I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 23. srpnja 2003. broj 29/2003

Domovinske vijesti■ Ivica Puljić – novi doktor crkvene povijesti■ Ilok: Postavljena izložba "Papa među nama"■ Obnovljen drevni senjski Kaptol■ Ministarstvo prosvjete i športa povuklo preporuku za program joge

Priopćenje s Međureligijskog susreta uZagrebu

Pozdravljen Papin posjet Hrvatskoj, koji je biovidno prožet ekumenskim i međureligijskimduhom suradnje i uzajamnog uvažavanja.Vjerski predstavnici smatraju da je onima, kojisu zainteresirani za jogu, bavljenje njomeomogućeno kroz suradnju s adekvatnimudrugama te da zainteresiranost pojedinaca iodluke užih tijela o tome pitanju ne smiju bitinametane široj zajednici protiv njezine volje

■ Otvoren kongres "Obitelj kao doživotna zajednica"■ Susret ministranata u Vepricu■ Završila "Croatia rediviva"■ Ogulin: O važnosti obiteljskog pastorala■ Bale: Osma zajednička euharistija mladih Istre

Zaključna izjava s kongresa "Obiteljkao doživotna zajednica"

Istaknuta potpora i ohrabrenje europskimkršćanskim obiteljima da živeći svoje zvanjekao zajednice dobrote i ljubavi šire Radosnuvijest u svojoj sredini te da u kontekstuujedinjenja Europe budu živi svjedocikršćanskoga identiteta

■ Zadar: Položen temeljni kamen Nadbiskupske klasične gimnazije■ "Naša Crkva i Domovina u svjetlu trećega Papina posjeta Hrvatskoj"

Crkva u Hrvata■ Banja Luka: Svetkovina nebeskog zaštitnika katedrale i Katolički dan

Priopćenje sa zasjedanja BK BiH

Biskupi su se osvrnuli na drugi Papin posjetBiH, razmotrili su potrebu sustavna idugoročna pastoralnog plana, te je bilo riječio Srednjoeuropskome katoličkom danu

■ Pismo biskupa BiH Svetom Ocu

Katolički dan Bosne i Hercegovine

"Svima poručujemo: nemojte nam smetati dakriž Kristov volimo i pred njim se molimo. KrižKristov, pobožnost Mariji i odanost SvetomOcu tri su oznake hrvatskog naroda. Danasjamčimo našim precima da ih nećemo izdati",poručio je kardinal Puljić

■ Proglas BK BiH u povodu Katoličkog dana■ Bosanski Brod: Kardinal Puljić blagoslovio zvona i temelje nove crkve■ Mladež euharistijskog pokreta na hodočašću svetištima u Bosni■ Sarajevo: Provaljeno u župnu crkvu

Inozemne vijesti■ Prvi korak ka pomirenju Anglikanske i Metodističke crkve u Engleskoj■ Afrički narodi odlučili uzeti budućnost u svoje ruke■ Tema idućega Svjetskog dana mira: "Međunarodno pravo, put ka miru"■ "Globalna" solidarnost Papinskog vijeća "Cor unum"■ Kako bi trebala izgledati europska "Televizija bez granica"?

Papa primio sudionike simpozija“Sveučilište i Crkva u Europi”

Odnos između sveučilišta i Crkve “vodi nasizravno u srce Europe” poručio je u CastelGandolfu Ivan Pavao II. sudionicimasimpozija. Papa je ponovo upozorio da seEuropa ne može zamisliti bez dodira s vlastitimkorijenima

■ “Otac Matteo Ricci. Europa na dvoru dinastije Ming”■ Humanitarne udruge upozoravaju na katastrofalno stanje u Monroviji■ Jačaju napadi na iračke kršćane

Prilog dokumenti■ Kršćanska vjera je oblikovala europsku kulturu■ "Gospodin pridiže ponizne, zlotvore do zemlje snizuje"

Prilog prikazi■ “Kardinal Kuharić u hrvatskom iseljeništvu – Australija i Novi Zeland”■ Osvrt vatikanskog dnevnika na Papin posjet Bosni i Hercegovini

2 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Župniku Josipu Zidariću priznanje Grada KarlovcaKarlovac, 11.7.2003. (IKA) –Na svečanoj sjednici Gradskogvijeća, a u povodu 424.obljetnice Grada Karlovca, upetak 11. srpnja gradonačelnikGrada mr. sc. Božo Joha, međuostalim je priznanjima,dodijelio javno priznanje smedaljom Grada Karlovca vlč.Josipu Zidariću, župniku

najmlađe karlovačke župePresvetog Srca Isusova. Uobrazloženju Priznanja ističe sekako je vlč. Zidarić novukarlovačku župu preuzeo 1985.g, i time i skrb za više od15.000 žitelja Novog centra.Nadalje se ističe kako je "radzapočeo u, za Crkvu, posebnoteškim društvenim uvjetima,

bez primjerenog prostora".Nakon "dobivene borbe zaizgradnju crkve", njezinimposvećenjem u lipnju 2002. g.,"samo je završeno jednopoglavlje" u životu župnikaZidarića, koji i dalje nesebičnodaruje svoje znanje i naporeKarlovcu i njegovim građanima

Split: Godišnji izlet vjeroučiteljaSplit, 12.7.2003. (IKA) -Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije priredioje od 6. do 12. srpnja godišnji

izlet vjeroučitelja. Tridesetvjeroučitelja pohodilo je Rim,Asiz i Firenzu, pod duhovnimvodstvom samog predstojnika

Ureda mr. don Josipa Periše ivjeroučiteljice Mirjane Vučice,koja je imala ulogu turističkogvodiča.

Vrata Caritasa uvijek su otvorenaZagreb, 12.7.2003. (IKA) - Unoći petak na subotu, 11. na 12.srpnja, Caritasov dom za djecuu Brezovici primio je naprivremeni smještaj triRomkinje, od kojih je jednatrudnica, sa četvoro male djece.U policiju su privedeni zbog“remećenja javnog reda i mira”.Socijalna služba morala sepobrinuti za njihov privremenismještaj do saslušanja i našla

ga je u Caritasovu domu uBrezovici. U subotu 12. srpnjau prijepodnevnim satimapolicija je odvela tu skupinu, alisu istoga dana u taj objektupućeni novi “prekršitelji” -dvoje djece iz Đurđevca. Dokse njihov slučaj rješava,Caritasove kuće očekuju ubrzonove “goste”, jer je brojzamolbi koje se upućujuCaritasu za tu uslugu

posljednjih nekoliko godina sveveći, a Caritas se možepohvaliti da su njegova vrata zatakve osobe otvorena i ondakada drugdje za njih nemamjesta. Bez obzira na stanjeprivedenih osoba, Caritas im,osim kvalitetnog smještaja, dajetopli obrok, mogućnosttuširanja, pa čak i promjenegarderobe u slučajevima, gdjeje to potrebno.

Vrbovec: Dan Caritasova doma za stare i nemoćneosobe “Sv. Kamilo de Lellis”

Kapelica vrbovečkogdoma prva je uHrvatskoj posvećenasvecu koji je bio jedanod najvećihkaritativnih radnika upovijesti Katoličkecrkve

Vrbovec, 14.7.2003. (IKA) -Caritasov dom za stare inemoćne osobe “Sv. Kamilo deLellis” u Vrbovcu obilježio je14. srpnja svoj Dan. Svečanumisu predvodio je lazaristbolnički kapelan bolnicaVrapče i Jankomir o. DarioGrbac zajedno s pučkimmisionarom o. VinkomPulišićem, nartskim župnikomisusovcem o. DraganomMajićem i župnim vikarom uVrbovcu Danijelom Crnićem.U propovijedi je o. Grbacistaknuo kako je privrženost sv.Kamila najtežim bolesnicimabila djelo milosti Božje koja i

naš pristup bolesnoj braći isestrama može preobraziti uposvećujući čin vjere i ljubavi.Misu je pjevanjem uveličaodomaći župni zbor koji činevećinom članovi Udrugeumirovljenika Vrbovec. Uprepunoj kapelici Sv. Kamilade Lellisa, uz korisnike idjelatnike Doma te župljane,misi su nazočili i vrbovečkigradonačelnik Zlatko Herček,ravnateljica CaritasaZagrebačke nadbiskupije JelenaBrajša, župnik VrbovečkeDubrave Ivan Žnidarec tepredstavnica Centra zasocijalnu skrb Ivanić Grad.

Nakon mise djeca iz Caritasovacentra “Sv. Vinko Paulski” izOborova izvela su igrokaz oobraćenju sv. Kamila.Kapelica vrbovečkog domaprva je u Hrvatskoj posvećenasv. Kamilu de Lellisu, svecukoji je bio jedan od najvećihkaritativnih radnika u povijestiKatoličke crkve, čemu jepotvrda i to da ga je papa LeonXIII. proglasio zaštitnikom svihbolnica, bolničara, bolesnika iumirućih. Posebno smo ponosništo se u glavnom oltaru čuvajunjegove moći, koje su darsredišnje ustanove redovnikakamilijanaca u Rimu.

Ivica Puljić – novi doktor crkvene povijestiTema doktorata bilaje “Katolici DonjeHercegovine i Istočnakriza”

Zagreb, 15.7.2003. (IKA) – NaKatoličkome bogoslovnomfakultetu Sveučilišta u Zagrebuu utorak 15. srpnja svojdoktorski rad na temu “KatoliciDonje Hercegovine i Istočnakriza” obranio je Ivica Puljić.Rad je nastao pod vodstvomakademika Franje Šanjeka priKatedri crkvene povijesti KBF-a u Zagrebu. Članovipovjerenstva pred kojima jePuljić obranio svoj doktorskirad bili su akademik Šanjek,

prof. dr. sc. Nikša Stančić, prof.dr. Alojzije Hoblaj, prof. dr.Adalbert Rebić i dr. TomoVukšić.Doktorski rad izlaže uvjete iprobleme i kojima su Hrvati, alii ostali narodi živjeli u DonjojHercegovini u doba Istočnekrize. Iscrpno se razrađuje životkatolika, njihov politički,kulturni i vjerski položaj uDonjoj Hercegovini. Isto takoPuljić navodi i problemeizbjeglica koji su u ono doba

navrli u dio Donje Hercegovineprilikom raznih političkihpreviranja iz današnje Bosne iHercegovine, ali i iz susjednihdržava.Doktorski rad broji više odčetiri stotine stranica. Na obranidoktorskog rada bilo jepedesetak svećenika iz BiHpredvođeni mostarsko-duvanjskim biskupom RatkomPerićem, čijoj biskupiji ipripada novi doktor crkvenepovijesti Ivica Puljić.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Pazin: Biskup Milovan blagoslovio kameni križObilježena obljetnicarođenja tragičnopreminulog svećenikai kulturnog djelatnikamons. Antuna Heka

Pazin, 15.7.2003. (IKA) - Naobljetnicu rođenja tragičnopreminulog svećenika ikulturnog djelatnika mons.Antuna Heka, 15. srpnja,porečko-pulski biskup IvanMilovan predvodio je u seluHeki kraj Pazina svečanoeuharistijsko slavlje zajedno sdomaćim župnikom DarkomZgrablićem te mons. IvanomBartolićem, AntonomDepikolozvanom i Vilimom

Grbcem, ravnateljem Pazinskogkolegija. Tom prigodom biskupMilovan blagoslovio je ikameni križ visok 3,2 metra,kojeg su mještani podigli, kakostoji u natpisu na križu, "uspomen na pokojnog mons.Antuna Heka i sve našepokojne".U propovijedi je porečko-pulskibiskup progovorio o križu kojise sastoji od dviju greda:horizontalne i vertikalne.

Vertikalna nas upućuje naBoga, da sve smjera premaNjemu i horizontalna, na kojojIsus širi ruke kao da želi zagrliticijelo čovječanstvo, istaknuo jebiskup Milovan.Misno slavlje animirali sunajmlađi stanovnici sela, asvečanost je nastavljena uzzajedničko druženje predrodnom kućom pokojnog mons.Heka.

Proslava blagdana Majke Božje Karmelske u Krasici"Od nas se danas tražida otvorimo svoje srcetamo gdje živimo a toje u svojoj obitelji, usvom mjestu ili gradu,na radnom mjestukroz brigu za drugogčovjeka, da nam tajdrugi ne postanenepoznanica", rekaoje u prigodnojpropovijedi vlč.Dalibor Božić

Krasica, 16.7.2003. (IKA) –Župljani župe Krasica uBakarskom dekanatu proslavilisu u srijedu 16. srpnja blagdansvoje zaštitnice Majke BožjeKarmelske svečanim misnimslavljima koje je prijepodne ukoncelebraciji sa svećenicimadekanata, dekanom i župnikomKrasice Petrom Belanićempredvodio predstojnikTeologije u Rijeci doc. dr.Milan Špehar. Poslijepodnevnumisu predvodio je vlč. DaliborBožić, povjerenik Povjerenstvaza mlade Riječke nadbiskupije.Vlč. Božić govorio je oškapularu i brdu Karmel uSvetoj zemlji iz kojeg supotekli redovnici i redovnicekarmelićani, prenijevši svijetuškapular kao oznaku kojom seosobito vežu za Mariju, kako nebi izgubili Isusa.“Tijekom stoljeća ljudi su seupućivali na duga hodočašća dabi prepoznali istinu Isusa

Krista, poduzimajući često putatisuće kilometara dalekaputovanja odlazeći ili u gradoveili u samostane u žarištaduhovnosti kod mudrih ljudi dabi pitali savjet. Mi danas nemoramo poduzimati takvaputovanja, ali od nas se danastraži da otvorimo svoje srcetamo gdje živimo, a to je usvojoj obitelji, u svome mjestuili gradu, na radnom mjestukroz brigu za drugog čovjeka,da nam taj drugi ne postanenepoznanica. To nam se,nažalost, u svim ovimvrtoglavim uspinjanjima premaraznim globalizacijskimudruživanjima događa.Osvajamo jako velikaprostranstva, ali gubimo u sebiono osnovno, ono ljudsko. Ikod mladih i kod srednjihnaraštaja i kod starijih potrebnoje da njegujemo i jedni drugeupućujemo na ono što jesmo,da molimo Mariju da nam

pokaže put do Isusa Krista",poručio je vlč. Božić.Proslavi blagdana prethodila suvjerska i društvena događanja.U ponedjeljak 14. srpnjaslavljena je misa zahvalnica zauslišane molitve koje su brojnivjernici početkom godineuputili Majci BožjojKarmelskoj na misi za zdravljedvoje mladih koji su teškonastradali u prometnoj nesreći.Mladić i djevojka uspješno suse oporavili i s roditeljima,prijateljima i župljanimasudjelovali na misnom slavlju.U utorak 15. srpnja prvi put jeslavljena misa za sve pokojnemještane na mjesnom groblju uKrasici. I u toj molitvi okupiose veliki broj Krasičana ivjernika iz susjednih župa.Misu zahvalnicu i misu zapokojne predvodio je župnikKrasice Petar Belanić.

Dubrovnik: Izložba "Ranosrednjovjekovna skulptura"Izloženi spomenicidijelovi suarhitektonske plastikekoja potječe izdubrovačkih crkava

Dubrovnik, 16.7.2003. (IKA) -Izložba Romane Menalo"Ranosrednjovjekovnaskulptura" otvorena je 16.srpnja u Kneževu dvoru uDubrovniku. Izloženispomenici dijelovi suarhitektonske plastike koja

potječe iz dubrovačkih crkava,a koja je većim ili manjimdijelom pripadalabenediktinskim samostanimakoje su u 9. i 10. stoljećuutemeljili članovi gradskogpatricijata, predvođeni priorimaili biskupima.

Izložbu je otvorio članpoglavarstva grada DubrovnikaLuka Obradović, a o izložbi sugovorili i ravnateljDubrovačkog muzeja MišoĐuraš te dr. Nikola Jakšić sFilozofskog fakulteta u Zadru.

Skupina Caritasovih korisnika u NerezinamaZagreb, 16.7.2003. (IKA) - Usrijedu 16. srpnja iz Zagreba jeCaritasovim autobusom krenulaskupina odraslih osoba sinvaliditetom na dvotjednoljetovanje u Nerezine na otokuLošinju. U skupini su 42 osobe,uglavnom vanjski korisniciCaritasa, 6 djevojaka izCaritasova centra u Oborovu tedvije studentice socijalnograda, koje će u tijeku svog

boravka u Nerezinama odraditisvoju praksu u sklopu kolegija“Obiteljska terapija”.Dopredsjednik Društvadistrofičara Zagreb, koji uNerezinama ljetuje već 25godina, Branko Bizjak istaknuoje kako se taj franjevačkisamostan, koji je se iz godine ugodinu obnavljao uz pomoćCaritasa Zagrebačkenadbiskupije, može nazvati

pravim “hotelom za invalide”,jer je ljetovanje u tomsamostanu za njega osobno,kao i za ostale osobe sposebnim potrebama, pravisanatorij u kojemu se fizički iduhovno oporavljaju.Do sada su se u Nerezinamaizmijenile dvije skupineCaritasovih korisnika - djecasmještena u domu u Brezovici ikući u Vugrovcu.

4 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Gospa Karmelska u BrelimaBlagoslovnovoobnovljenogzvonika župne crkve

Brela, 16.7.2003. (IKA) – Župasv. Stjepana Prvomučenika uBrelima na Gospu od Karmela,16. srpnja, proslavila je blagdansvoje župne suzaštitnice. Prijesvečanoga misnog slavlja, bioje ophod s Gospinom slikom odobnovljene kapelice Gospe

Karmelske izgrađene iznadžupne crkve Sv. StjepanaPrvomučenika u Brelima krozmjesto. Ophod, a potom isvečano misno slavlje u župnojje crkvi, uz velik broj svećenikai domaćeg župnika don MarinaBarišića, predvodio i

propovijedao dr. fra AnđelkoDomazet, profesor naKatoličkome teološkomfakultetu u Splitu. Tomprigodom blagoslovio je inovoobnovljeni zvonik župnecrkve u Brelima.

Župa Zagvozd proslavila blagdan svoje zaštitniceBlagoslovljene noveorgulje te održanapriredba u čast bl.Ivana Merza

Zagvozd, 16.7.2003. (IKA) –Ophodom i svečanim misnimslavljem proslavljen je 16.srpnja blagdan zaštitnice župe uZagvozdu. Uz velik brojsvećenika tog dijela Imotskekrajine te mjesnog župnika donPavu Pavića, misno slavlje užupnoj crkvi Gospe od Karmelapredvodio je don Mate Uzinić.

Tom je prigodom blagoslovionove, 65.000 eura vrijedneorgulje, koje su nabavljenezalaganjem župnika i novčanimdarovima župljana. Zagvozd jena Gospu od Karmela proslavioi Dan svoje općine, te je uočiblagdana, 15. srpnja, održanasvečana sjednica Općinskogvijeća, a na sam blagdan na

Trgu glumaca u središtuZagvozda, održana je priredbau čast bl. Ivana Merza, podnazivom “Orao opet uzlijeće” urežiji studenata Katoličkogabogoslovnog fakultetaSveučilišta iz Zagreba. Slavljeblagdana nastavljeno jesportskim susretima ikoncertima.

Runovići: Predstavljen prvi CD župnog zbora mladihRunovići, 16.7.2003. (IKA) - Usklopu proslave Dana općineRunovići i svečanogobilježavanja blagdanazaštitnice Runovića Gospe odKarmela, u srijedu 16. srpnja užupnoj crkvi Gospe od Karmelau Runovićima predstavljen je

prvi CD “Ave Maris Stela”župnog zbora mladih“Novarum Cantores”, koji vodis. Ana Jukić. Imotski dekan fraAnte Babić predstavio je prviCD toga zbora u župnoj crkvi.Na CD-u je 14 pjesama uizvođenju mješovitoga

pjevačkog zbora, a izdavač ježupa Gospe od Karmela iopćina Runovići. Kao producent CD-a, koji jeizdan u tisuću primjeraka,potpisuje prof. Marko BitangaKajin.

Gospa Karmelska u Karmelu Majke Božje Bistričke ibl. Stepinca

Obredom primanja uŠkapularskubratovštinu karmelskije škapular obuklodvadesetak osoba

Marija Bistrica, 16.7.2003.(IKA) - Slavlje svetkovineBlažene Djevice Marije odGore Karmela u Karmelu -Marija Bistrica, za koje su seredovnice pripremaledevetnicom te trodnevnicommisa koje je predvodio ipropovijedao vlč. Matija Burja,započelo je već 15. srpnjasvečanim pjevanjem I.Večernje te molitve SalveRegina s upaljenim svijećama.Na sam blagdan GospeKarmelske, 16. srpnja, sestre supredmolile slavna otajstvakrunice, moleći je zajedno sbrojnim pukom:hodočasnicima, vjeroučiteljima,Framašima s Kaptola, domaćimžupljanima, osobito djecom, tebrojnim prijateljima idobročiniteljima karmela, međukojima su bile i redovnicedrugih družbi, koji su se već ujutarnjim satima okupili ucrkvi, pjevajući prije svakedesetice po jednu kiticu pjesmeGospi Karmelskoj.Misno slavlje predslavio jeovogodišnji mladomisnik iz

Velike Gorice Duje Kurtović,uz koncelebraciju mons. LovreCindorija, dr. JosipaŠimunovića, vlč. Matije Burje,a propovijedao je vlč. IvicaCik. Između ostaloga istaknuoje kako Gospa Karmelska želisvakome poručiti mnoge bitnestvari za život da bi sedoživjelo zajedništvo s Bogomi s ljudima. Ispričao je zgodu izkapele u zajednici nekadašnjihovisnika gdje su posjetitelji bilizbunjeni ne nalazećisvetohranište, pa nisu znali gdjeda se poklone. Na pitanja jeodgovorio član zajednice kojiih je odveo do kipa MajkeBožje i pokazao na njeno srce,koje je na sebi imalo malavratašca. "Tu je bio tabernakul- u srcu Majke - one koja gapod srcem nosila, koja gapratila do Kalvarije, do križa.Ona može potaknuti i nas da inaš život i naše srce budesvetohranište njezina Sina",rekao je propovjednik te dodao:"Danas u tišini svoga srcaželimo stvoriti prostor i ozračjeza svoga Boga, kako bismo u

šutnji prispjeli k Vrhu - koji jesam Krist Gospodin". Govorećio Mariji, propovjednik jeistaknuo kako je Marijadoživljavala da ona kao Božjestvorenje mora dati prednostBogu, "Marija pod svojimsrcem nosi svetohranište, nosisvojega Sina, koji je jedinikadar čovjeka pomiriti sBogom". Osvrnuvši se nasmještaj bistričkoga Karmelapodno dvanaeste postajekrižnoga puta i na riječi misnogevanđelja, rekao je: "U sjeniKalvarije, u sjeni dvanaestepostaje, naučimo i mi dabudemo živa svetohraništa kaoMarija. Ona sebe nije stavljalau prvi plan, nego je svojomrukom i svojim životompokazivala na Isusa".Nakon misnog slavlja obredomprimanja u Škapularskubratovštinu karmelski ješkapular obuklo dvadesetakosoba. Proslava svetkovinezavršena je svečanomVečernjom i pjevanimlauretanskim litanijama.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Biskup Štambuk u Selcima na otoku BračuProslava blagdanasuzaštitnice župeGospe Kramelske

Selca, 16.7.2003. (IKA) - USelcima na Braču 16. srpnjaproslavljena je župnasuzaštitnica Gospa Karmelskate obilježen Dan općine iodržana svečana sjednicaOpćinskog vijeća. Otkrivena jei bista velikome domaćem sinu

pučkom tribunu TomiDidoviću, prvom načelnikuselačke općine utemeljene1885. te utemeljitelju i danaspostojećeg KUD-a “Hrvatskisastanak 1888”. Središnjeeuharistijsko slavlje u župnojcrkvi Krista Kralja u Selcima

predvodio je hvarsko-bračko-viški biskup SlobodanŠtambuk. Cjelodnevna proslavablagdana Gospe Karmelske bilaje ispunjena brojnim vjerskim,kulturnim, sportskim i ostalimsadržajima.

Višnjan: Obnovljena crkva Majke Božje KarmelskeMisno slavlje nablagdan GospeKarmelske predvodioje biskup Milovan

Višnjan, 16.7.2003. (IKA) - Nablagdan Majke BožjeKarmelske, 16. srpnja, u župiBačva kraj Višnjana porečko-pulski biskup Ivan Milovanpredvodio je svečanoeuharistijsko slavlje uobnovljenoj župnoj crkviMajke Božje Karmelskezajedno s više svećenika. Napočetku mise sve je pozdraviodomaći župnik Zorko Ritoša,

zahvalivši svima koju suprinijeli u obnovi župne crkvekoja ima svoju povijesnu ikulturnu vrijednost. U crkvi senalazi glagoljski natpis iz 1581.Biskup Milovan svima jezahvalio na trudu koji su uložiliu obnovu crkve koja je znak ibaština naše vjere i kulture."Ovo je kulturni dom, prožetprošlošću što nam svjedočeglagoljski natpisi", rekao je

biskup, dodavši da je crkvamjesto zajedništva, mjestosusreta s Bogom kada čovjekčisti svoju dušu i otvara jeBogu. "Nema kemijskog sredstva kojemože čovjekovu dušu očistiti,ni psihijatra i psihijatrije, kaošto je sakrament pomirenja",rekao je biskup Milovan.

