I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 16. veljače 2005. broj 07/2005

Domovinske vijesti■ Kamo ide suvremena sakralna arhitektura u Hrvatskoj?■ Rijeka: Nadbiskupijsko hodočašće u Lurd

Stepinčevo u zagrebačkoj katedrali

Kardinal Bozanić govorio o kršćanskomvjerovanju naspram suvremenim trendovima, opotrebi dijaloga s onima koji drukčije misle tese upitao može li se razmatranje ozbiljnihpitanja za hrvatsko društvo svesti samo naanketiranje ljudi na ulici, na doskočice iizvrtanje crkvenih stavova ili pak na njihovoprešućivanje i medijsku pristranost

■ Stepinčevo u Krašiću■ Rijeka: Tribina u povodu Svjetskog dana bolesnika■ Korizmena poruka biskupa Škvorčevića■ Predstavljene dvije knjige u izdanju Socijalne akademije

Prvo javljanje Caritasovih volontera izŠri Lanke

Hrvatski Caritas će uz već odaslanu pomoć uproizvodima i opremi u vrijednosti većoj odmilijun kuna, Šri Lanki na raspolaganje zaprojekte obnove uputiti još 300.000 eura

■ Predavanje dr. Valentina Pozaića u Osijeku■ Nuncij Lozano u Ogulinu■ Izložba arhitektonsko-urbanističkih rješenja za Crkvu hrvatskih mučenika

Zagreb: 75. obljetnica ženskog ogrankaOpusa Dei

U Kulturnom centru "Harmica" predavanjeregionalnog vikara Opusa Dei u Hrvatskoj dr.Ramosa i dokumentarni film o osnivačuprelature

Đakovo: Snažna zauzetost Crkve upastoralu branitelja

Pastoralna skrb za stradalnike Domovinskogarata i članove njihovih obitelji postoji odsamoga početka rata i Crkva je nastojalapreko svojih pastoralnih djelatnika - svećenikai drugih osoba biti prisutna među braniteljima,među njima biti moralna i duhovna snaga,htjela je biti etička vertikala koja je pomagala iu teškim trenucima da čovjek ostane čovjek,istaknuo je biskup Hranić

Crkva u Hrvata■ Duhovna obnova svećenika Subotičke biskupije■ Stepinčevo u Washingtonu■ Vlč. Ivan Gretić novi magistar teologije■ Lik bl. kardinala Stepinca primjer kako nasljedovati Krista

Stepinčevo u Muenchenu

Kardinal Bozanić blagoslovio kip bl. AlojzijaStepinca i predvodio svečano euharistijskoslavlje kao vrhunac proslava Stepinčeva kojesu u Hrvatskoj katoličkoj misiji Muenchenpriređene od 6. do 13. veljače

■ Svečana proslava Stepinčeva u New Yorku■ Sombor: Bogat korizmeni program u znaku stoljetnice Karmela■ U Tangalleu stanje dramatično

Inozemne vijesti■ Albanija: Otvoreno novo katoličko sveučilište■ Papa u bolnici na Pepelnicu predvodio misu■ "Tihi tsunami" u Etiopiji ubija milijune djece■ Papa se vratio u Vatikan■ Brazil: Ubijena misionarka■ Papina poruka francuskim biskupima■ Pariz: Nadbiskup Vingt-Trois nasljednik kardinala Lustigera■ Umrla posljednja fatimska vidjelica■ Pravi pobjednik izbora je irački narod

Prilog dokumenti■ Papin apel za oslobođenje otetih u Iraku

Prilog prikazi■ Glasilo Društva prijatelja glagoljice "Bašćina"■ Ženidbeno pravo Katoličke crkve■ Imala je dušu djevice i srce majke

2 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Susret mladih svećenika Požeške biskupijeJedan od prvenstvenihciljeva permanentneformacije jepromicanje osjećajabratstva međusvećenicima iostvarivanje osobnogposlanja u duhuzajedništva, istaknuobiskup Škvorčević nasusretu u Velikoj

Velika, 7.2.2005. (IKA) - UDomu Sv. Augustina u Velikojodržan je 7. veljače redovitimjesečni susret trajne formacijemladih svećenika Požeškebiskupije na temu "Spasonosnoslavljenje sakramenata". Nakonmolitve Trećeg časa biskupAntun Škvorčević pozdravio jeokupljene svećenike,biskupskog vikara za pastoralJosipa Klarića i voditelja trajneformacije prof. dr. TomislavaIvančića. Biskup je istaknuokako je jedan od prvenstvenihciljeva permanentne formacijepromicati među svećenicimaosjećaj bratstva te ostvarivanjeosobnog poslanja u duhuzajedništva. Podsjetio je kakose nalazimo u pokladnimdanima kada se ljudipokušavaju preodjenuti, stavitimaske na lica, a sve to govori onjihovoj potrebi da promjenesvoje redovito, svakidašnjeponašanje te zbog toga traženeko novo lice. Biskup je

ukazao na čovjekovo trajnotraganje za drugačijim, punijimi boljim, napomenuvši kako zatim idu i svećenički susretitrajne formacije.U svom je izlaganju dr. Ivančićpošao od činjenice kako sesvećenik ne postaje poosobnom izboru, nego poizboru onoga koji stvarasvakoga čovjeka i koji svakodruštvo osigurava da ima svazvanja kako bi ono moglofunkcionirati. Podsjetio je damjesečni susreti imaju za ciljispitati kako svećenici služedruštvu, vole li svoje zvanje ijesu li svjesni koliko je tozvanje neophodno da bi društvofunkcioniralo. Dr. Ivančićupozorio je kako društvo možesavršeno tehnički funkcionirati,ali ako čovjek ne funkcionirasve je uzalud i društvo jeosuđeno na propadanje. Zato jepitanje svećenika kaoslužbenika sakramenatatemeljno pitanje, jer sakramenti

mijenjaju, preobražavajučovjeka. Ustvrdio je kakoživimo u vremenu prijelaza izznanstvenog stanja, u kojemsmo vjerovali da je svepsihofizičko, u novo stanjeshvaćanja da je duh onaj kojidaje život. Stoga čovjek nijepsihofizičko biće, negoprvenstveno duhovno. Svećenikje prema sv. Pavlu službenikKristov i upravitelj božjihotajstava, sakramenata,zaključio je dr. Ivančić.Uslijedila je rasprava opastoralnim iskustvima iproblemima vezanim uzslavljenje sakramenata, kao i odrugim pitanjima svećenikovaživota, u koju su se uključilibiskup Škvorčević i vikar zapastoral Klarić. Potom je dr.Ivančić uveo mlade svećenike umolitveno iskustvo krozrazmatranje molitve Očenaš iSlava Ocu. Susret je završiozajedničkim objedom u Domusv. Augustina.

Kamo ide suvremena sakralna arhitektura u Hrvatskoj?Dr. Sandra KrižićRoban, dr. BorisMagaš, Nikola Bašić idr. Željko Tanjić na 5.Pepelnici umjetnika

Zagreb, 9.2.2005. (IKA) - UKažotićevoj dvoranidominikanskoga samostana nazagrebačkoj Peščenici, na Čistusrijedu 9. veljače održana je 5.Pepelnica umjetnika na temu"Kamo ide suvremena sakralnaarhitektura u Hrvatskoj?". Uraspravi o toj temi sudjelovalisu dr. Sandra Križić Roban sInstituta za povijest, arhitektidr. Boris Magaš i Nikola Bašićte dr. Željko Tanjić, teolog iprofesor na KBF-u Sveučilištau Zagrebu. Moderatori su biliVesna Kusin i fr. Frano Prcela.Kako bi se prevladali sviproblemi na koje nailazisuvremena sakralna umjetnostdonesen je jednoglasnizaključak o potrebi edukacije.Ukazano je pri tome da nijepotrebna samo edukacijaarhitekata za ono sakralno,liturgijsko, prije bavljenjaarhitekturom, već i obrnuto,potrebna je edukacija svećenikaza arhitekturu u smislumeđusobne komunikacije,suradnje i razumijevanja.Jednoznačno, potreban jeinterdisciplinaran pristup upremošćivanju spomenutogaproblema.Jedan od ključnih problema skojima se susreće današnjasakralna umjetnost, rečeno je uraspravi, jest i taj što je većinaodgovornosti i tereta prilikom

gradnje neke crkve prebačenana župnika, koji nužno ne moraza to biti kompetentan. Zato seodgovornost neprestanoprebacuje s arhitekta nažupnika i obrnuto, premda bi, au tome su se složili svisudionici rasprave, Crkva navišim instancama trebala imatiriješeno i to pitanje. Osimodnosa župnik - arhitekt, važančimbenik je i investitor gradnjekoji pred arhitekta morapostaviti jasne zadatke i ciljeve.Sakralna arhitektura ogledalo jenašega vremena i društva. Napitanje zašto u današnjemsuvremenom društvuarhitektura nije ogledalosakralnosti kao što je to bilaprije, istaknuto je kako jeproblem današnje sakralnearhitekture preklapanjeprofanog i sakralnog. Naime,ono što je sakralno počinje seinterpretirati kao profano iobrnuto. Koje mjesto u cijelojproblematici zauzima arhitektpokazuje činjenica da je "ononaj koji bilježi potrese svojegavremena i okruženja te gasvojim građenjem ucrtava ugrafikon našega vremena". No,kako je posebno istaknuto, utom smislu treba napravitidistinkciju između arhitekture igraditeljstva, budući daarhitektura podrazumijevaumjetnikov duh i ideje,

odnosno ona je umjetnostgrađenja. Zaključeno je kako jejedna od uloga sakralnogaobjekta pružiti čovjeku, osobitovjerniku, mogućnost pristupatranscendentalnom, odnosnoomogućiti čovjeku susret sBogom, sa zajednicom, ali i sasamim sobom. Arhitekt je onajkoji će svojim djelom stvorititaj dojam, s intencijom danjegov "jezik", odnosnoporuka, bude razumljiva, ali nenužno i eksplicitna.Kad je riječ o stilovima,postavljeno je pitanjenadovezuju li se današnjiarhitekti u suvremenojarhitekturi na tradiciju ili jukopiraju. Jedan od odgovorabio je taj kako su danasprevladani stilovi, budući da sepitanje tradicije može shvatitivišeznačno. Reinterpretacijaelemenata iz tradicijske kulturemože se dobro složiti sasakralnim prostorom. Svakakoda i promjena liturgije nakon II.vatikanskoga sabora donosiodređene izazove zaarhitekturu, a primjer za to je iprebacivanje pozornosti sasvetohraništa na oltar i dr.Jedan od negativnih rezultatasuvremene arhitekture možebiti "gradnja crkava naurbanističkim restlovima ugradovima, što predstavljaizvjestan hendikep".

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Pepelnica u VaraždinuNeka vrijeme korizmebude vrijemeprodubljenja našeosobne molitve,molitve u našimobiteljima, našedobrote i otvorenostiprema potrebnima,pozvao je biskup Culej

Varaždin, 9.2.2005. (IKA) - Upovodu početka korizmenogvremena priprave za najvećukršćansku svetkovinu Uskrs,varaždinski biskup MarkoCulej predvodio je 9. veljače naČistu srijedu, Pepelnicu, misnoslavlje u katedrali UznesenjaBDM u Varaždinu. Suslavili sugeneralni vikar mons. IvanGodina, umirovljeni svećenicimons. Alojzije Petrović iFranjo Oreški, te voditeljibiskupijskih ureda vlč. DamjanKoren i vlč. Damir Bobovec."Svi danas vole govoriti onovoj Europi, gdje će nam bitiljepše i gdje će se bolje živjeti,ali nema nove Europe i novogasvijeta bez novoga čovjeka. Anovi čovjek može samo nastatiako se čovjek promijeni usvome srcu, ako dopusti daBog, Božja ljubav i dobrotabudu u njegovu srcu umjestogrijeha, zloće, zavisti i osvete.Zbog toga nije dovoljnomijenjati samo političkesustave ili vlast, nego jepotrebno mijenjati sebe, kakobi se bilo više Božji čovjek,

koji ima srca za bližnjega",upozorio je biskup upropovijedi. Poručivšivjernicima kako su svi onipozvani u korizmi produbitisvoju vjeru u Boga koji jeljubav, biskup je podsjetio dasve prolazi, ali ljubav ostaje. 40dana korizme želi nas podsjetitida i mi putujemo kroz životnekušnje i iskušenja različitihvrsta, dvojbe i sumnje, živeći uokolini i s bližnjima oko nas, akada pobijedimo te kušnjemožemo se pridružiti Isusu.Biskup je nadalje upozoriokako će vanjski znak pepeljenjaimati tek onda vrijednost ako sedogodi promjena u srcuvjernika. Neka nas i ovajblagoslovljen pepeo odmaslinovih grančica lanjskeCvjetne nedjelje podsjeti da sIsusom i za Isusom idemo krozovaj svijet ne bojeći se ni smrtini prolaznosti, jer u sebi nosimoklicu vječnog Uskrsa, zaključioje biskup u propovijedi, nakonkoje je vodio obred pepeljenjavjernika kao poziv da se obratei vjeruju evanđelju. Na kraju

mise biskup je pozvao vjernikeda dopuste da predstojeće svetokorizmeno vrijeme u njimaizazove promjenu i obraćenje."Ako smo dobri, da budemo jošbolji, ako smo slabi, daojačamo. Vrijeme korizme nijevrijeme žalosti, nego ozbiljnostii brige da budemo više Božji.Neka ovo vrijeme bude vrijememolitve, produbljenja našeosobne molitve, molitve unašim obiteljima, naše dobrote iotvorenosti prema potrebnima,te ulaska u naše srce da vidimošto iz njega treba ukloniti jernas dijeli od Boga", pozvao jebiskup Culej, podsjetivši kakovrijeme trodnevne priprave zaproslavu suzaštitnikaVaraždinske biskupije, bl.Alojzija Stepinca, poziva i dase promisli o tom uzoru vjere.Blaženi Stepinac prošao je krozmnoga poniženja i životnekušnje, ali je sačuvao vjeru iljubav prema Bogu i Crkvi. Onnam može potvrditi da onaj tkovjeruje i ljubi, taj ostaje i smrćune nestaje i ne odlazi, zaključioje biskup Culej.

Rijeka: Nadbiskupijsko hodočašće u LurdNa konferenciji zanovinare uNadbiskupskom domupredstavljen programte povodi hodočašća,koje će se ove godineodržati od 2. do 8.srpnja

Rijeka, 9.2.2005. (IKA) - Nainicijativu Nadbiskupijskogpastoralnog vijeća riječkinadbiskup Ivan Devčićprihvatio je prijedlog da sesvake godine organiziranadbiskupijsko hodočašće uneko od domaćih ili svjetskipoznatih svetišta. Nakonferenciji za tisak uNadbiskupskom domu 9.veljače predstavljen je programte razlozi za organizacijuhodočašća, a u toj je prigodiobjašnjeno i zbog čega je ovegodine izabran upravo Lurd. Opovodima za hodočašćegovorio je nadbiskup Devčić. Usvojoj korizmenoj poruci, kojaje također toga dana objavljena,nadbiskup poziva vjernike nahodočašća. Prvi je povod takvihhodočašća jačanje biskupijskogzajedništva vjernika kojima suvišednevna hodočašća idruženje prilika da se boljeupoznaju i povežu međusobno,a također i sa svojim duhovnimpastirima. Nadbiskup je urazlozima za hodočašće krenuoi dalje, povezujući hodočašće sživotnim opredjeljenjem.Naime, život i rast u vjeripodrazumijevaju nasljedovanjeKrista, hod s njime putem kojinam je on pokazao. Stoganadbiskup poziva vjernike na

tradicionalna korizmenahodočašća u katedralu Sv. Vidai na prvo nadbiskupijskohodočašće. Vjernički život isama vjera nisu statični, oni suna putu. To putovanje nije,međutim, besciljno traganje ilutanje, jer Krist je svjetlo natom vjerničkom putu i On nampokazuje kamo moramo ići,ističe nadbiskup.Nadbiskup je na konferencijinaveo i specifične razloge zbogčega je izabrano upravo svetišteu Lurdu. Jedan od povoda zahodočašće u Lurd svakako je150. obljetnica proglašenjaDogme o bezgrešnom začeću.Upravo se u Lurdu BlaženaDjevica Marija pri ukazanjupredstavila kao "Bezgrešnozačeće", što je bila potvrdakršćanskog vjerovanja odsamih početaka Crkve. Drugi jepovod 100. obljetnica izgradnjeriječke crkve Gospe Lurdske naŽabici, koja je i najveća crkva uHrvatskoj posvećena Gospinimukazanjima u Lurdu. Teološko-katehetska promišljanja ohodočašću pod nazivom "SMarijom za Isusom" iznijela jedoc. dr. Nela Gašpar, ageneralni vikar mons. EmilSvažić govorio je o povijesti irazvoju Svetišta. HodočašćeRiječke nadbiskupije održat će

se od 2. do 8. srpnja. Programsu predstavili organizatori:tajnik Nadbiskupijskogpastoralnog vijeća DaliborBožić u ime nadbiskupije, teDragan Stojčić kao predstavniksuorganizatora, "Autotransa". Usamomu će se Lurdu boraviti 3dana i 4 noći uz noćenja uhotelu i pune pansione. U ta tridana obuhvatit će se kompletnihodočasnički program koji jepredviđen u tome svetištu.Hodočasnici će sudjelovati nameđunarodnoj misi s bolesnimai nemoćnima u podzemnojbazilici pape Pija X.,pobožnosti križnog puta nabrdu iznad svetišta, te molitvikrunice pred spiljom ukazanja,gdje će riječki nadbiskupzapaliti zavjetnu svijeću iprinijeti je u ime svihhodočasnika i vjernikanadbiskupije. Bit će prigoda iza sakrament pomirenja, misuna hrvatskom jeziku i kupanje ubazenu vode iz izvora ukazanja,a svake se večeri sudjeluje uophodu s kipom GospeLurdske. Na putu za Lurd, te upovratku, predviđa se posjetpapinskoj palači u Avignonu, tegradovima Nici, Monte Carlu,Carccassoneu i Marseillu.

4 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Biskup Srakić u kanonskoj vizitaciji župi OtokBiskup Srakić susreose s predstavnicimaOpćine,vjeroučiteljima,članovima brojnihžupskih skupina, a nakraju vizitacije slaviomisu Pepelnice

Otok, 9.2.2005. (IKA/BTU) - Usklopu redovite kanonskevizitacije đakovački i srijemskibiskup Marin Srakić pohodio jena Pepelnicu 9. veljače župuOtok. U prijepodnevnim satimau prostorijama Općinskogpoglavarstva biskup Srakićsusreo se s načelnikom JosipomŠarićem, predstavnicimaopćinske vlasti i djelatnicimaOpćine. Biskup je istaknuovažnost zajedničke suradnjeopćinskih i crkvenih vlasti, jer ijedni i drugi rade za općedobro. Zatim se biskup susreo sdjelatnicima OŠ "JosipLovretić". Ravnateljica LjubicaTodorić upoznala ga je s radomškole i izrazila žaljenje zbogopadanja broja učenika. Naime,do prije nekoliko godina školuje pohađalo više od 1000učenika, a danas ih je tek neštoviše od 600. Biskup Srakićzahvalio je na prihvaćanju

vjeronauka u školi i na dobrojsuradnji školske djece u župnimaktivnostima. U ranimposlijepodnevnim satimabiskup je pohodio župnuknjižnicu, koja raspolaže s višetisuća knjiga i za vjernike jeotvorena svake subote. Nasusretu s vjeroučiteljimaistaknuo je kako je Otok jednaod župa Đakovačke i Srijemskebiskupije koja ima veliki brojvjeroučitelja, koji su aktivni nesamo u svojoj župi, nego ižupama u čijim školama rade.Biskup se potom susreo sbrojnim članovima župnogapastoralnog i ekonomskogvijeća, izrazivši zadovoljstvopastoralnim radom otočke župesv. Antuna Padovanskog, ali iekonomskim stanjem s obziromda je velika nezaposlenost.Vrhunac dana bilo jeeuharistijsko slavlje s obredompepeljenja. U uvodu je biskup

govorio o postu, pokori iobraćenju, a u propovijediistaknuo kako je svatko u župijedan kamenčić, koji činiprekrasan župni mozaik.Prigodom kanonske vizitacijepredstavile su se i sve župskeskupine koje djeluju u toj župi:četiri pjevačka zbora - dječji,veliki zbor Sv. Cecilija, zbormladih i zbor žena - Vezenke,zatim Franjevački svjetovnired, Frama i Framica,Molitvena zajednica, biblijskaskupina, župni Caritas i Udrugasv. Vinka Paulskog, Zajednicabračnih drugova i ministranti.Lovorka Matas, članicaEkonomskog vijeća uručila je uime župljana biskupu Srakićumali dar, a Antun Knežević,domaći župnik zahvalio sebiskupu na njegovu dolasku ipastirskom blagoslovu.

Hrabri svjedok Kristova načela ljubaviBiskup Srakić slavioStepinčevo u osječkojdonjogradskoj župnojcrkvi koja je postalaznakovito mjestopobožnosti blaženiku

Osijek, 10.2.2005. (IKA/BTU)- Na liturgijski spomendan bl.Alojzija Stepinca o 45.obljetnici njegove smrti užupnoj crkvi PreslavnogaImena Marijina u Osijekusvečanu euharistiju predvodioje 10. veljače đakovački isrijemski biskup Marin Srakić.U propovijedi je izniodojmljiva svjedočanstva oblaženikovu životu i njegovuprimjernom pastirskomdjelovanju u osobitozahtjevnim prilikamapredratnoga, ratnoga iporatnoga vremena. Unatočsnažnoj propagandi irepresivnim kaznenimprogonima, lik kardinalaStepinca postao je slavni lik -hrabri svjedok Kristova načelaljubavi, i prema Bogu i prema

čovjeku. Sve njegove riječi idjela odavala su čvrstoćunjegova kršćanskoga uvjerenja,koje ga je do kraja vodilo, kakou naviještanju istinskih načelatako i u gorljivu zauzimanju uobrani svih obespravljenih.Kršćanska mu je vjera bilajasan putokaz domoljublja izauzetosti za dobro hrvatskoganaroda, jednako gausmjeravajući u suosjećanju spatnjama svakog konkretnogačovjeka, bez obzira na narodnuili koju drugu pripadnost. Biskup Srakić istaknuo je imnoga svjedočanstvaStepinčeva zauzimanja zazaštitu pripadnika židovskoganaroda. Istaknuvši ponos što jebl. Alojzija Stepinca kao svogametropolita imala i Đakovačka

i Srijemska biskupija, biskupSrakić zaključio je propovijedzahvaljujući Bogu naizvanrednoj milosti koja nosiime - Stepinac.Predvođeni župnikom IvanomJurićem vjernici su na krajumisnoga slavlja izmolilizavjetnu molitvu na čast bl.Alojziju Stepincu koja se udonjogradskoj župnoj crkvi uOsijeku zajednički molisvakoga 10. dana u mjesecu.Donjogradska župna crkvapostala je znakovito mjestopobožnosti bl. AlojzijuStepincu od kada je kardinalFranjo Kuharić u njojblagoslovio novouređeni"pokrajni oltar" s blaženikovimkipom i relikvijarom.

U Splitu proslavljeno StepinčevoSplit, 10.2.2005. (IKA) - USplitsko-makarskojnadbiskupiji Stepinčevo seposebno svečano slavi u župisv. Križ u splitskom VelomVarošu. Blagdanskoeuharistijsko slavlje 10. veljačepredvodio je župnik don IvanSučić u koncelebraciji sasužupnikom don IvanomLovrićem. Don Ivan je upropovijedi podsjetio kako jepapa Pio XII. rekao kako je

Stepinac jedan od najvećih ljudisvoga vremena, te kako je biočovjek ispred svog vremena.Istaknuo je također kako jeblaženi Stepinac znao Isusovablaženstva pretočiti u svoj životi po tim blaženstvima je i živio,te da je mučeništvo podnio jerje bio Kristov svjedok.Mladi u župi su pripremiliskazanje u prigodi 45.obljetnice smrti bl. Alojzija sporukom kako čovjek svoje

srce otvara materijalnimstvarima, a okreće leđa Bogu, ato je suprotno od onoga zbogčega je Stepinac podniomučeništvo.Zajednica štovatelja AlojzijaStepinca svakog desetog umjesecu u crkvi Sv. Križa, snakanom uzdignuća bl.Stepinca na čast svetosti ima u17. 30 moljenje krunice te u 18sati misu.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Stepinčevo u zagrebačkoj katedraliKardinal Bozanićgovorio o kršćanskomvjerovanju naspramsuvremenimtrendovima, o potrebidijaloga s onima kojidrukčije misle te seupitao može li serazmatranje ozbiljnihpitanja za hrvatskodruštvo svesti samo naanketiranje ljudi naulici, na doskočice iizvrtanje crkvenihstavova ili pak nanjihovo prešućivanje imedijsku pristranost

Zagreb, 10.2.2005. (IKA) - Uzagrebačkoj katedrali, gdjepočivaju zemni ostaci bl.Alojzija Stepinca, nablaženikov blagdan 10. veljačesredišnje misno slavljepredvodio je zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić. Na svečanosti uprepunoj zagrebačkojprvostolnici koncelebrirali suapostolski nuncij u RHnadbiskup Francisco-JavierLozano, zagrebački pomoćnibiskupi Josip Mrzljak i VladoKošić, te novoimenovanibiskup Valentin Pozaić, kao ikriževački Slavomir Miklovš,te devedeset i osamdijecezanskih i redovničkihsvećenika.Euharistija večeri blagdana bl.Stepinca postala je i ostalabliskom, dio vjerničkoga životaosobito zagrebačke Crkve.Postala je neodvojivom odosobne i zajedničke povijesti,postala je našom. U blizinijednoga groba i oltara koji 45godina zajedno govore opobjedi života nad smrću unepatvorenome svjedočanstvuljubavi, i mi postajemo bližijedni drugima i sebi samima,istaknuo je kardinal Bozanić.Danas se traži tzv. religijablagostanja, dobroga osjećaja ukojoj religiozna odnosnoduhovna iskustva kratkoročnoispunjavaju potrebe i umirujutjeskobe. No, kršćanstvo nesavija svoja načela premadojmovima i željama, premaukusima i htijenjima, te zatoprava vjera uči čovjeka da jeolako ne napušta čak i unajtežim ponorima očaja,poručio je kardinal. Naznačivšikako danas nije u središtu onošto potiče na istinitost, negoono što je zanimljivo, poručioje vjernicima da je kršćaninunatoč tomu čovjek blizine izauzetosti, dodavši kako nesmijemo dopustiti da kaokršćani budemo povedeni zaruku daleko od govora križa ukome se nalazi istina.Razmišljajući o svakodnevnimkriževima vjernika, kardinalBozanić je rekao kako onipogađaju i kršćane i nekršćane,vjernike i nevjernike. Potaknuoje vjernike da pred mučeničkimsvjedočanstvom bl. Stepincapostave sebi pitanje koliko imje križ životna blizina. Bog netraži trpljenje radi trpljenja."Spasiti svoj život" - poziv jeevanđelja, poručio je kardinalBozanić, ustvrdivši kako se

čovjek pri tom ne smijeoslanjati samo na svoje ilisnage drugoga čovjeka već naKrista. Istaknuvši kako se udanašnjemu društvu pokušavausaditi netrpeljivost premavjerničkim stavovima, kardinalBozanić podsjetio je na riječibl. Alojzija, koji je 1938. rekaokako je materijalistički pogledna svijet stvorio pravi sustavmržnje na zemaljskoj kugli kadje isključio Boga iz svojesredine, ali da katolici u timstrašnim danima čvrsto vjerujuda postoji jedna svemogućaljubav, a to je ljubav KristaBoga u presvetoj euharistiji.Istaknuvši kako nas identitetobvezuje na ponizno traženjesuglasja i na razgovor s onimakoji misle i žive drukčije odnas, dodao je kako je kardinalStepinac i u vrijeme kada ljudiizvan Crkve nisu imalihrabrosti izgovarati riječi oopraštanju i ljubavi, znaoprepoznati temelje ljudskogadostojanstva i za njih se boritido smrti, bez obzira na bojuvlasti, što je i istaknuo i usvojoj uskrsnoj poruci 1939.,kada je pitao nisu li pripadnicisviju klasa bez razlike djecajednoga te istoga Ocanebeskog. U svjetlu tih misli,zapitao se i kardinal Bozanićmože li se razmatranje ozbiljnihpitanja za hrvatsko društvosvesti samo na anketiranje ljudina ulici, na doskočice iizvrtanje crkvenih stavova ilipak na njihovo prešućivanje imedijsku pristranost. Mogu lise pitanja o neradnoj nedjelji, oumjetnoj oplodnji, o spolnomodgoju u školama, o namjernoneriješenim pitanjima uhrvatskoj prošlosti koja trujunašu sadašnjost, prepustititolikim improvizacijama.Kardinal je zaključio kakovjernici kao odgovorni građaniove zemlje smatraju da imajušto reći našemu vremenu iujedno pridonijeti zajedničkomdobru kako bi naša domovinaHrvatska postala mjestommeđusobnoga uvažavanja,napretka i mira za sve njezinegrađane. Govoreći, pak,posebno o problemu medicinskipotpomognute oplodnje,istaknuo je da ta problematikane bi smjela biti razlogomjeftinih ideoloških ili političkihuvjerenja, jer se radi otemeljnim pitanjimadostojanstva ljudske osobe, pastoga i odredbe političkih vlastimoraju poštivati naravni zakon,

budući da ni na jednompodručju života građanskizakon ne može biti zamjena zasavjest niti može propisatinorme o onome što izmičenjegovoj nadležnosti.Istaknuvši kako se osim togakod nas velike rasprave vode ioko spolnoga odgoja uškolama, poručio je svimroditeljima kako upravo onitrebaju pomno bdjeti ipoznavati programe koji senude njihovoj djeci kako ne bidopustili da se njihove mladeduše truju nepriličnimsadržajima. Osim toga, "jedinose jasnim vjerničkim stavommožemo oduprijeti suptilnimpokušajima da se i u našemobrazovnom sustavu nametnusadržaji koji su u suprotnosti sevanđeoskim načelima ivjerničkim moralom", rekao jekardinal Bozanić.Razmišljajući o nedjelji kaoDanu Gospodnjem, istaknuo jekako je nedjelja "model, normai poticaj za življenje bilo kojegdrugog dana u tjednu, daneuharistije, a iz toga i dankršćanske ljubavi premasvima", pa je čudno da se uhrvatskom društvu taj dan nenastoji prepoznati barem kaodan čovjeka, ako već ne kaodan Gospodnji i dan Crkve.Govoreći o pripremnomrazdoblju Druge sinodeZagrebačke nadbiskupije,istaknuo je kako će drugapolovica ove godine bitiiskorištena kako bi se pojedinevažne teme o vjeri i Crkviraspravljale u župama, međuvjernicima i u zajedništvu sasvećenicima. Sve je pozvao dase uključe u te rasprave, jer je"župa mjesto gdje seeuharistijski živi blizina, gdjese ne smije dogoditi da netkoostaje uskraćen za najpotrebnijeu životu".Na kraju propovijedi kardinalBozanić poželio je riječima bl.Stepinca da Krist brani hrvatskinarod od svakoga zla, a naposeone koji su upravo tu večerpohrlili u katedralu da mu sepoklone. Na misi je pjevaoZbor Instituta za crkvenuglazbu "Albe Vidaković" podvodstvom Danijele Tomašić, iZbor bogoslova pod vodstvommo. Miroslava Martinjaka, kojije ujedno bio i dirigent obazbora. Kao predstavnikgradskih vlasti, misi je nazočioi zagrebački dogradonačelnikMilan Bandić.

6 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Stepinčevo u bistričkom KarmeluJutarnju misupredvodio donedavniupravitelj svetištaMajke Božje Bistričkemons. Lovro Cindori

Marija Bistrica, 10.2.2005.(IKA) - U samostanskoj crkvi ubistričkom Karmelu 10. veljačeslavi se spomendan naslovnikai zaštitnika Karmela bl. AlojzijaStepinca. Jutarnju misu, ukoncelebraciji s vlč. MatijomBurjom, supsidijarom u župiMarija Bistrica predvodio jemons. Lovro Cindori,donedavni župnik i upraviteljSvetišta Majke Božje Bistričke,

a sada kanonik Prvostolnogkaptola zagrebačkog. Govorećio blaženiku Stepincu, mons.Cindori istaknuo je kako se i midivimo našem blaženiku,njegovom putu i svjetlu, alitako teško idemo za njim. No,ukazao je da vjernik trebaživjeti po Božjoj riječi i kadatrpi, kada je progonjen,ponižen, kada mu se nanosi zlo.Istaknuo je da ne treba

uzvraćati zlo za zlo, te kao štokaže Papa, ne treba se datipobijediti zlom, nego zlo trebapobijediti dobrim. "Povijest ćeprolaziti, vladari će semijenjati, protivniciprogonitelji će nestajati, azvijezda blaženika i svetacatrajno će sjati pred licemBožjim i u pobožnostihrvatskoga naroda", zaključioje mons. Cindori.

