cijele Europe, Židovi i kršćani,Sinti i Romi, Jehovini svjedocii homoseksualci, invalidi ipolitički zatvorenici.Austrijanci su bili i mučitelji ižrtve, i s tom tugom i tomsramotom moramo se suočitikako se ne bi nikada ponovilo,poručio je bečki nadbiskup. Nasvečanosti se okupilo 20.000ljudi iz gotovo 40 država,hrvatsko je izaslanstvopredvodio potpredsjednikHrvatskog sabora MatoArlović. U nekadašnjem logoru LeCoudray nedaleko Chartresapoložen je kamen temeljacEuropskog doma susreta "FranzStock". Projekt koji promičufrancuski predsjednik JacquesChirac i nekadašnji njemačkikancelar Helmut Kohl nazvanje po zatvorskom dušobrižnikukoji je u tijeku njemačkeokupacije skrbio za više od2000 pripadnika francuskogpokreta otpora, Židova injemačkih vojnika u pariškimzatvorima, ostajući s njima dotrenutka pogubljenja.

34 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Radio Vatikan kriv za ugrožavanja okolišaPremda je kaznasimbolična, presuda jeznačajna kaopresedan, to je,naime, prvi slučaj datalijanski sud osudivodeće djelatnike nekevatikanske ustanove

Vatikan, 9.5.2005. (IKA) -Talijanski sud proglasio jevodstvo Radio Vatikana krivimza ugrožavanja okoliša,odnosno zbog štetnog utjecajazračenja elektromagentskihvalova koje stvaraju odašiljačiRadio Vatikana na Santa Mariadi Galeriji, nedaleko od Rima.Predstojnik nadzornog odboraRV kardinal Roberto Tucci igeneralni direktor o. PasqualeBorgomeo DI osuđeni su nauvjetnu kaznu zatvora od podeset dana, dok je zamjenik

tehničkog direktora RV inž.Costatino Pacifici oslobođenkrivnje.Uprava RV najavila je 9.svibnja tužbu na sudskuodluku, koju smatranepravednom u pravnom ičinjeničnom smislu. Istodobnoje izrazila uvjerenje da će višainstanca prepoznati da je RadioVatikan u potpunosti poštovaomeđunarodne propise, a od2001. poštovao je i talijanskegranične vrijednosti.

Premda je kazna simbolična,presuda je značajna kao sudskipresedan, na kojemu bi sepočela definirati sudska praksau budućim procesima. To je,naime, prvi slučaj da talijanskisud osudi vodeće djelatnikeneke vatikanske ustanove. Tekje prije dvije godine Vrhovnisud odlučio da Radio Vatikanpodliježe zakonima RepublikeItalije ukoliko ugrozi zdravljenjezinih građana.

Znakovi vremena za današnje misijeZavršen pastoralnidio Opće skupštinePapinskih misijskihdjela, ove godineposvećen duhovnojbaštini sl. BožjePauline-Marie Jaricot

Lyon, 9.5.2005. (IKA) -Ovogodišnja Opća skupštinaPapinskih misijskih djelaodržava se u duhovnoj kolijevkiFrancuske - Lyonu, poznatomjoš iz doba sv. Ireneja.Okosnica ovogodišnjeskupštine je duhovna baštinaslužbenice Božje Pauline-MarieJaricot, utemeljiteljicemisijskog Djela širenja vjere(1822), koje je 1922. godineuzdignuto na razinu Papinskog.Na početku Pastoralnogzasjedanja Skupštine, profesorpovijesti na lyonskomsveučilištu ClaudePrud"homme, uveo jesudionike Skupštine u povijesnikontekst Paulinina djela,istaknuvši kako ona nijeusamljeni primjer, nego diovrlo široke crkvene i misijskeobnove u Francuskoj i u Europipočetkom XIX. stoljeća.Prepoznajući znakove svogavremena, ona je u rodnomLyonu pokrenula Djelo širenjavjere kao pomoć Crkvi unjenom univerzalnommisijskom poslanju,