Blagdan Gospe Karmelske u BagalovićimaMnoštvo hodočasnikau svetištu koje seobnavlja

Bagalovići, 16.7.2003. (IKA) –Blagdan Gospe Karmelskesvečano je 16. srpnjaproslavljen u istoimenoj crkvi uBagalovićima. Središnje misnoslavlje s ophodom predvodio jedon Senko Antunović iz župeSlivno-Ravno zajedno s višesvećenika.U propovijedi je don Senkoistaknuo činjenicu velikogbroja hodočašća vjernika usvetište Gospi Karmelskoj u tojžupi, kao i obnovu samogsvetišta, koje se obnavljazalaganjem domaćeg župnik

Zrinka Brkovića i župljana.Pritom je napomenuo kako jepotrebno da svaki vjernikporadi na “uređenju” vlastitogsrca, jer se u današnje vrijemečovjek-vjernik dao zavaratisvime onime što mu pružamoderno društvo i tako seudaljio od Boga. Posebno jeistaknuo problem pobačaja, tesvih onih, koji zbog osobnogkomoditeta, ne prihvaćaju starei bolesne u svojim obiteljima.“Svi oni koji dosljedno živesvoju vjeru, nažalost, danas suismijavani i naziva ih se

kojekakvim imenima, što seposebno odnosi na svećenike,biskupe i sve one bez kojihdanašnje kršćanstvo ne bimoglo opstati”, istaknuo je donSenko.Na kraju mise vjernicima seobratio i domaći župnikBrković te ih pozvao damolitvu stave na prvo mjesto,jer samo tako će moći mijenjatisebe i svijet.Misno slavlje pjesmom jeuveličao župni zbor podvodstvom Marije Jerković izMetkovića.

Ilok: Postavljena izložba "Papa među nama"Na izložbi se moguvidjeti izresci iznovina i časopisa,filatelistički materijal,marame i šalovi,plakati i posteri, višenajnovijih knjiga oPapi te katalozisakralnih izložbi iostalo vezano uzPapin treći posjetHrvatskoj

Ilok, 16.7.2003. (IKA) – Uzgradi Poglavarstva GradaIloka postavljena jedokumentarna izložba "Papameđu nama", koju je pripremioMuzej grada Iloka, kako bigrađani mogli vidjeti odjekeposjeta Svetog Oca Ivana PavlaII. Hrvatskoj. Izložbu jepostavila prof. Ružica Černi imoći će se pogledati u ljetnimmjesecima srpnju i kolovozu.Glavninu izložaka čine novine inovinski članci o Papinupohodu Hrvatskoj. Izloženi suprimjerci ili izresci iz novina ičasopisa "Glasa Slavonije" izOsijeka, "Vjesnika Đakovačke iSrijemske biskupije" izĐakova, "Novog lista" izRijeke, "Jutarnjeg lista","Večernjeg lista", IKA-e,"Glasa Koncila", "Kane" izZagreba, "Katoličkog tjednika"iz Sarajeva, "Vrela" iz Zadra iostalih. Izloženi su i posebni

prilozi iz novina i časopisa.Potom je predstavljenaznačajna filatelistička cjelina:razglednice i poštanskeomotnice s likom Svetog Oca imotivima gradova koje jeposjetio te pečati pošta sdatumom Papina posjetapojedinim gradovima. Izloženaje prigodna srebrna kolajnakoja je izdana u prigodi Papinaposjeta gradu Rijeci. Iz Rijekeje i keramička posuda koja jeslužila za pričešćivanje u Rijeci7. lipnja 2003. godine, aizradile su je Vesna Popović iSanja Mataija iz Opatije.Posebno dekorativno djelujumarame i šalovi sa susreta saSvetim ocem: iz Osijekamaramica s bojama papinskezastave, iz Dubrovnikasvjetloplavi šal s likom bl.Marije od Propetoga Petković,iz Rijeke bijeli šal s papinskimgrbom i grbom Rijeke te iz

Zadra bijeli šal sa znakomPapina posjeta u Hrvatsku ifranjevačkim "tau".Izložba je dopunjena plakatimai posterima koji su izdani uzdolazak Svetog Oca uHrvatsku. Izložen je i CD izdanu Rijeci koji je posvećen Papi.Izloženo je također višenajnovijih knjiga o Papi kao iliturgijski vodiči za slavlja uOsijeku, Rijeci i Zadru.Posebnu cjelinu čine katalozisakralnih izložbi koje supripremili muzeji i galerije uSlavoniji u Đakovu, Iloku,Našicama, Osijeku,Slavonskom Brodu,Vinkovcima, Vukovaru iŽupanji ususret Papinu dolasku.Muzej grada Iloka želi obogatitisvoje zbirke cjelinom o papiIvanu Pavlu II. i njegovimposjetima Hrvatskoj te i daljeprikuplja sve do čega se možedoći.

6 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Obnovljen drevni senjski KaptolNa svečanomemisnom slavlju nablagdan GospeKarmelske, zaštitnicegrada Senja, na kojemse okupilo oko dvijetisuće Senjana ihodočasnika, biskupBogović obnoviodrevni senjski Kaptolsv. Marije

Senj, 16.7.2003. (IKA) – Nasvečanome misnom slavlju nablagdan Gospe Karmelske,zaštitnice grada Senja, nakojem se u srijedu 16. srpnjaokupilo oko dvije tisućeSenjana i hodočasnika uzsudioništvo dvadeset svećenikaGospićko-senjske biskupije iRiječke nadbiskupije te gostijuiz Austrije, gospićko-senjskibiskup Mile Bogović obnovioje drevni senjski Kaptol sv.Marije. Nakon što je 1969.godine tadašnja Senjsko-modruška biskupija ušla usastav Riječko-senjskenadbiskupije senjski Kaptol jeprestao djelovati, ali nije nikadaprestao formalno postojati tenakon što je 2000. ustoličenanajmlađa hrvatska biskupijaGospićko-senjska, pristupilo seobnovi Senjskog Kaptola.U prepunoj KatedraliNavještenja Blažene DjeviceMarije u nazočnosti mnoštvahodočasnika iz Austrije teogulinskoga i slunjskog kraja,biskup Bogović je na misnomslavlju uveo u službu šestkanonika koje je imenovao 20.

ožujka ove godine. Župnik idekan senjski Mile Čančarimenovan je za kanonikapokorničara, župnik i dekanogulinski mons. mr. TomislavŠporčić za kanonika teologa,župnik i dekan slunjski mons.Mile Pecić za kanonika lektora,župnik cetingradski mons.Marijan Ožura za kanonikarizničara i župnik rakovičkiPetar Bogut za kanonikakantora, dok je za začasnogkanonika imenovan svećenik izbiskupije Graz u AustrijiJohannes Regner. BiskupBogović istaknuo jenajznačajnije trenutke upovijesti senjskog Kaptola,jedinog na svijetu gdje se pisaloglagoljicom, a koji je starkoliko i grad podno Nehaja.Senjski kaptol bio je pionirtiskarstva na slavenskom jugu sglagoljskom tiskarom iz davne1494. godine na kojoj jekanonik Blaž Baronić tiskaoglagoljski misal. U svijetletrenutke povijesti ubraja se ijunaštvo senjskih kanonika kojisu pali sa svojim biskupomAntunom De Dominisom pod

Klisom boreći se protiv Turaka.Premda poraženi, donijeli suključeve grada Klisa u Senj.Upravo je njih biskup Bogovićpredao predstojniku MiliČančaru, simbolički mupredajući ovlasti, baš kao ipečat senjskog Kaptola dobivenod njemačkog kraljaZigismunda iz 1392. godine.Posebno je, uz domaćekanonike, zahvalio JozefuRegneru, koji je mnogo učinioza prostor biskupije u tijeku inakon Domovinskog rata umaterijalnom, ali i duhovnompogledu. Johannes Regnerzahvalio se na ukazanoj častiimenovanja za kanonikasenjskog Kaptola, uz vjerovanjeda će to još više učvrstitiprijateljstvo Štajerske iHrvatske.Uloga senjskog Kaptola imat ćejasno drukčiju ulogu negoprethodnih stoljeća i to najvišeu liturgijskom pogledu,pogotovo prigodompriređivanja važnijihliturgijskih slavlja, kao što jebio slučaj s proslavom GospeRibarske u Senju.

Ministarstvo prosvjete i športa povuklo preporuku zaprogram jogeZagreb, 16.7.2003. (IKA) -Ministarstvo prosvjete i športapovuklo je preporuku koju je ulipnju odaslalo svimžupanijskim uredima zaobrazovanje da odgojno-obrazovne ustanove obavijeste ipreporuči im suradnju sdruštvom Joga usvakodnevnom životu,izvijestio je na tiskovnoj

konferenciji 16. srpnja uZagrebu zamjenik ministraprosvjete i športa Ivan Vavra.Preporuka se povlači zbog"javnih interpretacija", uznapomenu da je prihvatljiv onajdio programa "Joga usvakodnevnom životu" kojiprosvjetnim djelatnicimaomogućuje da se slobodnouključe u seminare i vježbe

joge, ali je neprihvatljivo da onijogu vježbaju s učenicima unastavi ili izvannastavnimaktivnostima. Vavra je istaknuokako je u tom slučaju školamadana uobičajena preporuka zaprojekte udruga zaizvaninstitucionalni odgoj iobrazovanje, a ne zaključak,kako je to interpretirano ujavnosti.

Blagdan Gospe Karmelske u TurnjuNadbiskup Jurićpozvao na odlučnost uborbi protiv zla inenasjedanjetrenutnim vremenskimužicima

Turanj, 16.7.2003. (IKA) -Blagdan Gospe Karmelske izavjetni dan svečano jeproslavljen u istoimenoj župi usrijedu 16. srpnja u Turnju,središnjim misnim slavljemkoje je predvodio umirovljenisplitsko-makarski nadbiskupAnte Jurić zajedno s turanjskimžupnikom don MarinomNinčevićem i deset svećenikaZadarske nadbiskupije.Više stotina hodočasnika,štovatelja Gospe Karmelske,župljana i gostiju, okupljenih udvorištu župne crkve Gospe odKarmela iz 15. st., gdje je bioizložen kip Gospe Karmelske,pozdravio je župnik Ninčević,rekavši da još uvijek odjekuju

riječi Svetog Oca koji jepozvao na nasljedovanje Mariječiji je život primjer uzvišeneškole života u kojoj se odgajajuapostoli svih vremena.U propovijedi je predvoditeljslavlja pozvao vjernike naodlučnost u borbi protiv zla inenasjedanje trenutnimvremenskim užicima, navodećidrogu, alkoholizam,pornografiju, blud, nerad ipsovanje nemoralnim životomkoji udaljuje od Boga, a brojnepojave, usmjerene protivbračnoga i obiteljskog života ipogubne za egzistencijučovjeka, pokušavaju se ilegalizirati. "Trenutak je našeodluke! Posvetimo se Gospi

kao Majci i oduprimo sejavnom nemoralu!", poručio jenadbiskup Jurić, upućujućimolitvu Gospi Karmelskoj danas štiti od nasrtaja zla i da namsnage biti na Božjoj strani, "pa ikad trebamo trpjeti i bitiizrugani za vjernost Božjemzakonu", kako bismo sesačuvali i postali svjetlo braći isestrama s kojima živimo.Nakon mise uslijedio je ophodkroz mjesto s križem iGospinim kipom, a pjevanje jepredvodio župni zbor podravnanjem Ladislave Kamber.Župa se za blagdan pripremala itrodnevnicom od 13. do 15.srpnja, koju je predvodio donGrgo Sikirić.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Gospa Karmelska i 100. obljetnica posvete župne crkveŽupa Pločice je,nakon Cavtata,najstarija župa uKonavlima

Konavli, 16.7.2003. (IKA) -Župa Pločice u Konavlima nablagdan Gospe Karmelskeproslavila je 16. srpnja blagdansvoje župne zaštitnice te 100.obljetnicu posvete župne crkvekoju je posvetio tadašnjidubrovački biskup dr. JosipMarčelić. Svečano misnoslavlje s ophodom predvodio jedubrovački biskup ŽelimirPuljić zajedno s domaćimžupnikom don ŽeljkomKovačevićem i više susjednihžupnika. Tom prigodom biskup

Puljić podijelio je sakramentpotvrde 25 krizmanika. Biskupasu pozdravili te izrekli riječizahvale za njegov dolazakdomaći župnik i uimekrizmanika Ivana Anđelinić. Namisi je pjevao sastav “Galeb” izžupe Stara Mokošica.Župa Pločice je, nakon Cavtata,najstarija župa u Konavlima.Dugo godina slavila je kaosvog zaštitnika sv. LazaraUskrslog, da bi od 2000. godinezaštitnik župe postala GospaKarmelska čiji blagdan se i

prije posebno slavio uPločicama. Sv. Lazar Uskrsliostao je suzaštitnik župe. Župaje u prošlogodišnjemnevremenu doživjela teškastradanja. Zalaganjem župnikaKovačevića, župljana idonatora, crkva je obnovljena.Na crkvu i zvonik postavljen jenovi krov, unutrašnjost jeuređena postavljenjem novihelektričnih instalacija, razglasa,rasvjete te su obnovljenepostaje križnog puta.

Proslava Gospe Karmelske u TrogiruCrkva Gospe odKarmela u Trogiruspominje se još uvrijeme Šubića u 13.stoljeću

Trogir, 16.7.2003. (IKA) –Svetkovina Gospe od Karmelasvečano je 16. srpnjaproslavljena u Trogiru.Proslava je započela molitvomkrunice u istoimenoj crkvi ustarome dijelu grada, a zatim jeGospin kip nošen u ophodukroz grad sve do katedrale. Uophodu je sudjelovala itrogirska gradska glazba.Svečanu misu u 19.30 sati ukatedrali je predvodio donStipan Bodrožić, župnik župeGospe od Anđela u Trogiru, uzkoncelebraciju osam svećenika,među kojima je bio i katedralnižupnik i trogirski dekan donTomislav Ćubelić. Upropovijedi je don Stipanistaknuo važnost obitelji,posebno važnu ulogu majke uobitelji te potrebu da obiteljostane uz Boga. Kršćani trebajuu svakodnevnome životu živjeti

svoju vjeru, rekao jepropovjednik, svima stavivši zauzor Mariju te sve povjeriozagovoru Gospe Karmelske.Na misi je pjevao katedralnizbor pod vodstvom maestraIvana Cinotija. Nakon mise kipGospe Karmelske vraćen je uophodu u istoimenu crkvu.Uslijedilo je pučko veselje uzsrdele i vino, a pjevao je iVinko Coce.Vjernici grada Trogirapripremali su se za svetkovinudevetnicom, koja je započela 7.srpnja. Svakoga dana devetnicebila je molitva krunice isvečana misa u crkvi GospeKarmelske, a mise supredvodili i propovijedali fr.Veselko Begić, priortrogirskoga dominikanskogsamostana, don Ivo Đurđević,župnik iz Vinišća, fra StipePupić-Bakrač, gvardijan

samostana sv. Ante na Dridu uTrogiru, don Stipe Žuro, župnikžupe sv. Križa iz Arbanije, donNikola Galov iz Segeta, donAnte Čulić, župnik iz Slatina,don Dražen Balić, župnik saDrvenika, te katedralni župnikdon Tomislav Čubelić.Crkva Gospe od Karmela ustarome gradu u Trogiruspominje se još u vrijemeŠubića u 13. stoljeću, aproširena je u 17. stoljeću. Naulaznim je vratima ugrađenaploča i sarkofag iz 1348.godine, na kojima je prikazanraspeti Krist i događajBlagovijesti. Drveni oltar ucrkvi je iz 16. stoljeća, a oltarnaslika Gospe Karmelske, autoraKonstantina Zanea, je iz 17.stoljeća. Krajem 19. stoljećaobnovljena je bratimska kućauz crkvu.

Novi izgled web stranice za mlade “Križ života”Student HrvojeCirkvenec izKoprivnice od 1996.izdaje časopis “Križživota”

Koprivnica, 17.7.2003. (IKA) -Web stranica za mlade “Križživota” sredinom srpnjaosvježena je novim izgledom ibogatijim sadržajima. Stranicuuređuje i održava student naKatoličkome bogoslovnomfakultetu Sveučilišta u ZagrebuHrvoje Cirkvenec izKoprivnice, koji od 1996.godine izdaje časopis “Križživota”. Unatrag nekolikogodina izišlo je više od pedesetbrojeva tog časopisa, a uprosincu 2002. godine, osim štoje list grafički redizajniran,otvorena je i web stranica kojaje u početku objavljivalasadržaje časopisa. Prvi redizajnstranice izrađen je u tijekukorizme ove godine, a 13.srpnja predstavljen je njezinsadašnji izgled.Kako bi katoličke vjerske teme

približio širem krugu čitatelja,mladi bogoslov HrvojeCirkvenec na web straniciobjavljuje različite vjerskečlanke, osvrte, razgovore,aktualnosti iz života Crkve,duhovne misli, priče izsvakodnevice. Želja mu jeokupiti mlade ljude, ali i onezrelije dobi koji će svojimčlancima, komentarima,teološkim tekstovima,pjesmama i drugim sadržajimaobogaćivati tu web stranicu.Stranica će bilježiti i problemedanašnjice te nastojati na njihdati odgovarajuće odgovoreusmjeravajući mlade i ostaleposjetitelje weba.“Posebno pozivam mlade dapomognu u realizaciji ipoboljšanju ove stranice. Mladiimaju često osjećaj da su odstarijih smješteni na marginu

društvenih, crkvenih, političkihi ostalih zbivanja. Želimo punoputa reći svoje mišljenje no onoje gotovo uvijekokarakterizirano kao nezrelo ilipreambiciozno, dok se s drugestrane stariji diče svojomzrelošću, usprkos neprestanomponavljanju grešaka izpovijesti. Zbog takve situacije udruštvu apeliram mladimljudima, napose mladimvjernicima: moramo iskoristitisvaku priliku kako bi prekomedija i svojim konkretnimrezultatima pokazali društvusvoj potencijal. Mi nismo samogarancija budućnosti već i novasnaga sadašnjosti”, ističeurednik Hrvoje Cirkvenec. Webstranica može se pogledati naadresi http://www.kriz-zivota.tk.

8 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Priopćenje s Međureligijskog susreta u ZagrebuPozdravljen Papinposjet Hrvatskoj, kojije bio vidno prožetekumenskim imeđureligijskimduhom suradnje iuzajamnoguvažavanja. Vjerskipredstavnici smatrajuda je onima, koji suzainteresirani za jogu,bavljenje njomeomogućeno krozsuradnju s adekvatnimudrugama te dazainteresiranostpojedinaca i odlukeužih tijela o tomepitanju ne smiju bitinametane širojzajednici protivnjezine volje

Zagreb, 17.7.2003. (IKA) –Četvrti Međureligijski susretvisokih predstavnika vjerskihzajednica u RH održan je učetvrtak 17. srpnja uprostorijama Savezabaptističkih crkava u Zagrebu,priopćeno je sa susreta. Nasusretu su sudjelovalipredsjednik Vijeća HBK zaekumenizam i dijalogzagrebački pomoćni biskupVlado Košić, tajnik Vijeća dr.Jure Zečević, predstavnikEvangeličke crkve u RHBranko Berić, predstavnikReformirane kršćanske crkveBranimir Bućanović, tajnikEvanđeoske crkve Antal Balog,predstavnik koordinaciježidovskih općina u RH glavnirabin Kotel Da-Don,predsjednik Mešihata Islamskezajednice u RH muftija Ševkoef. Omerbašić, te kao domaćinpredsjednik Saveza baptističkihcrkava Toma Magda i glavnitajnik Saveza Željko Mrza.Predstavnik Srpske pravoslavnecrkve nije bio nazočan, ali jemetropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovanuputio je pismo isprike i

poželio uspješni radsudionicima susreta.Na susretu su razmatranapojedina pitanja od aktualnogadruštvenog i međureligijskogznačaja. Predstavnici vjerskihzajednica pozdravili su posjetpape Ivana Pavla II. Hrvatskoj,koji je bio vidno prožetekumenskim i međureligijskimduhom suradnje i uzajamnoguvažavanja, kao i posjetpredsjednika Izraela te i svaostala zbivanja koji pridonosestabilizaciji hrvatskog društva imeđureligijskomrazumijevanju.Posebno značajni događajpredstavlja potpisivanjeUgovora između Vlade RH ivjerskih zajednica u RH SPC-a,Islamske zajednice,Evangeličke crkve iReformirane kršćanske crkve,Evanđeoske crkve, Kršćanskoadventističke crkve i Savezabaptističkih crkava, a očekujese da će primjerno biti riješenoi pitanje Ugovora između VladeRH i Židovske zajednice.Predstavnici vjerskih zajednicapodupiru akciju HrvatskogCaritasa za omogućavanje

jednoga neradnog danaradnicima zaposlenim utrgovinama i ostalim javnimustanovama, čiji rad nijeneophodan za funkcioniranjedruštva.Glede kriznih žarišta u svijetupoput onih u Iraku, visokivjerski predstavnici još sujednom pozvali na miroljubiva ipravedna rješenja, te su sobzirom na neka razmišljanja oeventualnom slanju hrvatskihvojnika u Irak, pozvali da seHrvatska ne uvlači u sukobe,nego dosljedno pruža svojkonstruktivni prinos uspostavimirnoga i pravednog svjetskogporetka.U pogledu u javnostiraspravljanog uvođenja joge usustav obrazovanja u Hrvatskoj,vjerski predstavnici smatraju daje onima, koji su zainteresiraniza jogu, bavljenje njomeomogućeno kroz suradnju sadekvatnim udrugama te dazainteresiranost pojedinaca iodluke užih tijela o tomepitanju ne smiju biti nametaneširoj zajednici protiv njezinevolje, ističe se na krajupriopćenja.

Otvoren kongres "Obitelj kao doživotna zajednica"Obitelj koja se zasnivana miru i bratstvupostaje doživotnazajednica, asolidarnost u bračnojvezi daje sigurnostsvakoj obitelji,istaknuo je biskupŽupan

Zagreb, 17.7.2003. (IKA) – Uvelikoj dvorani Filozofskogfakulteta Družbe Isusove uZagrebu u četvrtak 17. srpnjaotvoren je međunarodniobiteljski kongres "Obitelj kaodoživotna zajednica". Kongresje otvorio predsjednik Vijeća zaobitelj HBK krčki biskupValter Župan, dok je apostolskinuncij u RH nadbiskup GiulioEinaudi pročitao pismo papeIvana Pavla II. upućenosudionicima kongresa.U svojoj pozdravnoj riječibiskup Župan istaknuo je kakoCrkva ponovno diže svoj glas uobranu obitelji te je zahvalioPapi što je u tijeku svoga trećegposjeta Hrvatskoj upravoohrabrio sve obitelji. Nakontradicionalne obitelji pojavilase liberalna obitelj gdje se svetemelji na individualnoj slobodiu kojoj pojedinac ima glavnu

ulogu, a ne obitelj kao temeljnazajednica ljudi. U takvojobitelji ljubav se uskraćuje imisli se samo na sebe. Obiteljje stavljena na veliku kušnju injezina kriza može završitiveoma loše, ali može biti ipočetak obnove same obitelji.Ako se obitelj priznaje kaozajednica ljubavi, onda je ona ustanju odgovoriti na sve potrebedanašnjeg čovjeka koje izlazeiz naravi: "Biti čovjek". Svakičovjek koji živi u i za obiteljpostaje sposoban kontroliratiegocentrične porive i na tajnačin obitelj postajekonstitutivna zajednica društvau kojem raste povezanostbratstva. Temelji mira i bratstvapronalaze se upravo u obitelji.Obitelj koja se zasniva na mirui bratstvu postaje doživotnazajednica, a solidarnost ubračnoj vezi daje sigurnost

svakoj obitelji, istaknuo jebiskup Župan, pozdravljajućisudionike obiteljskog kongresate je sve pozvao da ipak neočajavamo nad obiteljima, jerusprkos svim teškoćama ikrizama obitelj uvijek ostajenepokolebljiva.Sve je potom pozdravio nuncijEinaudi, koji je pročitao Papinopismo sudionicima kongresa ukojem Sveti Otac izražava željuda događaj kongresa donesebolje razumijevanje za sveobitelji i cjelokupno društvo.Nazočnima se u imepredsjednika Hrvatskog saboraZlatka Tomčića obratilazastupnica u Hrvatskom saboruMarijana Petir, koja je potvrdilakako je obitelj temelj svakogdruštva, jer se u njoj nalazenaraštaji koji se međusobnopotpomažu.