Osnovan Caritas u šibenskoj župi sv. JakovaNa području župe ustaroj gradskoj jezgriživi velik broj starih,bolesnih i nemoćnihosoba

Šibenik, 10.2.2005. (IKA) -Caritas u katedralnoj župi sv.Jakova u Šibeniku osnovan je učetvrtak 10. veljače. Naosnivačkom skupu predpetnaestak župljanazainteresiranih za takav vidkršćanskog djelovanja o samomradu Caritasa kao institucijegovorio je ravnatelj CaritasaŠibenske biskupije mons.Slavko Mikelin. Djelatnakršćanska ljubav je uskopovezana s kršćanskim životomi jedno bez drugoga jenemoguće ostvariti, poručio jemons. Mikelin.

Zamjenik ravnateljabiskupijskog Caritasa MiljenkoJukić vjernicima katedralnežupe približio je praktični diorada župnog Caritasa,istaknuvši da je ključno započetak upoznati potrebe župete u tom pravcu usmjeritidjelovanje. Ključno za uspješnodjelovanje je dobra volja iotvorenost poticajima DuhaSvetoga, a ne toliko materijalnasredstva, zaključio je Jukić. Začlanove Odbora koji ćerukovoditi župnim Caritasomtajnim glasovanjem izabrani su

Anita Zorić, Ivanka Jelić,Ankica Šego i Ivo Kronja, aradu se mogu priključiti svizainteresirani župljani. Župa sv. Jakova posebna je potome što na svome području, ustaroj gradskoj jezgri Šibenikaima velik broj starih, bolesnih inemoćnih osoba, te se u tompravcu, što je i dosad bezorganiziranog djelovanja u višežupnih akcija učinjeno, pomažestarijim osobama, te socijalnougroženim obiteljima, istaknuoje katedralni župnik donKrešimir Mateša.

Proslavljen suzaštitnik Požeške biskupijeStepinac nas danasobvezuje na ono što jei sam živio - vjernost,predanost ivjerodostojnost,poručio biskup Sudarna slavlju Stepinčevau Požegi

Požega, 10.2.2005. (IKA) -Svečanim euharistijskimslavljem u drevnoj požeškojcrkvi Sv. Lovre, u čiji su oltarugrađene moći bl. AlojzijaStepinca, Požeška biskupija nanjegov spomendan 10. veljačeslavila je svojega drugogzaštitnika. Misno slavljepredvodio je pomoćnivrhbosanski biskup Pero Sudaru koncelebraciji s požeškimbiskupom AntunomŠkvorčevićem, generalnimvikarom mons. JosipomKrpeljevićem, biskupijskimvikarom za pastoral preč.Josipom Klarićem, kanonicimaStolnog kaptola sv. Petra te sostalim svećenicima iredovnicima.Pozdravljajući na početkumisnog slavlja biskupa Sudarate sve nazočne, požeški biskupistaknuo je kako postoje brojnepovezanosti između susjednihbiskupija, a najsnažnija je onakoja je uspostavljena po dvojeuzornih ljudi s područjadanašnje Požeške biskupije kojisu živjeli i preminuli u Bosni, iza koje je Vrhbosanskanadbiskupija pokrenula procesnjihova proglašenja blaženima.

To je ponajprije sl. Božji JosipStadler, prvi vrhbosanskinadbiskup koji je kao pitomacOrfanotrofija proboravio četirigodine u Požegi i u ovoj crkviSv. Lovre donio odluku dapostane svećenik. Tragovi sumu prisutni i u arhivu koji jeprije nekoliko mjeseci nakonviše od pola stoljeća prenesen uBiskupski dom. Tu je islužbenica Božja s. JulaIvanišević, drinska mučenica,koja je žrtvovala svoj život1941., kada su je četnici odveliiz samostana na Palama pokrajSarajeva i usmrtili zajedno s joščetiri redovnice. Rođena je užupi Staro Petrovo Selo u našojbiskupiji, podsjetio je biskupŠkvorčević, izrazivši nadu će sei njih dvoje uskoro pridružitikao blaženici Alojziju Stepincu.Biskup Sudar je u propovjediistaknuo kako se slaviblaženika na kojeg je hrvatskinarod posebno ponosan, jer jeStepinac u teškim vremenima,kada je teško bilo razlikovatidobro od zla, pred silnicimaostao uspravan, nepokolebljiv ivjeran sebi, Bogu, Crkvi isvome narodu. Danas nas tajveliki čovjek svojom riječju i

primjerom poziva da sebipostavimo temeljna pitanjasmisla i vrijednosti našegživota. Prva stožerna točka nakoju se Stepinac oslanjao bilaje nepokolebljiva vjera ipovjerenje u Boga, drugačovjek, treća ljubav premaCrkvi i četvrta ljubav premahrvatskom narodu. Stepinacnije samo govorio "tko hoćesvoj život sačuvati mora bitispreman izgubiti ga", nego je tosvojim primjerom potvrdio.Biskup Sudar zatim je upozoriokako danas, unatočmogućnostima i slobodi kakveje malo kad bilo u povijesti,hrvatskom narodu prijetiopasnost iznutra, jer odbijažrtvu i umire. Stepinac namdanas poručuje da, ukoliko nebudemo čvrsti, stabilni i nebudemo čuvali četiri temeljnevrijednosti, postat ćemoopasnost za sebe same, on nasdanas obvezuje na ono što je isam živio - vjernost, predanost ivjerodostojnost, zaključio jebiskup Sudar.Misno slavlje završilo jemolitvom za Požešku biskupijukoju je predvodio biskupŠkvorčević.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Stepinčevo u DubrovnikuPovijest je upisalaStepinca u niznajhrabrijih biskupaEurope onogtragičnog vremena, injegovo je ime za nasporuka istine idobrote, porukavjernosti Bogu ičovjeku, porukaljubavi prema svomnarodu, istaknuobiskup Puljić

Dubrovnik, 10.2.2005. (IKA) -Četrdeset i peta obljetnica smrtibl. kardinala Alojzija Stepincaobilježena je 10. veljačesvečanim euharistijskimslavljem koje je u dubrovačkojkatedrali predvodio biskupŽelimir Puljić. U propovijedi jepodsjetio kako je prije 65godina blaženik boravio uDubrovniku i Stradunom nosiomoći sv. Vlaha. On je večerasprisutan, ne samo u našimmolitvama i srcima, nego i posvetim zemnim ostacimakojima ćemo na kraju miseiskazati dužno poštovanje. Snjim smo povezani, ne samonarodnim korijenima iosjećajima, nego vjerom ipripadnošću Crkvi katoličkoj,koju je neizmjerno volio i zanju se žrtvovao, kazao je biskupPuljić. Potom se posebnoosvrnuo na Stepinčevu ljubavprema Crkvi. "Ništa ga nijemoglo pokolebati u ljubaviprema njoj. I želio je uvijekpredstavljati i zastupati poniznui slobodnu Crkvu. Poniznu predmalenima, patnicima iprogonjenima, a slobodnu predvelikim i moćnim vladarima te

silnicima ovoga svijeta.Svjedočio je za njezinu slobodui bio pripravan i umrijeti akoustreba za njezino dobro idobro svakog čovjeka. Topotvrđuju njegove riječi: Kadbih mogao, dao bih i stotinuživota samo neka Crkva Božjaživi", podsjetio je dubrovačkibiskup.Biskup Puljić podsjetio je i nariječi pape Pavla VI. koje je onizrekao o Stepincu još kaomilanski nadbiskup: "Vjeratraži junake, a ne kukavice;traži svjedoke, a ne slabiće;traži sinove vjerne i dosljedneapostole, a ne pristalice ipropagatore oportunizma ikompromisa koji su više sklonisporazumjeti se s protivnicima,negoli sačuvati jedinstvo sprijateljima".Tu blaženikovubeskompromisnost i spremnostna trpljenje za Crkvu potvrđujei Stepinčevo pismo biskupuČekadi u kojem Stepinac, uzostalo, objašnjava zašto ne želiod vlasti tražiti dopuštenje zaodlazak na more izzdravstvenih razloga: Kad suliječnici zatražili od vlasti da

me puste na more, odgovorilisu neka podnesem molbu.Rekao sam: nikada! Volimovdje umrijeti, negoli i za časdati dojam da Crkva popušta ito radi kukavnog zdravljajednog biskupa. Nanijeli su mikrvavu nepravdu i sad bih jošmorao moliti od njih milost ireći im da su oni u pravu, a neCrkva, kad je dignula glas nanjihove nepravde. Stavljam Titoplo na srce, dragi preuzvišeni,budi potpuno vedar s obziromna budućnost naše Crkve. Akoja umrem ovdje, rado ćupoložiti svoj život za Boga iCrkvu Katoličku. Bog bitkenikada ne gubi, rekao sam višeputa, a to ponavljam i sada.Neće je izgubiti niti u borbi sKPJ", podsjetio je dubrovačkibiskup, napomenuvši kako jepovijest upisala Stepinca u niznajhrabrijih biskupa Europeonog tragičnog vremena, tekako je njegovo ime "za nasporuka istine i dobrote, porukavjernosti Bogu i čovjeku,poruka ljubavi prema svomnarodu".

Stepinčevo u KrašićuS crkvenoga inacionalnog aspektapitanje obitelji jeprevažno u ovompovijesnom trenutku,istaknuo nadbiskupPrenđa na misi urodnoj župi blaženogStepinca

Krašić, 10.2.2005. (IKA) - UKrašiću, rodnoj župi blaženogakardinala Alojzija Stepinca imjestu dovršetka njegovamučeništva 10. veljače 1960.godine, i ove je godine 10.veljače svečano proslavljenoStepinčevo. Na 45. obljetnicusmrti bl. Stepinca središnjemisno slavlje u krašićkoj crkvipredvodio je zadarskinadbiskup Ivan Prenđa zajednosa zagrebačkim pomoćnimbiskupom Josipom Mrzljakom,postulatorom Stepinčeve kauzedr. Jurjom Bateljom, krašićkimžupnikom DragutinomKučanom i brojnimsvećenicima iz Zagrebačkenadbiskupije i drugih hrvatskihbiskupija.Ističući da je s crkvenoga inacionalnog aspekta pitanjeobitelji prevažno u ovomupovijesnom trenutku, kako zahrvatski narod tako i za Crkvu,nadbiskup Prenđa podsjetio jeovom prigodom na riječiblaženoga Stepinca koje jenapisao u jednom pismuOdboru za organizacijuSocijalnog tjedna: "Budući daje obitelj temelj ljudskogadruštva, valja urediti njezinesastavne dijelove: vjerski,

ćudoredni, odgojni, zdravstvenii društveni". Držao je da jenjegova teška zadaća upozoritina ondašnje probleme kojiugrožavaju obitelj te je isticaoda jake i sretne Hrvatske nemabez jakih i moralno zdravih izadovoljnih obitelji. Ukazujućida je prevažno pitanje za našebiti ili ne biti stanje, problemi iizgledi hrvatske obitelji,nadbiskup Prenđaprokomentirao je kakozakonodavstvo naše državenaslijeđeno iz prošlih vremena,a dobrim dijelom i novo koje sesprema, ne ide u prilog života iobitelji. Pitanje rastave,pobačaja, medicinskipotpomognute oplodnje icjelovitog obiteljskogzakonodavstva koji je premalou prilog obitelji koja prihvaća ičuva život jesu veoma ozbiljnapitanja, upozorio je nadbiskupPrenđa. Pri tome je istaknuo daCrkva, vjerna Evanđelju, ostajedanas jedina koja stoji uzobitelj prema Božjoj zamisli, ato je prihvatiti život kao najvećiBožji dar, čuvati ga i odgajati unajprirodnijem ambijentu -obitelji. Izražavajući podrškuvrijednoj poruci UNICEF-akoju uz naše autoceste vidimo

na jumbo plakatima "Svakodijete treba obitelj", nadbiskupje prokomentirao da se ne moženikada odstupiti od Božjegplana o životu u obitelji.Zadarski nadbiskup tom jeprigodom istaknuo i da je naukCrkve postojan u obrani Božjegnauma o obitelji i životu.Ističući da su katolici - vjernicipozvani živjeti u ovom iovakvom svijetu, našemsvijetu, cjelovito moralni nauksvoje vjere i svoje Crkve,nadbiskup je rekao kako nijedostojno jednog katolikaselektivno i djelomičnoprihvaćati istine svoje vjere ipriklanjati se nauku izvankršćanskih krugova, prožetihsubjektivizmom i ponekadanarhijom u tako važnimpitanjima kao što su obitelj,život i moralna načela koja ihštite. Spominjući se 45.obljetnice blažene smrtikardinala Stepinca, blaženika imučenika Crkve u Hrvata,nadbiskup Prenđa kazao je današ blaženik postaje kompas zanašu orijentaciju u budućnosti,kako reče Sveti Otac u MarijiBistrici, na misi njegovebeatifikacije.

8 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Stepinčevo u FuntaniFuntana, 10.2.2005. (IKA) -Spomendan bl. AlojzijaStepinca svečano je proslavljenu mnogim istarskim gradovimai mjestima, a osobito svečano uFuntani, gdje se župnazajednica pripremalatrodnevnom duhovnomobnovom koju je vodio fraZvjezdan Linić. Duhovnaobnova se sastojala od moljenjakrunice, euharistijskog slavlja snagovorom i euharistijskogklanjanja. Sve dane je bilaprigoda za ispovijed.Na sam spomendan 10. veljače

misu je predvodio porečko-pulski biskup Ivan Milovan uzajedništvu s više svećenika.Biskup Milovan u propovijedije u kratkim crtama prikazaoživotni put bl. Stepinca i naposeistaknuo njegovu vjernostBogu, Crkvi i Svetoj Stolici.Nije se pokolebao ni u najtežimtrenucima, kad su muneprijatelji Boga i Crkve radilio glavi, uvijek je govorio:"Moja je savjest čista". Danasduboko odzvanjaju blaženikoveriječi: "Što se tiče mene i mogasuđenja, ja ne tražim milost -

savjest mi je mirna", istaknuoje biskup, dodavši kako "smosvi pozvani izgrađivati svojusavjest na Riječi Božjoj."Ispravna savjest, opredjeljenjeza istinu, za pravednost, zaljubav, za mir iziskujesvakodnevno suprotstavljanjementalitetu ovoga svijeta. Bl.Stepinac nam je dan kaokompas u životu, kako bi mogliostati vjerni Bogu", istaknuo jebiskup Milovan. Slavlje jenastavljeno u župnoj dvorani.

Križ je sastavni dio životaUoči Dana bolesnikanadbiskup Devčićslužio misu u Domu zastarije i nemoćne naKantridi

Rijeka, 10.2.2005. (IKA) - UočiSvjetskog dana bolesnikariječki nadbiskup Ivan Devčićslužio je 10. veljače već potradiciji misu u Domu za starijei nemoćne osobe na Kantridi. Uprepunoj kapelici Domanadbiskup je štićenicimapoželio da dožive Božju blizinui nadu. Dan bolesnikaustanovio je Ivan Pavao II., kojije i sam bolestan te svoje

molitve upućuje za sve bolesnesvijeta, rekao je nadbiskup.Humanost jednog društva mjerise po solidarnosti i brizi zanemoćne, ali se ivjerodostojnost kršćana i samevjere očituje upravo u toj brizi,upozorio je nadbiskup. Istaknuoje kako se Krist s ljubavljususretao sa slabima i bolesnimate im iz sveg srca pomagao.Njegov je život trajna

solidarnost prema bližnjemu,Isus je bio "čovjek za druge".Nadbiskup je u Danu bolesnikapronašao i poticaj za dubljepromišljanje smisla bolesti ipatnje. U današnje vrijemečesto se bježi od trpljenja i boli,i o tim se stvarima ne želirazmišljati. No, Isus je svojimprimjerom pokazao da je križsastavni dio života.

Rijeka: Tribina u povodu Svjetskog dana bolesnikaTribinu "IzazoviAIDS-a" organiziralisu Klinički bolničkicentar, Medicinskifakultet, Domzdravlja, Medicinskaškola te Riječkanadbiskupija, a podpokroviteljstvomGrada i Županije

Rijeka, 10.2.2005. (IKA) - Upovodu obilježavanja Svjetskogdana bolesnika riječki suzdravstveni djelatnici 10.veljače organizirali tribinu,nadahnutu Papinom porukomza taj Dan, koja je ove godineposvećena Afričkom kontinentui problemu borbe protiv AIDS-a. Tribina pod nazivom“Izazovi AIDS-a" održana je udvorani Filodramatice u Rijeciu organizaciji Kliničkogbolničkog centra, Medicinskogfakulteta, Doma zdravlja,Medicinske škole i Riječkenadbiskupije, a podpokroviteljstvom Grada iŽupanije. Predavanja su održalidipl. oec. Ankica Perhat, dr.Jerko Valković i dr. med.Dobrica Rončević.Ankica Perhart govorila je oulozi lokalne uprave u zaštitireproduktivnog zdravljamladih, te u ime Ureda zasocijalnu skrb Grada Rijekeiznijela što Grad čini po tompitanju. Cilj je lokalne upraveosigurati viši standardzdravstvene zaštite, poglavito upreventivnom djelovanju. StogaGrad ulaže u programzdravstvenog prosvjećivanja,tiskanja i distribucijeedukativnih sadržaja, te pomažezdravstvenim ustanovama i

građanskim udrugama koje sebave problematikom AIDS-a.Profesor na Teologiji u Rijecidr. Valković predstavio jeproblematiku te bolesti sasocijalno-moralnog stajališta,istaknuvši kako ograničitipreventivno djelovanje samo naosiguravanje tehničkih mjerazaštite, nije dovoljno. “Problemse ne može riješiti podržavajućisustav vrijednosti koji jepogodan za njegovo širenje.Permisivno seksualnoponašanje nije način prevencije.Nužno je odgajati za odgovornoživljenje i promoviratiobiteljske vrijednosti kako bi sedjelovalo preventivno", rekaoje dr. Valković. Nadahnjujućise porukom Svetog Oca kojiAIDS identificira kao bolestduha, ta bolest ne potiče samoznanstvenike i zdravstvenedjelatnike na angažman unjenomu liječenju i suzbijanju,već poziva na razmišljanje idjelovanje cijelu društvenuzajednicu. “AIDS kaosocijalno-moralni fenomenpovlači pitanje ponašanja,morala i sustava vrijednosti. Smoralne strane, oboljele osobeimaju sva prava kao i ostaligrađani, ali i neke posebnedužnosti. Prije svega, pozvanisu da svojim ponašanjem

spriječe širenje bolesti, a otome moraju obavijestitičlanove svoje obitelji i drugeosobe s kojima dolaze u rizičnikontakt, npr. liječnike",napomenuo je dr. ValkovićDr. Rončević govorio je ozdravstvenoj skrbi HIV-pozitivnih osoba. Jedan odosnovnih problema je štozaražena osoba u mnogimslučajevima vrlo kasno saznada je oboljela. Premastatistikama, Hrvatska je “jošuvijek oaza" u kojoj je malibroj oboljelih. Većina je zarazudonijela iz inozemstva, a tu suposebno rizični lučki i turističkigradovi poput Rijeke.Oboljelima se pruža adekvatnamedicinska njega, a efikasnostborbe protiv AIDS-a ovisi oviše čimbenika. Na Tribini susudjelovali brojni učeniciMedicinske škole u Rijeci,predstavnici Grada Rijeke,Riječke nadbiskupije na čelu snadbiskupom IvanomDevčićem, te zdravstvenidjelatnici i članoviOrganizacijskog odbora koji sui ove godine održali tradicijuobilježavanja Svjetskog danabolesnika. Umjetnički programizveli su učenici Glazbeneškole "Ivan Matetić Ronjgov" iMedicinske škole u Rijeci.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Susret svećenika Varaždinske biskupijeDr. Tonči Matulić o"Ljudskom životuizmeđu kulture života ikulture smrti"

Varaždin, 10.2.2005. (IKA) -Blagdan suzaštitnikaVaraždinske biskupije bl.kardinala Alojzija Stepinca,obilježen je 10. veljače uVaraždinu mjesečnim susretomsvećenika i misnim slavljem,koje je u katedrali UznesenjaBDM predvodio varaždinskibiskup Marko Culej. Uoči misnog slavlja biskup isvećenici Varaždinskebiskupije okupili su se udvorani Biskupskogordinarijata, gdje ih jepozdravio generalni vikarmons. Ivan Godina. Na prvomzajedničkom mjesečnomsusretu svećenika Varaždinskebiskupije u ovoj godini izlagaoje bioetičar i profesor moralneteologije iz Zagreba dr. TončiMatulić, koji je govorio o temi"Ljudski život između kultureživota i kulture smrti". Osvrnuo se na aktualne temehrvatskog društva danas -pitanja bezuvjetne vrijednostiživota, izvantjelesne oplodnje,pobačaja, kontracepcije,kloniranja i eutanazije - kojenačinom na koji su u posljednjevrijeme posredovane umedijima i u svećenicima moguizazvati dvojbe i pitanja. Sjedne strane polazimo odpretpostavki određene moralnesigurnosti stavova spram zaštiteljudskoga života, a s drugestrane suočavamo se sprocesom demokratizacijedruštva, koji uključujedonošenje određenih pravnihpropisa koji se tiču zaštiteživota čovjeka, kazao je dr.Matulić. Tako je ljudski životod začeća do prirodne smrti narazini poštovanja osobeapsolutan, odnosno postojiapsolutna bezuvjetnost upogledu poštovanjadostojanstva svake ljudskeosobe. S kršćanskog,katoličkog gledišta ta apsolutnabezuvjetnost ne trpi izuzetke. Sdruge strane u psihofizičkomintegritetu čovjeka postojiodređeni relativni trenutak kojipodrazumijeva kontekst,okolnosti i promišljanje o tomena koji način i pod kojimuvjetima mi smijemo zahvatitiu psihofizičku strukturuljudskog bića. Tu imamoposredničku ulogu razuma usvjetlu vjere, kada promišljamostvari teološki, odnosno

kršćanski. A takvo ponašanjeCrkve mediji najčešćeposreduju javnosti kako Crkvasve zabranjuje, upozorio jeMatulić. Crkva stvarnosti psihofizičkogživota čovjeka pristupaargumentirano i traži najboljemoguće argumente razumaprosvijetljenog vjerom, kojipokušava obrazložiti zašto nekizahvati u psihofizičku strukturuili ljudski organizam nisudopustivi. Stoga se Crkvauključuje u raspravu o temamao životu i smrti, o načinima imogućnostima zaštite ljudskogživota, o izazovu donošenjapravnog propisa koji bi trebaoregulirati neko osjetljivopodručje, kao što suizvantjelesna oplodnja iprednatalne genetičkedijagnostike. Cjelokupnopodručje medicinskipotpomognutog ljudskograđanja uključuje niz radnji izahvata koji postavljaju veomatehnička i zahtjevna moralnavrijednosna pitanja. Crkveno učiteljstvo posljednjih25 godina izdalo je nekolikodokumenata koji služe kaookvir u pitanjima bioetike ilietike života. Kad se Crkva otim pitanjima oglasi, nailaziuglavnom na jaku kritiku umedijima i u javnosti sepodignu duhovi različitihzainteresiranih udruga civilnogdruštva, pisanih i elektronskihmedija, koji to onda"problematiziraju, često putaizvrgavaju ruglu, prozivaju snaslova konzervativizma,natražnjaštva, iracionalizma i,dakako, da ne kažemo iuplitanja u državno, odnosnopolitičko. Nastaje košmar ukojemu je gotovo nemogućeiznositi argumente, kazao je dr.Matulić.Ocjenjuje kako u hrvatskomdruštvu postoji jedanopstrukcionistički pristup temizaštite ljudskog života u smislupravnih propisa. Vidljivo je dapostoje različite skupine uhrvatskom društvu "koje nisulišene određenih lobističkih,kako medicinskih, ekonomskih,financijskih, pa u posljednjojinstanci dođu i do političkih,gdje imaju svoje konačnouporište, jer oni trebaju o tomeodlučiti", upozorio je dr.Matulić.

Zatim je predstavio osnovnesmjernice nacrta prijedlogaZakona o potpomognutojoplodnji, koji je liberalniji negou mnogim zapadnim zemljama.To je opstrukcija, to jeneuvažavanje kulturološkog,povijesnog i tradicijskogkonteksta, ocijenio je predavač.Tim nacrtom dopuštena jehumana izvantjelesna oplodnja,homologna i heterologna, uosoba koje žive u bračnoj ilinikakvoj zajednici, što otvaraput rađanja djece uhomoseksualnim muškim iliženskim zajednicama. No,osnovni je problem što sepredviđa stvaranje viškovaembrija i odabir najboljih posudu biologa, dok se višakuništava ili zamrzava, ističe dr.Matulić.Kršćanstvo ne barata nekimpraznim frazama, nego etikomljubavi, milosrđa, angažiranjaza drugoga, solidarnosti. Kakobi se odgovorilo na medijskenapade i javnosti predočilicrkveni stavovi potrebno jeiskoristiti potencijale i upotpunosti se angažirati,ocijenio je dr. Matulić uraspravi nakon predavanja.Pritom je generalni vikar dodaokako je potrebno iskoristitiponudu Varaždinske televizijekoja, uz redovite tjedne termineod pola sata za duhovneemisije, nudi i mjesečnujednosatnu emisiju o raznimtemama u svjetlu vjere.Odgovarajući na upit kako sepostaviti prema bračnom parukoji želi ići na izvantjelesnuoplodnju bez stvaranja viškazametaka, Matulić je kazao datakav slučaj ne priznajesadašnji službeni stav Crkve,koji je obrazložen u naputkuDonum vitae Kongregacije zanauk vjere. "Međutim, to jošnije definirana istina vjere,nego je to sadašnji aktualni stavCrkve", rekao je, izmeđuostalog, dr. Matulić.Na svećeničkom susretunajavljen je i križni put mladihVaraždinske biskupije, koji ćese održati 12. i 13. ožujka,prethodni križni put zaanimatore mladih 19. veljače,duhovne vježbe za suradnike idjelatnike Caritasa 5. ožujka teidući korizmeni susretsvećenika Varaždinskebiskupije 7. ožujka.

10 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Korizmena poruka biskupa ŠkvorčevićaProblem kruha je uljudskom srcu kojegatreba mijenjati,zahvatiti u sebičnost,korijen njegoveduhovne bolesti, kojumože ozdraviti samoBog svojom ljubavlju

Požega, 10.2.2005. (IKA) -Biskup Antun Škvorčevićuputio je svećenicima,redovnicima, redovnicama, tesvim vjernicima Požeškebiskupije korizmenu poruku ukojoj je istaknuo važnostpredstojećeg razdoblja koje naspodsjeća na duboke duhovneprocese u tijeku povijestičovječanstva. Te je procesepokrenuo Bog oslobođenjemizabranog naroda iz Egipatskogsužanjstva. Četrdesetogodišnjihod naroda pustinjompredstavlja posebno vrijemedrugovanja s Bogom u čijem je,pak, središtu Mojsijev 40-dnevni boravak na brdu sJahvom licem u lice, dani postai molitve koji su završiliobjavom deset zapovijediBožjih, te sklapanjem savezaizmeđu Boga i njegova naroda."Ta četrdesetnica odigrala jesilnu ulogu, ne samo užidovskom narodu, nego ucijelom čovječanstvu nanjegovu civilizacijskom hodu.Isus joj je dao ispunjenjesvojim 40-dnevnim postom imolitvom u pustinji",napomenuo je biskup. Osvrnuose zatim na evanđelje prvekorizmene nedjelje, u kojemđavao predlaže Isusu dapretvori kamenje u kruh. No,

Isus taj naoko prihvatljiv ihvale vrijedan prijedlog neprihvaća. "Daje kruh kao svojsredišnji dar, ali na posvedrugačiji način nego li topredlaže đavao: on sam postajepšenično zrno koje umire zanas žrtvuje se na križu i takopostaje kruh za život svijeta.Taj se kruh u euharistijskomotajstvu umnaža tijekom 2000godina i hrani ljude sve dodanas", ustvrdio je biskup.Pritom upozorava kako Isus,uspostavljajući Božje prvenstvou čovjekovu postojanju, neoduzima važnost njegovusocijalnom stanju i ne uklanjapitanje kruha, nego ga dokrajazaoštrava. Danas smo svjedoci"drame koja postoji u razliciizmeđu bogate manjine u čijimje rukama većina dobara svijetai siromašne većine u kojoj jemnoštvo gladnih", ističebiskup. Dakle, čovječanstvu nenedostaju materijalna dobra, alimu nedostaje sposobnost da ihraspodjeli tako da svatko imadovoljno za svoje potrebe.Nedostaje mu sposobnostsolidarnosti. Problem kruha je uljudskom srcu kojega trebamijenjati, zahvatiti u sebičnost,korijen njegove duhovnebolesti, koju može ozdravitisamo Bog svojom ljubavlju.

Upravo u euharistiji Isusobdaruje svoje vjernike onomljubavlju koja se na križupredala za život svijeta ipobijedila smrt. Primljenieuharistijski kruh nije potpunodjelotvoran dok se ne pretvori urazlomljeni kruh sasiromašnima. U euharistiji jeizvor i snaga pravednijegasvijeta te je korizma vrijeme ukojem nam se valja s još većimžarom otvoriti njezinomdjelovanju i postati dionicimapromjene čovjeka, poručio jebiskup. U tom smislu dužnostnam je zauzetije pomagatimlade kako ne bi postali žrtvelažnih obećanja potrošačkoga ihedonističkog društva. Valjanam hrabro svjedočiti dahrvatsko društvo neće postatiboljim po međusobnimoptuživanjima ili prokazivanjupostojećeg zla, negomijenjanjem pojedinaca,poručio je biskup. Pozvao jevjernike da i u ovoj korizmiprihvate post kao vježbanjesvoje slobode na Isusovu putu,te da svoje odricanje pretvore umilodar za potrebne. Ujedno sezahvalio za prošlogodišnjikorizmeni prilog s kojim supomogli izgradnju domova zasedam siromašnih obitelji.