organizirala radnički pokret naevanđeoskim temeljima,posebno među ženama, skojima je osnovala i molitvenuzajednicu "Živa krunica".Prud"homme je istakao četiridimenzije njezina rada, kaomisli vodilje za susljednopromišljanje: mjesto i ulogažena, uključivanje mladih umisijski rad, siromasi kaosubjekti misija, te prekoračenjegranica koje predstavljajuobičaji, spol, vjera, kultura ilinacija.Potom je pariški sociolog Jean-Marie Donegani približiosudionicima mogući današnjiznanstveni pristup karizmiPauline Jaricot, u uvjetimapost-modernističkog laičkogdruštva i globalizacije, kojitraže redefiniranje pojma "bitikatolik", i uopće "bitireligiozan" - u smjerupluralističnosti. Četiri navedeneteme zatim su ilustrirane s podvama primjerima s različitihkontinenata, koje je pratilarasprava po skupinama iplenum, otvorivši mnoga

aktualna pitanja koja iznovapotvrđuju vrijednost pionirskograda Pauline-Marie Jaricot. U nedjelju 8. svibnja nacionalniravnatelji i djelatniciGeneralnih tajništava PMD-ahodočastili su u obližnjesvetište sv. Ivana Arskog,Paulinina suvremenika iduhovnog savjetnika u teškimtrenucima. Godišnja Opća skupštinaPapinskih misijskih djelaredovito ima dva dijela:pastoralni i administrativni.Pastoralni, koji je trajao odsrijede 4. do ponedjeljka 9.svibnja, općenito obrađujepitanja ekleziologije imisiologije, koja jednimdijelom odgovaraju nanovonastale probleme, a sdruge strane programirajubuduće aktivnosti misijskihdjelatnika. Administrativni dioposvećen je pitanjima unutarnjeorganizacije Papinskihmisijskih djela, te prikupljanju idistribuciji financijske pomoći.

Poljski biskupi ne sudjeluju u istrazi "špijunskeafere"

Hejmov slučaj ispitujudvije komisije, uznanstvenoj ćesurađivatidominikanci ipovjesničari IPN-a, au drugoj će zatimsubraća odlučivati omogućim stegovnimmjerama

Varšava, 10.5.2005. (IKA) -Poljski biskupi ne sudjeluju nitiu jednoj od komisija koje ćeistraživati "špijunsku aferu", ukojoj je dominikanac KonradHejmo optužen da je za poljskutajnu službu uhodio papu IvanaPavla II. GlasnogovornikPoljske BK Jozef Kloch izjavioje 9. svibnja novinarima uVaršavi kako prema crkvenompravu Konrad odgovaravodstvu svoga Reda, a nemjesnom biskupu.To je potvrdio i provincijal

poljskih dominikanaca o.Maciej Zieba. Nakon što jepoljski Institut za sjećanje(IPN) optužio o. Konrada zasuradnju s agentom tajne službeAndrejom M., Poljakom izKoelna, dominikanac jeprivremeno suspendiran smjesta upravitelja doma zapoljske hodočasnike u Rimu temu je zabranjen kontakt smedijima. Optužbama se bavedvije komisije, u znanstvenojsurađuju dominikanci ipovjesničari IPN-a, a u drugoj

će zatim subraća odlučivati omogućim stegovnim mjerama.Sam Hejmo priznaje da jepregled talijanskog tiska iprevode Papinih govora koje jeradio po nalogu biskupa,prosljeđivao osobi koja jetvrdila da to isto radi po nalogunjemačkih biskupa, no čim jeposumnjao u njegov identitetprekinuo je svaki kontakt.Provincijal Zieba uvjeren je dao. Konrad nije "špijun", alipriznaje da je možda "previše inesmotreno pričao".

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Mediji mogu pridonositi širenju mira ili poticatinasilje

Papine riječi uzmolitvu Kraljice nebau nedjelju 8. svibnja2005.

Draga braćo i sestre! Danas se u mnogim zemljama,među kojima je i Italija, slavisvetkovina UzašašćaGospodinova u nebo. Za ovogablagdana kršćanska je zajednicapozvana da upravi svoj pogledprema Njemu koji, četrdesetdana nakon svoga uskrsnuća,dok su se apostoli čudili, "biuzdignut njima na očigled ioblak ga ote njihovim očima"(Dj 1,9). Pozvani smo stoga daobnovimo svoju vjeru u Isusa,jedino istinsko sidro spasenjaza sve ljude. Uzlazeći u nebo,On je otvorio put prema našemkonačnom spasenju, koje je raj.Sada nas, silom svoga Duha,podupire u svakodnevnomhodočašću na zemlji. Ove se nedjelje obilježavaSvjetski dan društvenihkomunikacija, na temu"Sredstva komunikacije uslužbi razumijevanja međunarodima". U ovo vrijeme