Knin: 6 kandidata za duhovna zvanjaKnin, 17.7.2003. (IKA) - Nakraju školske godinesvećenicima u Kninu javilo se 5mladića i jedna djevojka zaduhovna zvanja. U franjevačkosjemenište u Sinju primljeni suiz župe sv. Ante iz Knina

Kristijan Šilić, Marko Arežina,Marko Mišković, Ivan Galić iIvan Milas. U samostanškolskih sestara na LovretuSplit krenula je djevojka IvonaBekavac.Među ovogodišnjih 6 kandidata

za duhovna zvanja 5 je članovaFRAMA-e Knin. Tim hrabrimčinom mladih u Kninu župa sv.Ante sada ima 10sjemeništaraca, 2 djevojke ukandidaturi i jednog bogoslova.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

11. blatsko ljetoOvogodišnja kulturnamanifestacijaposvećena prvojhrvatskoj blaženiciMariji Propetog IsusaPetković

Blato, 17.7.2003. (IKA) –Prigodnom svečanošću, koja jeodržana na mjesnoj Plokati, usrijedu 16. srpnja započela je uBlatu kulturna manifestacija 11.blatsko ljeto, a koja će nizompriredbi i događanja trajati svedo 16. kolovoza. Nakonnastupa HGU Sveta Vincenca,blatski kumpanjoli su uz najavufanfara i pratnju bubnja sišli naPlokatu, gdje su u nazočnostibrojnih mještana, uzvanika igostiju, s upaljenim bakljamanajavili ceremoniju svečanog

otvorenja 11. blatskog ljeta.Potom su se nazočnimapredstavili dramski amateriHGSU Petar Milat s kratkimprikazom života bl. MarijePetković, a nakon njih bio jenastup župnog zbora SvihSvetih, prastari ples Tanac uizvedbi kumpanjola i tancarica,dječji zbor sv. Vincence inastup KUD-a Seljačka sloga izPakraca. Blatski načelnik inž.Branko Bačić podsjetio je naproteklih deset manifestacija,najavio program ovogodišnjeg

11. blatskog ljeta i svima uputiopoziv na sudjelovanje i prinos utoj kulturnoj manifestaciji, kojaje ove godine posvećena prvojhrvatskoj blaženici MarijiPropetog Isusa Petković.Završni ceremonijal svečanogotvorenja 11. blatskog ljetapripao je blatskimkumpanjolima, koji su podvodstvom kapitana VinkaŠeparovića podigli festivalskibarjak na jarbol.

Biskup Milovan primio provincijalku Blanku VrdoljakPoreč, 18.7.2003. (IKA) - Ubiskupskom dvoru u Porečuporečko-pulski biskup IvanMilovan primio je 18. srpnjaprovincijalku sestaramilosrdnica riječke provincije

s. Blanku Vrdoljak u pratnjivrhovne savjetnice s. EditeLukić te s. Danijele Simčić idviju njihovih sestara izParagvaja, koje se nalaze uposjetu redovnicama u Istri.

Kancelar biskupije mons. JosipŠajina redovnicama je pokazaopovijesnu i kulturnu baštinuEufrazijeve bazilike i muzej, asvoje su putovanje nastavileprema Puli i Žminju.

Prvo krštenje u petrinjskoj vojarniPetrinja, 18.7.2003. (IKA) –Generalni vikar Vojnogordinarijata mons. Josip Šantićkrstio je 18. srpnja prvo dijete uvojarni "Pukovnik PredragMatanović" u Petrinji. Krštenjeje bilo u sklopu misnog slavlja

u povodu blagdana sv. Ilijeproroka, koji je zaštitnik II.gardijske brigade HV-a. Naotvorenom ispred kapelice Sv.Ilije prvi sakrament primio jeSiščanin petomjesečniDomagoj Križanić. Mons.

Šantić misu je predvodiozajedno s domaćim vojnimkapelanom don MilenkomMajićem i više svećenika. Namisi je pjevao zbor petrinjskežupe "Sv. Cecilije".

Šolta: Blagoslovljena obnovljena Gospina kapelicaŠolta, 18.7.2003. (IKA) – Višeod sto godina staru kapelicuposvećenu Gospi od Zdravlja uGornjem Selu na otoku Šolti,zavjetni dar obitelji Bavčević,ovih dana temeljito obnovljenuzaslugom sinova pokojnog

Vicka Bavčevića, blagoslovioje u petak 18. srpnja pastoralnivikar splitsko-makarskenadbiskupije mons. DragoŠimundža. Tom prigodommons. Šimundža predvodio je ukapelici prvi puta misu nakon

II. svjetskog rata, u suslavlju smjesnim župnikom donMilivojem Čalom. Prije misemnoštvo vjernika sudjelovao jeu ophodu od mjesne župnecrkve Sv. Ivana do drevneGospine kapelice.

Susret ministranata u VepricuMinistrante je naprvom susretupriređenom u ljetu uvepričkom svetištupohodio nadbiskupBarišić

Vepric, 18.7.2003. (IKA) - Uorganizaciji Nadbiskupskogvijeća za sjemeništa i zvanja teuz potporu upravitelja svetištadon Alojzija Bavčevića injegovih suradnika u svetištuMajke Božje u Vepricu od 14.do 18 srpnja održan je susretministranata Splitsko-makarskenadbiskupije u kojemu jesudjelovalo 78 ministranata iz17 župa. Na susret su došlistariji i mlađi ministranti od 4.do 8. razreda, svećenici,voditelji ministrantskihzajednica. Nastojalo se jeuskladiti duhovnu dimenzijususreta s onom rekreativnom.Prvi dio dana bio je radni iduhovni dio, kada seministrante u malim skupinamai kroz radionice nastojalopoučiti o vrijednosti donošenja

pravih životnih odluka,prijateljima koji ih prate uživotu, tome kako valjaustrajati na životnom putu i neposustati pred poteškoćama.Ministranti su poticani naosobno i zajedničkorazmišljanje o životu i osvladavanju najrazličitijihživotnih situacija. Središte ivrhunac svih susreta u danubila je misa na koju su seministranti pripremali svojimmolitvenim i drugim prinosima,uz pomoć svojih voditelja.Drugi dio dana bio jerekreativni, a navečer su umalim skupinama ili zajedničkibili različiti susreti: natjecanje uKvizu znanja iz ministrantskeslužbe, igrokaz, zajedničkešetnje. U natjecanju znanja izministrantske službe i u

nogometu, prvo mjesto osvojilisu ministranti župe sv. Marka(Neslanovac) iz Splita; unatjecanju izrade najvećegtornja od papira pobjedili suzajedno ministranti župa GospeFatimske (Škrape) iz Splita, sv.Ivana Krstitelja (Trstenik) izSplita i ministranti župe SlivnoRavno-Vlaka iz Neretve.Najbolji igrokaz priredili suministranti župe sv. Nikole izMetkovića. Za osvojena mjestaministranti su bili nagrađeniodređenim malim nagradama.Ministrante i njihove voditeljepohodio je splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić, te snjima prijateljski porazgovaraoi na kraju ih počastiosladoledom. To je prvi susretministranata u ljetu u svetištuMajke Božje u Vepricu.

10 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Završila "Croatia rediviva"Ovogodišnji "oliveat"je Petar Gudelj

Selca, 19.7.2003. (IKA) –Trinaesti put za redom uSelcima na otoku Bračuodržana je u petak 18. srpnjapjesnička manifestacija"Croatia rediviva". Nastupilo jetridesetak pjesnika iz gotovosvih krajeva Hrvatske te ponekiiz BiH s po jednom svojompjesmom, a ovogodišnji"oliveat", tj. ovjenčanikvjencem spletenim odmaslinovih grančica je PetarGudelj.Pjesnička manifestacija kojaobjedinjuje "ča, kaj, što"jednom večeri poezije, održana

je pred velikim brojem Selčanai njihovih gostiju, a kao i nanekima od dosadašnjih susretasvoje je stihove čitao i hvarskobračko viški biskup SlobodanŠtambuk, i sam Selčanin. Međuostalima nastupili su TonkoMaroević, Luko Paljetak,Drago Štambuk i ZvonimirMrkonjić, prošlogodišnji"oliveat". U glazbenom dijeluprograma nastupili su LidijaBajuk i don Anton Šuljić,izvevši po dvije svoje pjesmena kajkavskome odnosnočakavskome govoru.Croatia rediviva organizira se u

Selcima uz blagdan GospeKarmelske, koja je i ove godineproslavljena svečano.Prijepodnevnu misu vodio jedon Anton Šuljić, aposlijepodnevno svečano misnoslavlje i ophod biskupŠtambuk, koji je u dojmljivojpropovijedi pozvao najedinstvo i zauzetost okovrijednosti koje ne prolaze.Organizatori i ovogodišnje CRsu Župni ured Selca i župnikdon Stanko Jerčić, DruštvoHrvatski sastanak 1888. izSelaca, DHK iz Zagreba teopćina Selca.

Đakonsko ređenje u PorečuBiskup Milovan zađakona zaredioDavida Klarića

Poreč, 19.7.2003. (IKA) – UEufrazijevoj bazilici u Poreču usubotu 19. srpnja porečko-pulski biskup Ivan Milovanzaredio je za đakona Porečko-pulske biskupije bogoslovaDavida Klarića iz Gračišća. Namisi je sudjelovalo dvadesetaksvećenika, rektor sjemeništa uRijeci mr. Ivan Milovčić,bogoslovi, redovnice, velikibroj vjernika iz Gračišća i

ostalih župa kao i rodbinaređenika. Biskup Milovan uhomiliji je pozvao okupljene namolitvu: "Molimo za našegređenika, da ga Gospodin kojiga je izabrao u svoju službujača, hrabri, prosvjetljuje i tješiu njegovu životu i radu.Molimo ustrajno i zaufano danas Bog u ovome povijesnomčasu, u ovoj duhovnoj suši,duhovnoj pustinji i nadalje

obraduje svojim pozivima, kojisu velika milost, dar Crkvi isvijetu".David Klarić nakon završeneosnovne škole upisuje se uPazinski kolegij, gdje jematurirao 1998. Iste godineupisuje se na Teološki fakultetu Rijeci i ulazi u bogoslovijukao kandidat Porečko-pulskebiskupije.

Ogulin: O važnosti obiteljskog pastoralaSjednica Povjerenstvaza pastvu obiteljiGospićko-senjskebiskupije

Ogulin, 19.7.2003. (IKA) -Povjerenstvo za pastvu obiteljiGospićko-senjske biskupije sasjedištem u Ogulinu održalo jeu subotu 19. srpnja sjednicupod predsjedanjem predstojnikapovjerenstva mons. mr.Tomislava Šporčića, u župnomstanu u Ogulinu. Sudjelovali supredstavnici Ogulinskoga,Slunjskog i Senjskog dekanata.O organiziranju obiteljskogpastorala na razini župa,dekanata i biskupije na temeljusvoga višegodišnjegorganizacijskog iskustvagovorio je mons. Šporčić. Osuradnji s Obiteljskim

savjetovalištem Gospićko-senjske biskupije, koji takođerima sjedište u Ogulinu,govorila je voditeljica NivesTomić. Nazočne je upoznala sradom savjetovališta uedukaciji obiteljskihsavjetodavaca, a u suradnji sHrvatskim Caritasom. Osimtoga, savjetovalište je mjestogdje se nudi psihološka iduhovna pomoć svimčlanovima obitelji koji susuočeni sa svakodnevnimproblemima i životnimpoteškoćama. Savjetovalište sebavi i preventivnimdjelovanjem kao i okupljanjem

obitelji. Voditeljica Tomićistaknula je primjer obiteljsko-biblijske zajednice iz Ogulina,koja je godišnje sastankeutorkom završila druženjem nadrevnome Modrušu duhovnim izabavnim dijelom.Nakon izmjene iskustava, učemu su riječ imali župnik izDrežnika Mile Šajfar i SvetogJurja Silvio Milin, prihvaćen jezaključak da se ove godine 4.listopada priredi sastanaksupružnika Gospićko-senjskebiskupije u Krasnom, sosnovnom temom"Organizacija obiteljskihzajednica po župama".

Profesori teologije na VelebituU osvajanju srednjegVelebita sudjelovaloje osmero profesora sTeologije u Rijeci iprovincijal Kemiveš

Rijeka, 19.7.2003. (IKA) -Profesori Teologije u Rijeciodlučili su po završetku ljetnihispitnih rokova provestinekoliko dana u druženju uprirodi. Protekle godineprofesorska ekspedicijapropješačila je dio sjevernoga isrednjeg Velebita slijedećiPemužićevu stazu od Zavižanado Baških Oštarija. Ove su

godine krenuli dalje osvajanjemvrhunaca oko Baških Oštarija,gdje su noćili 16. srpnja užupnoj kući. U četvrtak 17.srpnja uspeli su se na Ljubičkobrdo, Medvjeđi kuk i Kizu.Sljedećeg dana, 18. srpnja,osvojili su Bačića kuk, te krozBačića dulibu i Došen Dabarstigli do Ravnog Dabra.Profesorima se navečer

pridružio kolega profesorgospićko-senjski biskup MileBogović. Posljednjeg danaplaninarenja, 19. srpnja, slijedioje uspon na Alaginac, KukŠpiljić plane i Anin kuk. Uosvajanju srednjeg Velebitasudjelovalo je osmero profesoras Teologije u Rijeci ikapucinski provincijal fraMirko Kemiveš.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Nadbiskup Barišić darivao zajednicu "Papa IvanXXIII."Orah, 19.7.2003. (IKA) - Usklopu pastoralnog pohoda župiOrah, u vrgorskom kraju nasamoj granici s Hercegovinom,splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić posjetio je 19.srpnja jednu od kuća kojepripadaju zajednici "Papa IvanXXIII.". Ta kuća u Orahusmještena je u nekadašnjomžupnoj kući, a u njoj se mladićiliječe od ovisnosti o drogama.Susretu su nazočili ipredstavnici svih ostalih kuća te

zajednice koje djeluju napodručju Splitsko-makarskenadbiskupije.Tom prigodom nadbiskupBarišić slavio je misu zajednosa župnikom don MarinomMarčićem, te je podsjetio temladiće na velike naporekojima su se izložili da obnovestaru kuću i sav njezin okoliš iod kamenjara naprave vrt i odštale kapelu. U duhustarozavjetnog čitanja pozvaoih je da nastave ići putom

izlaska i oslobođenja, kao što jei izraelski narod s Božjompomoću uspio izići izegipatskog ropstva i ovisnosti uslobodu.Nadbiskup Barišić je takođertom prigodom dao novčaniprilog da si zajednica možeosigurati dovoljne količinevode za cijelo ljeto, budući dazbog nedostatka kišnice svakitjedan moraju dovoziti po jednucisternu za svoje potrebe.

Josip Bošnjaković proslavio mladu misu u BapskojUz mladomisnikasuslavilo je 20biskupijskih ifranjevačkihsvećenika, međukojima je bio i župnikzagrebačke župe uRetkovcu mons. ŽeljkoJurak, gdje jemladomisnik proveosedam prognaničkihgodina

Bapska, 20.7.2003. (IKA) – Užupi sv. Juraja u Bapskoj unedjelju 20. srpnja, na blagdansv. Ilije proroka, zaštitnikaĐakovačke ili Bosanske iSrijemske biskupije, mladumisu proslavio je JosipBošnjaković, uz mnoštvovjernika iz mjesta i okolice.Mještani Bapske uvijek su bili iostali jedinstveni u svimdogađanjima. Tako su i togadana na mnogim prozorimaosvanuli ručni radovi snarodnim motivima, a cijelo jeselo slavilo mladu misu s vlč.Josipom. Povorka je nakonroditeljskog blagoslova krenulaod mladomisnikove kuće premacrkvi Sv. Juraja. Uzmladomisnika suslavilo je 20biskupijskih i franjevačkihsvećenika, među kojima je bio ižupnik zagrebačke župe uRetkovcu mons. Željko Jurak,gdje su mladomisnik, njegoviroditelji i dva brata provelisedam prognaničkih godina. Uzrecitacije koje su izrekli djeca imladi, mladomisnika jepozdravio domaći župnikFlorijan Kvetek, podsjetivši da

je u Bapskoj posljednji put bilamlada misa 1973. godine.Pozdrav i čestitkumladomisniku zaključio jeporukom: "Budi ono što moliš!Budi ono što jesi - svećenik dovijeka!".Na mladomisničkom slavljupropovijedao je mons. Jurak,koji je koristio mladomisnikovogeslo: "Ja sam trs, vi loze",istaknuvši povezanost trsa iloze, vjernika i Krista.Mladomisniku je poručio: nećete tražiti ljudi na položaju,bogati, mudri, nego ljudi narubu društva, osiromašeni,bolesni, potrebni, ugnjeteni,grješnici. Svećeničkim putem,koji je Kristov put, mogu ićisamo koji ljube. Ljubi Boga,ljubi bližnjega, ljubi svojhrvatski narod. U tami ovogsvijeta budi Kristovo svjetlo! Prikazani darovi imali subremenitu poruku: zemlja ikoršov dunavske vode -označavaju povratak, opeka icrijep - znak su obnove mjesta,istrošene sandale - uspomenana progonstvo, knjiga

Bapčanina o. AntunaBošnjakovića "Crkva GospeBapske" - molitva da plodoviDruge biskupijske sinode urodeplodom, štola - znak oproštenja,časoslov - molitva, te pšenica igrožđe sa žrtvenim darovimakruha i vina. Na završetku slavljamladomisnik se zahvalio zasvoje svećeničko zvanjeTrojednom Bogu, GospiBapskoj, roditeljima, pokojnimdjedovima i bakama, braći isnahi, svećenicima, sadašnjemžupniku, prijašnjem župnikuSlavku Jurčiću i svima onimakoji mole za svećenička zvanja. Mladomisnik JosipBošnjaković, rođen je 1978.godine. Klasičnu gimnazijuzavršio je u Zagrebu na Šalati,a studij teologije u Đakovu. Zađakona ga je zaredio đakovačkii srijemski biskup Marin Srakić27. listopada 2002., koji ga jezaredio i za svećenika naPetrovo ove godine u katedraliSv. Petra u Đakovu.

Nin: Nadbiskup Prenđa uveo trojicu bogoslova uslužbu akolita

Bog neprestanopoziva osobe koje ćega pratiti potpunimpredanjem i služitiljudima kako bi seostvarivalozajedništvo klera ilaikata, a Crkva"disala na oba plućnakrila"

Zadar, 20.7.2003. (IKA) -Zadarski nadbiskup IvanPrenđa uveo je u službu akolitana blagdan sv. Ilije 20. srpnja uNinu trojicu bogoslovaZadarske nadbiskupije:studenta pete godineBogoslovije u RijeciVjekoslava Đapića iz župe sv.Filipa i Jakova, Daria Mataka izžupe Ražanac i IvanaRončevića iz župe Bezgrešnozačeće BDM u Zadru, koji suzavršili petu godinu studijaBogoslovije u Zagrebu. Nasvečanome misnom slavlju koje

je u crkvi Sv. Anselmapredvodio u koncelebraciji sninskim župnikom don ŠimomKevrićem i fra AnselmomStulićem, nadbiskup Prenđaistaknuo je kako je važnaspoznaja i svijest da je Bog našpastir i vođa u "svijetu u kojemvladaju veliki nauštrb malih,bogati nauštrb siromašnih" i dase brine i vodi svakogpojedinca i Crkvu. Govoreći opotrebi vodstva pastira za stadoCrkve, zadarski nadbiskupporučio je da Bog neprestanopoziva osobe koje će ga pratiti

potpunim predanjem u "službiBogu, nepodijeljenihvremenom, osjećajima isnagom", te služenju braćiljudima, kako bi se ostvarivalozajedništvo klera i laikata, aCrkva "disala na oba plućnakrila". Pozivajući na molitvu zaakolite i nova duhovna zvanja,nadbiskup je zaželio da i Nin,nekadašnje sjedište biskupa čijakatedrala "pamti brojnaređenja", podari Crkvi osobekoje će se odazvati Božjempozivu na korist Crkvi i narodu.

12 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Svetkovina i proštenje Gospe Karmelske u KarmeluBrezovici

Svetkovina KarmelskeGospe slavljena podgeslom: "Škapularpostaje znak saveza iuzajamnogzajedništva izmeđuMarije i vjernika"

Karmel Brezovica, 20.7.2003.(IKA) - U samostanskoj crkviBezgrešne Kraljice Karmela, uKarmelu Brezovici, krajZagreba, svečano je 16. srpnjaproslavljena svetkovinaKarmelske Gospe pod geslom:"Škapular postaje znak saveza iuzajamnog zajedništva izmeđuMarije i vjernika". Brojnihodočasnici i štovateljiŠkapularske Gospe tom su seprigodom uspeli na brdoKarmel. Svetkovinu KarmelskeGospe proslavile su sestrekarmelićanke i brojni članoviŠkapularske bratovštine, kao iMarijini štovatelji,prijepodnevnom iposlijepodnevnomeuharistijom.Prijepodnevno misno slavljepredslavio je prof. dr. o.Tomislav Zdenko Tenšek,OFMcap iz zagrebačkeDubrave zajedno s dvadesetaksvećenika. Dr. Tenšek upropovijedi je govorio okontemplativnome, nutarnjemiskustvu Boga onih koji suotkrili Isusa Krista, kojega namželi Djevica Marija pokazati, ionih koji su uronili u otajstvoKarmela. Bit kontemplacije je utome da se s Isusom uspinjemona Goru Karmel, kroz tamnenoći i sjene, te da prihvatimosvoj križ i izvršimo Božjuvolju. Škapular, znak saveza izajedništva s PresvetomDjevicom, pomaže vjernicimada uđu u dublje zajedništvo sMarijom i s velikomkarmelskom Obitelji, te stignudo kontemplacije, istaknuo jedr. Tenšek. Misno slavljeuveličao je svojim pjevanjemženski zbor iz Popovače.Poslijepodnevno misno slavlje

predvodio je don Drago Detić,SDB, iz Zagreba, koji jepozvao sve nazočne da i onibudu, poput Presvete DjeviceMarije, mjesto Božjeprisutnosti i izvor blagoslova zadruge, te da se bore za istinsku ičistu vjeru kao sv. Ilija na brduKarmelu. Misno su slavljesvojim pjevanjem pratilekarmelićanke iz Brezovice.Župa se za svetkovinupripremala trodnevnicom kojuje 13. srpnja otvorio župnikžupe Sv. Ivana Nepomuka izStupnika Slavko Pavlović.Misna slavlja predvodili sužupnik župe Sv. Obitelji izZagreba Mihael Gjilas i dekan ižupnik župe Sv. Ivana apostolai evanđeliste u Utrini JosipGolubić, uz marijanskepropovijedi i pjevanje župnogzbora iz Stupnika, Zboramladih iz Brezovice i Utrine.U nedjelju 20. srpnja održano jeproštenje Karmelske Gospe, nakoje su već u ranim jutarnjimsatima pristigli mnogihodočasnici i Marijiništovatelji. Jutarnje misnoslavlje predvodio je župni vikaržupe Pohoda BDM u SiskuDomagoj Vuletić, koji je upropovijedi usporedio sv. Ilijuproroka i tihu Djevicu Mariju,koji su svaki na svoj način,primali i širili Božju ljubav, apovezuje ih povjerenje uGospodina. Misno su slavljesvojim pjevanjem uveličalekarmelićanke.Župnik župe Pohoda BDM uVukovini Đuro Sabolekpredslavio je misno slavlje u 9sati, a zbor mladih iz Mraclinapjevao je Gospodinu iŠkapularskoj Gospi. U svojoj jepropovijedi župnik Sabolek

istaknuo značenje životamolitve, kao i nedjeljne idnevne euharistije, istaknuvšikako je naš životnajdragocjeniji kad molimo islavimo Boga i PresvetuDjevicu Mariju.Svečano koncelebrirano misnoslavlje predvodio je varaždinskibiskup Marko Culej, koji je svehodočasnike poveo u Marijinuškolu, koja je bila Isusovanajvjernija učenica i od kojeučimo kako dragoga Bogamoliti i kako bližnjega ljubiti."U Marijinoj školi otkrivamokonkretnu obavezu: kao što jeIsus kod Marije bio na prvommjestu, tako treba biti i u našemživotu… Marija nas uči da jenajvažnije u životu susretiKrista, njemu se predati, njegaljubiti i donijeti Isusa drugima",dodao je varaždinski biskup.Misno je slavlje uveličaoMješoviti zbor iz Sesveta, podravnanjem s. Leopolde Kefeljai orguljašice s. Gordane, a prof.Josip Baričević zahvalio jebiskupu Culeju i svimanazočnima na duhovnome ieuharistijskom zajedništvu uzsvetkovinu Karmelske Gospe.Dani Škapularske Gospezavršili su mladomisničkommisom o. Viktora Grbeša,karmelićanina iz Zagreba, kojije u svojoj propovijediposvjedočio kako je MajkaKarmela žena vjere i nade, kojaživi svoj život u jednostavnosti,ljepoti i darovanosti, na što inas zove i potiče. Misno slavljeuveličao je svojim pjevanjemmješoviti zbor Sv. Josiparadnika iz Klinča Sela, podravnanjem TomislavaDropuljića.