Proslavljen suzaštitnik Varaždinske biskupijeI danas se događaperfidan progonCrkve, stvarajući ujavnome mnijenjumišljenje koje rušizasade kršćanstva inaše vjere, upozorioje biskup Culej

Varaždin, 10.2.2005. (IKA) -Na blagdan suzaštitnikaVaraždinske biskupije bl.Alojzija Stepinca, u Varaždinuje 10. veljače misno slavlje ukatedrali Uznesenja BDMpredvodio varaždinski biskupMarko Culej s 50-taksvećenika. Liturgijsko pjevanjepredvodio je katedralni zbor"Chorus liturgicus" podravnanjem dr. Stanka Ilčića i uzorguljašku pratnju VišeslavaJaklina. Napomenuvši upropovijedi kako se često ljudižale da su vremena teška,biskup Culej je kazao kakovremena po sebi nisu ni teška,loša ili dobra, nego čovjeksvojom sebičnošću i zloćomčini da vremena budu teška,bolna i mučna. Samo su Božjiljudi uvijek spremni podvrćisvoju volju volji Božjoj,znajući da to nije kapitulacija,nego da vršiti Božju volju značibiti slobodan, a vršiti svojuvolju, to znači biti rob. Što je todavalo snagu današnjemblaženiku Stepincu, da izdrži,podnese ponižavanja i

svakodnevnu opasnost? Samreče da ga je čuvala zaštitaBlažene Djevice Marije injegova pobožnost premaIsusu, prisutnom u euharistiji.Uvijek je svoj narod pozivaoneka moli krunicu, neka častiMajku Božju, jer dok će točiniti on se ne boji za njegovubudućnost. Isus u euharistijiznak je procvata naših obitelji,spas za našu mladež i dušenaših vjernika, govorio jeStepinac. Baš u godini, kada sesjećamo 45. obljetnice njegovesmrti, nalazimo se u Godinieuharistije. Neka taj Stepinčevpoziv nađe odjeka i u našojduši. Napomenuvši kako sviočekuju novu Europu i boljesutra, biskup Culej je kazaokako ne može biti bolje sutra,ako ne bude bolji čovjek. Nemože biti nove Europe beznovog čovjeka, a novi čovjekpostaje se obraćenjem, ako sedopusti da Bog i Božja milostdjeluju u njemu i njegovomsrcu, ako čovjek iz svoga srcaukloni zloću, mržnju inapetosti, te u svome srcu nosi

ljubav, dobrotu i praštanje,poručio je biskup. Upozorio jeda se i u ovom sadašnjemvremenu, gdje doduše nemavidljivog progona Crkve, gdjeljudi ne idu u zatvore i ne gubeslužbe zato što su vjernici,također događa perfidan progonCrkve, stvarajući u javnostitakvo mišljenje koje ruši zasadekršćanstva i vjere, pa se napodmukli način polako udušama, pogotovo mladih, gubivjera i ljubav prema Isusu tespremnost da se živi čestito ipošteno. "Neka nam zagovorbl. Alojzija pomogne dauspijemo sačuvati onu vjeru zakoju je on živio, trpio i koju jesvojim životom svjedočio",zaključio je biskup. Na krajumise zaželio je vjernicima da ihsve prati Božji blagoslov,zagovor Majke Božje, kojoj jeposvećena varaždinskakatedrala, i zagovorsuzaštitnika biskupije, da uvijeki svugdje svjedoče da suIsusovi, da Boga ljube i da suuvijek spremni bratu čovjekučiniti dobro.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Stepinčevo u ZadruTreba ići tragomkardinala Stepinca.Nije se bojao kritikeni uhićenja, mučenjani robije, jer jesmatrao da se Božjariječ i istina ne smiju sničim pogađati,poručio je nadbiskupPrenđa, govoreći o"agresivnojpropagandi i praksikoja danas ugrožavaobitelj"

Zadar, 10.2.2005. (IKA) -Blagdan bl. Alojzija Stepincasvečano je u četvrtak 10.veljače proslavljen u istoimenojžupi na Bilom brigu u Zadru.Večernje misno slavljepredvodio je zadarskinadbiskup Ivan Prenđa, ukoncelebraciji sa župnikommons. Šimom Perićem,dekanima dekanata Zadar-Istoki Zadar-Zapad don MladenomKačanom i don AnđelkomBuljatom i 15 zadarskihsvećenika. Nadbiskup Prenđa opisao jeuzorni lik blaženika koji jeobilježio Crkvu žrtvom izljubavi za nju, kao mučenikrežima i ideologije koja jetištila Europu u 20. st. Bio jeponižen i osramoćen umontiranom komunističkomprocesu, no iz tog umirućegzrna nikli su brojni plodovi,kojima se radujemo kaobaštinici njegovih zasluga predBogom. Njegovo držanje naš jeput za budućnost, istaknuo je.Stepinca su krasile osobinepotrebne Crkvi. Bio je čvrstousidren u Boga. Njegova vjeraje bila snažna i duboka. Ničegse nije bojao, zato je mogaoponavljati riječi svog gesla "Ute se Gospodine uzdam", rekaoje nadbiskup, dodavši da smopozvani biti ljudi vjere,oslonjeni na Božju riječ podsvaku cijenu. "To je

neugrozivo. Nitko ne moženarušiti polog vjere kojeg namje Bog dao da slijedimo. To jevažno, jer se nalazimo uvremenu koje sve relativizira ipromiče da nema ništa čvrstošto bismo slijedili", upozorio jezadarski nadbiskup, opominjućida takvi sve mogu tumačiti nasvoj način, jer polaze od osobnekorisnosti i pogodnostitrenutka. Nasuprot proizvoljnom pristupuBožjim zapovijedima i "pravu"pojedinaca da "prekrajajunačela raznih područja",kardinal Stepinac je slijediosamo ono što je Bog povjerioCrkvi. "Zato je izgledao strogkad je tražio primjenućudorednog morala, pa i uvladanju ondašnjih poglavara.Za njega nije bilo kolebanja, jerje znao da se svatko trebapojaviti pred Božjim licem iodgovarati za svoja djela, te dase čovjek gubi i luta kadnapušta Božju zapovijed",rekao je zadarski nadbiskup.Ukazao je na važnostnasljedovanja i shvaćanjanauka Crkve. Njen govor protivnepravde nije radidodvoravanja javnosti, kojasmatra da se "Crkva miješa upodručja koja nisu njena". Iznanost je podložna moralnimnačelima i prosudbama i nemože činiti sve do čega možedoći. Loše primijenjena znanost

prouzročila je katastrofe upovijesti, zato je važno darazumijemo što Crkva uči i toobvezuje na vjeru. "Treba ićitragom kardinala Stepinca. Nijese bojao kritike ni uhićenja,mučenja ni robije, jer jesmatrao da se Božja riječ iistina ne smiju s ničimpogađati", poručio jenadbiskup, govoreći o"agresivnoj propagandi i praksikoja danas ugrožava obitelj".No, "ono što nas pred Bogomčini vrijednima, po cijenuponiženja i omalovažavanja,naš je duhovni kapital. Ne trebase bojati toga, jer gdje je Bog,tu je jasnoća, snaga i sigurnostza budućnost. Svi smo pozvanidati svjedočanstvo vjereoslonjene na Boga", rekao jenadbiskup, pozivajući nacjelovito prihvaćanje vjere usvim moralnim i socijalnimpitanjima, kako bismo bilitemelj obitelji i društvu, zrnokoje obiluje trošeći se, bivajućizalogom plodnosti svijeta. Župa bl. A. Stepinca jedna jeod najvećih u Zadarskojnadbiskupiji i predstoji jojgradnja župne crkve, jer sezasad mise služe u montažnojcrkvi. Nadbiskup je zamolioStepinčev zagovor na tunakanu, pozivajući sve da buduujedinjeni u tom zajedničkomnaporu.

Slavlje Stepinčeva u prvoj crkvi s likom Stepinca iMerza u Hrvatskoj

Duhovna obnova jemoguća tek tada kadase narod naučiponovno moliti, aputokaz za takvuobnovu upravo je bio iostao bl. AlojzijeStepinac, poručio jebiskup Sudar

Stražeman, 10.2.2005. (IKA) -U župnoj crkvi Sv. Mihaela uStražemanu slavlje blagdana bl.Alojzija Stepinca uvijek jeposeban događaj. Razlog tomeje što je upravo ta župna crkvaprva, još prije 24 godine,postavila likove kardinalaAlojzija Stepinca i Ivana Merzakoji su puno godina kasnijepostali i hrvatski blaženici.Zahvaljujući toj dalekovidnostita je crkva danas jedina kojaima relikvije oba blaženika kojase u toj župi već godinamaposebno štuju. Na te dane napočetku svečanog misnogslavlja koje je 10. veljačepredvodio vrhbosanskipomoćni biskup Pero Sudar,podsjetio je župnik mons. JosipDevčić, koji je od ondašnjihvlasti zbog postavljenih likovabio kažnjen s dva mjeseca

zatvora. Župnik Devčićpodsjetio je kako je prije 24godine na posvećenjeobnovljene crkve iz Rimadoputovao kardinal FranjoŠeper, prefekt Kongregacije zanauk vjere, kojem je to bio iposljednji javni obred prijenjegove smrti.Biskup Sudar u propovjedi jeistaknuo kako je Stepinac velikiznak koji daje odgovore namnoga pitanja. On dajeodgovor na to kako je mogućebiti čovjek, kako je mogućenaći smisao života, kako jemoguće životu se odužiti i kakoje moguće život uložiti da se onstostruko vrati. Ovaj narod,dodao je biskup, izgubio jemnoge ratove, a svoj identitet ivjernost Bogu kroz dugevjekove teško je i krvlju plaćao,ali sve to kao da se "naplatilo"

u osobi Alojzija Stepinca.Koliko je stradanja, patnji iljudskih života bilo zgaženo unjegovu vremenu, a međunjima je i on trebao biti zgažen.Međutim, on je nadišao sve to iizrastao u veličinu koja nashrabri, na koju smo ponosni, alikoja nas i opominje i poučava.Danas, dodao je biskup, ovajnarod koji je uglavnomoslobođen od vanjskihneprijatelja treba sadaosloboditi nutarnjeg zla. Ovomnarodu treba duhovne obnove,svijesti i saznanja da se život nemože valjano uložiti ako ga senije spremno dati, a obnova jemoguća tek tada kada se narodnauči ponovno moliti. Putokazza takvu obnovu upravo je bio iostao bl. Alojzije Stepinac.

12 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Hodočašće Gospićana i OtočanaZagreb/Krašić, 10.2.2005.(IKA) - Na Stepinčevo 10.veljače brojni župljani izGospića i Otočca hodočastili suu rodnu župu bl. AlojzijaStepinca Krašić, gdje susudjelovali na misnom slavljukoje je predvodio zadarskinadbiskup Ivan Prenđa, te na

središnjoj večernjoj misi koju jeu zagrebačkoj prvostolnicipredslavio zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić. Gospićki župnik idekan Antun Luketićorganizirao je u toj prigodi iposjet grkokatoličkoj župiSošicama, gdje je hodočasnike

dočekala bazilijanka s. Ana izreda, provela ih muzejomžumberačkog kraja te ihupoznala s grkokatoličkomzajednicom. Hodočašće suGospićani organizirali na 1.obljetnicu osnivanja molitvenezajednice bl. Alojzija Stepinca.

U Gospiću osnovana podružnica Hrvatskog katoličkogdruštva medicinskih sestara i tehničaraGospić, 11.2.2005. (IKA) - Nablagdan Gospe Lurdske iSvjetski dan bolesnika održanaje 11. veljače u prostorijamaOpće bolnice u Gospićuosnivačka skupština Hrvatskogkatoličkog društva medicinskihsestara i tehničara, u nazočnostigospićko-senjskog biskupaMile Bogovića, gospićkogžupnika i dekana AntunaLuketića, kao i četrdesetakčlanica iz sedam ustanova izgrada Gospića u kojima jezaposleno medicinsko osoblje.Riječ je o Općoj bolnici, Domu

zdravlja, Zavodu za javnozdravstvo, Domuumirovljenika, Okružnomzatvoru, Sanitetu hrvatskevojske te predstavnicimaumirovljenih medicinskihsestara i tehničara. Izvješće oinicijativi za osnivanje Udrugekao i radnjama koje suprethodile osnivanju podnio jedekan Luketić, nakon čega jeizabran Upravni odborHKDMST Gospić. Zapredsjednicu je izabrana RužaUremović, tajnicu Ivana Pezelj,dopredsjednicu Lucijana

Starčević i za duhovnogsavjetnika vlč. Antun Luketić.Program rada zatim jepredstavila tajnica Ivana Pezelj,a članicama novoosnovanelaičke udruge obratio se ibiskup Bogović: "Obraćamvam se u ime Komisije HBK zalaike kojoj sam na čelu. Crkvapodržava vaš plemeniti rad istoji iza vaših inicijativa kojeće biti radost i zadovoljstvokako medicinskom osoblju,tako i pacijentima", istaknuo jebiskup Bogović.

Gospa Lurdska u zagrebačkom svetištuBez nedjeljne mise,koja zahvaća dušu idaje snagu zasvagdanji život, nemožemo biti pravikršćani, poručio jebiskup Mrzljak

Zagreb, 11.2.2005. (IKA) -Blagdan Gospe Lurdske iSvjetski dan bolesnikaproslavljen je koncelebriranimmisnim slavljem koje je 11.veljače u crkvi Gospe Lurdskeu Zagrebu predvodio pomoćnizagrebački biskup JosipMrzljak zajedno sa župnikomfra Slavenom Milanovićem igvardijanom fra FranomDoljaninom te dvadesetaksvećenika. Povezujući upropovijedi blagdan bl. AlojzijaStepinca, koji je proslavljendan ranije, i blagdan GospeLurdske, biskup Mrzljakosvrnuo se na svece kao uzorevjerničkog života. TakoStepinac može biti "kompas"kako bismo preko njega moglirazmišljati o Mariji. Podsjetivšina riječi koje je bl. Alojzijeizgovorio u istoj crkvi još1938., a u kojima se pozvao naprošlost i stoljetnu prisutnost

kršćanske vjere i štovanjeMarije u hrvatskom narodu,biskup Mrzljak pozvao jevjernike da razmišljaju o Marijikao vjernici i ženi, budući da jeona bila unaprijedpredodređena od Boga. BiskupMrzljak zaključio je kako bidanašnji čovjek na drukčijinačin ispjevao Marijinhvalospjev. On možda više nebi bio posvećen GospodinuBogu, nego čovjeku,naprednom, modernom,bogatom, onom koji je punznanja i sebe i koji u svojemživotu nema mjesta za Boga."Nad onima što se njega bojedobrota je njegova", podsjetioje biskup. Upitavši koga da sedanas čovjek boji, biskup jenapomenuo kako je čovjeknašega vremena "neustrašiv", ismatra da ne treba nikakveBožje zapovijedi obdržavati.Govoreći o euharistiji na koju

nas posebno u ovoj godini Papapoziva, biskup je poručio kakomi bez nedjeljne mise, ali nesamo kao nekoga običaja, negonečega što će zaista zahvatitinašu dušu i iz čega ćemo nositisnagu u svagdanji život, nemožemo biti pravi kršćani. NaMarijin poticaj, i na poticaj bl.Stepinca, trebamo graditibudućnost kao marijanskinarod, poručio je biskupMrzljak. Na misnom slavljupjevao je zbor župe GospeLurdske. Proslavi blagdanaprethodila je devetnica koju suvodili profesor na Katoličkombogoslovnom fakultetuSveučilišta u Zagrebu dr.Željko Tanjić, profesor naKatoličkom bogoslovnomfakultetu Sveučilišta u Splitudr. Anđelko Domazet idominikanski provincijal o. IkoMateljan.

Gospa Lurdska i Dan bolesnika u BanjoluBanjol, 11.2.2005. (IKA) - Užupnoj crkvi Sv. Lucije uBanjolu proslavljen je 11.veljače blagdan Gospe Lurdskei Svjetski dan bolesnika. Crkvusu po višegodišnjoj tradicijiispunili bolesnici i starci svihžupa otoka Raba.Hodočasničku misu za

bolesnike s dijeljenjembolesničkog pomazanjapredvodio je župni vikar Rabadon Anton Turčić zajedno sasvećenicima otoka Raba, apropovijedao župnik BarbataFranjo Vitezić.Domaći župnik Drago Ljubičićpozdravio je na početku mise

okupljene starce i bolesne, kao imedicinsko osoblje posebno izbolnice Kampor ,koji su dovelisvoje pacijente. Nakon misesudionicima su podijeljenesličice bl. Alojzija Stepinca tesu se zadržali u druženju uz čaji kolače.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Predstavljene dvije knjige u izdanju Socijalneakademije

Knjige "Socijalnaagenda" i "Sustavvrijednosti i izlazak izkrize" predstavilinuncij u Lozano, dr.Dugalić, dr. Nagy teautori dr. Figurić iMikulić

Zagreb, 11.2.2005. (IKA) -Socijalna akademija predstavilaje 11. veljače u dvorani Vijenacna Kaptolu u Zagrebu dvijeknjige "Socijalnu agendu"Papinskoga vijeća za pravdu imir, te "Sustav vrijednosti iizlazak iz krize" autoraMladena Stjepana Figurića iMarinka Mikulića. Govoreći o knjizi Socijalnaagenda, Zbornik mjerodavnihtekstova, nuncij Lozanoistaknuo je kako je ta knjigaosobito aktualna i predstavljavrijedan doprinos uproučavanju i širenjusocijalnoga nauka Crkve, aprije svega poslužit će kaopoticaj boljega upoznavanjapapinskih dokumenata(enciklike, apostolska pisma)kao i naučavanja Drugogavatikanskog koncila o politici,gospodarstvu i kulturi tenjihove primjene u katoličkimzajednicama i hrvatskomdruštvu. Nuncij Lozanoistaknuo je kako papinsko ikoncilsko naučavanje sadržanou Socijalnoj agendi pokazujeput društvenoga zalaganja, putpravednosti, bratstva i mira.Odao je također priznanje zahvalevrijednu inicijativu da sena hrvatskome jeziku ponudiizbor tako važnih ireprezentativnih tekstovasocijalnoga nauka Crkve te jeizrazio želju da ovaj primjer nebude usamljen, a osobito da sedoktrinarni sadržaji primjene iu praksi. "Ne možemo, a da se neprisjetimo mračnih vremenakomunizma kada je Crkvaovome narodu pružala jediniprostor slobode. Bila je tomučenička sloboda, ograničena,plaćena skupom cijenommnoštva ljudi koji su žrtvovalisve poradi Evanđelja idomovine, počevši od našegapredragog kardinala, blaženogaAlojzija Stepinca", zaključio jenuncij Lozano. O istoj knjizi govorio je i dr.Nagy s Filozofskog fakultetaDružbe Isusove u Zagrebu.Istaknuo je kako su od pojaveenciklike Rerum novarum papeLeona XIII. krajem 19. stoljećado danas objavljeni brojni

papinski i crkveni dokumentikoji govore o socijalnimpitanjima i problemimadruštvene pravde. Postojala jeopasnost da se od šume ne vididrveće te se u našim danimaosjetila potreba da se napravisinteza tekstova i iz njih izdvojiono bitno, i kao takvo ponudiširoj javnosti. To je učiniloPapinsko vijeće za pravdu i miru povodu godine Velikogjubileja 2000., objavljujući ovajizbor najvažnijih izvadaka izbrojnih dokumenata socijalnogaučenja Crkve pod naslovomSocijalna agenda. "Ova knjigadonosi skup načela i normikojima se Katolička crkvaodređuje prema socijalnimpitanjima donoseći smjerniceza djelovanje u društvenom,ekonomskom i političkomživotu. To nisu recepti zagotova rješenja to su samosmjernice koje upućuju narješenja, rekao je dr. Nagy,zaključivši da su ove porukeponuđene iz srca Crkve svijetukoji traži moralnu viziju kakobi se stvorio čovječnijidruštveni poredak. Knjigu "Sustav vrijednosti iizlazak iz krize" predstavio jeprofesor na Teologiji u Đakovudr. Dugalić. Istaknuo je kakoova knjiga pokušava pronaćiodgovore na vrlo aktualnopitanje o ulozi države, ali idrugih subjekata u promicanjudruštvene pravednosti isocijalne politike, tj. kakoostvariti socijalnu državu."Knjiga je tim više aktualna, jerse modeli socijalne državedanas nalaze u krizi i nemadržave u Europi koja trenutačnovidi izlazak iz nastale situacije.Naime, pritisak neoliberalneglobalizacije, ponajvišeuvjetovan gospodarstvomSAD-a, doveo je različiteeuropske modele socijalnedržave u pitanje jer, s jednestrane, nisu u stanju držatikorak s gospodarstvimaoslobođenima ove socijalnekomponente, a s druge strane,suočili su se i s različitimzloporabama unutar vlastitogasustava", istaknuo je dr.Dugalić. On smatra kako seopisana situacija na posebannačin odražava i u Hrvatskoj,koja ne samo da osjeća

posljedice Domovinskoga rata,već još uvijek, s jedne strane,osjeća posljedice prošlogamentaliteta planske ekonomije,a s druge bolne posljediceprivatizacije, često u duhuneoliberalne ekonomije. Autoriknjige, kazao je dr. Dugalić,pokušavaju ući u složenuhrvatsku stvarnost i pronaćiodgovore izlaska iz krize, pričemu se oslanjaju prije svegana socijalni nauk Crkve, apotom, polazeći od austrijskogamodela socijalnog partnerstva,pronaći model koji biodgovarao hrvatskom društvu,ali i šire. Govoreći o socijalnompartnerstvu, dr. Dugalić jerekao da ga vidi, prije svega, uodgovornosti građana i razvojucivilnoga društva kao pokretačau promicanju općega dobra.Nadalje, osnovna pretpostavkaovoga sustava je nova ljestvicavrjednota te autori ukazuju nacijeli niz novih vrijednosnihorijentacija o kojima jednanova socijalna politika isocijalno partnerstvo morajuvoditi računa. Na kraju predstavljanja onastanku knjige "Sustavvrijednosti i izlazak iz krize"govorili su sami autori. DekanŠumarskog fakulteta u Zagrebudr. Figurić istaknuo je kako seprije nekoliko godina skupinaintelektualaca kršćanskogasvjetonazora okupljala iraspravljala o različitimaspektima hrvatskoga društvate došla do zaključka kakosituacija nije zadovoljavajuća.Rješenje su tražili i našliproučavajući socijalni naukCrkve. Direktor papirne industrije PanMarinko Mikulić pojasnio jekako naslov knjige sadržitemeljnu orijentaciju Socijalneakademije i njezin program."Željeli smo afirmirati sustavvrijednosti koji uči Katoličkacrkva. Znamo da uspostavavrijednosnoga poretka u RHneće biti laka, svjesni smo da jeHrvatska još uvijek na pututraženja i ova knjiga želiponuditi odgovore", istaknuo jeautor Mikulić.

14 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Osigurati vrijeme za bolesnikaDr. Stjepan Balobanpredvodio misnoslavlje u crkvi Sv.Vinka Paulskog začlanove Hrvatskeudruge medicinskihsestara i Hrvatskogkatoličkog društvamedicinskih sestara itehničara

Zagreb, 11.2.2005. (IKA) - Na13. Svjetski dan bolesnika iblagdan Gospe Lurdske uzagrebačkoj crkvi Sv. VinkaPaulskog svečano euharistijskoslavlje predvodio je 11. veljačeprofesor na zagrebačkom KBF-u dr. Stjepan Baloban, zajednos rektorom crkve vlč.Marijanom Pavlenićem. Naslavlju su se okupili članoviHrvatske udruge medicinskihsestara i Hrvatskog katoličkogdruštva medicinskih sestara itehničara, koji su predvodili iMolitvu vjernika. Dr. StjepanBaloban istaknuo je kako jedanas potrebno udvostručitinapore kako bi pozitivnirezultati medicinskihistraživanja i uopće liječenjadošli do običnoga čovjeka tj.bolesnika, budući da živimo uvremenu u kojemu se čini da suuzroci poremećenih odnosaprema bolesnicima i zdravlju ustvarnom udaljavanju odčovjeka, posebno onoga koji jeslab, siromašan i bolestan.Možda je upravo način života usuvremenom društvu kojeodlikuje trajno ubrzanje, razlogporemećenih odnosa uliječenju, kazao je

propovjednik. Zaključio je kakoje nužno potrebno medicinskoosoblje koje bi moglo osigurativrijeme potrebno za razgovor sbolesnikom, kako bi sepomoglo čovjeku koji je iduhovno i tjelesno biće.Propovjednik se zatim osvrnuona ovogodišnju Papinu porukuza Svjetski dan bolesnika,središnje slavlje kojega je ovegodine u Africi. Papa je pozvaosve narode i sve važnečimbenike da se uključe uborbu protiv AIDS-a i na dubljesuočavanje s tom bolešću. Dr.Baloban kazao je kako je iokupljanje na euharistiji togadana - bilo bolesnika bilozdravstvenoga osoblja ili pakvjernika i članova hrvatskogadruštva, način da u "ubrzanimvremenima tražimo suglasjeoko toga što mi svaki nasvojem položaju i radnommjestu možemo učiniti zabolesna čovjeka koji nas treba".Upravo u trenutku bolestičovjek još više traži odgovorena posljednja pitanja koja seodnose na njegov život tepitanja o smislu boli, patnje ismrti. Na kraju propovijedi dr.Baloban upitao je sestre i

liječnike nisu li upravo oničesto puta svjedoci takvihpitanja kada imaju prigodubolesnom čovjeku pružiti višeod običnoga lijeka, te zaključioriječima iz Papine poruke:"Nema suprotnosti izmeđuzemaljskoga zdravlja ivječnoga spasenja, jerGospodin je umro za potpunospasenje čovjeka i svih ljudi".Na kraju mise nazočnima se uime ogranizatora i Družbesestara Milosrdnica obratila i s.Nevenka Brkić, VMS, koja jezahvalila i svima onima koji suna bilo koji način pridonijeliorganizaciji i ljepoti togasusreta, budući da je vjera bezdjela mrtva. Na kraju je izrazilanadu da će dogodine u istojcrkvi biti proslavljen i 14.Svjetski dan bolesnika. Misnoslavlje uzveličao je zborZagrebačkih liječnika pjevača,na čelu s dirigentom dr.Leonardom Perkovcem. Zaorguljama je bio dr. DarkoKristović, dok je kao solistnastupio dr. Željko Jurašinović.Nakon mise bilo je zajedničkodruženje u sportskoj dvoraniŽenske opće gimnazije Družbesestara milosrdnica.

Biskup Ivas pohodio Opću bolnicu u ŠibenikuIstaknut uzoranpetogodišnji radbolničkog kapelanafra Mate Topića upastoralu bolesnihosoba

Šibenik, 11.2.2005. (IKA) -Jedno od sedam tjelesnih djelamilosrđa - "bolesna pohoditi" -učinio je šibenski biskup AnteIvas u petak 11. veljače upovodu Svjetskog danabolesnika, pohodivši pacijente iosoblje Opće bolnice uŠibeniku. U odsutnostiravnatelja dr. Željka Burićabiskupa je primio dr. KrešimirStipanićev.Biskup Ivas upoznat je sa svimpoteškoćama s kojima sesvakodnevno susreće osoblje ipacijenti bolnice. Djelatnici sutom prigodom istaknuli uzorani primjeren rad bolničkogkapelana fra Mate Topića u

pastoralu bolesnih osoba, kojitu službu obnaša pet godina.Potom je biskup u bolničkojkapeli slavio misno slavlje ukoncelebraciji s kapelanomTopićem i još dvojicomsvećenika, a pjevao je zbormladih župe Vodice."Želim da mir dođe do svakogau ovoj svetoj kući koju zovemobolnicom. Danas se Crkva želiujediniti sa svima vama kojipatite, koji trpite zbog bolesti",poručio je biskup Ivas.Predstavivši ovogodišnjuPapinu poruku za Svjetski danbolesnika, biskup je pozvao svekoji rade s bolesnicima da se neumore, jer bolesnicima nije

moguće prići niti s njima raditiako se nema ljubavi, i to onedjelatne kršćanske ljubavi kojase hrani i koja izvire izeuharistije. Bolest je dragocjenai ona se može doživjeti kaoblagoslov, ako se prihvati uvjeri, te je ujedno i prilikasvima koji se sa njom suoče darazmisle o smislu života,zaključio je biskup Ivas.Po završetku slavlja biskup jepohodio Interni odjel gdje sesusreo s bolesnicima, podijelioim blagoslov i toplu kršćanskuriječ utjehe i nade. MladiVodica pjesmom i prigodnimdarovima razveselili supacijente Internog odjela.

Gospa Lurdska u ŠibenikuŠibenčani slavili ufranjevačkomsamostanu Sv. Lovre iu staroj gradskoj župiSv. Križa - Dolac

Šibenik, 11.2.2005. (IKA) -Blagdan Gospe Lurdskesvečano je 11. veljačeproslavljen u Šibeniku ufranjevačkom samostanu Sv.Lovre i u staroj gradskoj župiSv. Križa - Dolac. U Dolcu jejutarnje slavlje, na kojemu jebolesnicima podijeljen isakrament bolesničkogpomazanja, predvodio kancelar

Šibenske biskupije don AnteSkračić. Večernje slavlje smnoštvom Šibenčanapredvodio je novozaređenisvećenik Šibenske biskupijedon Denis Karanušić ukoncelebraciji sa župnikomkatedrale Sv. Jakova donKrešimirom Matešom. Upropovijedi je vlč. Karanušićistaknuo kako će Bog do kraja

izvršiti svoje djelo u namasamo ako se njemu upovjerenju posve predamo.Brojni Šibenčani GospuLurdsku proslavili su i u crkviSv. Lovre. Večernje svečanoslavlje predvodio je fra PetarPletikosa koji je vjernicimagovorio o Marijinojposredničkoj i tješiteljskoj uloziu spasenju čovječanstva.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Blagdan Gospe Lurdske i Svjetski dan bolesnika uMalom Lošinju

Nakon misnog slavljakoje je predvodiožupnik Bozanić,održano tradicionalnodruženje vjernika sbolesnim, starim inemoćnim osobama uorganizacijimalološinjskogCartitasa

Mali Lošinj, 11.2.2005. (IKA) -Blagdan Gospe Lurdske teSvjetski dan bolesnikatradicionalno je 11. veljačeproslavljen u Malom Lošinju.Svečano misno slavlje u župnojcrkvi Porođenja Marijinapredslavio je domaći župnik dr.Anton Bozanić. Na blagdan Gospe Lurdskebolesne i nemoćne osobe naposeban način žele bitiokupljene oko Marije te okoBoga koji daje posebneznakove svoje blizine onimakoji trpe. Bolesnici imaju višeiskustva o Božjoj prisutnosti odonih koji nisu osjetili muku,trpljenje i bolest. Budite svjesnida ako zajedno s Kristompatite, svoju vjeru prenosite na

one koji nemaju takva iskustvai koji nisu osjetili jaču tjelesnumuku i bolest. Nastojte, stoga,vi bolesnici i patnici svojemuke i patnje suobličiti smukom Isusa Krista, poručio jeu propovijedi dr. Bozanić,obraćajući se bolesnim inemoćnim osobama. Istaknuoje pritom kako je dobriSamaritanac svaki onaj kojipristupa unesrećenim ibolesnim osobama. To suponajprije zdravstvenidjelatnici, koji su cijeli svojživot posvetili bolesnim inemoćnim osobama. Oni nosetakvo iskustvo i imaju višeosjećaja za bolesne nego onikoji se bave drugim poslovima.Potrebno je moliti za bolničkoosoblje da im Bog svakodnevno

daje jakosti i snage, jer to jeveliki i snažan posao gdječovjek pomaže čovjeku. Tekkada se susretne s umirućima ibolesnima na način dobrogSamaritanca čovjek možeposvjedočiti i prepoznativrijednost Isusova navještajablaženstva, poručio jemalološinjski župnik. Nakon misnog slavlja, u tijekukojega je bolesnim i starijimosobama podijeljen sakramentbolesničkog pomazanja,održano je tradicionalnodruženje vjernika s bolesnim,starim i nemoćnim osobamakoje su priredili članovimalološinjskog Cartitasa.

Biskup Puljić pohodio Opću bolnicu u DubrovnikuEuharistijskimslavljem bolesnici iosoblje proslaviliSvjetski dan bolesnika

Dubrovnik, 11.2.2005. (IKA) -Na blagdan Gospe Lurdskedubrovački biskup ŽelimirPuljić posjetio je 11. veljačeOpću bolnicu u Dubrovniku,pohodio bolesnike i susreo se sbolničkim osobljem. U kapelicibolnice zajedno s bolničkimkapelanom fra Pijom Pejićem ibrojnim vjernicima na 13.Svjetski dan bolesnika slavio jeeuharistijsko slavlje. Upropovijedi se biskup Puljićosvrnuo na Papine poruke zakorizmu i Svjetski danbolesnika, u kojima Ivan Pavao

II. podsjeća na važnost "trećeživotne dobi", koja za njegapredstavlja poseban božanskidar, te poziva na uključenje uborbu protiv AIDS-a, kako bise okončala ta suvremenapošast koja hara svijetom, aposebice u Africi, gdje se ovegodine u Kamerunu održavasredišnja proslava Svjetskogdana bolesnika.Humanim i dubokim stavomsuosjećanja Crkva ide ususretživotno ugroženima, kako bi imponudila Kristovu ljubav iolakšala im boli. I dok u

molitvama i mislima idemoususret našoj afričkoj braći unevolji, danas mislimo posebicena nazočnu bolesnu braću isestre u ovoj bolnici. Svimaponavljamo Kristove uskrsneriječi: Ne bojte se! Otkupljeniste predragocjenom krvljuKristovom. Imajte povjerenja,jer Bog vas nije zaboravio.Krist i danas trpi skupa s vama.A vi, prinoseći svoje patnje,možete aktivno s Njimesurađivati na otkupljenjusvijeta, poručio je dubrovačkibiskup.

Gospa Lurdska kod dubrovačkih isusovacaKorizma je mala školaevanđeoskog života idobro zrcalo kojemajka Crkva iznosipred svoju djecu itraži neka se u tomogledalu češćeogledaju, poručio jedubrovački biskup

Dubrovnik, 11.2.2005. (IKA) -Blagdan Gospe Lurdsketradicionalno se u Dubrovačkojbiskupiji proslavlja kod otacaisusovaca. Blagdanu jeprethodila trodnevna duhovnapriprava koju je predvodioisusovac dr. Roko Prkačin. Nasam blagdan svečanoeuharistijsko slavlje ukoncelebraciji s petnaestaksvećenika predvodio je 11.veljače dubrovački biskupŽelimir Puljić. Nakon misnogslavlja ophod s kipom GospeLurdske krenuo jeGundulićevom poljanom, a popovratku u crkvu pred kipom suizmoljene litanije i molitva zabolesnike.U propovijedi je biskup Puljićgovorio o smislu korizmenog

vremena i potaknuo vjernike daga iskoriste na osobnuizgradnju. Korizma je prikladnovrijeme razmišljati o svemu: oživotu i smrti, o patnji izdravlju, grijehu i milosti, oproblema bolesti, zla i nevolje.Korizma je i dobro zrcalo kojemajka Crkva iznosi pred svojudjecu i traži neka se u tomogledalu češće ogledaju. Nekavide koje ih mane spopadaju ikoje im kreposti nedostaju.Tako će netko otkriti kako jepreviše razdražljiv, nervozan,svadljiv, prkosan. Drugi ćeotkriti kako odveć robujestvarima i postaje izrazitimaterijalist koji ne vidi u životuništa duhovnoga. Treći će opetotkriti kako previše kritiziradruge, ogovara, gleda tuđe

mane i ne vidi svoje. Neki ćeprimijetiti kako se malo pomalo udaljavaju od Boga,Crkve, sakramenata, kako im jevjera mlaka, a pobožnosthladna. U tom vidu Crkvasmatra korizmeno vrijememilosnim razdobljem crkvenegodine, malom školomevanđeoskog života gdje seumješno vodi borba zla i Zloga,grijeha i napasti, poručio jedubrovački biskup. Biskup je upoznao vjernike i sovogodišnjim Papinimporukama za korizmu i 13.svjetski dan bolesnika, te nakraju sve bolesnike preporučioMarijinu majčinskomzagovoru.