slike, mediji predstavljajudoista izvanrednu mogućnostza promicanje solidarnosti irazumijevanja u obiteljičovječanstva. Nedavno smo zato imali izvrsnu potvrduprilikom smrti i svečanogapogreba moga ljubljenogaprethodnika Ivana Pavla II. Sveovisi, međutim, o načinu kakose mediji upotrebljavaju. Ovavažna sredstva komuniciranjamogu pogodovatimeđusobnome upoznavanju idijalogu, ili, nasuprot tome,povećavati predrasude i prezirmeđu pojedincima i narodima;mogu pridonositi širenju miraili poticati nasilje. Evo, dakle,zašto je uvijek potrebnopozivati na osobnuodgovornost; potrebno je da sviobave svoj dio zadatka kako biu svakome obliku komunikacijeosigurali objektivnost,poštivanje ljudskogadostojanstva i pozornost naopće dobro. Na taj se načinpomaže rušenje zidova

neprijateljstva koji još uvijekdijele čovječanstvo, te postajemoguće učvrstiti one vezeprijateljstva i ljubavi koje suznakovi Kraljevstva Božjega upovijesti. Vratimo se kršćanskomeotajstvu Uzašašća. Nakon što jeGospodin uzašao na nebo,učenici su ostali u molitvi uDvorani posljednje večere, sMajkom Isusovom (usp. Dj1,14), zazivajući zajedno DuhaSvetoga, koji će im dati snaguza svjedočenje Krista uskrsloga(usp. Lk 24,49; Dj 1,8). Svakakršćanska zajednica, sjedinjenas Blaženom Djevicom,proživljava ovih dana tojedinstveno duhovno iskustvo upripravi za svetkovinu Duhova.I mi se sada obraćamo Marijipjesmom Kraljice neba, molećinjezinu zaštitu nad Crkvom iosobito nad svima koji seposvećuju djelu evangelizacijeputem sredstava društvenekomunikacije.

Tko vjeruje u Boga, ne boji sePapina kateheza naopćoj audijenciji, usrijedu 11. svibnja2005.

Kateheza br. 46; uvodnočitanje: Hvalospjev (Otk 15,3-4), Poklonstvena pjesan(Večernja petka II. tjedna)Velika su i čudesna djela tvoja,/ Gospodine, Bože, Svevladaru!/ Pravedni su i istiniti putovitvoji, / Kralju naroda! / Tko date se ne boji, Gospodine, / tkoda ne slavi ime tvoje! / Ti sijedini svet! / I zato svi ćenarodi doći / i klanjati se predtobom, / jer se očitovahupravedna djela tvoja! 1. Kratka je i svečana,upečatljiva i veličanstvena, posvome ugođaju, pjesan kojusmo sada prihvatili uzdižući jepoput hvalospjeva "Gospodinu,Bogu, Svevladaru" (Otk 15,3).Radi se o jednom od tolikihmolitvenih tekstova umetnutihunutar Knjige Otkrivenja,posljednje knjige Svetogapisma, te knjige suda, spasenjai posebice nade. Povijest, doista, nije prepuštenau ruke tamnih sila, ili slučaju,ili možda samim ljudskimodlukama. Nad oslobađanjemzlih sila, nad neobuzdanimprodiranjem Sotone, nadpojavom tolikih nevolja i zala,uzdiže se Gospodin, vrhovnisudac povijesti. On je mudro

vodi prema zori novoga neba inove zemlje, opjevanih uzavršnom dijelu knjige u slicinovoga Jeruzalema (usp. Otk21-22). Pjesan o kojoj ćemo sadapromišljati započinjupravednici povijesti, pobjednicinad sotonskom Zvijeri, oni kojisu, kroz prividan porazmučeništva, u stvari graditeljinovoga svijeta, s Bogom kaonajvišim tvorcem. 2. Oni započinju uzdižući"velika i čudesna djela" i"pravedne i istinite putove"Gospodnje (usp. r. 3). To suizričaji tipični za Izraelovizlazak iz egipatskoga ropstva.Prva Mojsijeva pjesma -ispjevana nakon prelaska prekoCrvenoga mora - slaviGospodina "u djelimastrašnoga, divnoga u čudima"(Izl 15,11). Druga pjesma - štonam je donosi KnjigaPonovljenog zakona na koncuživota velikoga zakonodavca -potvrđuje da mu je "djelosavršeno, jer pravi su svinjegovi putovi" (Pnz 32,4). Želi se tako naglasiti da Bognije nezainteresiran za stvaričovječanstva, nego u njih