Bale: Osma zajednička euharistija mladih IstreOko dvije stotinemladih okupilo se namisnom slavlju koje jepredvodio DarkoZgrabljić

Bale, 20.7.2003. (IKA) – OsmaZajednička euharistija mladihIstre (ZEMI) održana je 20.srpnja u crkvi PohođenjaMarijina u Balama, gdje sedvije stotine mladih okupilo namisnom slavlju koje jepredvodio duhovnik KUMA ižupnik u Novom Pazinu DarkoZgrabljić u zajedništvu sdomaćim župnikom JoškomListešom.Po završetku misnog slavljaviše mladih posvjedočilo je oradu i djelovanju u Kumima, anakon susreta bilo je druženje.

"Nakon Pazina, Pule, Rovinja,Poreča, Novigrada i Podlabina,Svetvinčenta, osmi ZEMIodržali smo u Balama. Mladi seuvijek nanovo oduševljavajueuharistijom, posebno ako unjoj aktivno sudjeluju",istaknuo je jedan odorganizatora i inicijatoraZEMI-ja Danijel Pokrajac.Izrazio je svoje zadovoljstvovelikim brojem sudionika,dodajući kako je "misa bilaprožeta s konkretnompropovijedi, s dosta tišine isvjedočanstvom, iskustvima i

odjekom na riječ kako su jeljudi doživjeli". Istaknuo jekako je cilj ZEMI-ja jevišestruk, to je prilika za susretsvih Kuma i novih ljudi izcijele Istre, svaki put se održavau nekoj drugoj župi, što pomažeda se ožive one župe koje supotrebnije organiziranogdjelovanja mladih, a nastupaju iuvijek drugi bandovi, zborovi,udruge i ekipe.KUMI za ZEMI priredili su iposebni radio-spot koji suprihvatile sve veće istarskeradio-postaje.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Mlada misa Mladena Vuka u Svetom Jurju u TrnjuSvećenik je odgovorovom vremenu i znakodređenog vremena,on je putokazduhovnosti u društvukoje je potrebnodanasreevangelizirati, jer jezaboravilo natemeljne vrednote izevanđelja te samoizabire po kojim ćeBožjim istinama izapovijedima živjeti, apo kojima neće, rekaoje u prigodnojpropovijedi vlč.Nedjeljko Pintarić

Sveti Juraj u Trnju, 20.7.2003.(IKA) – Nakon dvije godine uMeđimurju ponovno jeslavljena mlada misa, i toMladena Vuka iz župe SvetiJuraj u Trnju, kojeg je zasvećenika Varaždinskebiskupije zaredio biskup MarkoCulej u varaždinskoj katedrali21. lipnja. Mladomisničkoslavlje održano je u nedjelju 20.srpnja u Svetom Jurju u Trnju unazočnosti više od tisućuvjernika. Uoči mlade mise, koja jeslavljena u dvorištu tamošnjegžupnog dvora, ovogodišnjimeđimurski mladomisnikoprostio se od obiteljskog domau Hodošanu, roditelja Đurđice iAlojza te sestre Katarine.Nakon svečanog ophodapriređenog na samom prostoruslavlja, misu je 25-godišnjimladomisnik predvodio uzajedništvu s domaćimžupnikom DarkomKelemenićem,donjomeđimurskim dekanompreč. Antunom Hoblajem tetridesetak svećenika, međukojima je bilo desetak njihrodom iz te župe, kao isvećenika koji su službovali utoj župi te svećenika izsusjednih župa.Veličanstvenom slavlju bili sunazočni obitelj, rodbina, kolegei prijatelji mladomisnika,gotovo cijela župna zajednica,koja se pripremala

trodnevnicom te vjernici izsusjednih župa, kao i redovnicerodom iz tog kraja. Na početku mise riječipozdrava mladomisniku i svimokupljenima uputili su domaćisvećenik Ivan Tompić i župnikKelemenić, koji su podsjetili navelik broj duhovnih zvanja iz težupe u proteklim godinama tezahvalili župnoj zajednici namolitvama kojima ih prate.Prigodnu propovijed ovrijednosti svećeničkog zvanjai značenju Crkve održao je vlč.Nedjeljko Pintarić, koji jeistaknuo veliku radost ne samookupljenih vjernika, već ičitave Varaždinske biskupijezbog petero novih svećenika,zaređenih proteklog mjeseca.Govoreći o važnostisvećeništva u današnjemvremenu, kazao je kako susvećenici potrebni ljudima usvim okolnostima, posebicetamo gdje su zlo, tjeskoba,problemi, nevjera, nesigurnost,kako bi dali novu duhovnusnagu posrnulima na životnomputu. Kao posebni izazovdanašnjim svećenicima naveoje animiranje ljudi na vjerničkiživot, te vjernika na dolazak namisna slavlja, osobito onanedjeljna, gdje Bog blagoslivljaone okupljene oko Kristovaoltara. Svećenik je odgovorovom vremenu i znakodređenog vremena, on jeputokaz duhovnosti u društvu

koje je potrebno danasreevangelizirati, jer jezaboravilo na temeljnevrednote iz evanđelja te samoizabire po kojim će Božjimistinama i zapovijedima živjeti,a po kojima neće. Upravoljudima s takvim shvaćanjimasvećenik je u prvom reduposlan služiti i svjedočiti, rekaoje vlč. Pintarić dodavši kakosamo cjelovito življenje vjere ievanđelja može spasiti čovjeka.Mladomisnika Mladena uputioje da bude suvremeni svećenikkoji će znati odgovoriti navelike suvremene zahtjevedruštva i Crkve, naviještajućiBožju pravednost, dobrotu iljubav. Na kraju slavlja svojeprve euharistije mladomisnik jezahvalio svima koji su ga nadosadašnjem putu pratilimolitvama i potporom te jezajedno s još sedmoricomkolega mladomisnika,zaređenih u Varaždinu iZagrebu, svim vjernicimapodijelio mladomisničkiblagoslov. Za mladomisničko geslo uzeoje riječi “Biti s Kristom uljubavi prema bližnjemu!”.Istog je dana u crkvi Sv. IvanaNepomuka u Hodošanuslavljena večernica, na kojoj jevlč. Vuk okupljenimsumještanima također podijeliomladomisnički blagoslov.

Proslava blagdana sv. Ilije – zaštitnika MetkovićaDon Ljubo Pavićpozvao je okupljenevjernike da seenergično poput sv.Ilije distanciraju oddanašnjih krivihzemaljskih bogova teda ne budu kršćanisamo kada im toodgovara

Metković, 20.7.2003. (IKA) -Na blagdan sv. Ilije, 20. srpnja,vjernici grada Metkovićaproslavili su titular istoimenemetkovske župe, te blagdanzaštitnika grada. Svečanomisno slavlje u crkvi Sv. Ilijepredslavio je don Ljubo Pavić,župnik metkovske župe sv.Nikole. Govoreći o djelu sv.Ilije, istaknuo je da Crkva krozpovijest slijedi put sv. Ilije inaviješta Boga. Priupitavši sepri tome svjedoče li današnjivjernici poput sv. Ilije svojuvjeru i kršćansko opredjeljenje,don Ljubo je istaknuo kakosvjedočiti svoju vjeru i biti solzemlje i svjetlost svijeta značine psovati Božje ime, poštivatinedjelju kao dan Gospodnji,poštovati i čuvati bolje nego

svoje, tuđe vlasništvo, tuđi rad itrud, uvjerenje, različitomišljenje. Svjedoči Boga onajkoji poštuje svoje roditelje, štitiživot nerođenog djeteta i kojibrani duhovni i moralni životsvog bližnjega te svoje uspjehene mjeri po broju izvanbračnihizleta, nego po svomkršćanskom uvjerenju poštujesvoga bračnog partnera injegovo ljudsko i kršćanskodostojanstvo, poručio jepropovjednik. Na kraju je pozvao vjernike dase energično poput sv. Ilijedistanciraju od današnjih krivihzemaljskih bogova te da nebudu kršćani samo kada im toodgovara, već trebaju u svakomtrenutku pomoći čovjeku, ne iz

osobnog interesa, nego sačistom ljubavi s kojom ih Bognadahnjuje i samo će takopravilno slaviti svoje blagdanete ispuniti Kristov poziv dabudu sol zemlje i svjetlostsvijeta. Misnom slavlju, na kojem su seokupili brojni vjerniciMetkovića i Neretvanskogdekanata, uz gradske ižupanijske dužnosnike, nazočioje i hrvatski predsjednikStjepan Mesić. Nakon misnogslavlja, koje su pjevanjemuveličali članovi župnog zborasv. Ilije, proslava zaštitnikagrada nastavljena je svečanomsjednicom Poglavarstva umetkovskom Domu kulture.

14 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zaključna izjava s kongresa "Obitelj kao doživotnazajednica"

Istaknuta potpora iohrabrenje europskimkršćanskim obiteljimada živeći svoje zvanjekao zajednice dobrotei ljubavi šire Radosnuvijest u svojoj sredinite da u kontekstuujedinjenja Europebudu živi svjedocikršćanskoga identiteta

Zagreb, 20.7.2003. (IKA) -Koncelebriranim euharistijskimslavljem, koje je u crkviBezgrešnog Srca Marijina uZagrebu predvodio predsjednikVijeća HBK za obitelj krčkibiskup Valter Župan, završen jeu nedjelju 20. srpnja IV.europski kongres Međunarodnekonfederacije kršćanskihobiteljskih pokreta (ICCFM)"Obitelj kao doživotnazajednica", koji je održan od17. do 20 srpnja u prostorijamaFilozofskog fakulteta DružbeIsusove u Zagrebu.U četverodnevnom radukongresa dominirale suradionice čiji su tematskiobrazac zadali predavači mons.Charles Vella "Što čini brakuspješnim", vlč. ThomasEuteneuer "Prava roditeljskaljubav kao dio doživotnogbraka", Marijo Živković "Je li ikako je moguće ostvarivati lijepi uspješan obiteljski život usvakim okolnostima iokruženju?" i mons. MarkoMajstorović "Uspješnakomunikacija unutar obitelji iprava molitva kao uvjetiuspješnoga i lijepog obiteljskogživota". Svoj prinos kongresusvojim je predavanjem onačelima pastorala obitelji dao imađarski biskup Laszlo Biro.Uz stotinjak sudionika izpetnaestak zemalja svijeta, u

četverodnevnom radu kongresasvojim su izvješćimasudjelovali i predstavnicihrvatskih državnih institucija,te brojnih vjerskih zajednicanazočnih u RepubliciHrvatskoj. Osim predstavnikaMešihata islamske zajednice,Židovske općine, Evanđeoskecrkve, Kršćanske adventističkecrkve, te predstavnika nizakatoličkih laičkih udruženja iorganizacija, svoje izvještaje oaktivnostima na području skrbiza obitelj iznijela je i saborskazastupnica Marijana Petir, tepredstavnik Državnog zavodaza zaštitu obitelji, materinstva imladeži prof. Zdenko Žunić. Usvim prilozima bilo je vidljivoprepoznavanje i afirmativniodnos prema obiteljskimvrijednostima kao temeljnim inezamjenjivim vrijednostimasvake zajednice.U zaključnoj izjavi kongresaistaknuta je, među ostalim,potpora i ohrabrenje ICCFM-aeuropskim kršćanskimobiteljima da "živeći svojezvanje kao zajednice dobrote iljubavi šire Radosnu vijest usvojoj sredini, te da u kontekstuujedinjenja Europe budu živisvjedoci kršćanskogaidentiteta". Civilnim vlastima iorganizacijama upućen je, pak,poziv da "kroz zakonodavna,obrazovna i ostala sredstva

promiču trajne vrijednostiživota, nasuprot pobačaju,kontracepciji, eutanaziji iostalim sredstvima civilizacijesmrti". Cjelokupni tekstzaključka bit će dostavljenpredsjedniku Papinskog vijećaza obitelj kardinalu AlfonsuLopezu Trujillu, te biskupimazemalja sudionica.Za novi predsjednički bračnipar europskog predsjedništvaICCFM-a izabrani su MaltežaniMary-Louise i George Sammut,a okupljenima je upućen i pozivza sudjelovanje u raduSvjetskoga kongresaorganizacije koji je najavljen zaiduće ljeto u Kaliforniji.Na završnome misnom slavlju,biskup Župan je u homilijigovorio o jedinstvu kršćanskihvjernika na koje poziva IsusKrist kao jedini pravi pastir, teje, među ostalim, ukazao i nanužnost hitnoga objedinjavanjasnaga s ciljem složnognastupanja. "Potrebno je većjednom formirati forumobiteljskih udruga i osposobitiga za predstavljanje izastupanje obiteljskih interesapred javnošću. I u toj je stvaripotrebno zanemariti neke sitneinterese koji na kraju nikomene donose nikakve koristi, aštete su velike", poručio jebiskup Župan.

Proslava blagdana sv. Ilije u novogradiškom krajuBlagdan se slavio uMašiću, Orubici,Blažević Dolu,Brodskom Stupniku

Nova Gradiška, 20.7.2003.(IKA) – Blagdan Sv. Ilijeproroka u nedjelju 20. srpnja unovogradiškom kraju posebnoje svečano proslavljen uMašiću, Orubici, BlaževićDolu, Brodskom Stupniku. UMašiću je misu predvodiožupnik župe Bezgrešnog začećaBlažene Djevice Marije i dekannovogradiškog dekanata StipoJosipović, a u Blažević Dolužupnik Staroga Petrovog SelaMilivoj Knežević.Vrlo svečano, kao što to čine

već godinama, zaštitnika župeproslavili su i vjernici Orubice.Svečanu misu u župnoj crkvipredvodio je franjevackonventualac Josip Marjanovićiz Gornje Tramošnice izBosanske posavine,ovogodišnji mladomisnik.Suslavili su župnik župe GornjiBogićevci fra JosipBošnjaković, župnik župeRešetari Luka Slobođanac ikapelan novogradiške župeBezgrešnog začeća BlaženeDjevice Marije Goran

Kovačević. U svojojpropovijedi, govoreći o sv. Ilijiproroku i njegovu životu, fraJosip Marjanović među ostalimje istaknuo kako Bog poproroku Iliji danas opominjedržavne poglavare i moćnike dau svoje političke ideologije iustave unesu Krista, jer je tojedina prava vrijednost, aujedno i poziva na obraćenje ipovratak Bogu, na prihvaćanjeBožje riječi.

Trogir: Mladomisničko slavlje u franjevačkoj crkviTrogir, 20.7.2003. (IKA) -Nakon 54 godine u trogirskojcrkvi Sv. Ante na Driduodržano je u 20. srpnjamladomisničko slavlje. FraBožidar Šustić slavio je svojudrugu mladu misu, tzv.sekundicije i propovijedao užupi u kojoj je odrastao i gdje

je ministrirao. U prigodnojpropovijedi mladomisnik, članFranjevačke provincije sv.Jeronima iz Zadra kojoj pripadai crkva i samostan u Trogiru,govorio je o svećeničkomepozivu, istaknuvši kakosvećenici, ako žele uspješnonaviještati evanđelje, trebaju

biti ljudi molitve, ali supotrebni i molitvene potporezajednice. Sve nazočnepozdravio je gvardijanfranjevačkog samostana fraStipe Pupić-Bakrač, a pjevao ježupni zbor župe sv. Jakova.Nakon mise svi su bili pozvanina bratski agape.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Likovna stvaraonica za obnovu župne dvoraneU Svetom Martinu naMuri održana likovnastvaraonica"Obnovimo župnudvoranu"

Sveti Martin na Muri,20.7.2003. (IKA) – Na prostorusredišnjeg trga i u okolicižupnog dvora u SvetomMartinu na Muri u nedjelju 20.srpnja održana je Likovnastvaraonica pod nazivom"Obnovimo župnu dvoranu".Voditelj stvaraonice ZvonkoŽivčec prije početka radaistaknuo je kako je prijeko

potrebno urediti dvoranu kojase nalazi u sklopu župnogdvora, a koriste je mnogeudruge s područja župe SvetogMartina i općine. Dvoranu jepotrebno što prije obnoviti, aumjetnici i župnik Ivan Hercegdogovorili su se da upravolikovnom stvaraonicom prikupeodređena novčana sredstva kojaće se upotrijebiti za uređenje

dvorane. Koloniji se odazvalo30 umjetnika koji su stvorili 38radova u tehnikama ulja naplatnu, suhi pastel, akvarel iakrilika. Radovi će se uokviriti,a zatim će tri dana biti izloženiu holu Osnovne škole u SvetomMartinu na Muri. Aukcija slikanastalih u toj likovnojstvaraonici bit će 16. kolovozana Trgu Svetog Martina.

Dijamantni i srebrni svećenički jubileji u StudencimaStudenci, 20.7.2003. (IKA) –Na blagdan sv. Ilije proroka,20. srpnja, u župi Studenciproslavljen je blagdan župnogzaštitnika te dijamantni isrebrni svećenički jubileji.

Dijamantni jubilej proslavio jefra Julijan Ramljak, a srebrnifra Ante i fra Bone Bilić.Svečano misno slavlje sophodom u župnoj crkvi Sv.Ilije predvodio je provincijal

splitske Franjevačke provincijePresvetog Otkupitelja dr. fraŽeljko Tolić. Prvu jutarnjumisu predslavio je umirovljenisvećenik rodom sa Studenacadon Ivan Bilić.

Sv. Ilija u KljacimaKljaci, 20.7.2003. (IKA) - Župasv. Ilije proroka u Kljacima uŠibenskoj biskupiji proslavilaje 20. srpnja blagdan svoganebeskog zaštitnika svečanimmisnim slavljem koje je užupnoj crkvi u suslavlju s

domaćim župnikom fraEugenom Poljakom i petoricomsvećenika predvodio fra ŠimunBilokapić. Ovog je blagdanaobnovljena stara tradicija dakroz selo u ophodu nose križ,kip zaštitnika te župni barjak,

koje su ponijela četvoricažupljana u narodnim nošnjama.Slavlje blagdana završilo jevečernjom misom koju jepredvodio župnik fra Eugen.

Srebrni jubilej don Mladena MargeteDusina-Veliki Prolog,20.7.2003. (IKA) – Svečanimmisnim slavljem u župnoj crkviUznesenja Marijina u župi

Dusina-Veliki Prolog kodVrgorca župnik don MladenMargeta proslavio je 20. srpnjasvoj srebrni svećenički jubilej.

Na misi je propovijedaoslavljenikov prijatelj izvojničkih dana don TomoMrnjec, župnik Vetova.

Krizma i blagoslov zvonika i zvona u OrahuMisno slavlje sblagoslovom ikrizmom predvodio jenadbiskup Barišić

Orah, 20.7.2003. (IKA) -Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić pohodio je 19. i20. srpnja župu Orah i Stilja-Prapatnica, gdje je podijeliokrizmanicima tih dviju župasakrament potvrde.Tom prigodom nadbiskupBarišić blagoslovio je 20.srpnja novoizgrađeni zvonik i

nova zvona na crkvi Sv. Ilije ukojoj se okuplja župnazajednica župe Orah. Tajzvonik i zvona su rezultatzauzimanja župnika donMarina Marčića, koji je uzpomoć mještana uspio prikupitidovoljna sredstava i pristupitiizgradnji zvonika. Obraćajućise okupljenima, nadbiskup

Barišić je poželio da mladikrizmanici i svi ostali vjerniciOraha postanu živo zvono kojesvjedoči Božju prisutnost idozivaju u pamet ljudske ikršćanske vrednote, te upućujuprema vječnosti sve one dokoje dopire njihov glas.

Otvoren natječaj za V. recital kajkavskog pjesništva“Josip Ozimec” - Marija Bistrica 2003.

Rezultati natječaja bitće poznati početkomlistopada 2003.

Marija Bistrica, 21.7.2003.(IKA) - Pod pokroviteljstvomKrapinsko-zagorske županije,Nacionalnog svetišta MajkeBožje Bistričke i Općine MarijaBistrica, Radio Marija Bistricaobjavio je natječaj za V. recitalkajkavskog pjesništva “JosipOzimec” - Marija Bistrica2003. U natječaju mogusudjelovati svi autori kojinjeguju kajkavski izričaj iduhovno-refleksivnu tematiku spet pjesama koje do sada nisuobjavljene, kao i svi autori kojistvaraju na standardnom jeziku

i na čakavskom narječju.Radovi moraju biti prepisanistrojem u šest istovjetnihprimjeraka i označeni istomšifrom. Uz pjesme treba poslatizatvorenu omotnicu u kojoj senalazi ime i prezime autora,adresa i šifra kojom su radovioznačeni. Najuspjeliji radovi,koje će izabrati Stručniocjenjivački sud, bit će javnoizvedeni na završnoj svečanostiV. Recitala, 18. listopada 2003.Suorganizatori su Osnovnaškola Marija Bistrica,Turistička zajednica Općine

Marija Bistrica i KnjižnicaMarija Bistrica. Natječaj jeotvoren do 15. kolovoza, apjesme se šalju na adresuorganizatora i glavnogamedijskog pokroviteljaRecitala: Radio Marija Bistrica,p.p. 30, 49 246 Marija Bistrica,s naznakom “Za Recital”.Radovi upućeni na natječaj sene vraćaju, a rezultati natječajabit će poznati početkomlistopada. Sve informacijedostupne su na broj telefonaRMB-a: 049/468 696.

16 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Kaštela: Prijam za generalnog vikara nadbiskupijePaderborn Brunu Kresinga

Mons. Kresing velikije dobrotvor i počasnigrađanin Kaštela

Kaštela, 21.7.2003. (IKA) – UGradskom poglavarstvu gradaKaštela u ponedjeljak 21.srpnja gradonačelnik KaštelaAnte Sanader, predsjednikgradskog vijeća Ante Grepo idogradonačelnik prof. PredragZekić primili su počasnoggrađanina Kaštela,umirovljenoga generalnogvikara nadbiskupije Paderborn

Bruna Kresinga. U pratnjigeneralnog vikara Kresinga izNjemačke, koji je poznat kaoveliki dobrotvor Kaštela, teizmeđu ostalog zaslužan zapomoć u izgradnji župne kuće uKaštel Novom te crkve Sv.Leopolda u Rudinama nalaziose župnik Kaštel Novog donLuka Vuce. U tijeku razgovora,vikar Kresing zanimao se za

mnoge pojedinosti o Hrvatskoji posebno o Kaštelima, u kojauvijek rado navraća. Kaštelanisu svome počasnom građaninudarovali knjigu o Hrvatskoj,vina iz tamošnjih vinograda tesuvenir: djevičansko uljedobiveno iz plodova 1.500godina stare masline iz KaštelŠtafilića.

Hvar: Iz crkve ukradena vrijedna skulptura glaveIvana Krstitelja

Iz vitrine crkve SvetogMarka ukradenmaleni kipić skulpturakamene glave s likomsvetog IvanaKrstitelja, rad NikoleFirentinca

Hvar, 21.7.2003. (IKA) – Unoći s nedjelje na ponedjeljak,20. i 21. srpnja, nepoznatipočinitelj ili više njih iz vitrinecrkve Sv. Marka nekadašnjegabenediktinskog samostana uHvaru u kojemu se nalazi iarheološka zbirka Lapidarij,ukrao je maleni kipić, skulpturu

kamene glave s likom sv. IvanaKrstitelja, rad NikoleFirentinca. Prethodno je, još izneutvrđenih razloga kradljivacukrao metalni ključ iz antičkogdoba. Zanimljivo je da se kipićIvana Krstitelja nije nalazio udijelu crkve koji je bio određenza posjetitelje. Vrijednost

ukradenih umjetninaprocjenjuju se na oko 150tisuća kuna. Krađa jeprijavljena policiji koja traga započiniteljem. To je inače prvakrađa u hvarskoj crkvi Sv.Marka.