16 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Dan bolesnika u IstriPula, 11.2.2005. (IKA) - Nablagdan Majke Božje Lurdske11. veljače, kada se u Crkviujedno slavi Dan bolesnika, udomovima za starije i nemoćneu Puli, Rovinju, Novigradu iostalim istarskim gradovima imjestima upriličena su svečaneproslave. Središnjeeuharistijsko slavlje u crkvi Sv.Franje u Puli predvodio je

porečko-pulski biskup IvanMilovan. Slavlju su sepridružili umirovljeni biskupAntun Bogetić, umirovljenisplitsko-makarski nadbiskupAnte Jurić i više svećenika.Biskup Milovan pozvao jevjernike da zajedno s ostalimljudima dobre volje buduspremni pomagati onima kojisu u potrebi, liječiti, tješiti,

djelovati evanđeoski u svijetuboli. Kršćani to ipak čine nesamo filantropski, nego izvjere. "Hrabro, Bog te nijezaboravio - Krist trpi s tobom.Prinoseći svoje patnje, možešsurađivati s njime u otkupljenjusvijeta", istaknuo je biskupMilovan. Misu je uveličao zborRoženice, koji je izveo i kraćiglazbeni program.

Akcija Škole za medicinske sestreCaritas Zagrebačkenadbiskupije ove jegodine tiskao ibesplatno podijelio4.000 primjerakaPapine poruke zaSvjetski dan bolesnika

Zagreb, 11.2.2005. (IKA) -Caritas Zagrebačkenadbiskupije ove je godinetiskao i besplatno podijelio4.000 primjeraka porukeSvetog Oca za Svjetski danbolesnika, u prijevoduInformativne katoličke agencijeIKA -Zagreb. Jedan odznačajnijih pothvata je onajŠkole za medicinske sestre"Mlinarska" u Zagrebu, koja je

11. veljače prigodnom akcijomobilježila Svjetski danbolesnika u 8 župa u Zagrebu iu župi Svih Svetih uSesvetama. Akcija imadvanaestgodišnju tradiciju, azapočela je na poticaj pokojnogdon Luke Depola koji jeorganizirao susret maturanata iredovnice nastavnice sa starim ibolesnim osobama u župi sv.Ivana Krstitelja. Akcija se

ostvarivala u župnimprostorima gdje su se maturantii učenici 3. razreda podvodstvom redovnica iliprofesora družili s bolesnicimai potrebitima. Mjerili su imrazinu šećera u krvi, krvni tlak,govorilo se o održavanju razinezdravlja koja postoji, o prehranibolesnika i o zdravoj prehrani.Druženje se nastavljalo uokviru dva planirana radna sata.

Đakovo: Osnovano Biskupijsko povjerenstvo zapastoral stradalnika Domovinskog rata

Među brojnimzadaćamapovjerenstva jest iokupljanje i ustrojmreže pastoralnih istručnih suradnika uskrbi za stradalnikeDomovinskoga rata ičlanove njihovihobitelji na čitavompodručju biskupije tesenzibiliziranjecrkvene i društvenejavnosti za njihovapitanja i potrebe

Đakovo, 11.2.2005.(IKA/BTU) - U ciljupromicanja pastirske skrbi zabrojne stradalnikeDomovinskoga rata i članovenjihovih obitelji u Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji, biskupMarin Srakić osnovao je unutarOdjela Biskupijskogapastoralnog centra u Đakovu zapromicanje pastorala posebnihskupina Biskupijskopovjerenstvo za pastoralstradalnika Domovinskoga ratai članova njihovih obitelji. Zapovjerenika na tri godinedijecezanski biskup imenovaoje vlč. mr. Stanislava Šotu,župnika u Viškovcima, a zatajnicu Suzanu Matošević, dipl.teologinju i bračno-obiteljskusavjetnicu u SlavonskomBrodu. ČlanovimaBiskupijskoga povjerenstvatakođer na mandat od tri godinebiskup je imenovao o. SlavkaAntunovića, OFM, župnika izVukovara, Ivana Balažića,

vojnog psihologa iz Đakova,vlč. Franju Bodonjiju, župnikau Ladimirevcima, vlč. AlojzaKovačeka, vojnog kapelana izVinkovaca, ElizabetuMatuzović, dipl. teologinju ibračno-obiteljsku savjetnicu izOsijeka, vlč. MatuMartinkovića, župnika i dekanaiz Bilja, vlč. Antu Mihaljevića,vojnoga kapelana iz Osijeka,dr. Berislava Pašalića,psihijatra, o. Antu Perkovića,OFM, župnika iz Vukovara,vlč. Marka Peulića, župnika izŽupanje, mons. Tadiju Pranjića,župnika i dekana iz Vinkovaca,s. Rastislavu Ralbovsky, dipl.pedagoginju i sociologinju izĐakova te vlč. Miru Tomasa,župnika iz Nijemaca. ZadaćePovjerenstva su okupljanje iustroj mreže pastoralnih istručnih suradnika u takvojskrbi na čitavom područjuĐakovačke i Srijemskebiskupije, domišljanje iorganiziranje sustavne crkvene

brige za stradalnike, suradnja sudrugama proisteklih izDomovinskoga rata te sustanovama i institucijama kojeskrbe o njima, trajno studijskopraćenje te pastoralnaosjetljivost za slojevite potrebestradalnika i njihovih obitelji,senzibiliziranje crkvene idruštvene javnosti za njihovapitanja i potrebe, suradnja sdrugim biskupijskimpovjerenicima i crkvenimustanovama te udrugamavjernika u vidu razvijanja štokvalitetnije pastoralne skrbi zastradalnike Domovinskoga ratai članove njihovih obitelji tedaljnjeg razvoja sustavnogevangelizacijskog rada napodručju biskupije, planiranje iorganiziranje početne i trajneduhovne i stručne formacijeokupljenih suradnika, drugiposlovi i zadaće u skladu sasmjernicama dijecezanskogabiskupa.

Blagdan Gospe Lurdske u SplituSplit, 11.2.2005. (IKA) - Uprigodi blagdana GospeLurdske i 13. Svjetskog danabolesnika kod isusovaca nasplitskom Manušukoncelebrirano euharistijskoslavlje 11. veljače predvodio jesplitsko-makarski nadbiskup

Marin Barišić. Svaki pohod,bilo da nekome idemo u posjetili da se dolazi k nama, otvaranešto nova kod bolesnika kojiotkriva novu ljestvicu vrednotate je taj posjet plodonosan ispasonosan kao što je bio susretMarije i Elizabete. Bolest nije

cilj već sredstvo zadoživljavanje sebe kao onogtko je povezan s Kristom,istaknuo je nadbiskup i pozvaoda se u korizmi nađe vremena ipažnje za sve bolesne. Nakonmise izloženo je Presveto.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Prvo javljanje Caritasovih volontera iz Šri LankeHrvatski Caritas će uzveć odaslanu pomoć uproizvodima i opremiu vrijednosti većoj odmilijun kuna, ŠriLanki na raspolaganjeza projekte obnoveuputiti još 300.000eura

Tangalle, 11.2.2005. (IKA) -Kristina Pucko i Jurica Caha,preživjeli stradalnici odtsunamija, 4. veljače, nešto višeod mjesec dana od tragedije uJužnoj Aziji, vratili su se u ŠriLanku, sada kao volonteriHrvatskog Caritasa. Svojjednomjesečni angažman kaovolontera Hrvatskog Caritasa,Kristina i Jurica su započeli najugu Šri Lanke, u mjestuTangalle, u kojem su se nalazilii 26. prosinca protekle godine,kada je tsunami pogodio tekrajeve. Nakon proživljenogiskustva, Kristina i Juricaizrazili su želju da pomognusvima koji su i dalje u potrebi,baš kao što su i njima nakonnesreće pomogli brojninepoznati ljudi.Nakon svog dolaska u ŠriLanku, Kristina i Jurica javilisu se Hrvatskom Caritasu sprvim informacijama u kojemizmeđu ostalih vijesti, navode

kako je u Tangalleu situacijaprilično nepovoljna, a mnogoljudi još nije primilo nikakvuvrstu pomoći. Ima problema sastrujom, a telefonske liniječesto ne funkcioniraju. OkolicaTangallea izgleda gotovojednako kao što je izgledalaneposredno nakon nesreće. Najugu zemlje nije mogućekomunicirati ni mobitelima,najvjerojatnije zbog srušenogodašiljača. Na udaljenosti stometara od obale, vjerojatno, izsigurnosnih razloga nijedopušteno ništa graditi pa će,kako javljaju Jurica i Kristina,zasad istražiti mogućnostipružanja pomoći ribarima iz tihkrajeva.Informiraju nas kako su svakidan na terenu, gdje su već dosada imali mnogo susreta slokalnim stradalnicima,stanovnicima toga malogmjesta u kojima su saznalimnogo tužnih, tragičnih

sudbina nestalih i stradalihosoba. Narednih dana imat ćesusret i s ravnateljem CaritasaŠri Lanke kako bi se upoznali slokalnim dragovoljcimanacionalnog Caritasa.Hrvatski Caritas izvijestio jeCaritas Internationalis teCaritas Šri Lanke kako će, osimveć do sada realizirane itransportirane pomoći uproizvodima i opremi uvrijednosti većoj od milijunkuna, Šri Lanki staviti naraspolaganje za projekteobnove sljedećih 300.000 eura,odnosno oko 2.230.000 kuna. UCaritasovu akciju sakupljanjapomoći za žrtve tsunamijamože se uključiti pozivom nadonacijski telefon 060 888 920(svaki poziv 3.66 kuna) iliuplatom na žiro račun 2340009-1100080340, poziv na broj2712. Donacijski će telefonostati otvoren do 15. veljače.

Biskup Culej na slavlju Gospe Lurdske u ČakovcuTek kad svaki od nassebe promijeni, nastatće novi svijet, poručiovaraždinski biskup

Čakovec, 11.2.2005. (IKA) -Varaždinski biskup MarkoCulej pohodio je na blagdanMajke Božje Lurdske 11.veljače čakovečku župu sv.Nikole biskupa, gdje jepredvodio svečano misnoslavlje. U župnoj crkvi Sv.Nikole misu s biskupomCulejem suslavili su domaćižupnik fra Drago Bedeničić,koji je uputio pozdravne riječibiskupu, gvardijanFranjevačkog samostana fraIlija Mijatović i drugisvećenici, među kojima ižupnici župa Čakovečkogdekanata na čelu s dekanompreč. Vinkom Halovanićem. Uuvodnoj riječi mnoštvonazočnih vjernika varaždinskibiskup pozvao je da mole upovodu Svjetskog danabolesnika za sve bolesne inemoćne osobe, kojima je teškou njihovoj bolesti, osamljenostii nemoći. Biskup Culej pozvaoje vjernike da se upitaju kako toda Majka Božja ima toliko srcaza grešnike, koji često kada suzdravi nemaju srca za bolesne.Marija ima srca za svakogaupravo zato jer je njezin čitavživot bio protkan patnjama imukama, nedoumicama,pitanjima i problemima. Sve jeto ona prihvatila znajući da jeMajka Spasiteljeva, SinaBožjeg, premda je doživjelaveliku bol i tugu zbog toga štosu se ljudi borili protiv Njega

sebi na propast, umjesto da gaprihvate kao svoga Spasitelja.No, Marija je gledala ne očimauma, nego očima srca imajućisrca za svakog čovjeka iosjećajući bližnjega, istaknuo jebiskup Culej. I mi molimo nesamo za sebe, nego za bolesne,stare i osamljene te za sve onekoji pomažu takvim ljudima,koji čine dobra djela, koja nemože ništa izbrisati, rekao jebiskup, pozvavši vjernike dabudu oni koji će činiti dobradjela, pomagati drugima,olakšavati im nevolje, teškoće ibolesti, jer ljudima nijepotrebna samo materijalnapomoć, nego i skrb, pažnja,ljubav i dobrota.Danas pola svjetskogstanovništva živi u siromaštvu ibolestima zbog manjkasolidarnosti onih koji imajuviše. Zato je Marija u Lurduporučila da se moli i dobro činiljudima, a upravo se time možemijenjati svijet, molitvom idobrotom. Molitvom u kojojmijenjamo sebe i dobrimdjelima kojima mijenjamosvijet oko sebe. Jer, nemanovoga svijeta bez novogčovjeka. Pozvani smo napromjenu i obraćenje, jer unovom čovjeku ne smije bitimržnje i zavisti, nego ljubavi isuosjećanja za bližnjega. Tekkad svaki od nas sebepromijeni, nastat će novi svijet,zaključio je biskup Culej,

uputivši mnoštvo okupljenihvjernika na molitvu kako bi bilispremni otvorili svoje srce naobraćenje i promjenu da bipomagali potrebnima ibolesnima te činili dobro usvijetu oko nas. Na krajumisnog slavlja uoči završnogblagoslova održana je svečanaprocesija s kipom Majke BožjeFranjevačkim trgom ispredžupne crkve. Za proslavublagdana Gospe Lurdskevjernici čakovečke župepripremali su se devetnicomkoju je vodio o. ZvonkoŠeremet, dehonijanac.Ranije istog dana biskup Culej,kako to već tradicionalno čini upovodu blagdana Majke BožjeLurdske i Svjetskog danabolesnika, predvodio je misnoslavlje u kapucinskoj župnojcrkvi Presvetog Trojstva uVaraždinu.Osobito svečano blagdanGospe Lurdske obilježen je i užupi Nedelišće, gdje se u spiljiu pokrajnjoj kapeli u župnojcrkvi Presvetog Trojstva nalazinajstariji kip Majke BožjeLurdske u Hrvatskoj, donesen1883. godine iz Lurda. Svečanomisno slavlje predvodio ježupnik i gvardijan samostanafranjevaca konventualaca izNovog Marofa fra Đuro Hontić,a za proslavu župljani su sepripremali devetnicom koju suvodili župnik Nikola Samodol ikapelan Tomislav Leskovar.

18 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Biskup Mrzljak u bolnici Sestara milosrdnicaOdjelni liječniciupoznali supredsjednik HrvatskogCaritasa s novimdostignućima uliječenju nekih bolesti,ali i s problemima skojima se susreću usvojem radu

Zagreb, 11.2.2005. (IKA) - Upovodu Svjetskog danabolesnika predsjednikHrvatskog Caritasa zagrebačkipomoćni biskup Josip Mrzljakposjetio je 11. veljače Kliničkubolnicu Sestara milosrdnica uZagrebu. Biskup se najprijesusreo s vodstvom bolnice načelu s ravnateljem dr.Radoslavom Hermanom.Zahvalio je ravnatelju i svommedicinskom osoblju za skrb

koju iskazuju bolesnicima,među kojima ima i svećenika.Zatim je u pratnji bolničkogžupnika Mije Pavlakovića iupravitelja Svećeničkog domaJurja Jernejića pohodiobolesnike na nekoliko odjela.Najviše se zadržao naporodiljnom odjelu, gdje jerazgovarao s trudnicama,udijelio im blagoslov te imdarovao krunice. Pri posjetupojedinih odjela odjelni

liječnici upoznali su biskupaMrzljaka s novim dostignućimau liječenju nekih bolesti, ali i sproblemima s kojima se susrećuu svojem radu. U tijeku pohodaKliničkoj bolnici Sestaramilosrdnica biskup Mrzljakposjetio je i teško bolesnogsvećenika Zagrebačkenadbiskupije tuheljskogžupnika Franju Špiljaka, koji senalazi na liječenju u toj bolnici.

Blagdan Gospe Lurdske u Slavonskom BroduNije svaka bolestuzrokovana grijehom,no temeljni kršćanskistav i molba jest dashvatimo što to Bogod nas u tom časuočekuje i kako da se usvojoj boli suobličimos Kristom patnikom,poručio biskup Srakić

Slavonski Brod, 11.2.2005.(IKA/BTU) - U franjevačkojcrkvi Presvetog Trojstva uSlavonskom Brodu proslavljenje 11. veljače blagdan GospeLurdske, koji se tradicionalno utoj crkvi posebno slavi već 113godina. Na blagdan su slavljenemise po nedjeljnom rasporedu,a središnje misno slavljepredvodio je đakovački isrijemski biskup Marin Srakićuz koncelebraciju gvardijanafra Domagoja Šimunovića,domaćeg župnika vlč MatuLešića, svog tajnika vlč.Fabijana Svaline, domaćefranjevce te svećenikeSlavonskobrodskog dekanatakao i franjevce iz Bosanskeposavine. U prepunojfranjevačkoj crkvi biskupSrakić u propovijedi je pojasnioporuku blagdana GospeLurdske, kojega je Papaproglasio Svjetskim danombolesnika, da fizičko i moralno

trpljenje ostaje najpotresnijeotajstvo ljudskog života i da jezadaća svakoga od nas kako toublažiti. Nije svaka bolestuzrokovana grijehom, notemeljni kršćanski stav i molbajest da shvatimo što to Bog odnas u tom času očekuje i kakoda se u svojoj boli suobličimo sKristom patnikom. Potrebno jepoštivati liječnike, vrednovatinjihov posao. Biskup Srakićistaknuo je kako se Crkvauvijek brinula i brine obolesnima, siromasima ipatnicima. Crkva smo svi mi, aoni koji rade s bolesnicimatrebaju nastupati kao vjernici, sosobitom pažnjom i brigom.Crkva mora dizati svoj glas nanepravde, koje se lakouočavaju, stoga je blagdanGospe Lurdske prilika da višeposvijestimo tu našu obavezu iodgovornost prema onima kojitrpe. "Ne tražimo pošto-potoozdravljenje, nego u vjeri

prihvatimo ono što nas snađe,te onda u vjeri i nadi borimo seu sebi i oko sebe", zaključio jebiskup Srakić.Svojim pjevanjem misnoslavlje uzveličao je crkvenizbor i Mješoviti komorni zborsamostanske crkve. Nazavršetku mise upriličen jeophod s Gospinim kipom uzobalu Save, koji su nosiliučenici i učenice Klasičnegimnazije, koju vode svećenici-franjevci. Proslavi blagdanaGospe Lurdske u SlavonskomBrodu prethodila je pripravadevetnicom koju su predvodilimladi franjevci iz okolnih župa.Želja svećenika koji djeluju usamostanskoj crkvi bila jevjernicima približiti i iznijetipojedine teme iz kršćanskevjere a da pri tom buduaktualne, te su stoga ove godinepredložili nekoliko nagovora osredišnjoj temi "Euharistija".

Rijeka: Svjetski dan bolesnikaSolidarnost je za nasimperativ vjere,poručio je nadbiskupDevčić u tijekumisnog slavlja u crkviGospe Lurdske

Rijeka, 11.2.2005. (IKA) -Koncelebrirano euharistijskoslavlje na Svjetski danbolesnika 11. veljače u riječkojcrkvi Gospe Lurdske predvodioje nadbiskup Ivan Devčić. Uprepunoj crkvi u koju su došlibolesni i nemoćni u pratnjisvojih skrbnika, riječki jenadbiskup zahvalioorganizatorima i volonterimakoji su i ove godine omogućilibolesnima da sudjeluju uslavlju. "Na početku ovogmisnog slavlja krenimomislima u Lurd. Marija se utom Svetištu posebno objavilakao zaštitnica bolesnih inemoćnih", pozvao jenadbiskup u uvodnim riječima.Gvardijan kapucinskogsamostana Gospe Lurdske fraStanko Dodig izrazio je naduda će "ovo slavlje uliti novesnage u živote onih koji su se

okupili". Prisjetio se kako jeSvjetski dan bolesnikaustanovio Ivan Pavao II. prije13 godina, te je sve pozvao namolitvu i za Papino zdravlje.Nadbiskup je u propovijedipotaknuo vjernike da "vjerompristupe Kristu". "Isus je liječiobolesne, ali jedini uvjet koji jepostavljao kako bi bolesnom igrešnom čovjeku pokazao moćsvoga milosrđa bila je vjera.Ona se traži u onoga koji tražiIsusovu pomoć. Vjera potiče napouzdanje u Krista, aliistovremeno i na međusobnusolidarnost", istaknuo jenadbiskup, rekavši kako nasvjera oslobađa od tjeskobne iuskogrudne zaokupljenostisamima sobom i otvara nasdrugom čovjeku i njegovimpotrebama. Nadbiskup Devčićse osvrnuo i na Papinuovogodišnju poruku za Dan

bolesnika, u kojoj poziva "svevjernike, bez obzira jesu lizdravi ili bolesni, kao i sveljude dobre volje i sveodgovorne u svijetu, nasolidarnost s oboljelima odAIDS-a".Crkvu i vjernike, međutim, ubrizi za bližnjega ne potičusamo uobičajeni ljudski motivi.Solidarnost je za nas imperativvjere, ustvrdio je nadbiskup,dodavši kako nam na toukazuju primjeri iz evanđelja iIsusova djela. Papa u svojojporuci ističe kako očuvanjeljudskog života mora bitivažnije od svega drugoga, čimeSveti Otac opet naglašava kakoje život vrhunska vrijednost,zaključio je riječki nadbiskup.Nakon propovijedi, brojni susvećenici udijelili bolesnimasakrament bolesničkogpomazanja.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Svjetski dan bolesnika u Općoj bolnici u Zadru"Biti uz" poslanje jesvih nas, poručio jenadbiskup Prenđa

Zadar, 11.2.2005. (IKA) - Upovodu Svjetskog danabolesnika u petak 11. veljače ukapeli Opće bolnice u Zadrunadbiskup Ivan Prenđapredvodio je misu na kojoj suse okupili ravnatelj Općebolnice dr. Zvonimir Vrančić,brojno medicinsko i tehničkoosoblje, pacijenti i učeniciMedicinske škole iNadbiskupske klasičnegimnazije u Zadru. Nakon misenadbiskup je posjetio bolesnike,a učenici i članovi Hrvatskekatoličke udruge medicinskihsestara i tehničara - Zadar(HKUMST) darovali su ihkonfetima u obliku srca sbiblijskom porukom utjehe iohrabrenja. Članovi HKUMST-a i karitativne udruge Slavuj izPaga izradili su 2660 prigodnihdarova koje su ovih danapodijelili pacijentima u svim

zdravstvenim ustanovamazadarske županije. Nazočne je pozdravio i bolničkikapelan don Ivan Čolak,zahvalivši svima na posjetuKrista patnika na mjestupokore, boli, trpljenja, ali ivremenitog i vječnogozdravljenja, gdje brojnisvjedoče da je radost kad se trpiiz ljubavi prema Kristu."Patnja je put do velikih djela iuzdignuća, no to možerazumjeti samo čovjek obasjanvjerom", rekao je nadbiskupPrenđa, dodavši da i Sveti Otacuzorno vodi Crkvu usprkosboli. "Može li se išta velikoroditi iz patnje? Rijetki suželjeli patnju, poput apostolaPavla, koji nije u njoj sadističkiuživao, nego je znao da onarađa plodom spasenja za sebe idruge, jer je Isus dao smisao

svakoj patnji", rekao jenadbiskup. Zahvalio je svimakoji pomažu slabe i nemoćne,jer bolest zahtjeva milosrdan idobrohotni pristup. "Biti uz"poslanje je svih nas, poručio jenadbiskup, moleći zagovorMarije koja je i na križu bila uzsvog Sina. Svi smo pozvaniumanjiti patnju koja možeugroziti ljudsko dostojanstvo,jer nemoćnog, a samogčovjeka, još više ugrožavanjegova osamljenost inapuštenost. Lakše je nositikriž kad nam drugi pomažu,iskazuju pažnju i poštovanje,zaključio je nadbiskup Prenđa,poželjevši da taj dan budepoticaj još većem zauzimanjumolitvom, radom ipožrtvovnošću za potrebne nanašem životnom putu.

Svjetski dan bolesnika u požeškoj bolniciBolest i trpljenje, ali ismrt, nisu stanjačovjekove otpisanostiod života, nego seunutar svega togadogađa jedno dubokootajstvo života, kojemi ne razumijemo dokraja, ali iz vjere gadokučujemo, poručioje biskup Škvorčević

Požega, 11.2.2005. (IKA) - Uprigodi 13. Svjetskog danabolesnika u kapelici Općežupanijske bolnice u Požegimisno slavlje predvodio je 11.veljače požeški biskup AntunŠkvorčević u koncelebraciji skancelarom biskupije IvicomŽuljevićem i povjerenikom zabolnički pastoral SlavkomStarčevićem.Biskup je podsjetio kako seSvjetski dan bolesnika slavi nablagdan Gospe Lurdskezahvaljujući Svetom Ocu kojije 1992. pokrenuo tu inicijativu.Od 1858. pa do danas Lurd jepostalo mjesto u koje osobitodolaze bolesnici, stariji i ljudikoji tragaju za zdravljem. Zaštonetko dolazi po zdravlje u Lurda ne u bolnicu, zapitao jebiskup. Zato što je čovjekcjelovito biće koje kao takvo nemože ozdraviti samo u bolnici,nego toj bolničkoj njezi trebadodati još nešto drugo. To neznači, dodao je biskup, dabolnički posao ne vrijedi puno.Dapače, on je dragocjen i zbogtoga je biskup i tom prigodomiskazao poštovanje i zahvalnostbolničkom osoblju koje nastojiiz one ljudske topline, blizine iljubavi pristupiti bolesnomčovjeku i poslužiti mu iz onihmogućnosti koje medicinapruža. Međutim, mogućnostimedicine su jedno, a

mogućnosti srca su drugo,osobito onog srca koje je blizuBogu, napomenuo je biskup tedodao da bolest nije znak da ječovjek otpisan od života ilinapušten od Boga. Isus Krist jesvojom patnjom i trpljenjemsnažno upozorio ovu zemlju iovaj svijet da bolest i trpljenje,ali i smrt, nisu stanjaotpisanosti čovjekove od životanego se unutar svega togadogađa jedno duboko otajstvoživota, koje mi ne razumijemodo kraja, ali iz vjere gadokučujemo.U propovjedi je biskup nazočnedjelatnike bolnice i bolesnikeupoznao i s porukom SvetogOca za ovogodišnji Svjetskidan bolesnika u kojoj seposebno tumači pojam zdravljakoje u svom najpotpunijemsmislu označava stanje suglasjaljudskog bića sa samim sobom istvarnošću koja je izvan njega.Liječnici su ti koji nastoječovjeku pomoći da njegovotijelo bude u skladu sa samimsobom. Međutim, čovjek nijesamo fizičko biće, nego iduševno i duhovno. Upravozato moramo mu pristupati kaocjelovitom biću, koje se nijepojavilo našom, nego Božjomvoljom.Crkva na probleme bolesti negleda samo s razine ljudskesuosjećajnosti, nego ih gleda

kroz Božju ljubav koja jeprogovorila u Isusu Kristu. Tanada u spasenjsko djelo IsusuKrista daje Crkvi snagu datraje u poslanju bez obzira naprepreke bilo koje vrste na kojemože naići. Crkva izlazi ususret životno ugroženima kakobi im ponudila baš onuKristovu ljubav, Božju ljubav,koja je ucjepljenja u čovjeka, ionoga koji je bolestan i kojiumire, kako bi postala zalogspasenjskog događanja koje jejače od smrti. Čovjekovaosuđenost na smrt dodirnutaBožjom besmrtnom ljubavljupostaje nešto drugo, postajeozdravljena čovjekovasmrtnost. Dopustiti da budemozahvaćeni tom ljubavlju značibiti cijepljen jednombesmrtnošću koja dolazi odBožje strane. Dok s jednestrane uzimamo različitelijekove kako bi naš organizambio što više u skladu sa samimsobom, s druge strane, poručioje biskup, pomozimo jednidrugima da u nas budeucjepljenja ona ljubav koja jeprogovorila u Isusu Kristu. Misno slavlje u kapelicipožeške bolnice upotpunile supjesmom članice pjevačkogzbora požeškog ogrankaKatoličkog društva medicinskihsestara i tehničara.

20 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Predavanje dr. Valentina Pozaića u OsijekuNovoimenovanizagrebački pomoćnibiskup u osječkojIsusovačkojredizdenciji u prigodiSvjetskoga danabolesnika održaopredavanje "MajkaTerezija iz Kalkute -fenomen ljubavi".

Osijek, 11.2.2005. (IKA) -Novoimenovani zagrebačkipomoćni biskup dr. ValentinPozaić, prof. moralne teologijeFilozofsko-teološkoga fakultetaDI u Zagrebu, održao je 11.veljače u osječkoj Isusovačkojredizdenciji u prigodiSvjetskoga dana bolesnikapredavanje "Majka Terezija izKalkute - fenomen ljubavi".Autentičnosti i zanimljivostipridonijela je i projekcijafotografija što ih je dr. Pozaićsnimio u tijeku boravka uIndiji. Ta "bolničarka tijela iduha", kako piše na diplomipočasnoga doktorata što jeMajci Tereziji bolonjskosveučilište dodijelilo u prigodiproslave 900. obljetnice,osnovala je diljem svijeta 32kuće za umiruće, 77 lječilišta zagubave i 28 prihvatilišta za

odbačene, te više kuća zaoboljele od AIDS-a, što značida nema ljudske patnje na kojunije odgovorila konkretnimdobročinstvom, baš kao što jeIsus rekao apostolima "Idite,propovijedajte i liječitebolesne", istaknuo je predavač.Nužno je više pažnje poklonitisvakome čovjeku i istaknutivrijednost svakoga ljudskogaživota, kako je to cijelogaživota činila Majka Terezija.Stoga je Svjetski dan bolesnikavrlo dragocjen, a da je Papanapravio izvanredan potez,potvrđuje što je blagdanLurdske Gospe cijeli svijetprihvatio kao dan posvećenbolesnima. Ljudi su, naime,duboko u svojoj duši i svojemsrcu osjetili da je važnopoštovanje svakoga čovjeka,pogotovo onoga koji se nađe u

poteškoćama. To je naš bližnji,čovjek nevolje, izranjen,bolestan, nemoćan, kojemutrebamo prići i pomoći. Timviše što se u istoj situacijisvatko od nas može naći većdanas, kazao je dr. Pozaić.Na pitanje o njegovimdojmovima vezanim uz MajkuTereziju o kojoj je mnogo čitao,ali ju je i upoznao, uznapomenu da je bila sitna i vrlopovučena, ispričao je događaj sotvorenja jedne kuće sestaraMisionarki ljubavi nedalekoRima. Na vrlo skromnomedomjenku gostima je bilaponuđena čaša mlijeka,odnosno čaja i kolačići. MajkaTerezija svoj je kolačićprepolovila, jednu polovicudala lijevome, a drugu desnomesusjedu. Za sebe nije uzelaništa, svjedoči dr. Pozaić.