prodire ostvarujući svoje"putove", odnosno svoje naumei svoja učinkovita "djela". 3. Prema našem hvalospjevu,ovaj božanski zahvat imasasvim određeni cilj: bitiznakom koji će pozivati naobraćenje sve narode zemlje.Himan, dakle, poziva sve nasna obraćenje. Narodi morajunaučiti "čitati" iz povijestiBožju poruku. Pustolovinačovječanstva nije zbrkana i bezznačenja, niti je neopozivopredana zastranjenjima moćnihi nastranih. Moguće je prepoznati božanskodjelovanje skriveno u povijesti.I II. vatikanski sabor, uPastoralnoj konstitucijiGaudium et spes, pozivavjernika da prosuđuje, u svjetluEvanđelja, znakove vremenakako bi mogao u njima vidjetiobjavu djelovanja samoga Boga(usp. br. 4 i 11). Ovakav stavvjere vodi čovjeka premaprepoznavanju sile Božjedjelatne u povijesti, a time iprema otvaranju zastrahopoštovanje pred imenomGospodnjim. U biblijskomejeziku, doista, ovaj "strahBožji" ne može se poistovjetitis običnim strahom, nego je

36 11. svibnja 2005. broj 19/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

strah Božji nešto sasvim drugo.Tu se radi o priznanju otajstvabožanske onostranosti. Tajstrah je stoga u temelju vjere iisprepleten je s ljubavlju:"Gospodin Bog tvoj od tebetraži da ga se bojiš i da ga ljubišsvim srcem svojim i svomdušom svojom" (usp. Pnz10,12). Sveti Hilarije kaže:"Sav je naš strah u ljubavi".U tom smislu, u našoj kratkojpjesni, preuzetoj iz KnjigeOtkrivenja, sjedinjuju se strah iproslava Boga: "Tko da te se neboji, Gospodine, tko da ne slaviime tvoje!" (15,4). Zahvaljujućistrahu Gospodnjemu ne bojimose zla koje mahnita u povijesti,te poletno nastavljamo putživota. Upravo se stoga nesmijemo bojati. Papa IvanXXIII. rekao je: "Tko vjeruje,

ne boji se, jer tko vjeruje uBoga, ne mora se bojati svijeta.To je izrekao i prorok Izaija:"Ukrijepite ruke klonule,učvrstite koljena klecava!Recite preplašenim srcima:Budite jaki, ne bojte se!" (Iz35,3-4). 4. Hvalospjev završavapredviđanjem sveopće procesijenaroda koji dolaze predGospodina povijesti, koji seobjavljuje u svojim "pravednimdjelima" (usp. 15,4). Oni će seprostrijeti da mu se poklone. Ajedini Gospodin i Spasitelj kaoda im ponavlja riječi što ih jeizgovorio posljednje večerisvojega zemaljskoga života,kad je rekao svojim učenicima:"Hrabri budite, - ja sampobijedio svijet!" (Iv 16,33).

A mi ovo naše kratkorazmišljanje nad hvalospjevomo "Jaganjcu" pobjedniku (usp.Otk 15,3), što ga pjevajupravednici iz KnjigeOtkrivenja, želimo zaključitidrevnim himnom iz liturgijesvjetla, to jest iz večernjemolitve, poznate već svetomBaziliju iz Cezareje: "Stigavšido zalaska sunca, gledajućisvjetlo večeri, pjevamo Ocu,Sinu i Duhu Svetome Božjemu.Ti si dostojan da ti se pjeva usvakom trenutku svetimglasovima, Sine Božji, kojidaješ život. Stoga te svijetslavi" (S. Pricoco-M.Simonetti, La preghiera deicristiani, Milano 2000., str. 97).Hvala!