U Gunji otvorena izložba "Misno ruho u župamažupanjske Posavine"

Na izložbipredstavljeno više odpedeset različitihliturgijskih odjevnihpredmeta izžupanjskog kraja

Gunja, 21.7.2003. (IKA) –Prvog dana trodnevnice predsvetkovinu sv. Jakova, apostolazaštitnika župe, župne crkve iopćine Gunja u Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji uponedjeljak 21. srpnja otvorenaje izložba "Misno ruho užupama županjske Posavine"kao doprinos proslavi 630.obljetnice Gospina svetišta uŠumanovcima. Izložba jeostvarena suradnjom župeGunja i Zavičajnog muzeja"Stjepan Gruber" iz Županje, apostavljena je u staroj župnojcrkvi, koja više ne služi kao

redoviti bogoslužni prostor tese taj prostor pokazao kaoidealno mjesto za postavljanjeizložbe.Prigodnom riječju izložbu jepredstavila dipl. etnologinja iautorica izložbe Janja Juzbašić.Istaknula je bogatstvo misnogruha u župama županjskogakraja tj. Vrbanjskoga iŽupanjskog dekanata, od kojegje na toj izložbi predstavljenoviše od pedeset različitihliturgijskih odjevnih predmeta.Potom je domaći župnik iupravitelj svetišta Ivan Lenićprogovorio o značenju

obljetnice svetišta Šumanovcite doprinosu takve izložbe.U prigodnom programuotvorenja izložbe nastupili sumješoviti pjevački zbor župeSv. Jakova pod ravnanjem s.Patricije Šestak koji je izveo triskladbe, te članovi i tamburašiKUD-a "Graničari" iz Gunjepredvođeni Borisom Nikolićemkoji su izveli više pjesama islavonskih kola. Program jevodila vjeroučiteljica MatildaŠokčević.Izložba će biti otvorena do 17.kolovoza.

Otkriveno spomen-obilježje hrvatskom branitelju uLovorju

Biskup Štambukpozvao one koji će bitiizabrani na sljedećimizborima da uvijekštite i imaju ljubavi ipozornosti premasvakom čovjeku

Slivno-Ravno, 22.7.2003.(IKA) – Hvarsko-bračko-viškibiskup Slobodan Štambukpohodio je u utorak 22. srpnjažupu Slivno-Ravno i u Lovorjuotkrio spomen-obilježjehrvatskom branitelju MarjanuMustapiću, koji je poginuo najužnom bojištu 22. ožujka1992. g. u 34. godini života.Biskup Štambuk predvodio jeSlužbu riječi i molio za svepoginule branitelje, poručivšiokupljenim vjernicima kakonikada ne smiju zaboraviti sve

znane i neznane branitelje kojisu dali najviše što čovjek možedati - život, kako bi njegovnarod živio u slobodi. Biskup jeposebno zahvalio roditeljimapok. Marjana, Anti i Mandi,kojoj je čestitao imendan.To spomen-obilježje, arhitektaStanislava Kale, izgrađenoprilozima mještana, pučanstva irazličitih tvrtki doline Neretve,pokazuje koliko mještani, a isvi koji su pomogli u izgradnjispomenika imaju zahvalnostiprema Marjanu i svim ostalim

poginulim braniteljima, kojineće moći imati spomenobilježje, istaknuo je, nadalje,biskup Štambuk, pozvavši onekoji će biti izabrani nasljedećim izborima da svojimkršćanskim političkim stavomuvijek štite i imaju ljubavi ipozornosti prema svakomčovjeku. Prigodnim pjesmamasvečanost je uveličao zbor sv.Nikole biskupa iz Metkovića,pod vodstvom s. MarijaneCvitanović.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zadar: Položen temeljni kamen Nadbiskupske klasičnegimnazije

Ova godina, u kojoj jeotvoreno i Zadarskosveučilište,predstavljaprekretnicu u životuNKG, jer će izgradnjaškole omogućiti razvojprimjerene klasičnegimnazije, koja će ujednoj smjeni moćiprimiti i do 270učenika, istaknuo jenadbiskup Prenđa

Zadar, 22.7.2003. (IKA) -Gradilište Nadbiskupskeklasične gimnazije u Zadrublagoslovio je 22. srpnjazadarski nadbiskup IvanPrenđa, te je u nazočnostipredstavnika državne,županijske i gradske vlasti sministrom Ministarstva zajavne radove, obnovu igraditeljstvo RadimiromČačićem, položio temeljnikamen za dogradnju irekonstrukciju zgrade NKG uZadru. U svom pozdravunadbiskup Prenđa istaknuo jekako ova godina, u kojoj jeotvoreno i Zadarsko sveučilište,predstavlja prekretnicu u životuNKG, jer će izgradnja školeomogućiti razvoj primjereneklasične gimnazije, koja će ujednoj smjeni moći primiti i do270 učenika.Prije pročitane poveljeblagoslova gradilišta ipolaganja kamena temeljca,kojeg je 9. lipnja u Zadrublagoslovio papa Ivan PavaoII., nadbiskup je poželio dapolaznici te škole spajaju"ljudsku mudrost sevanđeoskom istinom" isvjedoče u svom životu"ljudsku i božansku učenost".Zadarski nadbiskup zahvalio jeVladi RH i resornomMinistarstvu, Županiji i Graduna financijskom ulaganju, čijibi se pothvat trebao realizirati usljedećih dvadeset mjeseci, aministru Čačiću darovao je uznak zahvalnosti i potporepothvatu izgradnje Gimnazije,

medalju Svetog Oca IvanaPavla II. Ravnatelj NKG mons.Joso Kokić pozdravio jenazočne uime učenika idjelatnika najstarije odgojno-obrazovne ustanove uZadarskoj županiji i jedne odnajstarijih škola na hrvatskomjeziku u Domovini, rekavši dasu um i sâmo intelektualnoznanje bez srca "hladni inedorečeni i ne otkrivaju dokraja smisao života", a to čini"odgoj srca", koji govori osmislu čovjekova postojanja.Istaknuo je kako djelatniciNKG-a u suradnji s roditeljimažele učenike uputiti usmislenost i ljepotu života sBogom, odgajajući mlade ljudena vrednotama Kristovaevanđeoskog humanizma injegove civilizacije ljubavi kojaje nadživjela sve civilizacije upovijesti, kako bi mladipridonijeli izgradnjičovječnosti, kulture i vjereostvarujući geslo škole:"Zajedno stvarajmo boljisvijet!". Zadarski gradonačelnikBožidar Kalmeta izgradnjuzgrade NKG smatra ulaganjemu znanost i znanje, a to je"najisplativije i najboljeulaganje", te je u strogojpovijesnoj jezgri Grada darZadru i naraštajima koji ćepohađati tu školu. Zamjenikžupana Zadarske županijeStanko Zrilić rekao je da segradnjom NKG sije "sjemeživota, vjere i nade", a ministarČačić mladima je preporučiostjecanje klasičnoga

gimnazijskog obrazovanja, kaopretpostavku viđenja i življenjadrugačije hijerarhije životnihvrijednosti, rekavši da se natemeljima hrama nastavljagradnja "hrama znanja", što jebudućnost Hrvatske. Projektnadogradnje i rekonstrukcijezgrade NKG izradilo jepoduzeće "D&Z" iz Zadra, ponacrtu arhitekta Jose Grškovića.Dio zemljišta za izgradnjuustupio je Grad Zadar natemelju Ugovora o pravugrađenja. Izgradnju novezgrade financira Ministarstvoza javne radove, obnovu igraditeljstvo i Nadbiskupijazadarska. Građevinske radovenadogradnje i rekonstrukcijeizvodi poduzeće "Duca" izZadra, pod nadzorom poduzeća"Građenica" iz Dugopolja.Nadbiskupsku klasičnugimnaziju, nastalu na bogatojlatinskoj i glagoljaškoj baštini,1725. g. odlučio je utemeljitizadarski nadbiskup VickoZmajević, a njegov nasljednikMate Karaman 1748. g. otvorioje glagoljaško sjemenište injegovu školu za izobrazbuglagoljaškog svećenstva.Stvaranjem države Hrvatske1991. g. gimnaziji je vraćenizvorni naziv, a Ministarstvoprosvjete i športa RHverificiralo je kao gimnaziju spravom javnosti, koja je do1998. g. upisivala ograničenbroj mladića iz Zadra, a školskegodine 2002./2003. dozvolupohađanja te škole dobile su idjevojke.

Blagdan zaštitnice Sunje sv. Marije Magdalene uznaku beatifikacije Ivana Merza

U Sunji je rođenaAnica Ercegović, čijeje čudesnoozdravljenjeomogućilobeatifikaciju bl. Merza

Sunja, 22.7.2003. (IKA) -Blagdan sv. Marije Magdalene,zaštitnice župe i grada Sunje,na posebni je način proslavljen22. srpnja u toj župi koja jeprimila i smjestila brojneizbjeglice iz Bosanskeposavine. Na poziv upraviteljažupe svećenika Banjolučkebiskupije Bože Pinjuha,središnje misno slavlje ukoncelebraciji s desetaksvećenika predvodio je o.Božidar Nagy, postulator bl.Ivana Merza.Povezujući sv. MarijuMagdalenu kao svjedokaKristova uskrsnuća sa životomdrugih svetaca, posebno novimhrvatskim blaženikom, koji jetakođer bio svjedok i apostol

živoga Isusa Krista, o. Nagy jeistaknuo kako je Sunja naposebni način pridonijeladovršetku postupkabeatifikacije bl. Ivana Merza,koja se zbila točno prije mjesecdana, 22. lipnja u Banjoj Luci.U Sunji je rođena i živjelauzornim kršćanskim životomAnica Ercegović, čije ječudesno ozdravljenje odneizlječive teške bolesti pozagovoru bl. Ivana Merzapotvrđeno i prihvaćeno uVatikanu, čime je omogućenabeatifikacija bl. Merza. Srodbinom Anice Ercegović,koja je umrla 1987. g. u 82.godini života, nakon što je 57godina proživjela u punomzdravlju nakon čudesnog

ozdravljenja na grobu IvanaMerza, dogovoreno je da će jojse podići dostojni spomenik, au crkvi će se napisom takođerobilježiti taj povijesni događajvažan za uzdignuće na oltarnovoga blaženika.Na ovogodišnjem natjecanjuZagrebačke nadbiskupije oživotu, djelu i mislima bl. IvanaMerza jedna od dvijepobjedničke ekipe bila iz Sunje,koja je pod vodstvom svojevrijedne vjeroučiteljiceGordane Brkanac osvojila prvomjesto u kategoriji osnovneškole i dobila nagradnoputovanje-hodočašće u Rim, nakojemu su sudjelovalipočetkom srpnja.

18 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Blagdan sv. Marije Magdalene u SvirčuSvirče, 22.7.2003. (IKA) -Župa sv. Marije Magdalene uSvirču proslavila je 22. srpnjasvoju nebesku zaštitnicu sv.Mariju Magdalenu.Euharistijsko slavlje predvodioje svećenik Splitsko-makarskenadbiskupije don IvanBodrožić, koji je istaknuo kakoje život Marije Magdalene bio

obilježen trima etapama: etapaopsjednutosti do susreta sKristom, zatim etapa od susretas Kristom i oslobođenje odopsjednutosti do uskrsnog jutra,te treća, navjestiteljska etapa,od susreta s Uskrslim, panadalje. Budući da je ovagodina u Hvarskoj biskupijiGodina obitelji, propovjednik je

istaknuo kako se današnjaobitelj treba osloboditi sedamzloduha koji je muče, kao što seMarija Magdalena, zahvaljujućiKristu, oslobodila svojihzloduha, te pošla za Isusom ipostala navjestiteljka Radosnevijesti uskrsnuća.

Pomoć kninskom CaritasuKnin, 22.7.2003. (IKA) -Župnik u Speyeru u Njemačkojdon Milivoj Galić dopremio je21. srpnja u Knin tegljačvrijedne humanitarne pomoći -

22 palete dječje hrane,namještaja, odjeće i higijenskihpotrepština. Do sada je donMilivoj u republike Hrvatsku iBiH od početka domovinskog

rata dopremio 896 tegljačahumanitarne pomoći. Darove jepreuzeo i zahvalio gvardijan ivoditelj župnog Caritasa sv.Ante u Kninu fra Petar Klarić.

"Naša Crkva i Domovina u svjetlu trećega Papinaposjeta Hrvatskoj"

Teologija u Rijecipriređuje od 6. do 8.listopada Teološko-pastoralni tjedan natemu "Naša Crkva iDomovina u svjetlutrećega Papinaposjeta Hrvatskoj"

Rijeka, 23.7.2003. (IKA) –Teologija u Rijeci priređuje od6. do 8. listopada Teološko-pastoralni tjedan na temu "NašaCrkva i Domovina u svjetlutrećega Papina posjetaHrvatskoj".Teološko-pastoralni tjedan uRijeci započinje u ponedjeljak6. listopada u 9 sati misomkojom će ujedno biti označenpočetak akademske godine naTeologiji u Rijeci. Izv. prof. dr.sc. Ivan Devčić predstavit ćepotom teme ovogodišnjegTeološko-pastoralnog tjedna.Uslijedit će prva dvapredavanja: "Povijesno-umjetnička sakralna baština uHrvatskoj" dr. o. BernardinaŠkunce te "Uloga Crkve upribližavanju Hrvatske EZ"prof. dr. sc. Stjepana Balobana.Rad se nastavlja upopodnevnim satima kada ćebiti izneseni koreferati vezaniuz prijepodnevne teme.Predstavit će ih ing. HrvojeGiaconi, dr. sc. Franjo Velčić,ing. Vladimir Grubišić, izv.prof. dr. sc. Marijan Jurčević,mr. Budislav Vukas, dr. sc.Rafko Valenčić. U nastavkuposlijepodnevnog dijela radadr. sc. Iris Tićac održat ćepredavanje "Uloga žene". O"Svetost u Crkvi" zatim će

govoriti doc. dr. sc. AntonTamarut. Slijedi ponovno nizkoreferata koje će održati prof.dr. sc. Anto Mišić, MarinaPerić, prof., Marina Šerić,novinarka, doc. dr. sc. MilanŠpehar, mr. sc. Ivan Stošić temons. dr. Juraj Batelja.Drugi dan Teološko-pastoralnog tjedna u Rijeci uutorak 7. listopada bit ćeposvećen obitelji i laicima. Uprijepodnevnom dijelu bit ćeodržana dva predavanja oobitelji: "Obitelj u Crkvi" izv.prof. dr. sc. Milana Šimunovićate "Obitelj u društvu" dr. sc.Josipa Čorića. Nakon kraćestanke slijede koreferati vezanitakođer uz temu obitelji.Koreferate će održati vlč. IvanNikolić, Mirjana Banić, dipl.iur., mons. mr. TomislavŠporčić, mr. sc. VeronikaReljac, prof. dr. sc. MiljenkoKapović te prof. dr. sc. NenadHlača.U poslijepodnevnom dijeluslijede dva predavanjaposvećena laicima. O "Vjernikulaiku u Crkvi" govorit će doc.dr. sc. Josip Grbac, a o"Vjerniku laiku u društvu" prof.dr. sc. Katica Ivanišević. Nakonkraće stanke slijede koreferatiMiroslava Radića, dipl. theol.,doc. dr. sc. Ivana Šporčića, mr.

sc. Antona Peranića, mr. sc.Željka Glavana, mr. sc.Gordana Črpića te dr. sc. MilanBogović. Posljednjeg dana Teološko-pastoralnog tjedna u srijedu 8.listopada rad će se održavatisamo u prijepodnevnim satima.Predavanje, ujedno posljednjena Tjednu, "Stanje i perspektivemarijanske pobožnosti" održatće mons. dr. sc. Vlado Košić.Slijede tri koreferata koje ćeodržati izv. prof. dr. sc.Emanuel Hoško, mr. sc. IvanMilovčić te dr. sc. Ilija Čabraja.Teološko-pastoralni tjedanzavršava plenarnom sjednicom.Za sva pitanja vezana uzodržavanje Tjednazainteresirani se mogu obratitimr. sc. Ivanu Milovčiću,tajniku Tjedna, odnosno doc.dr. sc. Milanu Špeharu,predstojniku Teologije u Rijeci.Prijave za sudjelovanje naTeološko-pastoralnom tjednuslati mr. sc. Ivanu Milovčiću,tajniku Tjedna ili na TajništvoTeologije u Rijeci, Tizianova15, 51000 Rijeka. Tel. i fax:(051) 515-561; tel. 515-106;515-019. E-mail:tajnistvo@rijeka.kbf.hr ilimspehar@rijeka.kbf.hr.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Priznanje radio postaji "Mir" MeđugorjeBanjolučki biskupFranjo Komaricauručio priznanje izahvalu radio postaji"Mir" Međugorje zaprogramska ikomentatorskaostvarenja u prigodidrugoga Papinaposjeta BiH

Banja Luka, 14.7.2003. (IKA) –U Ordinarijatu Banjolučkebiskupije 14. srpnja održan jeslužbeni prijam u povoduzavršetka radova oko drugogposjeta pape Ivana Pavla II.BiH 22. lipnja. Na prigodnojsvečanosti, koju je potaknuo isazvao banjolučki biskupFranjo Komarica, okupili su senajviši predstavnici crkvenih i

građanskih vlasti koji su biliuključeni u organizaciju Papinadočeka. Tom prigodomdodijeljena su priznanja izahvale organizacijama ipojedincima koji su biliuključeni u događanja okopohoda Pape Banjoj Luci.Biskup Komarica uručio jepriznanje i zahvalu radio postaji"Mir" Međugorje koja je

svojim programskim ikomentatorskim ostvarenjimapratila pripravu i Papin dolazaku BiH. Biskup Komaricapriznanje i zahvalu uručio jeglavnome i odgovornomuredniku radiopostaje "Mir"Međugorje fra MarijuKnezoviću.

Banja Luka: Svetkovina nebeskog zaštitnika katedralei Katolički dan

"Bog nas je izabraoda unosimo nadu uovu Europu. Svojimdjelima moramoporučiti Europi da jenjena nada Krist. Mine nudimo sebe kaonadu nego KristaGospodina.Navijestimo KristaEuropi koja se čestone gradi na nadi negona interesu", poručioje biskup Srakić

Banja Luka, 15.7.2003. (IKA) –Banjolučka biskupija proslavilaje 15. srpnja svetkovinunebeskog zaštitnika banjolučkekatedrale sv. Bonaventuru isvoj Katolički dan. Na početkumisnog slavlja banjolučkibiskup Franjo Komaricapozdravio je apostolskognuncija u BiH nadbiskupaSantos Abril y Castella,đakovačkoga i srijemskogbiskupa Marina Srakića,kotorskog biskupa Iliju Janjićate vrhbosanskog nadbiskupakardinala Vinka Puljića, koji jepredvodio misno slavlje, kao ipedesetak svećenika iokupljene vjernike.Biskup Komarica podsjetio jeda je nada Europe križ Kristovkoji je izvor snage na putusvekolikog pomirenja.Na početku mise kardinal Puljićnazočnima je čestitao

svetkovinu i proslavuKatoličkog dana, istaknuvši dase slavljenjem Katoličkog danaotkriva program vjerničkogživota. Biskup Srakić uprigodnoj je homiliji govorio oevanđelju u kojem Kristvjernike oslovljava riječima:"Vi ste svjetlost svijeta".Između ostaloga, biskup Srakićje istaknuo: "Svjetlonoša krozpovijest je bilo puno, a onda sepojavio Krist kao Svjetlostsvijeta. Svojim naukompokazao je da je on Svjetlostsvijeta. Pokazao je to i svojimživotom. I u trenutku kad je biouzdignut na križ bio je Svjetlosvijeta". U nastavku homilijebiskup Srakić govorio je oobilježavanju Katoličkog dana,istaknuvši da je Krist nadaEurope, i to one Europe koja usvoj Ustav ne želi staviti riječi:Bog, Krist, Crkva, vjera. "Bog

nas je izabrao da unosimo naduu ovu Europu. Svojim djelimamoramo poručiti Europi da jenjena nada Krist. Mi ne nudimosebe kao nadu, nego KristaGospodina. Navijestimo KristaEuropi koja se često ne gradi nanadi, nego na interesu", poručioje u homiliji biskup đakovački isrijemski.Pred kraj misnog slavljavjernici su se uputili premaulazu u dvorište katedrale, gdjeje postavljan veliki svijetlećikriž kojega je Banjolučkabiskupija postavila u spomen naboravak pape Ivana Pavla II. uBosni i Hercegovini. Križ jeblagoslovio nuncij, koji jemladima također predao križkojega je Papa darovao u tijekumisnog slavlja na Petrićevcu, akojega će mladi pronijeti posvim župama Bosne iHercegovine.

Blagdan Gospe Karmelske kod karmelićana u SomboruMisu na hrvatskomjeziku predvodio jebiskup Mrzljak

Sombor, 16.7.2003. (IKA) - Ucrkvi otaca karmelićana uSomboru svečano je 16. srpnjaproslavljen blagdan GospeKarmelske i završno slavlje750. obljetnice odobrenjapravila Karmelskoga reda, učijim je proslavama na pozivkarmelićana iz zajednicesudjelovao novoizabraniprovincijal o. Jakov Mamić.Održano je više misnih slavljana jezicima naroda Subotičkebiskupije. Misu na slovačkomjeziku predvodio jeadministrator župe Selenče vlč.

Marian Dej, na njemačkomjeziku prior samostana o.Bernardin Viszmeg, a namađarskom jeziku zajedno sviše svećenika segedinsko-čanadski biskup Endre Gyulai,koji je ovogodišnji zlatomisnik.Svečano misno slavlje nahrvatskom jeziku predvodio jezagrebački pomoćni biskupJosip Mrzljak zajedno s višebiskupa i svećenika. Kaoizaslanik zagrebačkognadbiskupa Josipa Bozanića,prenio je pozdrav ZagrebaCrkvi u Bačkoj. U homiliji je

pojasnio zašto je važno “uzićina goru Karmel”, da bismobolje vidjeli i razumjeli voljuBožju, a završio je mislimakoje je papa Ivan Pavao II.iznio u Zadru govoreći oMariji. Nakon mise bio jeŠkapularski ophod. Napontifikalnim misamasudjelovao je kao domaćinsubotički biskup dr. IvanPenzeš. Navečer je bila svečanaarhijerejska liturgija, koju jepredvodio biskup istočnogobreda iz Sofije Hristo Projkov.

Započelo zasjedanje Biskupske konferencije BiHBanja Luka, 16.7.2003. (IKA) –U prostorijama banjolučkogOrdinarijata 16. srpnja započeloje 28. redovno zasjedanjeBiskupske konferencije Bosne iHercegovine.Na zasjedanju sudjeluju biskupiBiH predsjednik BK BiHbanjolučki biskup Franjo

Komarica, vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić, biskup hercegovačkihbiskupija Ratko Perić, pomoćnivrhbosanski biskup Pero Sudarte apostolski nuncij u BiHnadbiskup Santos Abril yCastello. U ime Hrvatskebiskupske konferencije

zasjedanju je nazočanđakovački i srijemski biskupMarin Srakić, a u imeBiskupske konferencije Srbije iCrne Gore kotorski biskup IlijaJanjić. Početku zasjedanja bioje nazočan i križevački biskupSlavomir Miklovš.

20 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Priopćenje sa zasjedanja BK BiHBiskupi su se osvrnulina drugi Papin posjetBiH, razmotrili supotrebu sustavna idugoročnapastoralnog plana, teje bilo riječi oSrednjoeuropskomekatoličkom danu

Banja Luka, 18.7.2003. (IKA) -Biskupska konferencija Bosne iHercegovine održala je svoje28. redovno zasjedanje uBanjoj Luci od 16. do 18.srpnja. Uz članoveKonferencije, u radu susudjelovali apostolski nuncij uBiH mons. Santos Abril yCastello, te biskupi gostikriževački biskup SlavomirMiklovš, u ime HBK đakovačkii srijemski biskup MarinSrakić, u ime BK SiCGkotorski biskup Ilija Janjić, te uime BK Slovenije pomoćniljubljanski biskup Alojz Uran.Sa zasjedanja je upućenopriopćenje za javnost u kojemje istaknuto kako su se biskupis radosnom zahvalnošćuosvrnuli na drugi pohod SvetogOca Bosni i Hercegovini, kaonajznačajniji crkveni događaj

posljednjih godina. Papa jeohrabrio i pozvao vjernikekatolike da, unatoč trpljenju ineizvjesnosti, ustraju u vjeri uIsusa Krista i privrženostimoralnim vrijednostima međukojima je i ljubav prema grudi idomovini po uzoru i zagovorunovoga blaženika Ivana Merza.Biskupi također izražavajuzahvalnost i odaju priznanje zauspješnu organizaciju svimakoji su sudjelovali u pripremiPapina dolaska. Biskupi su posebno obradili likbl. Ivana Merza i predlažu gakao program za katolički laikatu BiH, posebno za mlade.Zaključili su da će s timprogramom upoznati svečlanove svojih biskupijskihzajednica.U kontekstu aktualne situacije,

u kojoj se nalazi cijela BiH,posebno Hrvati katolici, kao inedavnog pohoda Svetog Oca,biskupi su razmotrili potrebusustavna i dugoročnapastoralnog plana. Ponovno suzaključili kako političko-gospodarsko stanje izaziva sveviše zabrinutosti. Biskupismatraju da je potrebna većakoordinacija svih onih koji noseodgovornost za opće dobro uovoj zemlji. Biskupi su također razmatralisudjelovanje Crkve upredviđenom programuSrednjoeuropskoga katoličkogdana u osam zemalja.Raspravljali su i o aktualnojsituaciji na Teološkom učilištu iu Bogoslovnom sjemeništu uSarajevu.