Blagdan Gospe Lurdske kod zadarskih trećoredacaNe bojmo serazmišljati o grijehu,u vremenu koje kažeda ga nema, poručioje nadbiskup Prenđa

Zadar, 11.2.2005. (IKA) - Nablagdan Gospe Lurdskezadarski nadbiskuptradicionalno predvodi svečanomisno slavlje u samostanskojcrkvi Sv. Mihovila u Zadrugdje djeluju franjevci trećoreci,glagoljaši, u kojoj je stoljetnatradicija proslave tog blagdana.Večernju koncelebriranu misuu petak 11. veljače predvodio jenadbiskup Ivan Prenđa uzajedništvu s deset zadarskihsvećenika i franjevaca, tegvardijanom samostana sv.Mihovila fra AntomBadurinom. "Blagdan GospeLurdske je dar Božji Crkvi",rekao je nadbiskup Prenđa,govoreći o okolnostimaproglašenja dogme oBezgrešnom začeću BDM. Usvojoj klici taj je događajpovezan s događanjima udruštvu i Crkvi 19. st., jer jeCrkva usađena u društvo i svešto se događa s društvom imaodraza na Crkvu. Francuskarevolucija, duh kapitalizma u19. st. i posljediceprosvjetiteljstva osjetile su se ina crkvenom polju, te su i istinevjere dolazile u pitanje, a nekeje trebalo utvrditi, poput istineo Bezgrešnom začeću. "To jestoljeće trebalo Božji odgovor.Božje je vodstvo, izmeđuostalog, postalo vidljivo i podogađajima u Lurdu, Gospinimukazanjima i dogmom oBezgrešnom začeću BDM",rekao je nadbiskup Prenđa,dodavši da je glavna Gospinaporuka poziv na molitvu za

grešnike i obraćenje. U svjetlute poruke nadbiskup je govorioo grijehu kao zbilji i misteriju.Bog koji je stvorio čovjekadoživljava neposluh od svogstvora. "Crkva je uvijek naputu, sveta i grešna. Neosjećamo li taj problem u sebi?Ne bojmo se razmišljati ogrijehu, u vremenu koje kaže daga nema", poručio je nadbiskupPrenđa, citirajući crkvenoučiteljstvo da se u čovjeku "nagraničnoj crti susreću savjest,volja i osjećaji, te mračne silekoje njime žele zagospodariti".Nadbiskup je rekao da nijejednostavno govoriti o grijehu ispoznati ga, no trebamo setruditi razumjeti ga, jer tamogdje izobilova grijeh, izobilovai milost koja je došla po Kristu."Koliko je događanja kojiostavljaju posljedice namilijunima ljudi koji pate i nosekriž u stvarnosti? To zlo imasvoje ime. Krist ga je nazvaoubojicom od početka, ocemlaži, Sotonom. Krist je jasnogovorio s kim se on suočava.Posljedice koje nosimo suiskustvo i dokaz što grijehčini", upozorio je nadbiskup.No, grijeh je postao izvormilosti za grešnike i izvorpreporoda za cijeločovječanstvo. Po milostinastupa novi život i zato Bognikad nije otpisao niti jednogčovjeka. Kršćanstvo jerealistično, jer računa napostojanje grijeha u čovjeku, alizna da postoji i pobjeda nadnjime. Stoga se Crkva nikad ne

umara pozivati ljude naodreknuće od grijeha, važno jeprepoznati ga, jer onda dolaziobraćenje, rast i sloboda,poručio je. Čovjek oslobođenod grijeha dolazi do svetosti,što potvrđuje život brojnihsvetaca. "To nam daje nadu daništa nije izgubljeno, dok Boguželimo odgovoriti svojimobraćenjem. U tome je bilaGospina veličina, jer jeposredovala onog koji je uništiogrijeh", rekao je zadarskinadbiskup. Budući da se crkvasv. Mihovila naziva"ispovjedaonicom grada" zbogsvakodnevne mogućnosti zaispovijed, nadbiskup jeistaknuo koliko su grad inadbiskupija zahvalnifranjevcima koji su "Božje uhokoje sluša ljudske grijehe,podižu svoje ruke na odrješenjeu ime Božje i vraćaju ljudimanadu i mir u srce. Veliko djeloBožjeg milosrđa je sakramentpomirenja. Iz njega izlazemilosni plodovi", rekao jenadbiskup Prenđa, potaknuvšivjernike da vjeruju u moćispovijedi koja je pomoć za rastu svetosti i vjernosti Bogu.Upozorio je da se ne zavodimomislima da je čovjek nezavisnobiće od svoga Stvoritelja."Budimo ponizni i sigurni danas Bog s radošću čeka i primakad tražimo oproštenje",zaključio je zadarski nadbiskup,zamolivši zagovor GospeLurdske da vjernije živimoporuku evanđelja.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Predstavljena korizmena akcija Zadarske nadbiskupije"Za život"

Već niz godinakorizmenim akcijamanadbiskupija pomažepotrebe zadarskihcivilnih ustanova,dječjih vrtića sposebnim potrebama,škole, protekle godineVukovaru, a sredstvaovogodišnje akcijenamijenjena su kupnjiinkubatora zaintenzivnu njegunovorođenčadi

Zadar, 11.2.2005. (IKA) - Nakonferenciji za novinare udvorani Nadbiskupskogordinarijata u Zadru u petak 11.veljače korizmenu akcijuZadarske nadbiskupije "Zaživot" predstavili su generalnivikar mons. Ivan Mustać,predstojnik nadbiskupijskogKatehetskog ureda don GašparDodić i dr. Zdenko Matas izzadarske Opće bolnice.Sredstva ovogodišnje akcijenamijenjena su Odjelu zaneonatologiju Opće bolniceZadar, kupnji inkubatora zaintenzivnu njegunovorođenčadi. Već niz godinakorizmenim akcijamanadbiskupija pomaže potrebezadarskih civilnih ustanova,dječjih vrtića s posebnimpotrebama, škole, bolnice, aprotekle godine novčana pomoćprikupljena je za Vukovar. "Uvijek se nastojalo pomoćidruštvenu instituciju, potrebecivilne ustanove i zajednice, ane nekog pojedinca", rekao jemons. Mustać, dodavši da seželi stvarati ozračje u kojem sevidi da "Crkva brine o općevažnim stvarima, a zdravlje jevažno". Cilj je akcije učitismislu i cilju odricanja,odgajati vjernike za darivanje iprimanje blagoslova darivanja,primjerom pokazati vrednotuodricanja. "U korizmi se učimokršćanskom darivanju u koristopćeg dobra. Kao Crkva želimo

biti znak ljubavi za tek rođene",rekao je mons. Mustać,izražavajući nadu da će to bitilijep uskrsni dar bolnici.Ukazao je na važnostkonkretnog djelovanja Crkvekoje prati njen govor.Don Gašpar je istaknuo kako jeposlanje Crkve naviještanje isluženje čovjeku u potrebi. "Dabi kateheza bila autentična idjelotvorna, ono što poučavamoželimo primijeniti u životnojpraksi. Zato provodimo takvekonkretne akcije, sa svimškolskim uzrastima i požupama. Želimo djelovatiodgojno i autentično, poKristovu nalogu da smo njemuučinili ono što smo učinilijednom od njegove najmanjebraće", rekao je don Dodić,istaknuvši da Crkva pratipotrebe društva i to podržavakonkretnim akcijama. Dr. Matas zahvalio jenadbiskupiji na odluci zakupnjom tog sofisticiranogaparata visokog tehnološkogstandarda za osjetljivi,individualni razvojnovorođenčadi do 1000 gramaporođajne težine, u kojeg semogu smjestiti i djeca ugroženai iz nekog drugog razloga.Na nedavno obnovljenomOdjelu neonatologije nalazi sepet inkubatora, od kojih jesamo jedan novije generacije,te je ovaj dodatni brojem ikvalitetom neophodan za rad u

modernim uvjetima ipoboljšanu razinu skrbi djece.Od 1500 porođaja godišnje uZadru, 4-5% je prijevremenonovorođene djece, te su predneonatologijom modernog dobaveliki zadaci i očekivanja uspašavanju života rođenihnakon 24 tjedna trudnoće.Inkubator košta oko 150.000kn, a ako se prikupi višesredstava, kupit će se dodatnaoprema, "baby term", topla"podloga" za dijete uprijelaznoj fazi izlaska izinkubatora. Nadbiskupija jetako postupila i u prethodnojkorizmenoj akciji, kad supokrivene potrebe dvaju odjelazadarske bolnice, nakon što subila preostala sredstva od akcijeza kupnju aparata namijenjenogjednom odjelu. Zadarski nadbiskup IvanPrenđa uputio je Pismo svimžupnim uredima nadbiskupije,osnovnim i srednjim školama ivjeroučiteljima u kojem ihpoziva na sudjelovanje uovogodišnjoj Korizmenojakciji. Nadbiskup poziva igradske i županijske ustanove,privredne subjekte, udruge ipojedince da svojim prilozimapomognu tu plemenitu akciju.Prilozi se mogu uplatiti usvakom župnom uredu ili naračun Zadarske nadbiskupije:2407000 - 1100041082; pozivna broj: 02 00755877 - 479.

Nadbiskup Barišić pohodio kliničku bolnicu u SplituMisnim slavljemproslavljen Svjetskidan bolesnika, anadbiskup je upoznats poteškoćama skojima se susrećudjelatnici i pacijenti tebolnice

Split, 11.2.2005. (IKA) - NaSvjetski dan bolesnika, blagdanGospe Lurdske, 11. veljače,splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić posjetio jekliničku bolnicu u Splitu gdjese susreo s medicinskimosobljem i pomoćnikomravnatelja prof. dr. JugoslavomBagatinom, budući je ravnateljKB Split dr. DujomirMarasović bio na službenomputu. Nadbiskup je upoznat sasvim poteškoćama s kojima sesusreću zaposlenici, ali ipacijenti te bolnice. Zaposlenicisu istaknuli veliki pomak ubolničkom pastoralu, gdje kaobolnički kapelan već četirigodine uspješno djeluje donTomislav Topčić.

Po završetku razgovora smedicinskim osobljem,nadbiskup je posjetio Odjel zaanesteziju i intenzivno liječenjete Odjel za traumatologiju gdjese susreo s bolesnicima te snjima popričao i podijelio imblagoslov. Zbog premalenog prostorakapelice Sv. Josipa, misu jenadbiskup služio u obližnjojdvorani u koncelebraciji skapelanom Topčićem, a pjevaoje zbor splitskih bogoslova podvodstvom Ivana Urlića. Nadbiskup je istaknuo kakobolesnici na poseban način nosepatnje Kristove te su s njim

tješnje povezani. "Bolesnici susakrament prisutnosti Božje.Prepoznatljivi su kao Božjisvjedoci u hramu straha,neizvjesnosti, bolesti i patnje. Ubolnici čak i oni koji sunereligiozni postaju religiozni,a svećenik tada može bitikorisniji i potrebniji zapacijenta od samog liječnika.Nekad kao da nam je bolestpotrebna da nas spasi i dovedena pravi put. Stoga bolesttrebamo iskoristiti za milosne iplodonosne trenutke kada ćemopoboljšati svoj odnos kakoprema drugima tako i premaBogu", zaključio je nadbiskupBarišić. Druženje je nastavljenouz prigodni domjenak.

22 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Gospa Lurdska u PožegiMnogi tvrde da sukatolici, ali iz dana udan kao da su u svevećem nesporazumu sBogom jer njemu iCrkvi nastojeodređivati što im ječiniti, razvodnjavajućiobjavljenu istinu očovjeku, gubećiosjećaj za vrijednostobitelji, izvlačećičovjekovu spolnost izcjelovitosti ljudskeosobe, te takopridonose pomračenjučovjekovadostojanstva i istinskeslobode, upozorio jebiskup Škvorčević

Požega, 11.2.2005. (IKA) -Blagdan Gospe Lurdskeproslavljen je 11. veljačevečernjim euharistijskimslavljem u požeškoj katedrali.Brojni vjernici u tijeku devetvečeri sudjelovali su uduhovnoj pripravi za blagdan,koju su predvodili župnicigrada Požege i svećeniciKatedralnog arhiđakonata.Središnje slavlje predvodio jepožeški biskup dr. AntunŠkvorčević, a u koncelebracijisu bili generalni vikar JosipKrpeljević, katedralni župnikMatija Juraković, gvardijanfranjevačkog samostana ižupnik požeške župe DuhaSvetoga fra Marijan Opitz,župnik gradske župe sv.Leopolda Mandića VjekoslavMarić, kancelar Ivica Žuljević,predstojnik Katehetskog uredaMario Sanić, katedralni župnivikari Mladen Štivin i StjepanVuk te đakoni Zdravko Ticl iPatrik Alatić.U uvodu je biskup Škvorčevićistaknuo kako je od 1858. g.,kada se u Lurdu ukazalaBlažena Djevica Marija malojBernardici, započela hod velikapovorka Marijinih štovatelja, nesam u Lurdu, nego diljemsvijeta kojoj se pridružuju ipožeški vjernici, a u kojoj je naposeban način njegovanaosjetljivost za Boga i duhovnevrijednosti. U propovijedi se

biskup, tumačeći Lurd,poslužio korizmenim dnevnimčitanjem ulomka iz prorokaIzaije, gdje narod na svoj načinoptužuje Boga da mu nijedovoljno blizak i da neispunjava njegove želje. Izaija,dodao je biskup, u tomsudskom procesu nastupa u imeBožje i uvjerava "pobunjenike"da je pravi Bog uvijek vjeransvome narodu kada vršinjegove naloge i suradničkiispunjava njegove naume.Istaknuo je kako je upravo Lurdveliki intervent Božji poIsusovoj Majci, u kojemu onapoziva ljude da se zaustavepred Bogom, čuju na što ih onpoziva i vjerničkomspremnošću to nastojeostvarivati. Biskup se potomosvrnuo na slično stanje danasu našoj domovini gdje mnogitvrde da su katolici, ali iz danau dan, kako demokracija traje,kao da su u sve većemnesporazumu s Bogom jernjemu i Crkvi nastojeodređivati što im je činiti,razvodnjavajući objavljenuistinu o čovjeku, gubeći osjećajza vrijednost obitelji, izvlačećičovjekovu spolnost izcjelovitosti ljudske osobe, tetako pridonose pomračenjučovjekova dostojanstva iistinske slobode. Biskup jezaključio kako poziv na iskrenoobraćenje Bogu nema

alternative. K tome, nastavio jebiskup, Lurd je postao duhovnaradionica u kojoj se ljudi upoteškoćama, nevoljama,bolestima, starostima susreću sBogom i postižu nutarnjuradost i mir kao najdragocjenijezdravlje čovjekovo te je poželioda takav Lurd bude što snažnijeprisutan i kod nas u vremenu ukojem se umnažaju nevolje.Biskup je podsjetio da blagdanGospe Lurdske slavimo uGodini euharistije u kojoj namje trajno ostao prisutan darIsusove muke, smrti iuskrsnuća, kao plod Božjeljubavi koja je išla dokraja, usmrt za nas. Poželio je da svinazočni u požeškoj katedralipoput bolesnika u Lurdu, naslavlju mise i procesiji nakonnje, Marijinom pomoću naotajstven način postanusjedinjeni s Isusovom patnjom idionici njegova spasenjskogdjela.Svečanost proslave blagdanaGospe Lurdske završilo jeprocesijom s kipom GospeLurdske Katedralnim trgom,kojeg su nosili mladi unarodnim nošnjama, a pratili gabrojni vjernici s upaljenimsvijećama i pjesmom. Procesijaje zaključena molitvompredanja Blaženoj DjeviciMariji.

Dan bolesnika u Općoj bolnici u GospićuAko vašim patnjama imolitvama budepoduprt i praćenprojekt izgradnjecrkve hrvatskihmučenika, onda ćemomoći na Udbiniizgraditi "grad nagori", koji ćeosvjetljivati putoveprema boljojbudućnosti cijelomnašem narodu,poručio je biskupBogović

Gospić, 11.2.2005. (IKA) - NaDan bolesnika i blagdan GospeLurdske gospićko-senjskibiskup Mile Bogović pohodioje 11. veljače bolesnike u Općojbolnici u Gospiću, i u bolničkojkapelici slavio misu. Danbolesnika nije neko pustohranjenje iluzija da bolesti višeneće biti, niti je bespomoćnojadikovanje nad kletomsudbinom. Taj dan je napor dase svakoga poveže s onim sbrda blaženstva, koji je u stanjuu tu bol ugraditi neugasivu iblaženu nadu i slavnoočitovanje vječnoga života i utom tijelu koje je bolesno, kojeje sada gladno i žedno, koje jemožda odbačeno i prezreno,koje je sada u dubokoj tuzi.Kada te ta svijest prožme, ondaje drukčije živjeti sa svojombolešću, siromaštvom, žalošću,glađu i žeđu, uz teški teretprezira i mržnje, pa i do te

mjere da te proglašavajuzločincem, kao što su činili saStepincem, poručio je biskupBogović.Biskup je zatim pojasnio što zabl. Stepinca znači Krist, Crkva,narod, država i služba da bi sena kraju osvrnuo na stanje"povišene temperature"hrvatskog naroda koji se usvojim teškoćama i patnjama,tražeći oslonac i potporu,okreće prema Kristu i Crkvi,baš kao i Stepinac. Zato bolestsluži da se narod nađe u jošzdravijem stanju nego prije."Kada bismo sudili pokriterijima svijeta, onda bismorekli da je u cijeloj Lici najvećabijeda smještena na ovommjestu gdje se mi nalazimo.Ovdje su skupljeni oni kojizbog svoje slabosti ne moguizdržati na mjestima na kojimase odvijao njihov život. Nije liova bolnica velika naslaga ličke

patnje? Ali, ako se i visusretnete s Kristovimpogledom, s onim koji je ugladnima, žednima,progonjenima vidio zdravetemelje njihove blaženosti i vićete se osjetiti ljudima kojinešto znače, graditeljimakraljevstva Božjega. Sa svojestrane vam preporučujem da seu svojim križnim putovimasjetite pred Gospodinom inašeg projekta Crkve hrvatskihmučenika. Ako vašim patnjamai molitvama bude poduprta ipraćena, onda ćemo moći naUdbini izgraditi "grad na gori",koji će osvjetljivati putoveprema boljoj budućnosticijelom našem narodu. Ono štose gradi samo potporommoćnih i bogatih, znade zastrtizvijezde vodilje, poručio je nakraju biskup Bogović.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Korizmeni susreti svećenika u Požeškoj biskupijiSusret svećenikaSlavonsko-podravskogarhiđakonata u Slatinivodio je biskupŠkvorčević

Slatina, 12.2.2005. (IKA) - Uskladu sa zaključcimaposljednje sjednicePrezbiterskog vijeća započelisu se ostvarivati korizmeniprogrami u Godini euharistije.U subotu 12. veljače održan jesusret svećenika podravskeregije, odnosno Slavonsko-podravskog arhiđakonata uSlatini. Susret je vodio biskupAntun Škvorčević, a uzarhiđakona mons. IvanaŠtrbenca, slatinskog dekanamons. Vladimira Škrinjarića,virovitičog Roberta Mokrog inašičkog Zdravka Radoša,sudjelovali su svi svećenicispomenutih dekanata. Nakonmolitve Trećeg časa biskup je uuvodu spomenuo kakoregionalnim svećeničkimsusretima želimo odgovoriti naPapin poziv u apostolskompismu "Ostani s nama,Gospodine" da među prvimzadaćama u Godini euharistijebude nastojanje oko dobrogslavljenja euharistije, a u čemutreba pomoći proučavanje Općeuredbe trećeg izdanja Rimskogmisala.

Biskup Škvorčević se zatimosvrnuo na važnost svećeničkeliturgijske službe, kao i namjesto drugih službenika ueuharistijskom slavlju, tepotrebu oblikovanja i gajenjasvih službi o kojima govoriUredba, s osobitom pozornošćuna čitače i pjevače. Podsjetio jezatim na pojedine propise, odliturgijskog odijevanjasvećenika, uređenja liturgijskogprostora, posebice oltara,pravilnog odvijanja pojedinihdijelova slavlja, do njihovasudjelovanja u koncelebraciji.Posebno je istaknuo problemekoji postoje glede gradnji novihcrkava i njihova unutarnjeguređenja, upozorio je na brojneuništene predmete sakralnebaštine zbog njihove nestručneobnove te na mnoštvo slika,kipova i drugih predmeta kojisu u neskladu s ozbiljnošću idostojanstvom liturgijskihslavlja, a dao je i naputke opravilnim postupcima naspomenutim razinama. BiskupŠkvorčević je napomenuo kakose u obnovi nakon Konciladogodila određena dekadencija

liturgijskog pjevanja kod nas, teda je stihijski uvedeno mnoštvotekstualno i glazbenoneprikladnih pjesama, što senužno treba popraviti. Podsjetioje na samovolju koja vlada naglazbeno-pjevačkom područjuu mnogim župama te jeistaknuo kako je samoliturgijska pjesmarica odobrenai kako samo ona pripada međuliturgijske knjige kod nas,preporučivši da se za župenabavi njezino novo izdanjepod nazivom "PjevajteGospodu pjesmu novu".Požeški biskup je potompredložio nekoliko biskupijskihakcija u pogledu poboljšanjaliturgijskog sviranja i pjevanja.U raspravi je zaključeno da ćese daljnjim nastojanjima nabiskupijskoj i župnim razinamaučiniti ono što je moguće dasredište života Crkve, slavljenjesvete euharistije, bude štodostojnije, kako to traži njezinanarav. Susret svećenika uSlatini završio je euharistijskimklanjanjem u župnoj crkvi.

Susret suradnika Caritasa Gospićko-senjske biskupijeNa susretu u LičkomOsiku predavanje"Euharistija-izvorkaritativnogdjelovanja" održaoravnatelj HrvatskogCaritasa mr. IvanMilovčić

Lički Osik, 12.2.2005. (IKA) -U organizaciji BiskupijskogCaritasa Gospićko-senjskebiskupije i njezinog ravnateljavlč. Luke Blaževića održan je12. veljače u Ličkom Osikususret suradnika Caritasabiskupije. Pozdravnim riječimaskup je otvorio gospićko-senjski biskup Mile Bogović.Predavanje "Euharistija-izvorkaritativnog djelovanja" održaoje ravnatelj Hrvatskog Caritasamr. Ivan Milovčić. Krštenjemsmo prihvatili potrebu da

budemo slični Bogu, a on sežrtvovao za bližnjega, što jetemeljno karitativno pravilo,pogotovo za one koji nemajuvlastitih resursa kao djeca istarci, poručio je mr. Milovčićte ponudio više mogućnostikaritativnog djelovanja koja suznak nade, navještenja ievanđeoske ljubavi. Kako bistekli božansku snagu damožemo pomagati drugima, pai neprijatelju, treba obnovitiljudsku sliku u sebi, a najboljinačin za to je euharistija. Ona

najbolje pobožanstvuječovjeka, ali ga i očovječuje. Uraspravi je bilo govora iznačaju osobnog svjedočenjasvakog kršćanina, slabogpoznavanja euharistije nekih, odobroj namjeri mnogihhumanitarnih akcija, uzzaključak biskupa Bogovića dane treba propisivati svakomekako djelovati, jer je svakakaritativna aktivnost korisna,no treba se čuvati onih lažnihpomagatelja koji pomažućinekog čine ovisnim.

Sveti Juraj na Bregu: Koncert sastava "Svjetlost"Svečanim koncertom užupnoj crkvi Sv. JurjaVIS "Svjetlost"obilježio prvuobljetnicu postojanja

Sveti Juraj na Bregu,13.2.2005. (IKA) - Svečanimkoncertom u župnoj crkvi Sv.Jurja vokalno-instrumentalnisastav "Svjetlost" župe SvetiJuraj na Bregu u Međimurjuobilježio je 13. veljače prvuobljetnicu postojanja. U skupinipjevaju uglavnom mlađipjevači, a vodi ih MilovanHorvat, sin kantora, orguljaša ivoditelja mješovitog župnogzbora Valenta Horvata. Predmnoštvom vjernika 16 članovasastava izvelo je desetakduhovnih skladbi, od onihstarijih i klasičnijih do novijih imodernijih. Skladbe su

izvedene uz instrumentalnupratnju Vlade Marciuša nagitari, Emila Đurana nasaksofonu te Denisa Tomašićana klavijaturama. Kroz programje vodila Marija Marciuš, a sveje okupljene pozdravio idomaći župnik preč. IvanKozjak, koji podržava skupinuod njezina osnutka. Nazočnimaje predstavio povijest župnecrkve koja je izgrađena namjestu gdje se tadašnjemžupniku u 18. stoljeću ukazalosvjetlo na jednoj slici u pilu.Stoga je i sastav mladih dobionaziv "Svjetlost", a u proteklojje godini, uz redovite nastupe u

tijeku misnih slavlja u župnojcrkvi, nastupio i nadobrotvornom karitativnomkoncertu u Hlapičini te nasusretu zborova i sastavamladih na festivalu SveteCecilije u varaždinskojkatedrali. Kao gost glazbenevečeri nastupio je i dječjikvintet župe Sveti Juraj naBregu, u kojem pjeva peterounuka kantora Valenta Horvata.Sa slavljeničkim sastavommališani su zajedno otpjevali"Ave Mariju". Nakon koncertarođendansko slavlje nastavljenoje uz druženje i domjenak užupnoj kući.

24 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Blagdan Gospe Lurdske i Svjetski dan bolesnika uOsijeku

Biskup Srakić na prvukorizmenu nedjelju ufranjevačkoj crkvi Sv.Križa u osječkoj Tvrđipredvodioeuharistijsko slavljeza bolesnike gradaOsijeka

Osijek, 13.2.2005. (IKA/BTU)- Na blagdan Gospe Lurdske iSvjetski dan bolesnika ukapucinskoj crkvi u Osijekusvečano euharistijsko slavljepredvodio je 11. veljačeđakovački i srijemski biskupMarin Srakić, koji je pozvaovjernike na molitvu za bolesne isve koji o njima brinu. U imedomaćina, fra Ante Kukavicapodsjetio je na Gospinoukazanje 11. veljače 1858. sv.Bernardici."Neka blagdan Gospe Lurdskepoveća osjetljivost premaljudima u kušnji. Kako jebolesnom i kako se odnosimoprema njemu, pitanja su kojapred nas stavlja Crkva i svijetoko nas. Neka ovo bude danispita savjesti i prava kršćanskaodluka", pozvao je biskup

Srakić.U bolničkoj kapeli u osječkojbolnici đakovački i srijemskipomoćni biskup Đuro Hranićpredvodio je na blagdan GospeLurdske euharistijsko slavlje zabolesnike i bolesničko osoblje.U propovijedi je istaknuo kakoje Marijina osobna vjera isvojevoljno prianjanje uz Kristamodel i nadahnuće cijelojCrkvi. Marija je zajedništvo sKristom živjela kao njegovamajka, a mi zajedništvo s njimeživimo kroz sakramentalniživot. To si na osobit načinposvješćujemo u ovoj Godinieuharistije. Svaki vjernik kojislavi euharistiju, ueuharistijskim darovima kruha ivina, prinosi sebe i svojuživotnu stvarnost. Može sepovući paralela između

Marijina "Fiat" i našega"Amen" pred euharistijskimdarom Kristova tijela nabolesničkom krevetu te predsvojim služenjem bolesnicima,gdje prihvaćamo da nahranjeniKristom budemo živapokaznica Isusa Krista injegovih vrijednosti, stavova,riječi, djela i gesta, zaključio jebiskup Hranić. Biskup Srakić je, 13. veljače,na prvu korizmenu nedjelju, ufranjevačkoj crkvi Sv. Križa uosječkoj Tvrđi predvodioeuharistijsko slavlje zabolesnike grada Osijeka. Nakoneuharistije biskup se susreo sbolesnicima u samostanskimprostorijama. OrganizatorOdbra za proslavu Danabolesnika je fra Željko Paurić.

Nuncij Lozano u OgulinuU sklopu posjetadiplomatskog zboraHOC Bjelolasici iOgulinu apostolskinuncij predvodiosvečanu misu u župnojcrkvi Sv. Križa

Ogulin, 13.2.2005. (IKA) - Uorganizaciji Ministarstvavanjskih poslova i Ministarstvaza europske integracije usklopu posjeta diplomatskogzbora HOC Bjelolasici iOgulinu nuncij u RepubliciHrvatskoj nadbiskup FranciscoJavier Lozano predvodio je 13.veljače svečanu misu u župnojcrkvi Sv. Križa u Ogulinu.Uz članove diplomatskog zboras obiteljima misi je nazočila iministrica Kolinda GrabarKitarović, karlovački županNedjeljko Strikić, ogulinski

gradonačelnik Nikola Magdićte pripadnici Frankopanskegarde. Nadbiskup Lozano predvodioje misno slavlje ukoncelebraciji s domaćimžupnikom i dekanomogulinskim mr. TomislavomRogićem, gvardijanomsamostana franjevacatrećoredaca mr. fra PetromRunjom i đakonom PetromŠporčićem. Evanđelje se čitaloi na engleskom jeziku, a nuncijLozano prenio je zahvalu na

nazočnosti misnoj žrtvimjesnom župniku i ministriciKitarović, a poruku je odaslao ibiskupu Mili Bogoviću. "Prvanedjelja korizme uvodi nasmolitvom i žrtvom premapashalnom misteriju muke,smrti i uskrsnuća Kristova",poručio je nuncij Lozano teistaknuo potrebu iskazivanjaPapine korizmene porukemladima. Nuncij je krstiopetero djece, a prinesen mu je idar Frankopanske garde izOgulina, replika grba i videokazeta kod osnivanja.

Izložba arhitektonsko-urbanističkih rješenja zaCrkvu hrvatskih mučenika

U Muzeju Like uGospiću predstavljenodvadeset predloženiharhitektonsko-urbanistička rješenjaza Crkvu hrvatskihmučenika na Udbini

Gospić, 14.2.2005. (IKA) - UMuzeju Like u Gospiću 14.veljače otvorena je izložba nakojoj su predstavljenaarhitektonsko-urbanističkarješenja za Crkvu hrvatskihmučenika na Udbini. Izložbu suorganizirali gospićki ogranakMatice hrvatske, Muzej Like teGospićko-senjska biskupija. Usalonu muzeja izloženo je svihdvadeset predloženih rješenja,od kojih je naknadnomselekcijom izabrano četiri, akasnije i odabrani radzadarskog arhitekta NikoleBašića.Gospićko-senjski biskup MileBogović govorio je u tojprigodi o rađanju ideje tepostupnom ostvarivanjuprojekta izgradnje Crkve

hrvatskih mučenika, koju jeprvi podržao ravnateljDržavnog arhiva u GospićuIvica Mataja. Projekt su kasnijepodržali i Hrvatski sabor,Hrvatska biskupskakonferencija, kao i Maticahrvatska. Biskup je zatimspomenuo i obavljeneaktivnosti, vezane uzraspisivanje natječaja i odabirrješenja. "Odabrani rad najboljeizražava poruku ljubavi, vjere imučeništva, s time da trebaodati počast svima koji susudjelovali u natječaju",istaknuo je biskup Bogović,izrazivši želju da ovu crkvuizgradi običan vjernik te da onadobije svoj prepoznatljiv oblik.O povijesnim okolnostimaKrbavske bitke govorio je

predsjednik Matice hrvatskeIgor Zidić, a izložbu je na krajuotvorio ličko-senjski županMilan Jurković. Skupu sutakođer nazočili i dožupanDražen Peranić tegradonačelnik Gospića MilanKolić.Izložba će biti otvorena dosubote 19. veljače kada će napitanja sudionika natječajaodgovarati članoviOcjenjivačkog suda. Istoga dana na tribini uorganizaciji Gospićko-senjskebiskupije i gospićkog ogrankaMatice hrvatske u Pučkomotvorenom učilištu predsjednikMH Igor Zidić održao jepredavanje "Hrvatski mučeniciza vjeru i slobodu".

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zagreb: 75. obljetnica ženskog ogranka Opusa DeiU Kulturnom centru"Harmica"predavanjeregionalnog vikaraOpusa Dei uHrvatskoj dr. Ramosai dokumentarni film oosnivaču prelature

Zagreb, 14.2.2005. (IKA) - Uzagrebačkom Kulturnom centru"Harmica", koji vode članiceosobne prelature Opus Dei,svečano je 14. veljačeproslavljena 75. obljetnicapočetka apostolskogadjelovanja Opusa Dei međuženama, koji je na taj danzapočeo na poticaj njegovautemeljitelja sv. Escrive.Okupljenim članicama isuradnicama prelature uvodnopredavanje o Godini euharistije,s osvrtom na sve dokumente ukojima Sveti Otac o tomegovori, održao je regionalnivikar Opusa Dei u Hrvatskoj dr.

Jorge Ramos. U svome jeizlaganju istaknuo kako jeeuharistija izvor svetosti životasvakoga kršćanina, te kako je isv. Josemaria rekao da mnogivjernici ne znaju pribivati misi,unatoč tome što na njojsvakodnevno sudjeluju. Naime,prema riječima sv. Escrive,iskrena i duboka pobožnostizvire prije svega iz istinskeljubavi i zahvalnosti ljudskogasrca koje spoznaje cijenu kojuje Isus platio da bi ga onomoglo primati i pohoditi ueuharistiji.Nakon uvodnoga razmatranja ukućnoj kapeli je održano kratko

klanjanje i otpjevan Te Deum,nakon čega je uslijedioeuharistijski blagoslov.Prikazan je i dokumentarni filmo osnivaču prelature sv.Josemariji Escrivi, uz domjenaki druženje članica i suradnica,koje se već drugu godinuredovito u toj kući okupljaju napoduke u vjeri, duhovneobnove i ostale društveneaktivnosti. Kulturni centar"Harmica" u Kušlanovoj ulici uZagrebu, osim žena u tijekutjedna okuplja i djevojke nasusrete, duhovne obnove i naradionice različitih društveno-pedagoških sadržaja.

Đakovo: Korizmena obnova svećenikaSvećenički je identitetu suvremeno doba namnogovrsnoj kušnji,čime je predsvećenikov stvarniživot još snažnijestavljen poziv davlastiti identitetzapočinje graditi naprihvaćanju "utisnuteljubavi Nebeskog Oca,očitovanoj uspasenjskom djeluIsusa Krista"

Đakovo, 14.2.2005.(IKA/BTU) - Na početkuliturgijskoga vremena korizmeu ponedjeljak 14. veljačesvećenici Prezbiterijađakovačkoga i srijemskogaokupili su se u Đakovu nakorizmenu duhovnu obnovu.Na obnovi, tematskinaslovljenoj "Svećenik ikorizma", koju je organiziraobiskupijski povjerenik za trajnuduhovnu svećeničku izgradnjupri Biskupijskom pastoralnomcentru mr. Bože Radoš, okupilose 110 svećenika, predvođenidijecezanskim biskupomMarinom Srakićem i pomoćnimbiskupom Đurom Hranićem. Nakon molitve Trećega časasredišnje razmatranje održao jevoditelj obnove mr. MilanPušec, duhovnik Bogoslovnogsjemeništa u Zagrebu. Govorećio svećenikovu proživljavanjukorizmenoga otajstva oslanjaose na liturgijske tekstoveevanđeoskih odlomaka prvihpet korizmenih nedjelja,predstavljajući ih u svjetlukateheze na putu katekumenskepriprave za krštenje. U sadržajusvake evanđeoske perikopeduhovnik Pušec razmišljao je o

građenju svećeničkogaidentiteta u današnjem dobu.Svećenički identitet, koji je,kako su to istaknuli idokumenti Drugogavatikanskog koncila, usuvremeno doba namnogovrsnoj kušnji, čime jepred svećenikov stvarni životjoš snažnije stavljen poziv davlastiti identitet započinjegraditi na prihvaćanju "utisnuteljubavi Nebeskog Oca,očitovanoj u spasenjskom djeluIsusa Krista". I svećenikovživot raste na putu obraćenja: upozivu na mrtvljenje, udoživljaju osobne ispovijedikao milosne kupelji, uprihvaćanju vlastite krhkosti ipadova koji svećenika moguučiniti sposobnijim za blizinu isuosjećanje sa svakimčovjekom, u traganju zacjelovitom pripadnošćuGospodinu, iz čega rastevjerodostojnost svećenikoveslužbe propovijedanja iprinošenja žrtve - "Boguugodne i svijetu spasonosne." U daljnjem tijeku obnove ukapeli Bogoslovnog sjemeništaslavljeno je pokorničkobogoslužje nakon kojega su

svećenici pristupalipojedinačnoj ispovijedi.Trenuci molitve protegnuli suse i na pobožnosteuharistijskoga klanjanja ikrižnoga puta, na kojima susvećenici sudjelovali u dvijeskupine.U završnome dijelu obnovebiskup Srakić je predstavioovogodišnju Papinu poruku zakorizmu koja je, pod naslovom"On je život tvoj, tvoj dugivijek" (Pnz 30,20), posvećenapitanjima i vrijednostima osobastarije životne dobi. BiskupSrakić, opisujući narav crkveneskrbi za stare osobe, posebno jeistaknuo brigu za starije ibolesne svećenike, naglasivšikako je u uzajamno poštovanjei zajedništvo svećenikapotrebno uvijek ugrađivati iiskreni duh zahvalnosti premadugogodišnjem radu ipožrtvovnosti starijihsvećenika. Duhovna obnovazavršila je zaključnom riječivoditelja mr. Pušeca i molitvomza svećenička i redovničkazvanja u Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji te bratskimobjedom u Bogoslovnomsjemeništu.

Blagdan sv. Valentina u JosipdoluNajbolji lijek protivsvih bolesti iproblema je nesebičnaljubav, istaknuo je vlč.Božac

Josipdol, 14.2.2005. (IKA) - Nablagdan sv. Valentina 14.veljače u župnoj crkvi Sv.Josipa u Josipdolu okupio seveliki broj župljana ihodočasnika na proslavisuzaštitnika župe. Misno slavljeu zajedništvu s deset svećenikaOgulinskog dekanata, međukojima su bili domaći župnikBariša Dejanović te ogulinskižupnik i dekan Tomislav Rogić,

predvodio je voditeljPovjerenstva za pastoral mladihi studenata Riječkenadbiskupije i župski vikar užupi Uznesenja Marijina uRijeci Dalibor Božić."Koliko vas je danas imalosnage i čestitalo svojimnajbližima blagdan, jer čovjekje sazdan od ljubavi Božje. Bezljubavi čovjek je bolestan, azbog nedostatka ljubavi javljaju

se mnoge suvremene devijacijei ovisnosti", istaknuo je upropovijedi vlč. Božac,ukazavši na lik Isusa Krista kojije iz ljubavi prema čovjekupoložio i svoj život. "Najboljilijek protiv svih bolesti iproblema je nesebična ljubavna koju nas, uz Isusa, poziva irimski svećenik Valentin",zaključio je vlč. Božac.

26 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Đakovo: Snažna zauzetost Crkve u pastoralu braniteljaPastoralna skrb zastradalnikeDomovinskoga rata ičlanove njihovihobitelji postoji odsamoga početka rata iCrkva je nastojalapreko svojihpastoralnih djelatnika- svećenika i drugihosoba biti prisutnameđu braniteljima,među njima bitimoralna i duhovnasnaga, htjela je bitietička vertikala kojaje pomagala i u teškimtrenucima da čovjekostane čovjek,istaknuo je biskupHranić

Đakovo, 15.2.2005.(IKA/BTU) - ČlanoviBiskupijskoga povjerenstva zapastoral branitelja i stradalnikaDomovinskoga rata i njihovihobitelji susreli su se 15. veljačeu Biskupskom domu u Đakovus predstavnicima udrugaproisteklih iz Domovinskogarata na području Đakovačke iSrijemske biskupije. Susretu jenazočilo 30 osoba.U uvodnoj riječi biskup Hranićistaknuo je kako u vremenukoje dolazi potreba zapastoralnom skrbi za braniteljei stradalnike Domovinskogarata i članove njihovih obiteljine jenjava, nego štoviše postojeodređeni pokazatelji kako je tosve hitnija potreba te sredine tekako i Crkva također osjeća daje potrebno i više učiniti odonoga što je do sada činila.Naime, prije više od godinudana u Đakovačkoj i Srijemskojbiskupiji počelo se sasustavnim razvijanjemodređenih oblika pastoralnogarada za branitelje i stradalnikeDomovinskoga rata i članovenjihovih obitelji. Početkomveljače đakovački i srijemskibiskup Marin Srakić osnovao jeBiskupijsko povjerenstvo zapastoral branitelja i stradalnikaDomovinskoga rata i članovanjihovih obitelji. Povjerenstvoima trinaest članova međukojima su pastoralni djelatnici istručnjaci. Biskup Hranić kazaoje kako je želja da se uzčlanove Povjerenstva u svakojregiji okupi skupina suradnika,stručnih osoba te da seprodubljuje, njeguje i nastavisuradnja koja već postoji spojedinim udrugama kojedjeluju u pojedinim sredinamabiskupije. Pastoralna skrb zastradalnike Domovinskoga ratai članove njihovih obiteljipostoji od samoga početka ratai Crkva je nastojala prekosvojih pastoralnih djelatnika -svećenika i drugih osoba bitiprisutna među braniteljima,nastojala je među njima bitimoralna i duhovna snaga, htjelaje biti etička vertikala koja jepomagala i u teškim trenucimada čovjek ostane čovjek.Mislim da možemo poslijesvega što se dogodilo bitiprilično ponosni na naš narodda sada poslije povratka i svegateškoga što je proživljeno,premda postoje određenenapetosti, moramo ipak kazati,da su one negdje na margini ida nije bilo značajnijih

problema da bi se naši vjernici ibranitelji pokušavali osvećivati,nego su znali prihvatiti ratneteškoće s puno svijesti orealnosti, s puno vjere,kršćanskoga duha i zbog togadoista možemo biti ponosni.Isto se tako susrećemo sa svimposljedicama i opterećenjimaposlijeratnog razdoblja i Crkvaosjeća da je svaki čovjekstvorenje Božje ljubavi, da gaje Bog htio radi njega samoga,rekao je biskup Hranić.Također je kazao kako semnogi koji su uložili svoj život,zdravlje u temelje slobode idruštva pitaju o smislu svojegavlastitoga stradanja i ponekadne nalaze prave odgovore.Nažalost, raste i brojsamoubojstava međubraniteljskom populacijom."Želimo li biti vjerni Bogu ičovjeku, potrebno je pratiti rasti razvoj svakoga čovjeka,sazrijevanje, rast i razvoj svakeobitelji i Crkva je pozvanaslijediti čovjeka - korak pokorak, prateći ga u njegovurastu i razvoju i sazrijevanju ipružati mu radosnu vijestspasenja gdje može i smijeosjetiti da branitelji mogu bitiponosni da to što su dali odsebe, da svoju žrtvu, bez obzirakoliko to netko sa stranevrednovao, kako premanjihovoj žrtvi postupao - ona jevrijedna. Zato smo se mi natemelju dosadašnjeg pokušaja inastojanja odlučili ustrojitiBiskupijsko povjerenstvo zapastoral branitelja i stradalnikaDomovinskoga rata i članovenjihovih obitelji, rekao jebiskup Hranić. Na taj načinCrkva želi da na sustavan načinta briga bude uklopljena uostale oblike pastoralnogadjelovanja Đakovačke iSrijemske biskupije, jer je dosada ta briga bila prepuštenažupnicima i pastoralnimdjelatnicima u župnimzajednicama. Povjerenik vlč.mr. Stanislav Šota je rekaokako mnogi govore i pitaju gdjeje Crkva bila prije glede brigeza pastoral branitelja istradalnika Domovinskoga ratai članova njihovih obitelji."Usuđujem se ustvrditi da nijecjelovita istina. Ne želećipatetizirati, potrebno jespomenuti sam početak rata isjetiti se silnih molitava našihvjernika zajedno s našimsvećenicima kod križeva, natrgovima, ispred crkava pa isamih biskupa koji su tada

molili za mir u našojDomovini", rekao je mr. Šota.Konstatirao je da je to jedna odnajuspješnijih mobilizacijahrvatskih branitelja.Mobilizacija koja je rezultiralaspremnošću da mnogi daruju isvoj život za domovinu -uključujući se u rat preko noći.I, kako je rekao "nikakvo čudoonda što su nam naši domoljubinosili krunicu oko vrata sasviješću da za njih netko moli.Koliki su se svećenicidragovoljno stavili naraspolaganje vojnimformacijama nudeći duhovnupomoć, potporu i ohrabrenja".Mr. Šota je analiziraodosadašnji rad Povjerenstva unastajanju, prisjetivši nazočnena organizirane tribine iradionice Božić hrvatskombranitelju i Vukovar 2004. - Daživot imaju u izobilju da gaimaju. Tajnica PovjerenstvaSuzana Matošević predstavilaje program "Samo je u Bogumir, dušo moja - Korizma2005. Naime, želeći osiguratitrajnu brigu za stradalnikeDomovinskoga rata i članovenjihovih obitelji, Biskupijskopovjerenstvo organizira udrugoj polovici veljače ipočetkom ožujka dvodnevnetribine u Đakovu, Osijeku,Slavonskom Brodu, Vukovaru,Vinkovcima, Belom Manastiru,Županji i Valpovu. Temetribina su "Razlozisamoubojstava našihbranitelja?", "Duhovni oslonacbranitelja - krunica u ratu idanas?", "Odnos društva premabraniteljima?" i "Kako dokvalitetne komunikacije ipovjerenja u obiteljima našihbranitelja?". Predavači supsihijatar dr. Berislav Pašalić,o. Ante Perković, vojni kapelanAnte Mihaljević, dr. LidijaTomičević, s. RastislavaRalbovsky, vojni kapelan AlojzKovaček, Suzana Matošević,Zrinka Čorić, vlč. Miro Tomas,o. Slavko Antunović, ElizabetaMatuzović, Ivan Balažić, vlč.Mato Martinković, vlč. MarkoPeulić i vlč. Franjo Bodonji.Sudionici su se uključivaliprijedlozima, pozdravljajućiosnivanje Povjerenstva koje,kako je rekao mr. Šota, nemože dati mirovine i status, alimože osnažiti duh i vjerustradalnicima u njihovimnastojanjima za ostvarivanjesvojih prava.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Duhovna obnova svećenika Subotičke biskupijeO. Dario Tokić i o.Bernardin Viszmeg nasusretu biskupaPenzeša i pedesetaksvećenika Subotičkebiskupije koji je ovegodine u znakujubileja 100.obljetnice somborskogKarmela

Sombor, 8.2.2005. (IKA) - Usomborskom karmelićanskomsamostanu održana je 8. veljačeduhovna obnova svećenikaSubotičke biskupije podokriljem sl. Božjega o. GerardaTome Stantića. Napredkorizmenu duhovnuobnovu svećenici te biskupijeokupljaju se od godine Velikogjubileja. Ove godine ona jeodržana i u znaku jubileja 100.obljetnice somborskogKarmela. Na obnovu se okupilopedesetak svećenika na čelu sbiskupom Ivanom Penzešom.Obnova je započela u crkvimolitvom Trećega časa, a

potom su svećenici po jezičnimskupinama slušali prigodnapredavanja o euharistiji natemelju dokumentaKongregacije za bogoštovlje isakramentalnu stegu: "Godinaeuharistije - sugestije iprijedlozi". Iscrpno predavanjena hrvatskom jeziku održao jekarmelićanin o. Dario Tokić, ana mađarskom jeziku o.Bernardin Viszmeg, priorsomborskog karmelićanskogsamostana. Nakon predavanjabilo je euharistijsko klanjanje iprigoda za osobnu ispovijed.Vrhunac duhovne obnove biloje euharistijsko slavlje koje je

predvodio biskup Penzešzajedno s okupljenimsvećenicima i redovnicima,među kojima je bio iprovincijal mađarskih verbita o.Ladislav Nemeth, koji je rodomiz Bačke. Liturgijom je ravnaoo. Mato Miloš, a prigodnu jepropovijed održao biskupPenzeš. Po završetku mise svise okupili na grobu sl. Božjegao. Gerarda Tome Stantića, gdjeje biskup predmolio molitve naza njegovo proglašenjeblaženim te njegovu zagovorupreporučio potrebe biskupije iosobne potrebe svih okupljenihsvećenika i redovnika.

Stepinčevo u WashingtonuWashington, 8.2.2005. (IKA) -Svečanom euharistijom nakojoj se okupilo mnoštvohrvatskih vjernika proslavljenje 8. veljače u crkvi NašeGospe u Washingtonuspomendan bl. AlojzijaStepinca i 45. obljetnicanjegove smrti. Misno slavljepredvodio je dekan teološkogstudija na Sveučilištu uWashingtonu, ugledni bibličardr. Francis Moloney, koji jeistaknuo značaj Stepinčeva

mučeništva za očuvanje vjere iKatoličke crkve u Hrvata. Cijelije Stepinčev život bio posvećenujedinjavanju ljudi u uvjerenjuda su svi jednaki bez obzira nanacionalnost i podrijetlo, anjegova je smrt donijela noviživot zajednici vjernika unjihovu okupljanju oko vjere.Osvrnuo se i na pokušajekomunističkog režima danavede Stepinca da odvojiKatoličku crkvu u Hrvatskoj odRima, te je istaknuo kako je

Stepinac to odbio uvjeren da biutemeljenje nacionalne Crkvedovelo do loma jedinstva Crkvei vjernika. Na misi su koncelebriralisvećenici iz Washingtona ivoditelj tamošnje Hrvatskekatoličke misije don DamirStojić, a nazočni su bili iministar kulture Božo Biškupić,hrvatski veleposlanik pri SAD-u Neven Jurica te saborskizastupnik Mario Zubović.

Vlč. Ivan Gretić novi magistar teologijeMr. Gretić obrađujetemu odgojasvećenika kodblaženog kardinalaAlojzija Stepinca islike svećenika kakvudonosi apostolskapobudnica "Pastoresdabo vobis"

Rim, 9.2.2005. (IKA) - Danuoči spomendana bl. AlojzijaStepinca vlč. Ivan Gretić,svećenik Zagrebačkenadbiskupije i član Papinskogahrvatskog zavoda sv. Jeronimau Rimu, obranio je 9. veljačemagistarsku tezu naPapinskomu salezijanskomsveučilištu u Rimu na Fakultetuodgojnih znanosti. Naslov tezeje "Odgajanje svećenika nasliku Krista Dobroga Pastira.Odnos između zalaganja zaodgoj svećenika kod blaženogkardinala Alojzija Stepinca islike svećenika kakvu namdonosi Apostolska pobudnicaPastores dabo vobis".Magistarski rad podijeljen je utri poglavlja u kojima se spedagoškog gledišta promatrajui analiziraju dva oblika odgojasvećeničkih kandidata i trajneformacije. U prvome poglavljuautor, nakon biografije bl.Stepinca, ukratko predstavljablaženikove okružnice i ostalespise, da bi zatim na temeljunjih analizirao najvažnijetrenutke Stepinčeva zalaganjaza odgoj svećenika. U drugomu

poglavlju autor, analizirajućiApostolsku pobudnicu"Pastores dabo vobis", donosiprogram svećeničkog odgojakakvoga nam preporučujedanašnje Učiteljstvo Crkve. Utrećem poglavlju, uspoređujućidva navedena programasvećeničkog odgoja, autordonosi sličnosti i razlikeizmeđu dva "puta koja vodeistom cilju". Na kraju radaautor ukratko analizira sadašnjusituaciju i na temeljuproučenoga daje prijedlogekoje bi danas trebalo slijediti uodgoju svećeničkih kandidata.Kako sam autor navodi uzaključku, nije mu bila namjerau tome radu prikazati koji jeprogram odgoja bolji iliučinkovitiji, nego prikazatidvije različite vrste odgoja kaoplod dvaju različitih vremena uživotu Crkve te u svemu tomeistaknuti neke točke koje sunezaobilazne u svećeničkomodgoju, kao što su odgoj zamolitvu, odgoj za zajedništvo,važnost sakramenata u životusvećenika i slično. Autorzaključuje svoj rad donoseći

dva nezaobilazna elementa uodgoju svećenika, a to su:odgojiti svećenike na slikuKrista Dobroga Pastira iodgojiti svećenike da budukadri suočiti se s izazovima iproblemima današnjeg društva,koje se iz dana u dan mijenja teih učiniti sposobnimanaviještati evanđelje jezikomdanašnjeg čovjeka.Ivan Gretić rođen je 13.listopada 1973. u Putkovcu, užupi Pregrada. Nakon osnovneškole u Đurmancu, gimnazijupohađa na Šalati gdje je imaturirao 1992. uNadbiskupskoj klasičnojgimnaziji. Teologiju je studiraona Katoličkom bogoslovnomfakultetu u Zagrebu. Zasvećenika je zaređen u lipnju1998., a nakon trogodišnjepastoralne službe u župi sv.Blaža u Zagrebu, otišao je nastudij Odgojnih znanosti naPapinsko salezijanskosveučilište u Rimu. Protekle jeakademske godine diplomiraoodgojne znanosti, a ove jegodine magistrirao.

28 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Lik bl. kardinala Stepinca primjer kako nasljedovatiKrista

Više no ikada danasse nameće potrebaodlučnogaopredjeljenja zadobro i zastupanjeispravnih načela uživotu i radu osobe izajednice, poručiokardinal Puljić u naStepinčevo u hrvatskojcrkvi Sv. Jeronima uRimu

Rim, 10.2.2005. (IKA) - Na 45.obljetnicu smrti blaženogaAlojzija Stepinca i blaženikovspomendan u četvrtak 10.veljače u hrvatskoj crkvi Sv.Jeronima u Rimu svečanomisno slavlje predvodio jevrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić. Na početku propovijedikardinal Puljić prisjetio se 3.listopada 1998., kada je papaIvan Pavao II. proglasio"herojskog nadbiskupazagrebačkog u teškimvremenima" Alojzija Stepincablaženim. Istaknuo je kako jetoga dana Papa ispisaopovijesnu stranicu usmjerenuprema budućnosti i položio"kamen međaš" u državnoj inacionalnoj hrvatskoj povijesti.Djelo blaženog Stepinca i danasje jako aktualno i posvijestiti gaje od temeljne važnosti za našesutra. Kardinal je zatim govorioo životnom putu blaženika kojije "bio svjestan da kad je upitanju istina o Bogukompromisi ne dolaze u obzir". "Nadbiskup Stepinac jasno jedigao svoj glas u obranučovjeka. Učinio je to prednacističkim okupatorom kao ipred Titovim komunistima.Podnio je napade na vlastitiživot sa strane raznihideologija", istaknuo je kardinalPuljić. Današnji čovjek jedezorijentiran i obuzet tolikimsumnjama koje obilato širi

dominantni mentalitet po kojemse može i bez Boga. Na osobitnačin su mladi ti koji tražesigurnosti i ideale vrijedneostvarenja. Lik bl. Stepinca jeprimjer kako nasljedovatiKrista, kako nastojati razumjetii ostvariti volju Božju i postićisvetost. Njegovo svjedočanstvonije "daleko", već je izuzetnoblisko našoj stvarnosti, poručioje vrhbosanski nadbiskup,istaknuvši pritom kako je "bl.Alojzije herojski svjedokvjernosti načelima vjere imorala, siguran da je Bognjegovo uporište pred ljudskimsudom". Nije moguće govoriti izastupati istinu bez takveherojske jasnoće i sigurnosti usavjesti. Ako je ikada trebaloizgrađivati jasne stavove, ondato treba danas kada se namećerelativizam vrednota i kaoglavno mjerilo se postavljainteres kao umješna zamjena zasebičnost. Više no ikada danasse nameće potreba odlučnogaopredjeljenja za dobro izastupanje ispravnih načela uživotu i radu osobe i zajednice. Današnjem vremenu supotrebne osobe s ispravnoformiranom savjesti,osjetljivom na dobro i na zlo,savjest koja se uvijekopredjeljuje za istinu protivlaži, za pravednost protivnepravde, za ljubav protivmržnje, za slogu protiv nesloge.Nije dovoljno imati ispravansud o stvarnosti, nego jepotrebno imati snaguopredijeliti se za pravevrijednosti. Jednostavno

rečeno, najkraći zakon savjestije vršenje volje Božje, poručioje kardinal Puljić. Danas, 45 godina od mučeničkesmrti bl. Stepinca, radosnodoživljavajući slobodu ipriznanje Crkve, osvrćemo sepuni zahvalnosti Bogu za dartog svijetlog lika, koji je ostaosvjetionik u mračnimvremenima komunizma, ali isada kad se tolike vrijednostiurušavaju i relativiziraju. Nesmijemo zaboraviti, nego jošviše upoznavati taj divni lik, nanjemu se nadahnjivati te, uznjegov zagovor, unositi u ovovrijeme onakvu svjedočkuvjeru, kakvu je on živio.Trebamo učiti i znati voljetiCrkvu i nositi svoj križ libenter,patienter et ardenter. Ono što sevoli za to se izgara i umire. Itako se ostavlja svijetli tragispunjenog života, istaknuo jekardinal Puljić. Na misi su koncelebrirali tajnikBiskupske sinode nadbiskupNikola Eterović, poglavariPapinskog hrvatskog zavoda sv.Jeronima, rektori i predstavnicirazličitih rimskih Zavoda, tešezdesetak svećenika koji senalaze na službi ili studiju uRimu. Uz brojne hrvatskeredovnice na svečanom slavljusudjelovali su članovidiplomatskog zbora RH i BiHpri Svetoj Stolici i RepubliciItaliji. Ljepoti misnog slavljasvojim pjevanjem pridonijeli sučlanovi gradskih zborova saKrka i Dobrinja.

Petrovaradin: Seminar o procesu ukorjenjivanja duhaCaritasa u župama

Seminar jeorganiziran kao jedanu nizu susreta u svrhuformacije djelatnikaCaritasa u Srbiji iCrnoj Gori

Petrovaradin, 10.2.2005. (IKA)- U prostorijama Vikarijatasrijemskog u Petrovaradinu uorganizaciji Caritasa Srbije iCrne Gore i Caritasa Italije učetvrtak 10. veljače održan jeseminar o procesuukorjenjivanja duha Caritasa užupama. Seminar je organizirankao jedan u nizu susreta u svrhuformacije djelatnika Caritasa uSrbiji i Crnoj Gori. Pred oko 120 sudionikaseminara - biskupa, svećenika,

redovnika i redovnica tezauzetih vjernika iz čitaveSrbije i Crne Gore, predavanjeje održao don SalvatoreFerdinandi iz Caritasa Italije. Uprvom dopodnevnompredavanju voditelj je izložiobiblijsko-teološke osnovedjelatne ljubavi kao pokretačkesnage Crkve i jednog od trinjezina temelja, dok je udrugom posebno istaknuopotrebu traženja aktualneprimjene tih načela ukonkretnoj situaciji svake

pojedine crkvene zajednice. Uslijedilo je euharistijskoslavlje svih sudionika seminarakoje je predvodio beogradskinadbiskup Stanislav Hočevar.Nakon mise zajedništvo senastavilo za objedom. Uslijedio je rad u skupinama teplenum sa zaključcima idefiniranjem konkretnog planadjelovanja Caritasa u narednomrazdoblju.

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Zašto je Bruxelles odlučio srušiti križ u Stolcu?Biskupski ordinarijatu Mostaru osudioodluku Upravnogodbora Vijeća zaprovedbu mira u BiHo rušenju križa nabrdu Gradina pokrajStolca - "Ne vidimo daće se iz takva rušenjareligioznih simboladrugoga postićiikakvo dobro, anajmanje dobro miraza sve nas", ističe se upriopćenju

Mostar, 10.2.2005. (IKA) -Biskupski ordinarijat u Mostaruoglasio se priopćenjem upovodu odluke Upravnogodbora Vijeća za provedbumira (PIC) u BiH o rušenjukriža na brdu Gradina pokrajStolca. Vijeće je, naime,nedavno uputilo izjavu u kojojističe kako je upoznato skašnjenjem u "uklanjanjunezakonito sagrađenih objekatau Stolcu" te "očekuje da će se taodluka provesti bez odlaganjana miran i korektan način".Premda iz teksta izjave PIC-anije razvidno o kojim se"objektima" radi iz priopćenjaBiskupskog ordinarijatadoznaje se da je riječ opostoljima za križni put uzKriževac i spomenutomkamenom križu na Gradini.Upravni odbor političkihdirektora iz Bruxellesa, kojemuje dojavljeno da se kasni sprovedbom rušenja stolačkogakriža, nabrojio je sedam sektorai otpora ili "kašnjenja" države uprovedbi Daytonskog mirovnogsporazuma među kojima se ušestoj točci navodi spomenutikriž, stoljetni simbol stradanjahrvatskog naroda u BiH u borbiprotiv Turaka. Upravni odbor izBruxellesa, kako se primjećujeu priopćenju Biskupskogordinarijata u Mostaru, smatrakako Križ "svojimpolumetarskim krakovimaugrožava daytonski mir na istinačin kao sav "organiziranikriminal u BiH"". Kršćani su Gradinu i cijelobrdo, pojašnjava se upriopćenju Biskupskogordinarijata u Mostaru, nazvaliKriževac po križu, Kristovusimbolu svoga mučenja iumiranja za vjeru i vlastitiidentitet. "Kad je nakon 400-500 godina mraka svanulavladavina naroda ilidemokracija, kršćani su,imajući u vidu stolačku

Kalvariju, to višestoljetnomučilište svoje starije subraće,željeli skromno obilježitiIsusovim križem, znakomotkupljenja i oproštenja", kažese u priopćenju. Međutim,Komisija za nacionalnespomenike čitavo brdo od oko250.000 četvornih metara odpodnožja do vrha sazakašnjenjem je proglasilakulturnim spomenikom. "Takoje taj zločinački zatvorproglašen nacionalnimspomenikom za koji se sadabrižljivo zauzeo sam Bruxelles,simbol suvremenoga europskogprava i kulture", ističu uBiskupskom ordinarijatu uMostaru. U priopćenju sepodsjeća kako je prijeproglašenja spomenikom natome mjestu stajao kameni križpred srednjovjekovnimzatvorom na Križevcu."Katolici uz Križevac prigodiceobavljaju križni put, pjevaju"Gospin plač" i više puta naGradini slave Isusovu misnužrtvu. Pa i usred samogAuschwitza postoji kapelicakatoličkih karmelićanki kojeBoga mole za oproštenjeljudskih bezakonja!", dodaje seu priopćenju. U priopćenju se također navodikako su vođena dva razgovora sministrom RamizomMehmedagićem u Mostaru ukojima je ministar dao jamstvada se križ neće rušiti, jer bi setime, kako je naveo, "ugroziloionako tanko povjerenje koje sepočelo graditi u Stolcu".Međutim nedugo nakon togaministar je za "Dnevni avaz"27. siječnja izjavio: "Uključenesu sve strukture, crkva, državnai federalna vlast, međunarodnazajednica, i tražit ćemo kako tonajbezbolnije uraditi, ali ćemouraditi"."Ovim izjavljujemo da seCrkva isključuje iz projektarušenja križa. Osuđuje takav

čin. I ne vidi da će se iz takvarušenja religioznih simboladrugoga postići ikakvo dobro, anajmanje dobro mira za svenas... Hrvatski katolici u Stolcuu 400-500 godina naiskusili suse "dominacije" Osmanlija i"islamizacije grada"... Nisuništa smjeli osim to stravičnogubilište nazvati Križevac, kojije ostao u gruntovnici, a nije sedonedavno smio izgovoriti niza jedne vladavine. I sada, kadanisu ni manjina ni etničkaskupina, ne bi smjeli ući uStolac ni s božićnim jaslicama,ni s križnim putem da vjerničkiobilježe povijesni holokaustsvoje subraće!", ističe se upriopćenju. "I katolici i pravoslavni imuslimani štuju GospodinaIsusa, svatko na svoj način.Prvi i drugi kao Sina Božjega ipravoga Boga od pravogaBoga, a treći kao Proroka. Nebi, dakle, nikomu trebalosmetati Isusovo znakovlje koje,u njegovu činu Otkupljenja,označuje mir, ljubav, praštanje ispas. Možda smeta Bruxellesukoji je konačno riješioobračunati se s križem? Svojuodluku o "neodloživu, mirnu ikorektnu" rušenju križa, nekipredstavnici međunarodnezajednice tumače u susretu shrvatskim i muslimanskimslužbenicima od kojihprijetnjama traže tu provedbu.Ili će oni dovesti "na stotinepolicajaca s kapuljačama naglavi"! Misle li da se iz takvameđunarodnoga zavađanja ljudinajbolje vlada i da se iz tezavade rađa autentični"daytonski mir"? Jesu li oniovdje za stvaranje pomirenjameđu ljudima ili radi unošenjanemira i rušenja povjerenja?",pitaju se u Biskupskomordinarijatu u Mostaru upriopćenju koje je potpisaogeneralni vikar Mostarskebiskupije mons. Luka Pavlović.

Kardinal Puljić susreo se s kardinalom SodanomVrhbosanskinadbiskup zamolio jekardinala Sodana daprenese Papi znakoveodanosti bosansko-hercegovačkihvjernika, koji su Papupratili žarkimmolitvama u tijekunjegova liječenja

Vatikan, 10.2.2005. (IKA) -Vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljić, koji je uprigodi proslave spomendanablaženoga Alojzija Stepinca učetvrtak 10. veljače u hrvatskojcrkvi Sv. Jeronima predvodiosvečanu misu, posjetio je ranijetoga dana državnog tajnikaSvete Stolice kardinala AngelaSodana. Zamolio ga je daSvetom Ocu prenese znakove

odanosti bosansko-hercegovačkih vjernika, koji suPapu pratili žarkim molitvamau tijeku njegova liječenja ubolnici Gemelli. Po svim su sežupama Vrhbosanskenadbiskupije vjernici okupljalina molitvu, a i mediji suopširno svojim izvješćimapratili Papino liječenje u bolniciGemelli.

Kardinal Sodano izvijestio jekardinala Puljića o tijekuliječenja Svetog Oca i potvrdiomu da se Papa dobro oporavio.Kardinal Puljić izvijestio jedržavnog tajnika Svete Stolice io najnovijim zbivanjima uBosni i Hercegovini, posebnošto se tiče pregovora o ugovoruizmeđu Svete Stolice i Vlade uSarajevu.