Biskup iz Klagenfurta u posjetu JajcuJajce, 18.7.2003. (IKA) -Biskup iz Klagenfurta AloisSchwarz sa svojimsvećenicima, redovnicama ivjernicima, posjetio je u petak18. srpnja jajačku gradsku župuUznesenja Marijina, gdje je na

hrvatskome i njemačkom jezikuu kripti tamošnje crkve uizgradnji predvodio večernjukoncelebriranu misu. Suslavilisu jajački župnik i gvardijan fraIlija Stipić sa samostanskomsubraćom, svećenici iz

biskupove pratnje i fra MatoPranjić, organizator posjeta.Hrvatski iseljenici i Austrijanciiz Klagenfurta primili su iugostili predstavnike i mladežte jajačke župe i pripomogliizgradnji crkve.

Pismo biskupa BiH Svetom OcuU pismu se izražavazahvalnost Papi za sveono što je učinio zaCrkvu u BiH

Banja Luka, 19.7.2003. (IKA) -Biskupi Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine uputili su18. srpnja pismo papi IvanuPavlu II. po završetku svoga28. redovnog zasjedanja."S 28. redovnog zasjedanjanaše Biskupske konferencije uBanjoj Luci, od 16. do 18.srpnja 2003., u predvečerjeveleslavlja Katoličkog dana za

Bosnu i Hercegovinu,upućujemo Vašoj Svetostiizraze svoje iskrene odanosti ineizmjerne zahvalnosti za svešto ste učinili za nas i povjerenenam Crkve u ovoj zemlji, aposebno za Vaš nedavninezaboravni pastirski pohodBanjoj Luci i proglašenjeblaženim prvog blaženika izBosne i Hercegovine Ivana

Merza.Ponizno molimo Vaš apostolskiblagoslov kako bismo mogli štobolje izvršiti Vaše očinskeupute za dobro naših vjernika isvih ovdašnjih ljudi", ističe se upismu koje je u ime svihčlanova Biskupske konferencijepotpisao predsjednik BK BiHbanjolučki biskup FranjoKomarica.

Katolički dan Bosne i Hercegovine"Svima poručujemo:nemojte nam smetatida križ Kristov volimoi pred njim se molimo.Križ Kristov,pobožnost Mariji iodanost Svetom Ocutri su oznakehrvatskog naroda.Danas jamčimo našimprecima da ih nećemoizdati", poručio jekardinal Puljić

Kupres, 19.7.2003. (IKA) –Srednjoeuropski katolički danza Bosnu i Hercegovinuobilježen je 19. srpnja naKupresu, gdje je programzapočeo već uoči središnjeproslave, 18. srpnja, noćnimbdjenjem. Središnji događaj Katoličkogdana BiH bilo je 19. srpnjamisno slavlje koje je naKupresu predvodio sarajevskinadbiskup kardinal VinkoPuljić zajedno s osamnadbiskupa i biskupa, 166svećenika i u nazočnostidvadesetak tisuća vjernika.Prije početka misnog slavlja petlaika iz raznih dijelova BiH

javno je posvjedočilo svojuvjeru i ukratko predstavilo kakoje žive i drugima prenose.U ime Biskupske konferencijeBiH banjolučki biskup FranjoKomarica zahvalio je napočetku mise svima naspremnosti da aktivno sudjelujuu domovinskoj proslaviKatoličkog dana na Kupresu.Pozdravio je predstavnikeostalih biskupskih konferencijakoji su s Hrvatima katolicimaBiH došli obilježiti Katoličkidan. "Danas se nalazimo nastarodrevnim temeljimakršćanske nazočnosti u ovojzemlji. Nesklona vremena čestosu vjernicima priređivalaVelike petke. Unatoč tome,

Krist se ne da istjerati iz ljudskezajednice za koju je prolio krivi dao svoj život.Obilježavanjem Katoličkogdana želimo kvalitetnopridonijeti afirmaciji čovjeka ipojedinca i našeg hrvatskognaroda", istaknuo je, izmeđuostaloga, predsjednikBiskupske konferencije BiH. Apostolski nuncij u BiH SantosAbril y Castello je,pozdravljajući nazočne, poželioda vjernici u njegovim riječimaosjete blizinu Svetog Oca. "Daje Sveti Otac ovdje s nama onbi nam uputio riječi da kao štogradite ovu Crkvu ovdje trebategraditi i živu Crkvu. Crkva u

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

cijelom svijetu ima potrebu zanašim svjedočenjem na ovommjestu. Mi smo odgovorni zabudućnosti i trebamo datiprimjer suživota i obnovekršćanskog života. Sveti Otacima povjerenja u vas, jer ste vispremni slijediti njegovo hrabrosvjedočanstvo", poručio jenuncij vjernicima. Na početku mise kardinal Puljićpozvao je okupljeni narod da seprepozna kao proročki narod inarod nade. U prigodnojhomiliji pozvao je vjernike daprepoznaju sebe, svojekorijenje i identitet teposvjedoče odanost Bogu isvome hrvatskom narodu."Pozvani ste biti narod nade.Nada Europe je križ Kristov, aon je znak pomirbene ljubaviBožje. Križ je utkan u nas i zatose zovemo kršćanima. NamaHrvatima u BiH trebaohrabrenja, jer nosimo ratne iporatne rane. Ovdje postanimosvjesni Papine poruke koji reče– uzmite sudbinu u svoje ruke.Danas želimo čistiti pamćenje imoliti sve za oproštenje. U imeraspetog Krista danas svimaporučujemo: oprostite nam, a imi s ovoga svetog mjesta svima

opraštamo. Ovdje smoautohtoni i duboko je našekorijenje. Tu smo i tu želimoostati. Baštinili smo svoju vjeruod otaca. Ona je skupo plaćena.Ne smijemo zaboravitimučeničku krv koja je natopilaovu zemlju. Ostajemo živiBožji narod, tu želimo živjeti umiru s drugima. Ova je zemljanaša domovina, ova nam jegruda sveta i draga. Svimaporučujemo: nemojte namsmetati da križ Kristov volimo ipred njim se molimo. KrižKristov, pobožnost Mariji iodanost Svetom Ocu tri suoznake hrvatskog naroda.Danas jamčimo našim precimada ih nećemo izdati", poručioje, između ostaloga, kardinalPuljić. Na kraju misnog slavlja u imeHrvatske biskupskekonferencije nazočnima seobratio zagrebački pomoćnibiskup Vlado Košić,podsjećajući na dubokozajedništvo Hrvatske i Bosne iHercegovine, koje se naposebni način očituje ukatoličkom zajedništvu. "Crkvau BiH je trpjela i trpi i moždasu ovo prostori na kojima su

Hrvati najviše propatili",poručio je biskup Košić. U ime Austrijske biskupskekonferencije nazočnima seobratio biskup KlagenfurtaAlois Schwarz, istaknuvši kakosu vjernici Austrije s BiHvezani molitvom i pozvaovjernike na zajednički susret uMariazellu.U ime Mađarske biskupskekonferencije biskup MiklosBeer istaknuo je kako je odBudimpešte do Kupresa 600kilometara, ali kad se vjerniciujedine u molitvi onda postajublizi jedni drugima. "Danaskatolici Mađarske mole za vasu BiH. Molim vas da i vi moliteza nas katolike Mađarske",kazao je biskup Beer.U ime Slovenske biskupskekonferencije biskup Alojz Uranje prenio pozdrave slovenskesestrinske Crkve i poželiovjernicima obilje Božjegblagoslova po zagovoru bl.Ivana Merza.Na kraju misnog slavlja biskupKomarica pročitao je ProglasBiskupske konferencije uprigodi Katoličkog dana.

Proglas BK BiH u povodu Katoličkog danaProglas pročitan nazavršetku misnogslavlja na Kupresuizražava samobitnost ikonstitutivnosthrvatskoga naroda uBiH

Kupres, 19.7.2003. (IKA) -Završavajući misno slavlje upovodu obilježavanjaKatoličkog dana Bosne iHercegovine na Kupresu 19.srpnja, predsjednik Biskupskekonferencije BiH banjolučkibiskup Franjo Komaricapročitao je proglas kojim seizražava zahvalnost "Bogu zadragocjen dar katoličke vjere iza naše mjesto u krilu CrkveKristove". Govoreći o zadatkuljubavi prema BiH, "koju namvišnji Bog dade kao svoj dar ikao naš zadatak", u proglasu jeistaknuto: "Svjesni smo da namje u njoj u ovom vremenupotvrđivati i u budućnostiostvarivati svoje ljudsko zvanjei katoličko poslanje gradeći sdrugima civilizacijurazumijevanja i solidarnosti.Uvjereni smo da je u ovojzemlji različitosti život mogućiskrenom katoličkom,ekumenskom i dijaloškomotvorenošću. Mi tu spremnost iovom prigodom očitujemoprema svima, vjerujući u Sina

Božjega koji radi nas ljudi iradi našega spasenja postadečovjekom". Stoga je upućenazamolba da se Hrvatimakatolicima u BiH pružemogućnosti očuvanja vjerske inacionalne samobitnosti:"Vjerujemo da se u ovoj zemlji,u kojoj su, nerijetko, različitostibile povodom stradanjanjezinih ljudi i naroda, upravote posebnosti mogu i morajupretvarati u izvore uzajamnaobogaćenja svih njezinihstanovnika". U proglasu se potvrđujespremnost Hrvata katolika nadjelotvorno poštivanje iprihvaćanje vjernika drugihCrkava i vjerskih zajednica,kao i sve druge građane, unjihovu vlastitu identitetu, alise istodobno napominje kako seto isto poštovanje i prihvaćanjehrvatskog identiteta očekuje iod ostalih: "Stoga od svih kojio tome odlučuju, domaćih imeđunarodnih predstavnikavlasti, tražimo očitije jamstvo i

uvjerljiviju potvrdu temeljnihoznaka našega narodnogabića". "Proglasi o samobitnosti ikonstitutivnosti hrvatskoganaroda mrtvo su slovo napapiru ako nema konkretnaprava na vlastito ime, na jezik,na vlastite kulturne i odgojno-obrazovne ustanove, napravednu zastupljenost na svimrazinama vlasti, te na pravičnuraspodjelu materijalnih uvjetaživota, kao temeljnepretpostavke i okvire zaštiteljudskih i narodnih prava",poručuje se u proglasu. "Vas, braćo i sestre, pozivamo ipotičemo: ne dajte se u svojojvjeri pokolebati, u nadirazočarati, u ljubaviobeshrabriti. Poteškoće ukojima živimo nisunepremostive. Životne kušnjekojima smo izloženi mogupostati izvorom Božjegablagoslova", piše na krajuproglasa.

22 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Bosanski Brod: Kardinal Puljić blagoslovio zvona itemelje nove crkve

Proslava blagdanazaštitnika župe sv.Ilije proroka

Bosanski Brod, 20.7.2003.(IKA) – U povodu blagdana sv.Ilije proroka, zaštitnika župeBosanski Brod, vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić predvodio je u nedjelju20. srpnja svečano misnoslavlje u toj povratničkoj župite je blagoslovio gradilište novežupne crkve. Uoči misnogaslavlja okupljeno mnoštvovjernika, njih više od tisuću,molilo je križni put uz velikeslike-postaje iz nekadašnježupne crkve, porušene u ratu.Nova crkva gradi se na mjestustare, porušene 1992. godine.Blagoslovnu molitvu za crkvukardinal Puljić je izmolio napočetku misnoga slavlja. Nakonblagoslovne molitveblagoslovio je temelje crkve teje na gradilištu postavio velikiželjezni križ, kojega su uophodu oko gradilišta nosili

kum crkve predsjedateljPredsjedništva BiH DraganČović, župnik Robert Ružić,djevojčica Barbara Pelcl ižupljanin Andrija Katinić.U propovijedi je sarajevskinadbiskup iskazao radost zbogizgradnje nove crkve, kazavšikako u blagoslovu gradilišta iobnovi crkve vidi znakbudućnosti. “Obnavljajućicrkvu mi ne obnavljamospomenike, nego zdanja koja ćeljudima služiti kao dom Božji.Križ simbolizira vaš životnihod. Nosili smo križ oko crkvekao znak obnove i izvor nade izaboli ga u gradilište želeći rećikako Kristovom snagompočinjemo iz početka”, kazao jekardinal Puljić.Nakon propovijedi potpisao je,zajedno sa župnikom Ružićempovelju o izgradnji crkvekazavši da “s poveljom

upisujemo sebe u ovu crkvu”.Kardinal Puljić posebno jepozvao župljane da se osjeteutkani u crkveno zdanje. Nakonpričesti blagoslovio je crkvenozvono, istaknuvši da sv. Ilijaprorok i danas poziva vjernikeda se opredijele za Boga.Misno pjevanje predvodio jefočanski vikar fra Ivan Marićkoji je svirao. Nazočni su bilipredsjedatelj PredsjedništvaBiH Dragan Čović ipredsjednik Federacije BiHNiko Lozančić sa suradnicima.U župi sv. Ilije proroka uBosanskom Brodu trenutno živi130 vjernika. Prijašnja župnacrkva izgrađena je 1908.godine. Odmah nakonokupacije srpske su je snageopljačkale, a 27. listopada1992. godine miniranjempotpuno uništile.

Mladež euharistijskog pokreta na hodočašćusvetištima u Bosni

Hodočašćem GospiKondžilskoj članoviMladežieuharistijskog pokretaiz Osijeka i Suboticezavršili svoje godišnjehodočašće

Komušina, 21.7.2003. (IKA) –Hodočašćem GospiKondžilskoj u Komušinu unedjelju 20. srpnja na blagdansv. Ilije, zaštitnika Bosne,članovi Mladeži euharistijskogpokreta iz Osijeka i Suboticezavršili su svoje godišnjehodočašće koje je ove godineimalo za cilj bosanska svetišta.Protekle godine mladi MEP-asu u sklopu svoga ljetnoghodočašća pohodili desetmarijanskih svetišta sjeverneHrvatske. U sklopu svogaovogodišnjeg višednevnoghodočašća obišli su četiri svetamjesta Bosne. Najprije supohodili Banju Luku, mjestorođenja i beatifikacije novogablaženika Ivana Merza. Ukatedralnoj crkvi sudjelovali suna misi bl. Ivana; uz oltar je biopovijesni križ koji je Papapredao mladima na misi

beatifikacije te su ponovno utijeku mise bile pročitanePapine riječi u prigodi predajekriža mladima, da ga kao znakvjere pronose svijetom. Nakonkratkoga i srdačnog susreta sdomaćim biskupom FranjomKomaricom, krenuli su premaKupresu na slavlje Katoličkogdana u BiH. Na večernjembdjenju mladi MEP-a izveli surecital "Blaženi čista srca"posvećen novom blaženikuIvanu Merzu, a sutradan susudjelovali u središnjemmisnom slavlju.Treća etapa njihova hodočašćabio je Travnik i grob PetraBarbarića, budućega hrvatskogblaženika gdje su i prenoćili iupoznali se s dugom i bogatompoviješću Travničke gimnazije.U nedjelju 20. srpnja nablagdan sv. Ilije, zaštitnikeBosne mladi MEP-a završili su

svoje hodočašće pohodomKomušini, najvećem Gospinusvetištu Bosne, gdje su obavilimarijanske pobožnosti. Zavećinu sudionika togahodočašća bilo je to velikootkriće i doživljaj, pogotovokad su se izbliza upoznali smnogim stradanjima hrvatskihkatolika čije su rane još uvijekotvorene i krvare zbog tolikihnepravdi koje su im nanesenetijekom posljednjeg rata, a čijese posljedice još uvijek moguvidjeti na mnogim razorenimkućama i vjerskim zdanjima.Nakon što su slušali govorecrkvenih pastira na Kupresu,svima je postalo jasno da se nesmije zaboraviti Crkva u Bosnii tamošnji hrvatski katolici i daim treba pomoći svatko premasvojim mogućnostima.

Sarajevo: Provaljeno u župnu crkvuSarajevo, 21.7.2003.(IKA/KTA) – Župnik župeUznesenja Blažene DjeviceMarije u sarajevskom naseljuStup izvijestio je 21. srpnjaOrdinarijat vrhbosanski da je užupnoj crkvi izvršena provala.U nedjelju 20. srpnja u

vremenu između 12 i 13 satinepoznati počinitelji provalilisu u crkvu. Župnik Luka Kesedžić je u 12sati ušao u crkvu i uzeoPresveto te pošao u bolnicuKoševo ispovijediti i pričestiti

bolesnika. Po povratku u 13 satižupnik je vidio da je u crkvuprovaljeno. Stol za tisak koji usebi ima ugrađene kasice bio jeprevrnut i razbijen. Župnik jeodmah obavijestio policiju kojaje obavila očevid.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Prvi korak ka pomirenju Anglikanske i Metodističkecrkve u Engleskoj

Opća anglikanskaSinoda odobrila nizkonstitutivnih mjera"za cjelovitojedinstvo" smetodistima

Bratislava, 13.7.2003. (IKA) –Anglikanska crkva u Engleskojučinila je prvi korak kapomirenju s engleskimmetodistima. U nedjelju 13.srpnja opća anglikanska Sinodaodobrila je se 356 glasova za i32 protiv niz konstitutivnihmjera "za cjelovito jedinstvo" smetodistima. Te mjerepredviđaju dijeljenje službi isredstava na svim razinama,kao i ustanovljenje "zajedničkestrukture odlučivanja" u

pogledu "potpuno ujedinjeneslužbe".Metodistička crkva uEngleskoj, koja danas ima320.000 članova, prekinula jesve odnose s Anglikanskomcrkvom neposredno nakon svogustanovljenja do kojeg je došlonjezinim izlaskom iz krilaanglikanske zajednice u 18.stoljeću. Prvi pokušajponovnog ujedinjenja iz 1972.završio je neuspjehom zbogsnažnog otpora konzervativnih

krugova u Anglikanskoj crkvi.Ti otpori nisu ni danas upotpunosti prevladani. Naime, iproteklih dana javili su sepojedini glasovi koji su seopirali izjednačavanjuanglikanskih i metodističkihepiskopata. Sa strane metodistajavile su se određene "oprezne"suzdržanosti glede mogućnostipristupa anglikanskih ženabiskupskoj službi.

Kardinal Stafford pozvao na pripravu za Svjetski danmladih 2005.Vatikan, 17.7.2003. (IKA) –Predsjednik Papinskoga vijećaza laike kardinal FrancisStafford pozvao je mlade da sepripreme za idući Svjetski danmladih, koji će se održati uKoelnu 2005. godine.Napomenuo je kako je Koelnvažan grad za cijelu Europu,osobito sada kada se govori o

kršćanskim korijenima i kadaće se u njemu održati susretmladih. Hodočašće u Koeln bitće prigoda za više od 800.000mladih, koliko ih se očekuje uNjemačkoj, da razgovaraju obudućnosti Europe izgrađenena kršćanskim vrednotama.Susret u Koelnu bit će mladimaprigoda za razmišljanje,

istaknuo je kardinal Stafford idodao kako sadašnja kulturapoziva na zaborav prošlosti.Kršćanstvo je, međutim, vjerautemeljena na sjećanju. UKoelnu postoji bogata predajakršćanskih hodočasnika koji suimali važni udio u razvojueuropskog kršćanstva.

Nadbiskup pomirio zaraćene straneNew Delhi, 17.7.2003. (IKA) –U državi istočne Indije Assam,nakon tri neuspjela Vladinapokušaja, mir između dvijenekatoličke plemenske skupine

– Dimasa i Hmar – uspješno jeuspostavio nadbiskupGuwahatija ThomasMenamparampil, područja .Sukobi, teritorijalnoga i

ekonomskog karaktera, donadbiskupove su intervencijeprouzročili više od 100 mrtvih iranjenih.

Afrički narodi odlučili uzeti budućnost u svoje rukeNadbiskup JaimePedro Gonçalves onedavnom sastankuna vrhu Afričke unije

Beira, 17.7.2003. (IKA) –"Zasluga je sastanka na vrhuAfričke unije da je na njemuutvrđena afrička politiku zaAfriku", istaknuo je nadbiskupBeire Jaime Pedro Gonçalves.Iznoseći bilancu toga iznimnovažnog susreta za afričkikontinent održanog u Maputu uMozambiku od 10. do 12.srpnja, nadbiskup je istaknuokako su u tijeku radova "afričkevođe odlučile potaknuti Nepad,program za gospodarski razvojkontinenta koji su pokrenuliJužna Afrika, Nigerija, Senegal,Alžir i Egipat, te dakle započnuproučavati niz pothvata zarješavanje teških gospodarskihproblema Afrike"."Ustanovljena je studijskaskupina radi suočavanja steškim prilikama afričkepoljoprivrede. Rezultati moždaneće doći odmah, ali ono što jevažno jest da su Afrikanciodlučili uzeti budućnost u svojeruke. Pomoć izvana sigurno jenužna", ističe nadbiskup, "alisamo kako bi se poduprlo

programe rođene u Africi, a neda se nameću mjere koje sumožda valjane drugdje, alibeskorisne ili štetne na našemkontinentu". Nadbiskup jeizrazio povjerenje u ulogu kojuće Afrička unija moći imati upravcu potvrđivanjademokracije na kontinentu irješavanju brojnih sukoba kojinastavljaju prolijevati krv umnogim afričkim zemljama.Jednu od karakterističnihsastavnica sastanka na vrhu uMaputu sačinjavao je upravoprijedlog da se pomognerazličitim narodima da se"sami" pobrinu za svojubudućnost. U tom je pogleduposebna pozornost posvećenamogućnosti ustanovljenja"mirovnih" snaga togkontinenta. Nadalje je istaknutoda je "temeljno" da samiAfrikanci ostvaruju "mirovnu"strukturu tako da se zajamčiobrana kontinentalnihravnoteža. Istodobno jeistaknuto da ta strategija možedovesti do "opasnosti" kojima

se, ipak, "vrijedi izložiti".Važni cilj postignut u tijekusummita na vrhu u Maputu biloje imenovanje nove Komisije.Tim tijelom, po uzoru na ono uEuropi, predsjedat ćepredsjednik Malija AlphaOumak Konare. I ostala tijelaAfričke unije bit će oblikovanapo uzoru na ona europska: odafričkog Parlamenta do sudapravde i jedinstvenog tržišta.Sastanak na vrhu u Maputu bioje također označen obvezomkoju je na sebe preuzelaEuropska unija sa ciljem da nakontinentu ukloni rane gladi ibijede, prije svega svekapilarnijom i djelotvornijomraspodjelom humanitarnepomoći. U sklopu radovapredstavljena je inicijativaZajednice sv. Egidija koja jepredstavila peticiju u kojoj jeformuliran apel upućenšefovima vlada afričkogkontinenta da se Afrikaoslobodi ratova, bijede,zaostalosti u zdravstvu.

24 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Vijetnam: Svećeniku smanjena zatvorska kaznaGlasoviti borac zavjerska i ljudskaprava u pismuameričkom Kongresuapelirao je da se neuspostavljajutrgovinski odnosi sVijetnamom sve dokse u njemu ne poštujuljudska prava

Hanoi, 17.7.2003. (IKA) -Vijetnamskome katoličkomsvećeniku Thaddausu NguyenVan Lyu smanjit će za petgodina zatvorsku kaznu od 15godina, na koje je osuđen za"sabotažu rada vijetnamskeVlade", izvijestio je 17. srpnjaslužbeni vojni list "Quan DoiNhan Dan". Pojedinosti još nisupoznate. Glasoviti borac za vjerska iljudska prava u pismuameričkom Kongresu apelirao

je da se ne uspostavljajutrgovinski odnosi sVijetnamom sve dok se unjemu ne poštuju ljudska prava,a zajedno s budističkim vođamaopetovano je tražio uvođenjevjerskih sloboda. Uhićen je 17.svibnja 2001., dok se pripremaoza jutarnju misu, a crkvu jeopkolilo stotine policajaca.Službeni mediji tvrdili su da jemjesno stanovništvo pozdraviloto uhićenje, no brojnostpolicijskih snaga angažiranih unjegovu provođenju ukazuju na

suprotno. Poludnevni sudskiproces u listopadu te godinezavršio je osudom na zatvorskukaznu od 15 godina. Budući dapolitički procesi u Vijetnamunisu podložni međunarodnimstandardima, svećenik nijeimao pravnog zastupnika. Thaddaus Nguyen Van Ly većje sedamdesetih i osamdesetihgodina proteklog stoljećaproveo desetak godina uzatvoru.