30 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Sarajevo: Predstavljen "Fojnički grbovnik"Reprint izdanje knjigeiz 1675. predstaviliministar kulture isporta KantonaSarajevo Ivica Šarić,gvardijan fojničkogsamostana fra MirkoMajdandžić, akademikMuhamed Filipović iknjiževnik ŽeljkoIvanković

Sarajevo, 11.2.2005. (IKA/FIA)- U Zemaljskom muzeju uSarajevu predstavljeno je 11.veljače reprint izdanje knjige"Fojnički grbovnik" iz 1675.godine. O knjizi su govoriliministar kulture i sportaKantona Sarajevo Ivica Šarić,gvardijan fojničkog samostanafra Mirko Majdandžić,akademik Muhamed Filipović iknjiževnik Željko Ivanković.Direktor izdavačke kuće"Rabic" Goran Mikulić ukratkoje predstavio put od ideje dorealizacije da se "Fojničkigrbovnik" ponovno tiska izahvalio fojničkim franjevcima.Ministar Šarić govorio je o

spominjanju "Fojničkogagrbovnika" kroz povijest,napomenuvši da je to drugoreprint izdanje, a prvo jeobjavilo sarajevskoOslobođenje 1972. Fra MirkoMajdandžić istaknuo je kako je"Fojnički grbovnik" jedna odvažnijih i vrjednijih knjiga kojese čuvaju u fojničkomsamostanu i da je njezinoizdanje i promoviranje potvrdada u fojničkom samostanu nijesve zamrlo, već je sve uizgradnji i obnovi. AkademikFilipović čestitao jefranjevcima što su sačuvalimaterijalne dokaze i duhBosne. Na kraju je književnik

Ivanković podsjetio naznačenje grba usrednjovjekovnoj Bosni.Spomenuo je važnost što su gaupravo franjevci sačuvali, jeroni imaju kontinuitet sasrednjovjekovnim bosanskomdržavom kao što je i grbovnikpredstavlja vezu sasrednjovjekovnim bosanskomdržavom. Priređivačipredstavljanja bili su XXIInternacionalni sarajevskifestival Sarajevska zima 2005,Zemaljski muzej BiH iizdavačka kuća "Rabic". Tomje prigodom postavljena iizložba Fojnički grbovnik.

Stepinčevo u MuenchenuKardinal Bozanićblagoslovio kip bl.Alojzija Stepinca ipredvodio svečanoeuharistijsko slavljekao vrhunac proslavaStepinčeva koje su uHrvatskoj katoličkojmisiji Muenchenpriređene od 6. do 13.veljače

Muenchen, 13.2.2005. (IKA) -Blagdan bl. kardinala AlojzijaStepinca o 45. obljetnicinjegove smrti svečano jeproslavljen od 6. do 13. veljačeu Hrvatskoj katoličkoj misijiMuenchen pod geslom "U tebese Gospodine, uzdam!". Nakonsvečanog euharistijskog slavljaotkriven je i blagoslovljen kipbl. Alojzija Stepinca u dvorištutamošnje misije. Svečanoeuharistijsko slavlje u punojcrkvi Sv. Pavla u Muenchenupredvodio je 12. veljačepredsjednik HBK zagrebačkinadbiskup metropolit kardinalJosip Bozanić zajedno spomoćnim biskupomNadbiskupije Muenchen-Freising EngelbertomSielberom, provincijalomFranjevačke provincijePresvetoga Otkupitelja sasjedištem u Splitu dr. fraŽeljkom Tolićem, ravnateljemdušobrižništva za Hrvate uinozemstvu mr. Perom-IvanomGrgićem, delegatom zahrvatsku pastvu u Njemačkojfra Josipom Bebićem,voditeljem referata zadušobrižništvo katolika drugihmaterinskih jezika uNadbiskupiji Muenchen-Freising mons. WolfgangomHuberom, domaćinomvoditeljem HKM Muenchen fraTomislavom Dukićem i s još 29biskupijskih i redovničkihhrvatskih i drugih svećenika, teuz asistenciju dvojice đakona.Riječi dobrodošlice uputio je o.Dukić, istaknuvši: "O 45.obljetnici smrti bl. Stepincaunosimo u Europu ononajvrjednije i najsvetije što našadomovina ima. Čašćenjem bl.Alojzija Stepinca

opredjeljujemo se za živoevanđelje, za evanđelje vjere,ljubavi, istine i pravde. I ovaj jedan svima nama poziv daprenosimo istinu o bl. AlojzijuStepincu diljem svijeta". Potomje sve na njemačkom jezikupozdravio kardinal Bozanić,poglavito biskupa Sieblera,zamolivši ga neka prenesepozdrave nadbiskupu kardinaluFriedrichu Wetteru. Napozdravima je uzvratio biskupSiebler, koji je prenio pozdravekardinala Wettera.Kardinal Bozanić istaknuo jekako je ovih dana hrvatskinarod u duhovnom pokretu."Idemo za Stepincem. I danassmo došli ovamo da bismo jošjače krenuli za njim". Upropovijedi je kardinal istaknuokako je Stepinac za nas Božjablizina, preko i uz Stepincaosjećamo Božju nazočnost.Zato svatko tko se približavaStepincu po njemu se približavai Bogu. Stepinac nas danaszove na kršćansku nadu,Stepinac je za nas učiteljkršćanske stvarnosti. Savjestmu je čista. To je on mirne dušei srca mogao reći 3. listopada1946. pred komunističkimsudom. Na isti dan, 3. listopada1998., to je povjedočio IvanPavao II. u Mariji Bistrici.Stepinac je, nadalje, mučenikza crkveno jedinstvo izajedništvo. Njega se nastojaloodcjepiti od Rima da bi se takorazbilo Crkvu. Ali Stepinac jeuvijek bio čovjek Crkve zato jebio spreman trpjeti i umrijeti,kazao je kardinal Bozanić.Stepinac je za nas i učiteljhrabroga kršćanskogdomoljublja. On je mirnogovorio i svjedočio da hrvatski

narod ima pravo na svojudržavu. Stepinac je svojedomoljublje živio u konkretnimprilikama svoga života. Bio ječovjek za čovjeka, za potrebne;bio je onaj koji ljubio svoje,istaknuo je između ostalogkardinal Bozanić, potičućiroditelje posebno na odgojsvoje djece te istakno kako namje u ovo vrijeme potrebnaStepinčeva jasnoća kako bismomogli jasno razabrati praveljudske i kršćanske vrijednosti injih u svome životu slijediti. Uprikaznim darovima vjernici suu narodnim nošnjama prenijeligrudu hrvatske zemlje, lancekao simbol oslobođenja izokova, živtopis bl. AlojzijaStepinca te kruh i vino. Nakraju misnog slavlja u ophoduse prošlo od obližnje crkve Sv.Pavla do misije gdje su kardinalBozanić i biskup Siebler nakonnajave fanfara, čitanjaživotopisa bl. Alojzija Stepincana hrvatskom i njemačkomjeziku te puštanja golubovamira otkrili kip bl. AlojzijaStepinca ispred kapeliceposvećene blaženiku u čast.Potom je kip blagosloviokardinal Bozanić.Među visokim gostima misi suizmeđu ostalih pribivali iministar vanjskih poslova RH uostavci Miomir Žužul, ministarobrane RH Berislav Rončević,generalni konzul Generalnogkonzulata RH u MuenchenuZvonko Plećaš zajedno skonzulima Markom Perićem iJakovom Ljubičićem, konzulGeneralnog konzulataRepublike BiH u MuenchenuNikica Džambo teslavodobitnik ovogodišnjeSinjske Alke Neven Bikić.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Euharistijskom slavljuprethodio je ophod od sakristijedo glavnog oltara ispred kojegaje bila položena slika bl.Alojzija Stepinca, a iza oltarasu bile podignute zastaveHrvatske i Bavarske.Nakon hrvatske i bavarskehimne u ime Vlade RHnazočnima se obratio minstarŽužul. Kazao je neka sve lik bl.Alojzija Stepinca neprestanopodjeća na jedinstvo iseljene idomovinske hrvatske. Prigodnuriječ uputili su i provincijal dr.Tolić, mons. Huber,predstavnik Bavarskogparlamenta, vlč. Grgić tedelegat o. Bebić, koji je kazaokako kip bl. Alojzija Stepincanije događaj samo za Hrvate uMuenchenu već i za cijeli gradMuenchen.Kardinal Bozanić jeuglednicima iz crkvenog idruštvenog života podijeliomedaljone bl. AlojzijaStepinca. Na kraju je klapa"Croatia" iz Muenchena

otpjevala nekoliko pjesama, ao. Dukić je srdačno zahvaliosvima koji su pridonijeliostvarenju kipa, kojega je autorMladen Mikulan, a izradila gaje ljevaonica "Ujević". Misnoslavlje uveličao je župni zborpod ravnanjem s. Nikoline Bilićuz pratnju misijske tamburaškeskupine "Bijeli golubovi" kojuvodi Gabriel Valo.Svečanosti je prethodiladuhovna obnova koju je od 6.do 9. veljače predvodio mons.dr. Juraj Batelja. On je u sklopuobnove održao predavanja:"Hrvatski katolici u kršćanskojEuropi, Euharistijsko otajstvo ibl. Alojzije Stepinac" i "Kakopobijediti zlo?". U četvrtak 10.veljače, na spomendan bl.Alojzija Stepinca, misno slavljepredvodio je provincijal Tolić,a u petak 11. veljače delegat o.Bebić. U nedjelju 6. veljače ukapelici Bl. Alojzija Stepincaotvorena je foto-izložba osvetačkom životu kardinalaStepinca. U petak 11. veljače

svečanu večeru za uglednike izcrkvenog i društvenog životaupriličio je generalni konzulZvonko Plećaš. U subotu jesvečani objed za goste priređenu hotelu "Poinger Hof" uPoingu kod Muenchena,vlasnika Ive Sadrića. Pritom jeIvo zajedno sa suprugomRužom kardinalu Bozanićudarovao kalež i uskrsnu svijeću.Slavlje je završilo u nedjelju13. veljače u "Njemačkomkazalištu" recitalom s pjesmomu čast bl. Alojziju Stepincu ihrvatskim mučenicima, autorafra Blaža Toplaka. Potom jeslijedio nastup folklonemisijske skupine "Fra AndrijaKačić Miošić" i Udruge"Diaspora" iz Zagreba.Priređena je i aukcija slika podnazivom "Dar hrvatskojdijaspori". HKM Muenchen upetak 25. veljače organizirazahvalno hodočašće u MarijuBistricu, Krašić i Stepinčevgrob u zagrebačkoj katedrali.

Svečana proslava Stepinčeva u New YorkuŽupna Hrvatska školau župi sv. Ćirila iMetoda i sv. Rafaela uNew Yorku blaženiAlojzije Stepinac nosiime kardinalaStepinca, a već gotovotrideset godina i ulicaispred crkve

New York, 13.2.2005. (IKA) -U hrvatskoj župi sv. Ćirila iMetoda i sv. Rafaela u NewYorku blaženi AlojzijeStepinac uvijek je bio svečanoslavljen. Župna Hrvatska školas ponosom nosi ime sadablaženoga kardinala Stepinca, aveć gotovo trideset godina iulica ispred crkve nosi naziv"Cardinal Stepinac Place" kojase nalazi tek tri bloka odpoznatog Times Sqarea. I ovegodine u toj se hrvatskoj župinastojalo što svečanije obilježitičetrdeset i petu obljetnicu smrtiblaženika, učitelja i primjerahrvatske vjernosti Katoličkojcrkvi, simbola stradanjahrvatskog puka i njegovihsvećenika, redovnika iredovnica. Svečanu misu uprvu nedjelju korizme, 13.veljače, predvodio je pomoćnibiskup New Yorka i generalnivikar Dennis Joseph Sullivan.Istaknuo je Stepinčevosvjedočko mučeništvo, slavu ičast koje je konačnoproglašenjem blaženimzasluženo dobio. Govorio je oIsusovom napastovanju upustinji, ali i odolijevanjusvakome zlu. Kako je to Isustada učinio, tako je to i našblaženik i mučenik u svomeživotu pokazao.Uz biskupa suslavili su voditeljHrvatske katoličke misije iCroatian Relief Servicea uFairview, New Jersey vlč.

Giordano Belanich, voditeljhrvatske katoličke misije uAstoriji vlč. Robert Zubović,svećenik Sarajevskenadbiskupije trenutno nastudiju na Sveučilištu FordhamTomo Mlakić i župnik fra IvicaMajstorović.U misnom slavlju sudjelovaloje puno mladih pjesmom iprinošenjem darova u narodnimnošnjama, na što su ihpripremile franjevke: s. MilkaPušić, s. Zdravka Širić i s. KataOstojić. Župni zbor je bioojačan pratnjom puhačkogorkestra "St. Raphael Cappela"pod ravnanjem prof. DrageBubala, umirovljenogpukovnika hrvatske vojske.Članovi tog orkestra ujedno su ičlanovi orkestra američkihpitomaca na vojnoj akademijiWest Point. Do suradnje jedošlo zahvaljujući prof. Bubalui njegovoj supruzi Erin, kojasvira klarinet u vojnomorkestru.Na kraju mise fra Ivica jezahvalio biskupu Sullivanu štoje iskazao čast da predvodimisno slavlje, podsjećajući svenazočne na povezanost Hrvata ihrvatske zajednice u NewYorku s mjesnom Crkvom. Kaošto je kardinal Spellman bioveliki prijatelj i štovateljStepinca, te je još daleke 1952.imenovao novu srednju školu uWhite Plainsu, NY,"Archbishop Stepinac

Highschool", a kardinal Cookdao crkvu Sv. Rafaela nakorištenje, te kardinal OConnor, veliki prijateljkardinala Puljića, u tijeku rataposjetio i pomagao republikeHrvatsku i Bosnu iHercegovinu, tako se i na ovajnačin nastavlja čvrsta veza smjesnom nadbiskupijom,čuvajući vjernost Crkvi, za štoje blaženi Stepinac položioživot. Nakon misnog slavljaupriličen je polusatnimemorijalni koncertspomenutog orkestra u častkardinala Stepinca, a potombanket u velikoj crkvenojdvorani. Počasni gosti na misi ina banketu bili su Neven Jurica,veleposlanik RepublikeHrvatske u Washingtonu sasuprugom, Petar Ljubičić,generalni konzul u New Yorkusa suprugom, i njihovisuradnici. Obojica su uputiliprigodne riječi ističući važnostzajedništva, okupljanja islavljenja, napajajući se naizvorima nacionalnog blaga iponosa. Program je bioobogaćen prisjećanjima naživot i govore kardinalaStepinca, a u folklornom dijelunastupili su treći i četvrti razredžupne Hrvatske škole, koloskupina "Marjan" iz Steeltona uPannsylvaniji i župna koloskupina "Kardinal Stepinac".

32 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Sombor: Bogat korizmeni program u znaku stoljetniceKarmela

Na duhovnoj tribini o"Iskustvu prisutnogaBoga" govorio je dr.Jure Zečević

Sombor, 14.2.2005. (IKA) -Hrvatska karmelska provincijasv. o. Josipa i njezin samostan uSomboru u sklopu jubilejastogodišnjice Karmela uSomboru organizirali su nizduhovnih sadržaja tijekomovogodišnje korizme. U skloputoga programa na prvukorizmenu nedjelju 13. veljačekarmelićanin iz Zagreba o. JureZečević predvodio je pobožnostkrižnoga puta i misu te održaokorizmenu propovijed.U nedjelju navečer, u tijekudijaloškog susreta somborskemladeži s o. Jurom Zečevićem,na temu "Bog, vjera, Crkva ija", razgovaralo se iizmjenjivalo duhovna iskustva iposvješćivalo ulogu tihstvarnosti u vlastitim životima.U ponedjeljak 14. veljače uprostorijama Hrvatskog doma uSomboru održana je duhovnatribina na temu "Iskustvoprisutnoga Boga", na kojoj jepredavač bio dr. o. JureZečević, OCD. Povijest odnosaizmeđu čovjeka i Boga, rekaoje dr. Zečević, poznaje dodušenietscheanski trijumf čovjekanad "mrtvim Bogom", poznajevrijeme ateizma i "humanizmabez Boga", no pokušajamputiranja transcendencije ihtijenje da čovjek bude

dostatan sam sebi nisu izdržali.Razboženi i razduhovljeničovjek, prošavši kroz ludilo dvasvjetska rata i mnogovrsnaotuđenja, postupno ponovnopočinje priznavati da je samsebi nedostatan. Upućenostčovjeka na božansku duhovnustvarnost pokazala se jošjednom kao čovjekovaneporeciva potreba, samo što ječovjek sada, mnogima se čini,još udaljeniji od nje, nego li uvrijeme bogonalaženjaposredstvom Crkve.Postnietscheovski nedostatakprezrene i obezvrijeđenebogoorijentiranosti ireligioznosti, njegovanih uzanemarenim tradicionalnimcrkvenostima, danas seepidemijski pokušavanadomjestiti ezoterijskimponudama i New-ageovskimfluidnim duhovnostima,prožetim trgovačko-potrošačkim i marketinškimelementima, uočio je dr.Zečević. On se složio da sedanašnje vrijeme u određenomsmislu može okarakteriziratikao "postateističko", ali to jošne znači da će suvremeničovjek u svome bogotraženjusamim time naći put nazad kCrkvi i da će se moćizadovoljiti samo njezinim

religiozno-masovnim iformalnim pobožničkimpraksama. U tome kontekstuosobno iskustvo ne umišljenoganego egzistentnoga, stvarnoga iživoga Boga, pokazuje se kaonajviši domet čovjekovogaukupnoga rasta i duhovnogadozrijevanja. Osobitu pozornostpredavač je posvetiozamjećivanju prisutnoga Bogakao Stvoritelja u stvorenju,ilustrirajući to iskustvoprimjerima iz Biblije, crkvenihotaca i iz poezije. Citirao jemeđu ostalim pjesmu A.B.Šimića "Nađeni Bog" i stihoveVjekoslava Majera u kojima seprepoznaje da se sve što postojiu svojim skrovitim dubinamakorijeni u Bogu. Božanskaduhovna i tjelesnom okunevidljiva stvarnost nedvojbenoje prisutna, no do kojeg ćemo jestupnja i intenzitetaprepoznavati ovisi i o tome dokojega smo stupnja progledaliočima duha i očima vjere,zaključio je predavač. Uraspravi nakon predavanjasudionici su pokazali zanimanjeza načine i putove do stjecanjaiskustva Božje prisutnosti iiznosili svoja vlastita traženja iiskustva.

U Tangalleu stanje dramatičnoCaritasovi volonteriKristina i Jurica javilise s novim vijestima izŠri Lanke

Tangalle, 15.2.2005. (IKA) -Volonteri Hrvatskog CaritasaKristina Pucko i Jurica Cahajavili su se s noviminformacijama o trenutnomstanju u malom mjestu Tangallena jugu Šri Lanke te su ocijenilisituaciju prilično dramatičnom."Sve će obitelji čije su se kućenalazile na udaljenosti manjojod 100 m od obale, izsigurnosnih razloga nužno bitipreseljene u unutrašnjost. Toistodobno podrazumijeva izabranu ikakve gradnje ilipopravak oštećenih kuća unutarte udaljenosti. Čini se kako sumnogi zbog toga nezadovoljni,nesigurni, pa i očajni", pišuKristina i Jurica. "Pojas obaleuz more, razoren nakontsunamija, a riječ je o obalnompojasu širine od 200 do 300 m,potpuno je uništen i još uvijekneraščišćen od ostataka

srušenih kuća i brodica tepodsjeća na Hirošimu. I nadaljesu česti nestanci struje, pa jekomuniciranje telefonom iliinternetom otežano",pojašnjava dvoje volontera.Upozoravaju i da na tomepodručju još nisu riješene niosnovne, egzistencijalnepotrebe. Država trenutnopomaže svaku obitelj s 50dolara mjesečno, što nijedovoljno za njihove potrebe.Uz to, pojavili su se i oni kojise u ovako teškim uvjetimanastoje besramno okoristiti,prodajući humanitarnu pomoć.Stoga se kamioni koji donosehranu pregledavaju kakopomoć ne bi dospjela upogrešne ruke. Kristina i Juricatakođer upozoravaju kako seoko saniranja psihičkih teškoćastradalih, odnosno pružanjastručne savjetodavne pomoći

kako bi se izbjeglo stvaranjePTSP-a, još nitko nijeangažirao.Jurica Caha i Kristina Pucko,preživjeli su stradalnicitsunamija koji su se nešto višeod mjesec dana od tragedije ukojoj je u Južnoj Aziji smrtnostradalo gotovo tri stotine tisućaljudi, vratili u Šri Lanku, nosada kao volonteri HrvatskogCaritasa kako bi neposredno,osobnim angažmanom,pomogli stradalnicima, kao štosu i njima nakon nesrećepomogli brojni nepoznati ljudi.Svoj su boravak i rad kaovolonteri HC-a započeli umjestu Tangalle, a potom će, popotrebi i u dogovoru sCaritasom Šri Lanke, biti naraspolaganju lokalnom Caritasukako bi se najkorisnije uključiliu pomoć.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Albanija: Otvoreno novo katoličko sveučilišteSveučilište nosi imeblažene MajkeTerezije

Tirana, 9.2.2005. (IKA) - UAlbaniji je nedavno otvorenonovo katoličko sveučilište"Majke Terezije", po čijoj ježelji i osnovano, a blagoslovioga je nekadašnji pročelnikKongregacije za katolički odgojkardinal Pio Laghi. Naotvaranju su bili prisutni visokipolitički dužnosnici Albanije,

među kojima i albanskipredsjednik Alfred Moisiu ipremijer Fatos Nano tepredsjednik talijanskogZastupničkog domaPierferdinando Casini. Rektorsveučilišta je talijanskimenadžer Cesare Romiti, kojije ranije bio šef u "Fiatu".Casini je istaknuo da ga se

snažno dojmilo to što je MajkaTerezija, kao Albanka, željelada se nakon dugih godinadiktature u Tirani osnujekatoličko sveučilište isveučilišna bolnica. Ostvarenjetih projekata omogućila jeItalija jer se, kako je istaknuoCasini, osjeća "dubokopovezana" s tom zemljom.

Papa u bolnici na Pepelnicu predvodio misuIvan Pavao II. pozvaoje na obred pepeljenjaosobnog liječnika dr.Renata Buzzonettija iostale liječnike koji sebrinu za njega

Vatikan, 9.2.2005. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. vodio je naPepelnicu, 9. veljače, u svojojsobi u Poliklinici Gemellikoncelebrirano misno slavlje,priopćio je ravnatelj Tiskovnogureda Svete Stolice dr. Joaquin

Navarro-Valls. Ivan Pavao II.pozvao je na obred pepeljenjasvoga osobnog liječnika dr.Renata Buzzonettija i ostaleliječnike koji se brinu za njega,dodaje se u priopćenju.U bazilici Sv. Petra u Vatikanu

glavni pokorničar Apostolskepokorničarne kardinal JamesFrancis Stafford predvodio je, uPapino ime, Službu riječi kojaje upriličena namjestouobičajene opće audijencije.

"Tihi tsunami" u Etiopiji ubija milijune djeceBroj djece koja uEtiopiji svakih 6mjeseci umru odmalarije veći je odukupnog brojaljudskih žrtavatsunamija ujugoistočnoj Aziji,upozorava nadbiskupAddis Abebe

Dublin, 9.2.2005. (IKA) - Brojdjece koja u Etiopiji svakih 6mjeseci umru od malarije većije od ukupnog broja ljudskihžrtava tsunamija u jugoistočnojAziji, istaknuo je nadbiskupAddis Abebe BerhaneyesusSouraphiel otvarajućikorizmenu kampanju uDublinu. Prema crkvenimpodacima u toj afričkoj zemljiveć dvadeset godina izlječivimbolestima dnevno podliježe2000 djece, upozorio jenadbiskup u tijeku svogaboravka u Irskoj. I ove ćegodine u njegovoj zemlji

malarija pokositi milijun ljudi,još pola milijuna žena umrijetće na porođaju, a sljedećih trimilijuna života odnijet ćeAIDS. Od kraja katastrofalnegladi sredinom osamdesetihgodina proteklog stoljeća uEtiopiji je od posljedicamalarije, proljeva i sličnihbolesti umrlo gotovo 10milijuna djece. Taj "tihitsunami" sramota je za svakogpojedinog člana međunarodnezajednice, poručuje nadbiskup,izražavajući sumnju da bibogate zemlje ostale takopasivne da slična epidemija

izbije u Europi.O inozemnoj pomoći u hraniove godini ovisi 7,6 milijunaEtiopljana. Kako bi se ostvarilimilenijski ciljevi Ujedinjenihnaroda neophodno je unajmanju ruku udvostručitifinancijsku pomoć inozemnihzemalja Etiopiji. Nadbiskup jetakođer upozorio kako bisadašnje stanje moglo imatiteške posljedice za mir uzemlji, jer je 50% stanovništvamlađe od 20 godina te bi rastućiočaj lako mogao prerasti unasilje.

Papa se vratio u VatikanNakon devet danaprovedenih naliječenju u bolniciGemelli u Rimu IvanPavao II. vratio se uVatikan

Vatikan, 10.2.2005. (IKA) -Nakon devet dana provedenihna liječenju u bolnici Gemelli uRimu papa Ivan Pavao II. vratiose 10. veljače u Vatikan. Papinizlazak iz bolnice u 19.20 satipozdravili su brojni vjernici istotine novinara okupljenihispred bolnice. Papa se urasvijetljenom papamobilupolako provezao mnoštvomkoje je pozdravljao uzdignutom

rukom. Na završetku svogaboravka u bolnici Papa jeuputio pismo rektoruKatoličkog sveučilišta LorenzuOrnaghiju u kojem zaziva "spouzdanjem nebesku zaštituBlažene Djevice Lurdske nasuradnike, na cijelo sveučilište,na bolesnike PoliklinikeAgostino Gemelli i na osobitnačin na djecu, čiju sam blizinuposebno osjećao kroz ove

dane". Kako je priopćioravnatelj Tiskovnog uredaSvete Stolice, Papa je snestrpljenjem čekao da se vratiu Vatikan i zakazanimsastancima koji su biliodgođeni zbog njegove bolesti."Što se tiče njegove aktivnosti",dodao je dr. Navarro-Valls,"može se reći kako ona nikadanije ni bila prekinuta".

Borba protiv siromaštva je moralna dužnostIzlaganje biskupaCrepaldija na sjednicipovjerenstva UN-a zadruštveni razvoj

New York, 11.2.2005. (IKA) -Međunarodna zajednica trebaumnožiti napore okopromicanja društvenoga razvojakoji će ujedno biti politički,gospodarski, etički i duhovni,budući da borba protivsiromaštva predstavlja moralnudužnost, istaknuo je tajnikPapinskoga vijeća za Pravdu imir biskup Giampaolo Crepaldiu govoru na 43. sjednici

Povjerenstva Ujedinjenihnaroda za društveni razvoj 11.veljače.U svrhu suzbijanja krajnjegsiromaštva u kojemu živistanovništvo na različitimdijelovima Zemlje, potrebno jeubrzati procese rasta, prijesvega u javnim ulaganjima.Mali napredak postignut je okopitanja međunarodnog dugasiromašnih zemalja, ali još smo

daleko od pravičnog i konačnogrješenja, primijetio je biskup,napomenuvši kako je potrebnobolje proučiti dinamike kojedovode do siromaštva.Iskorijeniti siromaštvo u svijetuje moralna dužnost koju ćemomoći ispuniti jedino ako jeuistinu shvatimo kao općejavno dobro od prvotnevažnosti, poručio je biskupCrepaldi.

34 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Vatikan: Izložba "Žena odjevena u sunce - Bezgrešnozačeće u djelima velikih majstora"Vatikan, 11.2.2005. (IKA) - Uizložbenome prostoru navatikanskom Trgu Sv. Petranovinarima je 11. veljačepredstavljena izložba "Ženaodjevena u sunce - Bezgrešnozačeće u djelima velikihmajstora", na kojoj je izloženoviše od 100 umjetničkih djelana tu temu, u prigodi proslave150. obljetnice proglašenjadogme o Bezgrešnome začeću. Osvrnuvši se na sretnu

podudarnost predstavljanjaizložbe i povratka Svetoga Ocaiz bolnice u Vatikan, biskupMauro Piacenza, predsjednikPapinskoga povjerenstva zacrkvena kulturna dobra, kazaoje kako je cijeli pontifikat IvanaPavla II., kao i njegovosvećeništvo i čitav život, podsvjetlom Žene odjevene usunce. Vrlo je znakovito ilijepo, jer ova je izložbazamišljena u Djevičinu čast, uprigodi 150. obljetnice, ali, na

neki način, i u duhu vrlo blizusrcu Svetoga Oca. Osim toga,lijepo je što se pod Papinimprozorima nalaze sve tedragocjene uspomene kojeprikazuju Marijinu slavu,posebice stoga što to nisujednostavno djela osmišljena zastolom, već su nastala kao izrazvjere, te se pred njima vjernicisabiru na molitvu, istaknuo jebiskup Piacenza.

Brazil: Ubijena misionarkaUbojstvo s. Dorothynije jedini slučajnasilja, u tijeku subrojni napadi nadomorodačkapodručja i čitavuAmazoniju

Brasilia, 12.2.2005. (IKA) - Umjestu Anapur u brazilskojsaveznoj državi Para u subotu12. veljače ubijena je iz pištolja73-godišnja američkamisionarka Dorothy Stang, kojaje u Brazilu provela više od 20godina, pomažući i služećinajsiromašnijima. Ubojstvo s.Dorothy nije jedini slučajnasilja, budući da trenutačnotraje pravi napad na

domorodačka područja i čitavuAmazoniju, istaknuo je urazgovoru za agenciju Misnasuradnik ubijene misionarke o.Nello Ruffaldi. Mjesni biskup Erwin Kraeutleru kratkom razgovoru za RadioVatikan rekao je kako je s.Dorothy, zaljubljena uAmazoniju, željela da topodručje ne bude pljačkano,

već da pripada svima, aposebice najsiromašnijima.Zemljoposjednici se, naime,protive svakom pokušajuravnomjernog razvoja te oblastii amazonskih šuma. StogaCrkva upravo u tom područjuveć godinama nastoji datikonkretan prinos miru idijalogu.

Papina poruka francuskim biskupimaU prigodi 100.obljetnice prihvaćanjaZakona o laičnostiPapa pozivafrancuske katolike da,poštujući laičnostdržave, budu nazočni iaktivni na svimdruštvenimpodručjima, a državuda poštuje religijskoopredjeljenje svojihgrađana u ozračjumeđusobne suradnje

Vatikan, 12.2.2005. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. pozvao jefrancuske katolike da, poštujućilaičnost države, budu nazočni iaktivni na svim društvenimpodručjima, te posvudasvjedoče vrednote evanđelja,koje je u tijeku dugih stoljećapridonosilo u pisanju povijesti ioblikovanju mentaliteta njihovezemlje i Europe. Država, pak,sa svoje strane, neka poštujereligijsko opredjeljenje svojihgrađana, u ozračju međusobnesuradnje, ističe se u pismu kojeje Sveti Otac uputio francuskimbiskupima, u prigodi 100.obljetnice prihvaćanja Zakonao laičnosti, kojim je potvrđenoodvajanje Crkve i države uFrancuskoj. Bio je to bolan događaj zafrancusku Crkvu početkom XX.stoljeća, i potresno je biloprihvatiti nametanje načelalaičnosti putem zakona. Stotinugodina poslije, zahvaljujućiDrugomu vatikanskom saboručak već i polovicom proteklogstoljeća, u odnosima izmeđudržave i Crkve u Francuskojpostupno je dolazilo dopozitivnoga razvoja, jer, ako sedobro razumije, načelo laičnostipripada također i socijalnomenauku Crkve, napomenuo je

Papa. U odvajanju vlastiizmeđu građanskih i političkih,te crkvenih ustanova, odražavase Kristov nauk o "davanjuBogu onoga što je Božje, a carucarevo". Iz toga razlikovanjaproizlazi dužnost francuskihpastira i vjernika služitivlastitoj braći i sestrama putemsve aktivnijega sudjelovanja ujavnome životu, kao što su točinili brojni teolozi, filozofi,umjetnici, i spisatelji. Oni su,zajedno s drugim katolicima,odlučujuće utjecali na francuskidruštveni život i, na neki način,na izgradnju Starogakontinenta. Nemoguće jezaboraviti važno mjestokršćanskih vrednota u izgradnjiEurope i u životu naroda kojičine njezin dio, istaknuo jePapa. Podsjećajući na Godinueuharistije, Papa je u višenavrata potaknuo francuskebiskupe i vjernike neka buduizvor dinamičnosti i promicanjačovjeka, oslanjajući se nadijalog i poštivanje. Krizavrednota i nedostatak nade, nakoje se nailazi u Francuskoj,kao i općenito na cijelomeZapadu, dio su krize identitetasuvremenih društava. Prijedlogza život, u takvim se društvima

često temelji na materijalnimdobrima, a ne na temeljnimvrednotama, a to priječi ljude,posebice mladež, u donošenjuslobodnih i odgovornih odluka,koje su izvor radosti iblagostanja, upozorava SvetiOtac.Potaknuo je biskupe da kodvjernika razviju spoznaju osocijalnom nauku Crkve te daredovito sudjeluju u velikimjavnim raspravama o važnimdruštvenim pitanjima, aposebice onima koja se odnosena temeljna ljudska prava,poštivanje ljudskogadostojanstva, ljudskoganapretka te zaštite planeta. Ivan Pavao II. poziva i državuda poštuje religijsku pripadnostsvojih građana, jer bi religijastavljena na rub društva, moglabiti zanesena sektaštvom, kojeje opasno upravo zbog onesamostalnosti do koje jefrancuskoj državi posebnostalo. U tome je cijenalaičnosti, koja tako uistinupostaje prostor za konstruktivandijalog u duhu vrednotaslobode, jednakosti i bratstva,poručio je Sveti Otac u pismufrancuskim biskupima.

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Pariz: Nadbiskup Vingt-Trois nasljednik kardinalaLustigera

Novi pariškinadbiskup rođen je uParizu, a posljednjihje godina vršionadbiskupsku službu uToursu te bio zaduženza obiteljski pastoral

Pariz, 12.2.2005. (IKA) – PapaIvan Pavao II. imenovao je upetak 11. veljače nadbiskupaAndrea Vingt-Troisa iz Toursanovim nadbiskupom u Parizu.On će na toj službi zamijenitidosadašnjega pariškoganadbiskupa kardinala Jean-Marie Lustigera. Premapriopćenju koje je istodobnoobjavljeno u Vatikanu i uBiskupskoj konferencijiFrancuske, Papa je prihvatioostavku 78-godišnjegakardinala Lustigera teistovremeno pariškimnadbiskupom imenova 62-godišnjega Vingt-Troisa.Kardinal Lustiger je odmahnakon što je prije tri godinenavršio dobnu granicu kada subiskupi dužni ponuditi ostavkuSvetome Ocu to i učinio, aPapa je odlučio da se smjena napariškoj nadbiskupskoj stoliciodgodi do sada.Novi će nadbiskup Pariza u

službu biti uveden 5. ožujka. Nadbiskup Vingt-Trois rođen je7. studenoga 1942. u Parizu. Ubogosloviju je stupio 1962.,vojni je rok proveo uNjemačkoj, a 1969. godinezaređen je za svećenika te jeisprva radio u pastoralu požupama Pariza i okolice. Usvojim je kapelanskimgodinama upoznao Lustigera,koji ga je 1981. imenovaogeneralnim vikarom Pariškenadbiskupije, da bi zatim 1988.godine bio imenovan pariškimpomoćnim biskupom. Prije petgodina, u travnju 1999.,imenovan je nadbiskupom uToursu. U Biskupskojkonferenciji Francuske posebnose bavio problematikomobiteljskoga pastorala. Napariškoj nadbiskupskoj stoliciVingt-Trois naslijedit ćepoznatoga kardinala Lustigerakoji je rođen 1926. godine kao

sin poljskih židovskihemigranata u Parizu. Zavrijeme Drugoga svjetskog ratačetrnaestogodišnji Aron obratiose na katoličanstvo te se krstio iuzeo ime Jean-Marie. Godine1954. zaređen je za svećenikate je najprije radio kaostudentski kapelan, a zatim od1969. i kao župnik u Parizu.Godine 1979. papa Ivan PavaoII. imenovao ga je biskupom uOrleansu, gdje je već bioproveo najveći dio ratnihgodina. Nakon godinu danaPapa ga je imenovaonadbiskupom u Parizu, a 1983.isti ga je Papa uvrstio ukardinalski zbor.Kardinal Lustiger pozdravio jeimenovanje Vingt-Troisa zasvoga nasljednika. U pismuvjernicima, koje će se čitatisljedeće nedjelje, Lustiger ističekako je "od srca radostan" jerje, kao i on sam, i novinadbiskup Parižanin.

Umrla posljednja fatimska vidjelicaPapa ističe kako su gauz s. Luciju vezale"veze duhovnogprijateljstva koje su,kako je vrijemeprolazilo, sve višejačale"

Lisabon, 13.2.2005. (IKA) -Sestra Lucia de Jesus dosSantos, posljednja živućafatimska vidjelica, preminula jeu nedjelju 13. veljače u 98.godini života u samostanu uCoimbri u središnjemPortugalu, prenose portugalskimediji i misijska agencijaMisna.S. Lucia rođena je 22. ožujka1907. a od 1948. godine živjelaje kao klauzurna redovnica ukarmelićanskom samostanu uCoimbri u Portugalu. Luciji ijoš dvoje malih portugalskihpastira, Franciscu i JacintiMarto, u jeku Prvoga svjetskograta 13. svibnja 1917. godine umalome portugalskom mjestuFatimi ukazala se Gospa te

preko njih prenijela svijetuporuku mira. Ukazanja su senastavila do 13. listopada 1917.godine., a 1930. godine Crkvaih je priznala vjerodostojnima.Preostalih dvoje vidjelaca umrlisu još kao djeca, Francisco ujedanaestoj a Jacinta u desetojgodini života. Papa Ivan PavaoII., koji je duboko vezan uzsvetište u Fatimi i vjeruje damu je Gospa Fatimska spasilaživot u atentatu koji se dogodioupravo na blagdan GospeFatimske 13. svibnja 1981.godine, proglasio je u godiniVelikog jubileja 13. svibnja2000. Francisca i Jacintublaženima. Oni su tako postalinajmlađi blaženici nemučeniciu povijesti Crkve. Fatimsko

svetište danas je jedno odnajposjećenijih katoličkihsvetišta u svijetu.U povodu smrti s. Lucie IvanPavao II. uputio je pismobiskupu Coimbre AlbinuMamedeu Cleu u kojempodsjeća kako su ga uz sestruLuciju vezale "veze duhovnogprijateljstva koje su, kako jevrijeme prolazilo, sve višejačale". "Uvijek sam se osjećaopoduprtim svakodnevnimdarom njezine molitve",istaknuo je Papa. Sveti je Otactakođer piše kako "voli mislitida je s. Luciju u pobožnomprijelazu sa zemlje u neboprihvatila upravo ona koju jevidjela u Fatimi prije mnogogodina".

Češki parlament protiv istospolnog brakaPrag, 13.2.2005. (IKA) - ČeškiZastupnički dom odlučio jeprotiv istospolnog braka. Zaizglasavanje zakona o životnompartnerstvu nedostajao je samojedan glas. Zakon bi

istospolnim parovimaomogućio registriranjepartnerstva, u pitanjimanasljedstva i prava nauzdržavanje bili izjednačeni sbračnim parovima, ali i nadalje

im ne bi bilo moguće usvajanjedjece.Pokušaj uvođenja registriranogpartnerstva posljednjih godinaveć u tri navrata nije prošao uZastupničkom domu.

Gibson "skratio" "Muku Kristovu"Nova verzija spornogfilma kraća za 6minuta najvećegnasilja

Los Angeles, 13.2.2005. (IKA)- Mel Gibson završio je novuverziju svoga spornog filma"Muka Kristova", skrativši gaza 6 minuta u kojima jeprikazano najviše nasilja.Prema pisanju internetskih

novina "Variety", "ublažena"verzija Gibsonova filmasredinom ožujka stiže u 500 do750 američkih kina.Originalna verzija filma kojadrastičnim slikama prikazuje 12sati Kristova života proteklih je

godina zbog scena nasiljaizazvala žestoke raspravediljem svijeta. Film je zaradioviše stotina milijuna eura i trinominacije za Oscara.

36 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa na duhovnim vježbamaOtkazane su sveaudijencije,uključujući i općuaudijenciju u srijedu16. veljače

Vatikan, 14.2.2005. (IKA) -Papa Ivan Pavao II., koji se učetvrtak 10. veljače vratio uVatikan, od nedjelje 13. veljačesudjeluje na redovnimkorizmenim duhovnimvježbama. Duhovne vježbe ovegodine vodi novarski biskupRenato Corti a tema je "Crkva

u službi novoga i vječnogSaveza".U povodu Godine euharistijezavršetak duhovnih vježbi bitće označen u subotu 19. veljačesvečanim koncelebriranimmisnim slavljem nakon kojegće slijediti klanjanje. Na misusu posebno pozvani članovi

Rimske kurije, Rimskogvikararijata i službenici SveteStolice.U tijeku duhovnih vježbiotkazane su sve audijencije,uključujući i opću audijenciju usrijedu 16. veljače.

Pravi pobjednik izbora je irački narod"Tek smo na početkunove povijesti, izboripredstavljaju tek prvikorak", izjavio jekaldejski nadbiskupDjibrail Kassab

Bagdad, 14.2.2005. (IKA) -"Pravi pobjednik ovog krugaizbora je irački narod koji kročika demokraciji", izjavio jenakon objavljivanja službenih,ali ne i konačnih rezultatairačkih izbora kaldejskinadbiskup Bassore DjibrailKassab. Prema njegovumišljenju "irački narod ne gledana rezultate izbora od 30.siječnja već pokazuje potpunusreću zbog činjenice što su se

ovi mogli održati". Premanadbiskupu, "nije važno imajuli većinu šijiti a ne Kurdi iliostale skupine, ono što je važnojest da dolazi do pomaka urađanju demokratske države ".Nadbiskup Kassab, ipak, neskriva i probleme: "nikako neželim reći da je sve savršeno,imamo još uvijek mnogeprobleme koji se ne moguriješiti u kratkom vremenu. Ikršćanska se zajednica zalaže

pružiti doprinos izgradnjinovoga slobodnog idemokratskog Iraka i vjerujemda će to biti zadaća kršćanskihpredstavnika, ne bih znao rećijoš koliko, u budućemparlamentu". "Tek smo napočetku nove povijesti",zaključio je kaldejskinadbiskup, "izbori predstavljajutek prvi korak".

"Crkva u službi novoga i vječnoga Saveza"U Vatikanu trajuduhovne vježbe zaPapu i njegovenajbliže suradnike

Vatikan, 15.2.2005. (IKA) -"Crkva u službi novoga ivječnoga Saveza", naslov jeniza korizmenih meditacija naduhovnim vježbama za Rimskukuriju koje su, u nazočnostipape Ivana Pavla II., započele unedjelju 13. veljače. SvetogaOca i njegove najbližesuradnike mons. Renato Corti,biskup Novare i propovjednikna vježbama, pozvao je naprodubljivanje nekih vidikaduhovnoga i pastoralnogaživota Crkve u svjetlueuharistijskoga otajstva.U središte prve meditacijebiskup Corti postavio je pitanjezbog čega je Papa želio ovugodinu proglasiti Godinomeuharistije, koju je uapostolskome pismu "Manenobiscum Domine", nazvaovrhuncem cijeloga putaprijeđenoga u tijeku pontifikata.Odgovori se nalaze u samomuPapinu dokumentu, kada Papaobjašnjava koliko je važnopomoći kleru i vjernicima daviše razmatraju euharistijskisakrament u cijelome njegovom"sjaju" i s punom "sviješću",koje valja prenijeti u obnovljeniliturgijski život, primijetio jebiskup. Osvrnuvši se upravo napozitivne vidike, kao i naprobleme vezane uz to kako

crkvena zajednica, posebice uItaliji, živi svoj odnos seuharistijom, biskup je prijesvega ustvrdio kako je Papinpoziv da se jedna godinaposveti tome sakramentu, vrlodobro prihvaćen. No, istodobno je istaknuo, napastoralnom polju, i neke"sjene" koje se primjećuju unekim područjima, poput sveslabijega življenjaeuharistijskoga klanjanja,zloporabe koje zasjenjujukatolički nauk o sakramentu, teponekad ograničavajućegshvaćanja toga sakramenta.Uspoređujući takve probleme skonkretnim stanjem u biskupiji,biskup Corti izdvojio je trivažna pitanja koja se odnose nabiskupe i svećenike. Prijesvega, tu su "praznine",odnosno nenazočnost vjernika,posebice mladih u župskimzajednicama, zatim"banaliziranje" kojem jeizloženo euharistijsko slavlje,posebice u slučaju ženidbe ilisprovoda, u kojima se, kako jeprimijetio biskup, nazočnostobredu čini više "nametnuta izpristojnosti", nego istinskosudjelovanje u sakramentu.Naposljetku, biskup jespomenuo i određeno odvajanje

euharistije od svakodnevnogaživota, koje posvećene osobe ilaici mogu iskusiti unatoččvrstoći svoje vjere, te poželiodublje poznavanje "teologijeeuharistije", posebice od stranebiskupa i svećenika kako bioživjela, kako je rekao, novakatekumenska osjetljivost.U drugoj meditaciji biskupCorti pojasnio je ustrajnostPapina naučavanja o Kristovuliku. Ona se, prije svega, možeobjasniti "misionarskomzadaćom" koju Isus svjedoči nazemlji, i koju je Crkva pozvanashvatiti i ponavljati na jednaknačin. Osim toga, ona seobjašnjava također nužnimodgovorom na promjene usvijetu, od sve većega širenjareligijskoga pluralizma, s kojimse Crkva treba suočiti, posebiceu odnosu na velike religijsketradicije u Aziji. Upornost okoKristova lika tumači se takođeri žurnom potrebom zasuzbijanjem religijskogarelativizma koji obuhvaćasuvremena društva. Krist,naprotiv, sjedinjuječovječanstvo, a evanđelje jesjeme koje očovječuje životčovječanstva, zaključio jebiskup Corti.

37v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Papin apel za oslobođenje otetih u IrakuPapine riječi uzmolitvu AnđeoGospodnji u nedjelju13. veljače 2005.

Draga braćo i sestre! 1. Iznova se susrećemo naovome mjestu kako bismo dalihvalu Gospodinu. Želio bihzahvaliti vama, kao i svima kojiovaj susret prate putem radija itelevizije, na vašoj blizini,ljubavi i, osobito, molitvi utijeku moga boravka upoliklinici Gemelli.Trajno osjećam potrebu zavašom pomoći predGospodinom, kako bih ispunioposlanje koje mi je Isuspovjerio. 2. Prošle smo srijede obredompepeljenja započeli korizmu,liturgijsko vrijeme koje nassvake godine podsjeća na jednu

temeljnu istinu: u život vječnine možemo ući ako ne želimo,sjedinjeni s Kristom, ponijetisvoj križ. Ne možemo postićisreću i mir bez odvažnogzapodijevanja nutarnje borbe.To je borba u kojojpobjeđujemo oružjem pokore:molitvom, postom i milosrđem.To, pak, mora biti učinjeno uskrovitosti, bez dvoličnosti, uduhu iskrene ljubavi premaBogu i braći. 3. Večeras ću, kao i svakegodine, započeti duhovnevježbe, zajedno sa svojimsuradnicima u Kuriji. U ozračjušutnje i sabranosti molit ćuGospodina za sve potrebeCrkve i svijeta. Molim i vas,

draga braćo i sestre, da naspratite svojom molitvom. Blažena Djevica Marija, koja jeu svakodnevnim poslovimauvijek imala svoj um i svojesrce usredotočeno na otajstvosvoga Sina, neka nas vodi, teostvarimo plodan korizmenihod. Nakon molitve Angelusa: Nastavljajući moliti za mir naBliskom istoku, iz svega srcaupravljam poziv za oslobođenjetalijanske novinarke GiulianeSgrena, kao i svih otetih uIraku.

38 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Glasilo Društva prijatelja glagoljice "Bašćina"List "Bašćina"jedinstven je po svojojtematici te vrijedan usmislu očuvanja iaktualizacijeglagoljice, staroghrvatskog pisma

Društvo prijatelja glagoljice, sasjedištem u Zagrebu, izdaje list"Bašćina" u kojem seizmjenjuju latinični iglagoljački tekstovi u skladu sgeslom Društva: latinicom oglagoljici, a glagoljivom o bilo

čemu.Do sada je izdano 8 brojeva togglasila, a posljednji broj izašaoje krajem protekle godine. Uzčlanke o glagoljskoj baštini ioriginalne glagoljaške tekstove,u listu se donosi više kratkih

tekstova, proznih i pjesama,prepisanih u glagoljicu.List "Bašćina" jedinstven je posvojoj tematici te vrijedan usmislu očuvanja i aktualizacijeglagoljice, starog hrvatskogpisma. (ika-hc)

Dr. Tanjić o ulasku Hrvatske u Europsku unijuProfesor na KBF-u uZagrebu dr. ŽeljkoTanjić u napisu podnaslovom "Nesiguranpočetak", što ga jeobjavila agencija SIR,piše o upitnompočetku pregovora oulasku Hrvatske uEuropsku uniju

Hoće li pregovori o ulaskuHrvatske u Europsku unijuzapočeti 17. ožujka 2004.?,pitanje je koje si postavlja dr.Željko Tanjić, profesor naKBF-u u Zagrebu u napisuobjavljenom u najnovijembiltenu "SIR Europa" talijanskenovinske agencije SIR od 10.veljače. Napisu objavljenompod nazivom "Nesiguranpočetak" službena izvještajnaagencija Talijanske biskupskekonferencije posvećuje velikupozornost, objavljujući tekst dr.Tanjića na samoj naslovnicibiltena. Taj bilten inače izlazi iu tiskanom izdanju i šalje senovinskim agencijama ikućama diljem svijeta natalijanskom, engleskom ifrancuskom jeziku.Dr. Tanjić u svom napisu ističekako (upitan) početakpregovora Hrvatske i EU visipoput Damoklova mača nadhrvatskim društvom. Europskakomisija, podsjetio je dr.Tanjić, još je u travnju proteklegodine dala pozitivno mišljenjeo zahtjevu Republike Hrvatskeo punom članstvu u Europskoj

uniji, no pod jednim uvjetom:da Vlada učini sve da segeneral Ante Gotovina pronađei izruči Međunarodnom sudu zaratne zločine u Den Haagu. Dr.Tanjić pritom ističe kakoglavna prepreka Hrvatskoj naputu prema pridruženju EU-unije ni ekonomske ni pravne nikulturne, nego je političkenaravi."Katolička crkva podupire ipozorno prati put prema EU,premda ne krije zamke iopasnosti. Biskupskakonferencija pod vodstvomzagrebačkog nadbiskupakardinala Josipa Bozanića stojiuza sve one koji vide Hrvatskukao dio Europske unije: ona sasvom svojom poviješću, svojimkulturnim i vjerskim naslijeđempripada europskoj obitelji odkoje ju je udaljio komunističkirežim", ističe dr. Tanjić. To jeviše put, podsjeća pritom dr.Tanjić, u 2003. godini ponovilaHBK, a iduće godine i samkardinal Bozanić. "Ono što jošuvijek nedostaje jest sustavnainicijativa Crkve usenzibiliziranju vjernika oko

pitanja vezanih uz EU",primjećuje dr. Tanjić. Svojutvrdnju potkrjepljuječinjenicom kako ispuštanjespomena kršćanskih korijena upreambuli europskog Ustavanije mnogo zanimalo pučanstvokoje se 80% izjašnjava kaokatoličko.Potrebno je pronaći pravi put imetode prisutnosti u društvukako bi se izbjeglo da Crkvaizgubi svaki kontakt sasvijetom kulture, umjetnosti,medija i znanosti. Ne treba ipakzaboraviti kako su aktualnekulturne i intelektualne "klase"odgojene tijekom komunizma ida su se brzo pretvorile u jednulaicističku "klasu" koja ignoriraili pokušava na negativan načinpredstaviti sve što je kršćanskoi crkveno. Oni kreirajumišljenja i tvrde kako religijaostaje "privatna stvar". Neshvaćaju način na koji se razvioodnos između države i Crkve urazličitim europskim zemljamaniti priznaju da je kršćanstvopridonijelo i pridonosi razvojudemokracije i društva, piše dr.Tanjić. (ika-sa)

"Sakrament otkupljenja"DokumentKongregacije zabogoštovlje idisciplinusakramenata"Sakramentotkupljenja", nahrvatskom jeziku uizdanju Kršćanskesadašnjosti

Kršćanska sadašnjost izdala jeu Godini euharistije prigodnidokument Kongregacije zabogoštovlje i disciplinusakramenata na hrvatskomjeziku: "Redemptionissacramentum" ("Sakramentotkupljenja"), upute o nekimstvarima vezanim uz presvetueuharistiju koje valjaobdržavati odnosno izbjegavati. Dokument je podijeljen u 8poglavlja: Uređenje sveteliturgije, Sudjelovanje vjernikalaika u euharistijskom slavlju,

Pravilno slavljenje svete mise,Sveta pričest, Neke posebneodredbe s obzirom naeuharistiju, Čuvanje presveteeuharistije i njezino štovanjeizvan mise, Izvanredne službevjernika laika te Pravnilijekovi. U Zaključkudokumenta ističe se kakoKongregacija za bogoštovlje idisciplinu sakramenata želi da,i vjernom primjenom onog štose u ovoj uputi ponovnoposvješćuje, ljudska krhkostsve manje stoji na putuslavljenja samog presvetog

sakramenta euharistije, te da sesva nepoštivanja uklone i svakaosuđena praksa odbaci. UUvodu se, pak, napominje kakosu sve norme i napomeneizložene u ovoj uputi, premdanačinom različite, povezane sazadaćom Crkve, na koju spadada bdije nad ispravnim idostojnim slavljenjemeuharistije. Također sepreporučuje čitanje spomenutogdokumenta zajedno senciklikom pape Ivana Pavla II."Ecclesia de Eucharistia". (ika-hc)

Novi broj časopisa "Diacovensia"U izdanju Katoličkogabogoslovnog fakultetaSveučilišta u Zagrebu -Teologije u Đakovu, tiskan jenovi broj znanstvenoga glasilaDiacovensia - Teološki prilozi,čiji je glavni i odgovorni

urednik dr. Vladimir Dugalić.Trinaesti broj časopisaposvećen je "Pastoralnoj službii suodgovornosti -koordinacijskom pristupu upastoralu i timskom radu".Diacovensia donosi i

predavanja i priopćenja sTeološko-pastoralnog seminaraza svećenike u Đakovu od 16.do 18. rujna 2003. godine. (ika-sa)

39v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

Ženidbeno pravo Katoličke crkvePravno-pastoralnipriručnik u izdanjuKršćanske sadašnjosti

U izdanju Kršćanskesadašnjosti iz Zagrebaobjavljena je knjiga "Ženidbenopravo Katoličke crkve"Velimira Blaževića kao pravno-pastoralni priručnik. Kako autorističe u predgovoru knjige"ženidba i brak su odtemeljnoga značenja za svakodruštvo, pa tako i za Crkvu",stoga su ga promjene starog inovog kanonskog ženidbenogaprava u pogledu unutrašnjegasadržaja znatnoga broja pravnihodredaba potaknule na pisanjeove knjige - priručnika, budućida na hrvatskom jeziku i nemanovije literature koja se bavitom materijom. Knjigaobrađuje kanonsko ženidbenopravo koje je sada na snazi, a tose pravo nalazi u Zakonikukanonskoga prava, u njegovojčetvrtoj knjizi. Podijeljena u jedanaestpoglavlja, knjiga se bavinajprije teološko pravnimodrednicama i načelima teosnovnim pojmovima o ženidbikoja obuhvaćaju tumačenježenidbe kao sakramenta, zatim

bitna svojstva ženidbe kao štosu jednost i nerazrješivostženidbene veze, potom govori otipologiji odnosno vrstamaženidbe, pravu na ženidbu ibrak, te nužnosti ženidbeneprivole za uspostavljanježenidbe. Nadalje, autor piše i opastoralnog brizi i pripravi zasklapanje ženidbe, posebno kadje riječ o obvezamadijecezanskih biskupa, ali i brzii pomoći pastira duša i župnezajednice. Tako je posebnapozornost posvećenazaručničkom ispitu, ali i pitanjuženidbenih zapreka. Treće ičetvrto poglavlje posebnorazrađuju ova pitanja općenito(pojam, narav i vrsteženidbenih zapreka, privremenazapreka sklapanja braka, oprostod ženidbenih zapreka i dr.) ipojedinačno (zapreke: dobi,spolne nemoći, ženidbene veze,različitosti vjere, svetoga reda,redovničkoga doživotnogazavjeta čistoće, otmice inasilnoga zadržavanja, zločinabrakoubojstva, krvnogasrodstva, tazbine ili svojte,javne ćudorednosti te zapreka

zakonskoga srodstva). Petopoglavlje razrađuje pojamženidbene privole kao imogućnost nevaljanosti privole,pri čemu autor navodi ipojašnjava nekoliko razloga.Nadalje, autor govori i oredovitom sklapanju ženidbe,ali i izvanrednom kanonskomkao i liturgijskom oblikusklapanja ženidbe. Posebna supoglavlja posvećena imješovitim ženidbama, oblikunjihova sklapanja kao ipastoralnoj brizi za njih, tetajnom sklapanju ženidbe kao iučincima ženidbe općenito.Pretposljednje poglavlje knjigeposvećeno je rastavi ženidbenihdrugova dok posljednjepoglavlje govori o ukrjepljenjuženidbe odnosno nevaljanimženidbama kao i ozdravljenuženidbe u njenom korijenu isudbenom utvrđivanjunevaljanosti ženidbe. Na krajuknjige nalazi se osimbibliografije ženidbenoga pravai dodatak koji sadrži usporednipopis kanona ženidbenogaprava. (ika-žz/kj)

Pio XII. i II. svjetski rat prema vatikanskimarhivima

Knjiga Pierrea Bleta,DI, glavnog urednikazbirke Akata idokumenata SveteStolice koji se odnosena II. svjetski ratobjavljena u nakladiKršćanske sadašnjosti

Knjiga Pierrea Bleta, DI,glavnog urednika zbirke Akatai dokumenata Svete Stolice kojise odnose na II. svjetski rat,pod naslovom "Pio XII. i Drugisvjetski rat prema vatikanskimarhivima" objavljena je unakladi Kršćanske sadašnjostikao prijevod talijanskogaizvornika objavljenoga 1997.godine. Kako u predgovoruističe autor, "da bismo odfikcije došli do realnosti, odlegende prispjeli do povijesti,postoji samo jedan način: utećise izvornim dokumentima kojineposredno izriču Papinodjelovanje" u tijeku II.svjetskoga rata. Odluku o objavljivanjudokumenata Svete Stolice o II.svjetskom ratu donio je 1964.papa Pavao VI., koji je kaosupstitut Državnoga tajništvabio jedan od najbližih suradnikaPija XII. Autor se, radivjerodostojnosti dokumenata,držao njihova vokabulara kojije još i danas razumljiv, te jeizbjegavao nove riječi koje zasobom lako povlače anakrono

poimanje. Pio XII. (Eugenio Pacelli)izabran je za papu 2. ožujka1939. Prvi dio knjige posvećenje upravo njegovu izboru zapapu, te reakcijama na njegovizbor u svijetu odnosnomeđunarodnim prilikama iratnim prijetnjama. Nadalje,autor obrađuje dokumentevezane za odnos Pija XII. iRoosevelta i Musolinija. Dvapoglavlja knjige posvećena suodnosu Pape i Crkve uNjemačkoj, odnosno vjerskomprogonu i vjerskim prilikama uReichu, kao i Crkvi uokupiranoj Poljskoj. Knjigaobrađuje i dokumente vezaneza vrijeme pobjedonosnogaReicha (izgon nuncija idelegata, pitanje biskupskihimenovanja u ratno doba, novahrvatska država i dr.), zatimrazvoj od europskoga premasvjetskome ratu gdje se međuostalim obrađuju diplomatskiodnosi između Svete Stolice iJapana. Ništa manje pozornosti autor ne

posvećuje dokumentima orasnim zakonima i progonimate deportacijama u Slovačkoj iHrvatskoj te intervencijamaSvete Stolice, zatim sudbiniRumunjske i Mađarske,Vječnoga grada, kao izbivanjima u Francuskoj.Posljednje poglavlje knjigeobrađuje posljednje bitke isudbinu naroda. U zaključku se ističe kako jePio XII. iskoristio sve da biodvratio opasnost, tajnediplomatske korake, svečanegovore, patetične pozivenarodima i vladama. "Pio XII.zastupa rimsko-kršćanskuviziju Europe u duhunjemačkoga romantizma", pišeu pogovoru knjige akademikFranjo Šanjek, OP, te dodajekako ne treba zaboraviti da jepapa Pio XII. pripremio putotvaranju Crkve suvremenomsvijetu koji će povesti njegovinasljednici Ivan XXIII., PavaoVI. te sadašnji papa Ivan PavaoII. (ika-žz/kj)

40 16. veljače 2005. broj 07/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Imala je dušu djevice i srce majkeŽivotopis bl. Alix LeClerc, suosnivateljiceKongregacije NašeGospe

U izdanju Kršćanskesadašnjosti iz tiska je izišlaknjiga "Imala je dušu djevice isrce majke (Majka Alix LeClerc 1576. - 1622.)" kaoprijevod francuskoga izvornikaautorice A. de Remiremont iz1946. godine. Ovo je drugoizdanje te knjige na hrvatskomjeziku, prvo je tiskano 1960.pod naslovom "Jedno proljećemilosti". Kako u predgovoruističe s. M. Thea Filipovićpokazala se "potreba zajezičnim posuvremenjenjemprijevoda" budući da je sv.Petar Fourier (1565-1640),suosnivatelj KongregacijeNotre Dame - Kanonikinje sv.Augustina, želio da suredovnice njegove družbedušom djevice i srcem majke.Blažena Alix Le Clerc jezajedno sa sv. PetromFourierom utemeljilaspomenutu Kongregaciju,redovničku družbu koja i danas

živi i djeluje u petnaest zemaljasvijeta. Ona je međutim postaladuhovnom majkom i višedrugih redovničkihkongregacija čije suosnivateljice baštinile njezinonadahnuće i karizmu kao bivšeučenice njezinih redovnica, ariječ je o bl. Mariji Tereziji odIsusa Gerhardinger izMuenchena i sv. MargueritiBourgeoys iz Montreala.Družba sestara Naše Gospejedna je od kongregacija kojesu utemeljene u duhovnosti itemeljnoj karizmi bl. Alix LeClerc. Knjiga, odnosno blaženičinživotopis, obojen jeshvaćanjima vremena koje seznatno razlikuje od današnjega,ali poruka koju ta blaženicaupućuje ne pripada niti jednomvremenu već je vječna ibezvremena. Osim što donosiopis njezina životnoga puta,

koji nije bio lišen traženja Bogai puta obraćenja, knjiga donosi iopise duše bl. Alix Le Clerc, zakoju se kaže kako je nadasvebila mistična, njenu zlatnulegendu, te njezine svagdanjeborbe i probleme kao što sunerazumijevanje najbližih,osamljenost, klevetanje isramota, ali i vrijemedemonskih napadaja, kušnjeočaja i tame duha u svojojnutrini. Knjiga osim togadonosi i više napomena opravilima i konstitucijamaredovnica Naše Gospe. Za bl.Alix Le Clerc može se rećikako je primjer žene koja jeosluškivala i prepoznavalaznakove Božjega govora iBožjega vodstva u svojemuživotu, te je "ostavila tragovedo u daleku budućnost inadahnjivala djela koja seostvaruju i danas". (ika-žz/kj)

Dodavanje iz snovaBrazilski nogometašZe Roberto svjedočikako je svoj životpovjerio Isusu

"Dodavanje iz snova" naslov jenajnovije knjige objavljene unakladi Teovizije, autora ZeRoberta (Jose Roberto da SilvaJunior), kao šesnaesta knjiga unizu biblioteke "Svjedočenja".Podnaslov knjige "S Bogom nanogometnom terenu" potpunoje opravdan budući da je ZeRoberto "čudesan nogometaš",kako ističe Franz Beckenbauer,predsjednik Nogometnog klubaBayern Muenchen za kojega ZeRoberto igra od sezone2002/2003. Rođen je 6. srpnja1974. godine u Brazilu, anjegovo osnovno geslo "Isus jemoja snaga" aktualno je idanas. Nogometom se bavi odsvoje sedme godine, točnije od1981., i od tada je uspješnoigrao za nekoliko klubova.

Kako je istaknuo na početkusvoje knjige, cilj mu je svojimmnogobrojnim navijačima kojeuvijek iznova susreće prije inakon utakmica, a koji ga moleza autogram ili ga jednostavnonakratko potapšaju poramenima, "otvoriti" vlastitiživot. Tako se najprije osvrnuona svoje djetinjstvo, koje kakopiše "nije bio bajkovito".Nadalje, u knjizi piše i o svojimrazmišljanjima s nogometnogaigrališta, otkriva ono što ga kaoigrača i kao čovjeka uvijekiznova potiče na "akciju" kao io padovima i usponima,dodavanjima iz snova i lošimdodavanja, o obitelji,prijateljima, o svojoj ženi i odvoje djece koja su mupromijenila život. Uz sve topiše "razmišljanja o kožnoj

lopti koja nema ništa protivtoga da je po zelenoj travišutira, ponekad s puno osjećaja,a ponekad sa svom snagom i dase na posljetku kao ulovljenariba koprca u mreži". Posebno mjesto u njegovuživotu s obzirom na njegovogeslo zauzima Isus, u kojemupronalazi snagu, a kojega mu jesvojim životom otkrila majkanakon što ih je otac napustio.Za njega i danas Biblijapredstavlja "omiljenu knjigu".Za sebe kaže da je sretan što jesvoj život povjerio Isusu.Knjiga može biti dobar poticajkako cijeli svoj život staviti uBožje ruke, jer Ze Roberto piše"Bog je promijenio moj život imogu sa zahvalnošću uzeti iznjegovih ruku". (ika-žz/kj)