Italija: Vjeroučiteljima (konačno) stalno zaposlenjeCrkva u Italijipozdravila novi zakonpo kojem ćevjeroučitelji uškolama moćikonačno steći statusstalno zaposlenogdjelatnika

Rim, 17.7.2003. (IKA) –Katolički vjeroučitelji uškolama u Italiji od sada ćemoći steći status stalnozaposlenih djelatnika. Odlukatalijanskog parlamenta kojomse iznova uređuje pravnipoložaj katoličkih vjeroučiteljau školama svih stupnjeva ismjerova naišla je na velikoodobravanje Crkve u Italiji,koja je pozdravila novuzakonsku odredbu kojom seispravlja dugogodišnjanepravda prema vjeroučiteljimau talijanskim školama.Naime, katolički vjeroučitelji ususjednoj Italiji nisu do sadamogli steći puni stalni radni

odnos u školama te su tako biliu podređenom položaju uodnosu na ostale nastavnike ibili uskraćeni u mnogimpravima. Novim zakonom 20 tisućakatoličkih vjeroučitelja moći ćedobiti stalno zaposlenje nakonšto prođu javni natječaj i uzprethodno odobrenje oprikladnosti od strane biskupijeiz koje dolaze. Bit će zaposlenina neodređeno vrijeme, ali uslučaju da im se bude moralauskratiti prikladnost za tuslužbu predviđa se gubljenjetog statusa. "To je važnopolazište: još od 1985. čekali

smo taj rezultat koji popunjavapravnu prazninu koja jepostojala u talijanskomzakonodavstvu", rekao jepredsjednik Komisije zakatolički odgoj Talijanskebiskupske konferencije (CEI)nadbiskup Cesaro Nosiglia. "Toje cilj kojem je CEI uvijekpridavao trajnu i djelatnupozornost, jer je pravo davjeroučitelj ima prava i obvezepoput svih ostalih profesora. Toje, dakle pozitivan i ohrabrujućizakon ne samo za nastavnikeveć također kako bi sevjeronauku u školi pridala punaobrazovna vrijednost", rekao jemons. Nosiglia.

Tema idućega Svjetskog dana mira: "Međunarodnopravo, put ka miru"

Sveta Stolica uprigodnom priopćenjuističe kako se"čovječanstvo nalazipred ključnimizazovom: ako neuspije uspostavitiuistinu učinkoviteinstitucije da otklonibič rata, postojiopasnost da zakon sileprevagne nad silomzakona"

Vatikan, 17.7.2003. (IKA) –Tema idućega Svjetskog danamira koji se slavi 1. siječnja2004. bit će "Međunarodnopravo, put ka miru", priopćio jeTiskovni ured Svete Stolice. Upriopćenju, objavljenom 17.srpnja, pojašnjava se kako tatema želi istaknuti važnostprava kao jamstvameđunarodnih odnosaupravljenih promicanju mirameđu narodima. "Nedavni rat uIraku", kaže se dalje upriopćenju, "pokazao je svukrhkost međunarodnog prava,posebno što se tiče djelovanjaUjedinjenih naroda". U priopćenju se nadaljepojašnjava kako ta tema polaziod uvjerenja pape Ivana PavlaII. koje je izrazio u svomgovoru diplomatskom zboruakreditiranom pri Svetoj Stolici1997. godine: "Međunarodno je

pravo dugo vremena bilo pravorata i mira. Vjerujem da je onosve više pozvano postatiisključivo pravo mira shvaćenou službi pravednosti isolidarnosti". "Temeljna načela kojanadahnjuju to uvjerenje ista suona koja potiču Crkvu da sezalaže za mir: jednakost udostojanstvu svake osobe isvake ljudske zajednice,jedinstvo ljudske obitelji,prvenstvo prava nad silom",kaže se u priopćenju Tiskovnogureda Svete Stolice. SvetaStolica ističe kako se"čovječanstvo nalazi predključnim izazovom: ako neuspije uspostaviti uistinuučinkovite institucije da otklonibič rata, postoji opasnost dazakon sile prevagne nad silomzakona". Podsjećajući na naukDrugoga vatikanskog koncila

koji kaže da mir nije putaodsutnost rata već je "djelopravde", u priopćenju se ističe:"Na svjetskoj razini,međunarodno je pravo pozvanobiti oruđe takve pravde koja ćebiti kadra uroditi plodovimamira. Pravo, dakle, ima zadaćuskladno urediti međunarodnustvarnost... kako bi se spriječiliratovi ne putem pribjegavanjaoružju, već putem mehanizamai struktura koje su u stanjuzajamčiti pravednost,uklanjajući uzroke mogućihsukoba". "Današnji svijet", ističe se nakraju priopćenja, "ima više noikad potrebu živjeti uobnovljenom i istinskom duhumeđunarodne zakonitosti: idućiSvjetski dan mira namjeravapružiti prinos Crkve u tompogledu".

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Pomoć zaklade "Populorum progressio"Zaklada pokrenula259 pothvata u 21zemlji

Vatikan, 17.7.2003. (IKA) – Umeksičkom gradu Guadalajariod 8. do 12. srpnja održana jegodišnja skupštinaAdministrativnog savjetazaklade "PopulorumProgressio" na kojoj seodlučivalo o financiranjuprojekata u prilogdomorodačkim, meleskim iafroameričkim siromašnimseoskim zajednicama JužneAmerike i Kariba. U priopćenjuZaklade koje 17. srpnja donosiTiskovni ured Svete Stolice,

iznose se podaci o pothvatimakoje je financirala ta zaklada.Riječ je o 259 pothvata u 21zemlji o kojima taj Savjet moradonijeti odluku. Pothvati seodnose na proizvodni sektor(poljoprivredna sredstva,proizvodnja i trgovinadobrima), zdravstvenopodručje, profesionalnuizobrazbu, ostvarenjezajedničkih centara, školskoobrazovanje, izgradnjuzemljoradničkih domova,cjelovitu ljudsku naobrazbu.

Među zemljama u kojima seostvaruje najveći broj projekatazaklade prednjači Kolumbija s35 projekata. Slijede Peru (34),Brazil (25), Meksiko (23) iEkvador (22). Zakladu"Populorum Progressio"ustanovio je papa Ivan PavaoII. 22. veljače 1992. u sklopuPapinskog vijeća "Cor Unum"u prigodi 500. obljetnicepočetka evangelizacije JužneAmerike, ostvarivši tako željesvog prethodnika sl. Božjegapape Pavla VI.

Otvoren simpozij "Sveučilište i Crkva u Europi"Simpozij, na kojemsudjeluje i nadbiskupBozanić, želiodgovoriti na Papinpoziv: služitiEvanđelje nade pred“tihim odmetništvomod vjere” europskekulture

Vatikan, 18.7.2003. (IKA) – Napoticaj Vijeća europskihbiskupskih konferencija(CCEE) i Povjerenstva zasveučilište Talijanskebiskupske konferencije, učetvrtak 17. srpnja naPapinskome lateranskomsveučilištu započeo je simpozij“Sveučilište i Crkva u Europi”,na kojemu sudjeluje ipotpredsjednik Vijećaeuropskih biskupskihkonferencija i predsjednikHrvatske biskupskekonferencije zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić. Za tuje prigodu kardinal CamilloRuini, Papin vikar za Rimskubiskupiju, uputio sudionicima

simpozija poruku u kojoj jeistaknuo kako je sveučilišteraskrižje na kojemu suzabilježeni veliki kulturnipreokreti kontinenta i nakojemu su predočeni scenarijiuljudbe trećega tisućljeća.Donijeti Evanđelje nasveučilište, kaže se nadalje uporuci kardinala Ruinija, značipridonijeti važnosti vjere kojaje u stanju oblikovati kulturu te,iz nutrine intelektualnogiskustva, nastajanju pozitivnihuzora osobnoga i društvenogživota. To je veliki izazov skojim će se ovih dana, do 20.srpnja, suočavati 1.400sudionika simpozija, međukojima više od 20 rektora

europskih državnih i katoličkihsveučilišta, 350 profesora, te800 studenata iz 41 europskezemlje. Na simpoziju sunazočni i predstavnici ostalihkršćanskih Crkava. Simpozij jepriređen u sklopu proslave 700.obljetnice utemeljenja rimskogasveučilišta "La Sapienza",tijekom koje je posebno svečanitrenutak bio u dodjelipočasnoga doktorata iz pravapapi Ivanu Pavlu II. Tajdogađaj želi dati odgovor nasnažan poziv kojeg je uputioPapa protekle nedjelje unagovoru uz molitvu Anđelovapozdravljenja: služiti Evanđeljenade pred “tihim odmetništvomod vjere” europske kulture.

"Globalna" solidarnost Papinskog vijeća "Cor unum"Papinsko vijeće "Corunum" proteklegodine slalo pomoćstradalima uprirodnimnepogodama, žrtvamaterorizma i ratova tesiromašnima

Vatikan, 18.7.2003. (IKA) –Elementarne nepogode iotvorene rane uzrokovaneratovima i terorizmomneprestani su cilj solidarnostipape Ivana Pavla II. Ratneizbjeglice, žrtve terorizma, kaoi oni koji su spašeni nakonpotresa ili poplave, ali isto takopomoć djeci, bila ona u zatvoruza maloljetnike ili tjelesnoobilježena strašnom tragedijomu Černobilu. Jednom riječju,blizina “očinska i duhovna”osobama koje su posvuda usvijetu na bilo koji načindotaknute “moralnom imaterijalnom bijedom”.Granice se Papine solidarnostidoista podudaraju s granicamacijeloga planeta. U godišnjemizvješću Papinsko vijeće "Corunum" – papinska ustanova zakoordinaciju karitativnedjelatnosti Crkve kao“svjedočanstva Božje ljubaviprema čovjeku” – dan je iscrpnipregled svih područjana kojimaje u 2002. na konkretni načinizraženo Papino milosrđe.

“Zajedno s Papom uublažavanju ranâ koje suizazvale prirodne nepogode ičovjek”, naslov je izvješća kojeprije svega navodiprošlogodišnje misijesolidarnosti nadbiskupa PaulaCordesa, predsjednika "Corunuma" i izaslanika SvetogaOca u Ugandi, Svetoj zemlji iUkrajini.Zahvaljujući velikodušnostivjernika, zajednica i pojedinacakoji su, odgovarajući na Papineapele, posvjedočili bratskusolidarnost, poglavito naposebne Dane posta za mir, uprosincu 2001. i za žrtve svihratova, u travnju ove godine, taje papinska ustanova u tijeku2002. darovala gotovo 2milijuna dolara i 70.000 eura u49 država. Osim prinosazemljama pogođenimaprirodnim nesrećama ističe seiznos od milijun i 321 tisućudolara darovanih za posljediceterorizma i ratova. Papinomilosrđe nije ograničeno samona izvanredna stanja, nego je

ono upravljeno i prevenciji iodgoju, kao što je vidljivo izpodataka da je 1.900.000 dolarai više od 25.000 eura darovano48 zemalja, posebice onesiromašne, za zdravstvo, odgoj,profesionalni odgoj,zemljoradnju, ili kao potporaprogramima za pomoć ženama,djeci i starima. Na krajuizvješća nalaze se i podaci oostale dvije karitativne zaklade,kao i o njihovim nacrtima zarazvoj koje su odobrile ifinancirale. "Zaklada IvanPavao II. za Sahel" odlučila jenamijeniti 2.350.000 eura za233 pothvata vezanih uz okoliš,vodu, te sanitarne strukture.Dok je "Zaklada PopulorumProgressio" – koju je IvanPavao II. utemeljio 1992. zapomoć južnoameričkimzemljama – u 2002. odobrila223 pothvata, financirajući ih soko 1.900.000 dolara. Za 2003.godinu, razmatra se 259pothvata te zaklade,raspoređenih na 21 državuSrednje i Južne Amerike.

26 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Simpozij “Sveučilište i Crkva u Europi”Drugi dan simpozijabio je posvećentemama vezanim uzljudsku osobu, okoliš,gospodarstvo,znanstvena otkrića teumjetnost

Rim, 18.7.2003. (IKA) – Utijeku drugoga dana simpozija“Sveučilište i Crkva u Europi”,18. srpnja, na kojemu zajednosa zagrebačkim nadbiskupomJosipom Bozanićem, sudjeluje ihrvatsko izaslanstvo, u središtuizlaganja bile su teme vezaneuz ljudsku osobu, okoliš,gospodarstvo, znanstvenaotkrića, te umjetnost.Na seminaru posvećenomljudskoj osobi jasno je istaknutput koji Crkva nudi današnjemučovjeku, a to je obitelj, temelj isimbol svake ljudske zajednice. U tijeku rasprava posvećenihdruštvu, okolišu i gospodarstvu,zaključeno je kako doista valjapogledati i unatrag, i nezaboraviti kulturnu baštinu kojusu, tijekom stoljeća, upravosveučilište i Crkva zajednoizgradili. Tom je prigodomposeban naglasak dan upravoizrazu “kulturna baština”, jer jeona bogati izvor, i zato što jegotovo “nešto više” od kulture.Riječ je o kulturnoj baštini kadase kultura uskladi s viđenjem

koje teži za jedinstvompovijesnih, religijskih idruštvenih čimbenika; i kadakultura izražava temeljnevrednote poput središnjegapoložaja čovjeka, njegovepotrebe za dostojanstvom isolidarnošću. Čuvar je tihvrednota oduvijek bila Crkva, abilo je to i sveučilište. Uvijeksu pronalazili zajedničkeputove, rečeno je na simpoziju.Ali, vrijeme u kojemu živimopoznaje razdoblje velikihpromjena, slično onom ukojemu su nastala sveučilišta,istaknuo je prof. LorenzoOrnaghi, rektor Katoličkogasveučilišta u Milanu. Tada jetrebalo prijeći sasrednjovjekovnog poretka nasuvremene političko-državneoblike. Danas se, pak, valjasuočiti, s jedne strane sglobalizacijom iuniverzalizmom, a s druge suvijek novim oblicimapovlačenja u sebe i težnjama zasamostalnošću. A kako bi sepronašli odgovori na ta pitanja,pokrenut je dijalog između

sveučilišta i Crkve, odnosnoizmeđu znanosti i vjere. O snazitoga dijaloga na simpoziju jegovorio predsjednik Njemačkebiskupske konferencije kardinalKarl Lehmann, dok je urazgovoru za Radio Vatikannapomenuo kako danas postojiopasnost da između sveučilištai Crkve dođe do jedne vrsteravnodušnosti. "Ali s druge pakstrane, mislim da postoji imogućnost dijaloga. Znanostdanas zna da ne može sama sveriješiti, a s druge strane, vjerase ne treba bojati znanosti",rekao je kardinal Lehmann.Osvrnuvši se na svoje izlaganjena simpoziju, u kojemu je zaEuropu kazao da je izazov,kardinal Lehmann pojasnio jeto kazavši kako je današnjeozračje sekularizirano iponekad vrlo daleko od vjere.Vidimo da ima mnogih koji nežele da se spomene Bog ilikršćanska baština u Europi.Zbog toga trebamo biti spremnii potruditi se da se i u tomkontekstu čuje Božji glas.

Kako bi trebala izgledati europska "Televizija bezgranica"?

Vijeće biskupskihkonferencija EU-auključilo se u javnuraspravu o izgledubuduće televizijeEurope, zalažući seosobito za poštivanje"kulturalnihrazličitosti" osobitomanjina

Bruxelles, 18.7.2003. (IKA) –Televizijski programi nadržavnim mrežama u službivrednovanja kulturalnihrazličitosti europskih naroda,osobito manjina, ali takođeruključivanja u društvo osobakoje dolaze iz neeuropskihzemalja, to su samo neki odprijedloga koje je radna skupinao društvu informacije,komunikacije i politike medijaVijeća biskupskih konferencijazemalja Europske unije(ComECE) uputila u sklopujavne rasprave o europskomnaputku "Televizija bezgranica", koje je prirediloEuropsko vijeće.Što se tiče odnosa maloljetnika

prema televiziji, ComECE tražiod Europskog vijeća da"podupre stalni dijalog" izmeđusvih onih koji su uključeni ureguliranje programa nanacionalnoj razini – medijskihproducenata, odgojitelja ipredstavnika gledatelja – "radirazmjene iskustava iinformacija o dobrim praksamau odgoju za medije". Europskibiskupi posebno ističu nužnostpoštivanja "kulturalnihrazličitosti", osobito manjina,koje na televiziji ne smiju bitipredstavljene samo naposebnim televizijskimkanalima s vrlo ograničenimbrojem gledatelja, jer to vodiopasnosti "zatvaranja pojedine

društvene ili kulturalne skupineu samu sebe i promicanjanesnošljivih vladanja". Nužnoje naprotiv, ističu u dokumentu,"da se kulturalnimrazličitostima dadne prostor nakanalima od općeg interesa,poglavito na državnimtelevizijama". Također u ciljuuključivanja u društvoneeuropskih osoba, ističu,"važno je emitirati programe izazijskih i ili afričkih zemalja",jer je "izraz kulturalnihrazličitosti u medijima bitniuvjet za društvenu povezanost".Posljednja se uputa odnosi nazahtjev da se tijekom vjerskihprograma (osobito liturgija) neemitiraju promidžbeni spotovi.

Bugarska treba pomoć na putu u EUSofija, 18.7.2003. (IKA) – "Neznam hoćemo li biti spremni2007., s minimalnimprosječnim mjesečnimprimanjima od 55 eura razlikaje ogromna", izjavio je to zaSIR direktor bugarskogCaritasa Emanouil Patashev.Govoreći o najavi i pripremamaBugarske za ulazak u Europskuuniju on je rekao kako jepotrebno vremena da se izvrše

sve reforme, osobito nagospodarskom području, štopredstavlja temeljni problem uzemlji gdje 75% obiteljiredovito ima poteškoće skućnim budžetom i 22%pučanstva živi u stanjuapsolutnog siromaštva s manjeod jednog dolara dnevno."Fondovi EU-a su važni",pojašnjava Patashev, "no viševrijedi suradnja s ostalim

državama radi uspoređivanjaiskustava". "Važno je pomoćinašem narodu u ovomeosjetljivom povijesnomprijelazu. Zato želimo većusuradnju s Pravoslavnomcrkvom, Vladom i ostalimeuropskim Crkvama",zaključuje Patashev.Ulazak Bugarske i Rumunjskeu Europsku uniju predviđen jeza 2007. godinu.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Novi američki strip o životu pape Ivana Pavla II.U Riminijupredstavljen strip"Papa u sličicama.Dani i djela KarolaWojtyle u stripu"

Washington, 18.7.2003. (IKA)– "Život pape Ivana Pavla II."("The life od Pope John PaulII") naziv je biografije u stripupape Wojtyle objavljene uSAD-u. Strip je objavljen uizdanju jedne od najpoznatijihizdavačkih kuća na svijetu"Marvel". Novi američki strip oPapi predstavljen je zajedno s

ostalim stripovima posvećenimSvetom Ocu na izložbi utalijanskom gradu Riminiju podnaslovom "Papa u sličicama.Dani i djela Karola Wojtyle ustripu" priređenoj u sklopu 19.Festivala stripa i animacije"Cartoon Club".Papa se prvi put pojavljuje u"oblačićima" u lipnju 1979.

Riječ je o stripu "Povijestjednog života" autora FrancescaPescadora (tekst) i GioaSignorija (crteži). Moždanajuspjeliji strip o Papi je"Wojtyla" koji je objavljivan usvakodnevnim nastavcima utalijanskom listu "L Occhio"krajem 1979. godine.

Papa primio sudionike simpozija “Sveučilište i Crkvau Europi”

Odnos izmeđusveučilišta i Crkve“vodi nas izravno usrce Europe” poručioje u Castel GandolfuIvan Pavao II.sudionicimasimpozija. Papa jeponovo upozorio da seEuropa ne možezamisliti bez dodira svlastitim korijenima

Castel Gandolfo, 19.7.2003.(IKA) - Papa Ivan Pavao II.primio je u subotu 19. srpnja udvorištu Papinske palače uCastel Gandolfu sudionikesimpozija “Sveučilište i Crkvau Europi”, koji se ovih danaodržava u Rimu, naPapinskome lateranskomsveučilištu. Odnos izmeđusveučilišta i Crkve “vodi nasizravno u srce Europe”. Tim jeriječima, pred oko 1.500profesora i studenata, SvetiOtac želio staviti naglasak naizvanrednu ulogu koju je onimao u izgradnji europskeuljudbe, nakon osnivanjasveučilišta. Osvrnuvši se na700. obljetnicu rimskogasveučilišta “La Sapienza”,najstarijega u gradu Rimu, Papaje podsjetio kako je upravo uXIII. i XIV. stoljećuhumanizam nastao iz sintezeteološkoga i filozofskog znanjai drugih znanosti, ali koja jenezamisliva bez kršćanstva,

dakle bez evangelizacije koju jeCrkva vršila u susretu sasloženim etničkim i kulturnimstvarnostima kontinenta. Taj jepovijesni spomen svakakonužan za utemeljenje kulturneperspektive Europe danas isutra, a u čijoj izgradnjisveučilište ima nezamjenjivuulogu. Kako se Europa ne možezamisliti bez dodira s vlastitimkorijenima, isto se može reći iza sveučilište, koje je, premaPapinim riječima, mjesto nakojemu se traži istina. TakoCrkva u Europi gleda nasveučilišta, kao i uvijek, spoštovanjem i povjerenjem, tese zalaže u davanjumnogolikoga prinosa, prijesvega u nazočnosti profesora istudenata koji znaju sjedinitisposobnost i znanstvenuozbiljnost s intenzivnimduhovnim životom, rekao jePapa.Sveti je Otac potom istaknuovažnost katoličkih sveučilišta,

te tzv. “kulturnih radionica”koje čine prvenstveni izborsveučilišnoga pastorala naeuropskoj razini. To su mjestana kojima dolazi dokonstruktivnoga dijalogaizmeđu vjere i kulture,znanosti, filozofije i teologije,kazao je Sveti Otac.Papa je zatim upalio baklju zaprvu “Sapientiadu”, sveučilišnuolimpijadu, koja će se održati uRimu od 27. ožujka do 3.travnja 2004. godine. Na taj jesportsko-kulturni događajpozvano više od 3.000sveučilišta iz cijeloga svijeta.Na programu su brojne sportskediscipline, među kojima mnogeza sportaše invalide, tenatjecanja iz matematike,kemije, fizike, biologije, teinformatike. Baklju su sportašis rimskoga sveučilišta “LaSapienza” ponijeli su do crkveSv. Ive, prolazeći pritom poredsvih rimskih sveučilišta ivisokih škola.

“Otac Matteo Ricci. Europa na dvoru dinastije Ming”Izložba u Mazzerattipodsjeća na neumornirad tog misionara kojije krajem XVI.stoljeća dao temeljniprinos dijalogu imeđusobnomerazumijevanju Kine iEurope

Mazzeratta, 19.7.2003. (IKA) -Izložba “Otac Matteo Ricci.Europa na dvoru dinastijeMing” otvorena je 19. srpnja utalijanskome gradu Mazzeratti.Više od 200 djela, među kojimadragocjene knjige, glazbeni iznanstveni instrumenti,podsjećaju na neumorni rad togmisionara koji je krajem XVI.stoljeća dao temeljni prinosdijalogu i međusobnomerazumijevanju između Kine iEurope. Misionar DružbeIsusove, humanist imatematičar, astronom, geografi kartograf, kojega su nazivali“mudrac sa Zapada”, prvi je

uspio ponijeti zapadno ikatoličko razmišljanje na carskikineski dvor. Unatoč tomunjegovo djelo još uvijek nijedovoljno poznato pa je unjegovu rodnom gradu sazrjelaželja posvetiti izložbu tomeneumornom misionaru. "LiMadou, kako su ga nazivali uKini, kao 32-godišnjak stigao jeu Peking. Ono što doistazadivljuje jest njegovaizvanredna inteligencija kojamu je pomogla izabrati posebnustrategiju u odnosu na Kinu, dotog trenutka posebno zatvorenuprema svakome strancu i kojuMatteo Ricci opisuje kao drugi

svijet, ističući pritom da toznači druga uljudba", rekao jeza Radio Vatikan FilippoMignini, organizator izložbe iprofesor povijesti filozofije naSveučilištu u Mazzeratti.Riccija u Kini smatrajuKinezom, a na Zapadu ga jeCrkva ponovno predstavila,posebice papa Ivan Pavao II.,kao simbol evangelizacijetrećega tisućljeća. Unatočprirodnom nepovjerenju ljudi,jednoga naroda premadrugome, on je uspio dobiti tuveliku pobjedu, jer Kina gauistinu smatra svojim djetetom,kazao je prof. Mignini.

Novi apostolski nuncij u HondurasuVatikan, 19.7.2003. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. imenovaoje mons. Antonija Arcarija (50),savjetnika u nuncijaturi u Limi,novim apostolskim nuncijem u

Hondurasu, podijelivši muistodobno naslov nadbiskupa.Arcari je specijaliziraokanonsko pravo, a u tijekusvoje diplomatske karijere od

1982. g, radio je u papinskimpredstavništvima uSrednjoafričkoj Republici,SAD-u, Boliviji, Irskoj,Hrvatskoj, Albaniji i Peruu.

28 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Ljetni praznici u opatiji benediktinaca kamaldolezaArezza, 19.7.2003. (IKA) - Uduhu vjerskoga turizma,kongregacija benediktinacakamaldoleza, utemeljena davne1012. godine, nudi u svojojopatiji nedaleko grada Arezza,program provođenja ljetnihpraznika. Opatija je za sve

zainteresirane otvorena odsredine lipnja do sredine rujna,a o načinu provođenja praznikas redovnicima o. Giordano jerekao za Radio Vatikan: “Ljudiobično dolaze podijelitimolitvene trenutke s monasimakao i njihov način života koji je

jednak u tijeku cijele godine, nesamo u ljetnim mjesecima.Održavaju se tjedni meditacije,dani božanskog štiva ilitakozvani lectio divina terazličiti programi ovisno ozainteresiranosti”.

Humanitarne udruge upozoravaju na katastrofalnostanje u MonrovijiMonrovia, 21.7.2003. (IKA) -Humanitarne udruge javljaju oeskalaciji sukoba Vladinihsnaga i pobunjenika za nadzornad liberijskim glavnimgradom Monrovijom. Tisućeljudi pokušavaju pobjeći odpobunjeničkih granata,izvijestila je 21. srpnjaevangelička udruga Diakonie uStuttgartu.Udruga "Liječnici bez granica"

pozvala je sukobljene strane dazajamče sigurnost civila iomoguće medicinsku skrb.Upozoravaju da je gotovonemoguće skrbiti za pacijente,jer se oko bolnica neprestanopuca, te je pogođen i dječjiodjel jedne klinike za hitneintervencije. U nedjelju 20.srpnja borbe su bile takožestoke da je onemogućentransport ranjenika. Iz

sigurnosnih razloga sjeverno odMonrovije humanitarna jeudruga morala zatvoriti trizdravstvena centra, a jedan jedjelatnik ubijen u eksplozijigranate. Prema njihovim podacima, usamom gradu i njegovoj okolicinalazi se pola milijunaizbjeglica.

Jačaju napadi na iračke kršćaneUdruga "Crkva unevolji" upozorava narastući utjecajradikalnih islamista uIraku

Muenchen, 22.7.2003. (IKA) -Na rastući utjecaj radikalnihislamista u Iraku upozorila je21. srpnja u Muenchenumeđunarodna humanitarnaudruga "Crkva u nevolji",pozivajući se na crkvene izvoreu Jordanu. Između ostalognavode kako su radijskimputem govornici više džamijapozivali kršćane da prijeđu naislam, a kršćanske imuslimanske djevojčice koje nenose marame izvrgava sepogrdama, osobito u područjuBasre.

Otmice i silovanja redovita supojava, Irak je postao "džungla"u kojoj "svatko može nestati initko se tome ne usuđujesuprotstaviti". Udruga također javlja onedovoljnim količinama pitkevode, što je uzrok čak 70%smrtnih slučajeva kod djece.Sve je više slučajeva dizenterijei tifusa, jer siromašne obiteljinemaju pristup čistimnamirnicama.U svim dijelovima zemljeosjetan je i nedostatak lijekova

i medicinskih aparata, azdravstvo radi s manje od 50%svojih predratnih kapaciteta.Nestanci električne energije diosu svakodnevice, u nekimpodručjima struje nema i podeset sati dnevno. Udruga"Crkva u nevolji" iračkomstanovništvu pomažeposredstvom katoličkihbiskupija u Iraku i svojihpartnera u Jordanu, a najavila jei novu pomoć od 100.000 euraza hranu i 76.000 eura zalijekove i aparate za pročišćenjevode.

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Kršćanska vjera je oblikovala europsku kulturuPapine riječi uzmolitvu Anđelovapozdravljenja unedjelju 20. srpnja2003.

1. Posljednjih se mjeseciintenzivno radilo na izradinovoga europskog Ustava, čijaće konačna verzija bitiodobrena na Međuvladinojkonferenciji počevši odlistopada. Toj važnoj zadaći,koja se tiče svih sastavnicaeuropskog društva, takođerCrkva osjeća da mora dativlastiti doprinos. Ona, međuostalim, podsjeća, kao što samprimijetio u posinodskojapostolskoj pobudnici "Crkva uEuropi", da je "Europa bilanaširoko i duboko prožetakršćanstvom" (br. 24). Onopredstavlja, u složenoj povijestikontinenta, središnju iobilježavajuću sastojnicu, kojase utvrdila na zasadamaklasične baštine i različitihdoprinosa koje su pružilaetničke i kulturalna strujanja štosu se zbila u tijeku stoljećâ. 2. Može se, dakle, s pravomreći da je kršćanska vjera

oblikovala kulturu Europečineći jednu cjelinu s njezinompoviješću i, unatoč bolnojpodjeli između Istoka i Zapada,kršćanstvo je postalo "religijasamih Europljana" (isto).Njegov je utjecaj ostao znatantakođer u sadašnjemsuvremenom dobu, unatočsnažnoj i raširenoj pojavisekularizacije. Crkva zna danjezino zanimanje za Europuproizlazi iz njezina samogposlanja. Kao čuvaricaevanđelja, promicala je onevrijednosti zbog koje jeeuropska kultura bila sveudiljcijenjena. Ta se baština nesmije rasuti. Štoviše, novojEuropi treba pomoći "daizgradi samu sebe ponovnooživljujući kršćanske korijeneiz kojih je potekla" (usp. br.25). 3. Neka Marija, Majka nade,bdije nad Crkvom u Europikako bi postala sve

"transparentnija za evanđelje",da bude mjesto gdje rastuzajedništvo i jedinstvo, tako daKristovo lice blista u svompunom sjaju za mir i radostsvakog stanovnika europskogkontinenta. Nakon Angelusa Danas se slavi stota obljetnicasmrti pape Lava XIII.,Vincenza Gioacchina Peccija.Zapamćen kao papa "Rerumnovarum", enciklike koja jeoznačila suvremeni društveninauk Crkve, on je razvioopsežno i jasno učiteljstvo;osobito je vratio zanimanje zatomističke studije i promicaorast duhovnog životakršćanskog naroda. U ovojGodini krunice ne smije sezaboraviti da je Lav XIII.posvetio krunici čak desetenciklika. Zbog toga velikogPape danas uzdižemo žarkuzahvalnost Gospodinu.

"Gospodin pridiže ponizne, zlotvore do zemljesnizuje"

Papina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 23. srpnja2003.

Kateheza br. 80 – Snaga idobrota BožjaUvodno biblijsko čitanje: Ps146 1. Upravo otpjevani psalam činiprvi dio kompozicije kojaobuhvaća također sljedećipsalam 147. i koju je hebrejskiizvornik sačuvao u njezinojcjelini. Tu su pjesmu u dvarazličita psalma podijelilidrevna grčka i latinska verzija.Psalam započinje pozivom naveličanje Boga, a zatim nabrajadugi niz razloga za hvalu, kojisu svi izraženi u sadašnjosti.Riječ je o Božjim djelovanjimakoje se smatra karakterističnimi uvijek aktualnim; ipak posvojim su vrstama vrlorazličita: neka se odnose naBožje zahvate u ljudskomživotu (usp. Ps 146,3.6.11) iosobito u prilog Jeruzalemu iIzraelu (usp. r. 2); druga seodnose na stvoreni svijet (usp.r. 4), naročito na zemlju snjezinim biljkama i životinjama(usp. rr. 8-9).Ističući, na kraju, tko suGospodinovi miljenici psalamnas poziva na dvostruki stav:vjerskog straha i pouzdanja(usp. r. 11). Mi nismoprepušteni samima sebi ilikozmičkim silama, već smouvijek u Gospodinovim rukama

poradi njegova nauma spasenja. 2. Nakon radosnog poziva nahvalu (usp. r. 1) psalam serazvija u dva pjesnička iduhovna smjera. U prvom (usp.rr. 2-6) se izlaže prije svegaBožje djelovanje u povijesti,pod slikom graditelja kojiiznova gradi Jeruzalem vraćenu život nakon babilonskogizgnanstva (usp. r. 2). Ali tajveliki tvorac, Gospodin,objavljuje se također kao otackoji se prigiba nad duhovne itjelesne rane, prisutne unjegovu poniženom ipotlačenom narodu (usp. r. 3).Prepustimo riječ svetomAugustinu koji u Izlaganju opsalmu 146. održanom uKartagi 412. godine ovakokomentira izraz: "Gospodinliječi one koji su srca skršena":"Onaj koji ne skrši srce nećebiti izliječen... Tko su ti kojiskrše svoje srce? Ponizni. A onikoji ga ne skrše? Oholi. Ipak,skršeno srce biva izliječeno,srce naduto ohološću bivapokoreno. Štoviše, vjerojatnoda ako je pokoreno to je zbogtoga da, jednom skršeno, možebiti uspravljeno, može bitiozdravljeno... 'On liječi onekoji su srca skršena i povijarane njihove'... Drugim riječimaliječi one koji su ponizna srca,

one koji svoj grijeh priznaju,koji se kažnjavaju, koji oštrosebe sude kako bi mogli iskusitinjegovo milosrđe. Eto tkoliječi. Ipak, savršeno zdravljeće se postići tek na krajusadašnjega smrtnog stanja, kadase naše raspadljivo bićezaodjene neraspadljivošću inaše smrtno biće zaodjenebesmrtnošću" (5-8; Esposizionisui Salmi, IV, Rim 1977., str.772-779). 3. No, Božje se djelo ne očitujesamo ozdravljanjem njegovanaroda od patnji. On, kojisiromašne okružuje nježnošću ibrigom, uzdiže se kao strogisudac prema grešnicima (usp. r.6). Gospodin povijesti nijeravnodušan pred bješnjenjemsilnikâ koji vjeruju da su jedinisuci ljudskih života: Bog obarau zemaljski prah one kojiprkose nebu svojom ohološću(usp. 1 Sam 2,7-8; Lk 1,51-53).Ipak, Božje se djelo neiscrpljuje u njegovu gospodstvunad poviješću; on je takođerkralj stvorenoga, sve stvorenoodgovara na njegov pozivStvoritelja. Ne samo da možeizbrojiti beskrajni niz zvijezda,već je u stanju svakoj od njihdati ime, određujući daklenjezinu narav i značajke (usp.Ps 146,4).

30 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Prorok Izaija je pjevao:"Podignite oči i gledajte: tko jeto [zvijezde] stvorio? Onaj kojina broj izvodi vojsku njihovu ikoji ih sve zove po imenu"(40,26). Gospodinova su"vojska", dakle, zvijezde.Prorok Baruh nastavlja ovako:"Zvijezde mu veselo sjaju nasvojim postajama; zovne li ih,one mu odgovore: 'Evo nas!' - iradosno sjaju svom Stvoritelju"(3,34-35). 4. Nakon novoga radosnogpoziva na hvalu (usp. Ps 146,7)otpočinje drugi pravac psalma146. (usp. rr. 7-11). Na sceni jejoš uvijek Božje stvaralačkodjelovanje u povijesti. U čestosušnom predjelu kakav je onajna istoku, prvi znak božanskeljubavi je kiša koja oplođujezemlju (usp. r. 8). Na taj načinStvaratelj prostire stol za

životinje. Štoviše, on se osobnobrine nahraniti takođernajmanja živa bića, kao što sumladi gavrani koji grakću odgladi (usp. r. 9). Isus će naspozvati promatrati "pticenebeske! Ne siju, ne žanju nitisabiru u žitnice, pa ipak ihhrani vaš nebeski Otac" (Mt6,26; usp. također Lk 12,24gdje se izričito spominju"gavrani").Ponovno se pozornost skreće sastvaranja na ljudski život. Takose psalam zaključujepokazujući Gospodina koji sepriginje nad onoga koji jepravedan i ponizan (usp. Ps146,10-11), kao što je to većrekao u prvom dijelu himna(usp. r. 6). Uz pomoć dvasimbola moći: konja i nogučovjekovih u trku, opisuje sebožanski stav koji se ne daosvojiti ili zastrašiti silom. Još

jednom, Gospodinova logika nemari za oholost i nadutostmoćnika, već staje na stranuonoga koji je vjeran i "koji seuzda u dobrotu njegovu" (r.11), to jest prepušta se Božjemvodstvu u svome djelovanju irazmišljanju, u svom planiranjui u samome svakodnevnomživljenju.Među njih mora stati i molitelj,temeljeći svoju nadu naGospodinovoj milosti, sasigurnošću da je zakriljenplaštem božanske ljubavi: "Okoje Jahvino nad onima koji ga seboje, nad onima koji se uzdajuu milost njegovu: da im odsmrti život spasi, da ih hrani udanima gladi... Srce nam se unjemu raduje, u njegovo svetoime mi se uzdamo." (Ps 32,18-19.21).

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

“Kardinal Kuharić u hrvatskom iseljeništvu –Australija i Novi Zeland”

Nova knjiga mons.Vladimira Stankovićadruga u nizuposvećena kardinaluKuhariću i hrvatskimiseljenicima

Ovih je dana iz tiska izišlaknjiga dugogodišnjegaravnatelja hrvatske inozemnepastve, a sadašnjega generalnogvikara Zagrebačkenadbiskupije, mons. VladimiraStankovića “Kardinal Kuhariću hrvatskom iseljeništvu –Australija i Novi Zeland”.Knjiga govori o kardinalovimpastirskim pohodima Hrvatimau Australiji i Novom Zelandu1980., 1988. i 1993. godine.“Vremenski najduže i poznačenju najvažnije bilo je prvoputovanje, ono prije 23 godine,koje je imalo dosta uzbudljiveodjeke i na političkome planukako u Hrvatskoj, tako i uiseljeništvu, ali je biloprijelomno za kasnijeusmjerenje tamošnjegahrvatskog iseljeničkogdušobrižništva. Drugo jeputovanje bilo znatno kraće iodržavalo se u mnogo mirnijemozračju, s novim svećeničkim

silama i novoizgrađenimhrvatskim crkvama ipastoralnim središtima. Nasvoje posljednje putovanje uAustraliju kardinal je pošaoputovnicom slobodneRepublike Hrvatske, o kojoj jegovorio s velikom ljubavljuhrvatskim sunarodnjacima, akoju je odvažno branio predstrancima”, ističe, izmeđuostalog, u uvodnoj riječi mons.Stanković, dodavši kako je osvim tim svojim povijesnimpastirskim pohodima kardinalKuharić često govorio te serado prisjećao brojnihpojedinosti. Prvi dio knjige donosi napise oHrvatima u Australiji i NovomZelandu, povijest Hrvatskekatoličke misije u Aucklandu,te popis hrvatskih svećenika iredovnica. Potom su kronološkipredstavljena kardinalovaputovanja u Australiju i Novi

Zeland po poglavljima“Nadbiskup Franjo Kuharić upastirskom pohodu HrvatimaAustralije i Novog Zelanda1980. godine”, “KardinalFranjo Kuharić u Australiji1988. godine” i “KardinalFranjo Kuharić u Australiji1993. godine”. Knjiga jeobogaćena brojnimfotografijama koje potkrepljujui dokumentiraju kardinalovaputovanja te život hrvatskihiseljenika i svećenika. To je druga knjiga u nizu kojaje posvećena kardinaluKuhariću i hrvatskimiseljenicima. Naime, ove jegodine u povodu prveobljetnice smrti kardinalaKuharića iz tiska izišla knjiga“Kardinal Kuharić u hrvatskomiseljeništvu – Južna Afrika“,koja govori o kardinalovimsusretima s iseljenim Hrvatimau Južnoj Africi. (ika-mjv)

Osvrt vatikanskog dnevnika na Papin posjet Bosni iHercegovini

Mjesec dana nakondrugoga Papinaposjeta BiH"L#!OsservatoreRomano" objavioposebni prilog o 101.Papinu putovanju

"Prije mjesec dana (22. lipnja2003.) apostolsko putovanjeIvana Pavla II. u Bosnu iHercegovinu", pod tim jenaslovom vatikanski dnevnik"L'Osservatore Romano" usvome najnovijem izdanju, snadnevkom od 21. i 22. srpnja,objavio posebni osvrt na 101.apostolsko putovanje SvetogaOca izvan Rima i Italije.Članke u prilogu vatikanskogdnevnika napisali suvrhbosanski nadbiskupmetropolit kardinal VinkoPuljić, banjolučki biskup ipredsjednik Biskupskekonferencije Bosne iHercegovine Franjo Komaricate novinar urednikvatikanskoga dnevnikaGiampaolo Mattei. Uz tekstovesu objavljene i dvije slike sasamoga pastirskog pohoda.

Prilog kardinala Vinka Puljićanaslovljen je: "Pobijedila jeKristova ljubav; pobijedila jePapina ljubav i ljubav Crkve", aprilog biskupa Franje Komarice"Blagi melem na još uvijekkrvareće banjolučke rane".Prilog novinara GiampaolaMatteija nosi naslov "U samosrce patnje, u samo srce nade".Sličan osvrt objavljen je i nanedavni pastirski pohodSvetoga Oca u RepublikuHrvatsku, kao i na njegoveprijašnje pastirske pohodeZagrebu 1994., Sarajevu 1987.te Zagrebu, Mariji Bistrici iSolinu 1998.Hrvatski izvornik Papinepropovijedi i izvornike njegovanagovora prije molitveAnđeoskoga pozdravljenja i nazavršetku bogoslužja naPetrićevcu u Banjoj Luci te

hrvatski izvornik njegovagovora na svečanostidobrodošlice u banjolučkojzračnoj luci vatikanski jednevnik objavio u posebnomeprilogu objavljenu u izdanju odprošloga 28. lipnja. To je dosada jedino službeno cjelovitoizdanje izvornih tekstovapropovijedi i govora u BanjojLuci. Prijevode na ostale jezike"L'Osservatore Romano" jeosim u svojemu dnevnomizdanju na talijanskome jezikuobjavio također u svojimtjednim izdanjima naengleskome, francuskom,njemačkom, španjolskom,portugalskom i talijanskomjeziku te u svojemu mjesečnomizdanju na poljskom jeziku.(ika-kta/sa)

Program "Virtualna krunica" i na hrvatskom jezikuUred za mlade HBK na svojimstranicama javlja o programu"Virtualna krunica" na Internetstranici www.virtualrosary.org.Program je besplatan te ima zacilj podučiti kako se molikrunica, pomoći da krunicaostane osvježavajuća i dubokaza sve uz pomoć tekstova izBiblije, ilustracija i glazbe teizgraditi u cijelom svijetu

zajednicu ljudi koji mole jedniza druge kroz "PrayerCast"mrežu, koja je svjetskamolitvena mreža. Program"Virtualna krunica" nezahtijeva znanje krunice, svaOtajstva su prikazana,uključujući i nova Svjetla,sadrži ilustracije, stihovi izBiblije i meditacije, te jeugrađena kapelica Božanskog

milosrđa. Također programnudi mogućnost vlastite"Playliste" s MP3mogućnostima, mogućnostdnevnog podsjetnika zamolitvu, preveden je na 14različitih jezika, uključujućihrvatski jezik, te je dostupan zaWindows, Mac i Palm. (ika-mjv)

32 23. srpnja 2003. broj 29/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Novi broj "Riječkoga teološkog časopisa"Novi broj donosiizlaganja i priopćenjas Teološko-pastoralnog tjedna,koji je održan u lipnjuprošle godine u Rijecikao i neke značajnerasprave i članke,prikaze i recenzije

Teologija u Rijeci – Područnistudij Katoličkoga bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Zagrebuizdala je novi broj "Riječkogteološkog časopisa" koji izlaziveć 11 godina (21 broj).Sadašnji urednik je dr. EmanuelHoško. Novi broj donosiizlaganja i priopćenja sTeološko-pastoralnog tjedna,koji je održan u lipnju proteklegodine u Rijeci kao i nekeznačajne rasprave i članke,prikaze i recenzije. Izlaganja suposvećena "Dijalogu u Crkvi":"Biblijsko-teološki temeljdijaloga" (dr. Ivan Šporčić),"Mogućnost dijaloga s obziromna hijerarhijski ustroj Crkve"(Mr. Ivan Stošić), "Dijalog u

službi istine" (Dr. Iris Tićac),"O dijalogu s polazišta teorijejezične komunikacije" (dr.Leopoldina Banaš), "Preduvjetiodvijanju pravilnekomunikacije" (dr. IvanŠtengl), "Dijalog izmeđusvećenika i vjernika laika" (dr.Anton Tamarut), "Uloga iznačenje dijaloga u liturgiji"(mr. Ivan Milovčić), "Dijalog -put u novu evangelizaciju" (dr.Mijo Nikić), "Dijalog međuvjernicima laicima" (AnđelaJeličić), "Vjernici laici umeđusobnom dijalogu" (IvanNekić), "Uloga i značenjedijaloga u nastavi vjeronauka usrednjim školama" (s. KatarinaSaganić) i "Međupredmetna

korelacija u osnovnoj školi"(Dajna Dogan Linić).Časopis donosi i više značajnihrasprava, kao što su"Evangelizacijsko djelo Crkveu župnoj katehezi i školskomvjeronauku" ( Dr. MilanŠimunović), "Svećenik predizazovom sekularizacije" (dr.Rafko Valenčič), "Ususretglobalizaciji - kulturni,religijski i trgovački susretiIstoka i Zapada" (dr. MarijanJurčević), i drugo.Riječki teološki časopis možese naručiti na adresi: Tizianova15, 51000 Rijeka, tel. 515-5161; 515-019, e-mail:rtc@rijeka.kbf.hr. (ika-sa)

Četvrti broj "Osvita"List mladih katolikaGospićko-senjskebiskupije

Dvije godine nakon održavanjaPrvog Sabora mladih katolikaGospićko-senjske biskupijemnogobrojne aktivnosti isamoprijegorni rad stotinjakmladih svakog mjeseca i godinedobivaju novu dimenziju iznačaj. Svoje aktivnosti onibilježe u jedinom glasilu kojenadilazi župske i dekanatskeokvire – "Osvitu". U tijekunedavnoga Osmog Saboramladih održanog u Senju,objavljen je novi, četvrti, broj

kojeg je kao i prethodne uzpomoć suradnika urediopredsjednik Sabora mladihHrvoje Magdić uz suradnju itehničku pomoć biskupijskogpovjerenika za mlade igeneralnog vikara Gospićko-senjske biskupije mons. mr.Tomislava Rogića. Uz razmišljanja HrvojaMagdića o stanju mladih danaspozornost privlače filozofskarazmišljanja o mladima, a

osobito osvrt gospićko-senjskog biskupa MileBogovića na Papin posjetHrvatskoj. Objavljen je irazgovor s povjerenikom zamlade Šibenske biskupije skojom mladi Gospićko-senjskebiskupije održavaju izvrsneodnose. "Osvit" donosi ipregled svih aktivnosti mladihod ožujka ove godine, aneizostavan je i foto strip.(ika-zr/sa)

"Vaši će starci sanjati sne"Zbornik radova saseminara za djelatnikeu službi starih inemoćnih održanog uSarajevu od 24. do 26.veljače 2000.

U izdanju Caritasa Biskupskekonferencije Bosne iHercegovine izišla je novaknjiga "Vaši će starci sanjatisne. Zbornik radova saseminara za djelatnike u službistarih i nemoćnih održanog uSarajevu od 24. do 26. veljače2000. godine". Predgovor djelunapisao je vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić. Uz uvod priređivačaknjiga sadrži priloge: Starost –blagoslov ili osiromašenje zaCrkvu i narod (biskup Pero

Sudar), Razmišljanje o pismuSvetog Oca Ivana Pavla II.starijim osobama (AnteKomadina), Starost i Biblija(Pavo Jurišić), Pastorizacijastarijih osoba (+Ivan Ćoruša),Služenje starim osobama(Krešo Puljić), Pripremanje zastarost (s. Jelenka Puljić),Umiranje u starosti (MarijanŠef), Socijalna zaštita starihosoba u Federaciji BiH (AnkicaKostić), Socijalno djelovanje uprocesu starenja (AnaŠimunović), Problemi kostiju

trećeg životnog doba (ŽeljkoMišanović), Patronažna služba(Stipo Knežević), Starost udomu (Marijan Klarić). Zbornik ima 160 stranica,korice za knjigu opremio jeakademski slikar Ante Mamušaiz Novoga Travnika, a za tisakpriredio dr. Pavo Jurišić. Možese naručiti po cijeni od 10,- KMna adresi: Caritas BK BiH,Mehmed bega K. Ljubušaka 6,Sarajevo. (ika-kta/sa)

"Zaboravljena mučenica"Monografija župePodhum

U nakladi sarajevskogafranjevačkog mjesečnika"Svjetlo riječi" iz tiska je izišlaknjiga "Zaboravljenamučenica" svećenika i novinara

fra Marijana Karaule.Riječ je o foto monografiji župePodhum/Žitače u BiH, nastaloju proljeće ove godine usuradnji sa župnikom fra

Vladom Koštromanom.Monografija ima 118 stranica ipodijeljena je u tri dijela. Uztekst je priloženo i mnoštvofotografija. (ika-sp/sa)