infor ma tivna k a toli Èk a agenci ja - ika.hrika.hr/bilteni/bilten_49-2002.pdfinfor ma tivna...

40
INFORMATIVNA A G E N C I J A KAT O L I È KA IZ SADRŽAJA V IJESTI T JEDNA Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica) /Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: [email protected], [email protected], [email protected], internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 / bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna banka Zagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s v i j e s t i n e w s 4 . prosinca 2002. broj 49/2002 Domovinske vijesti Otvoren novi pastoralni centar u Novalji 10. obljetnica Hrvatskog Caritasa Generalni tajnik Caritasa Europa Mario Wanders istaknuo je kako je Hrvatski Caritas uspješno uspostavio, održao i unaprijedio pozitivnu sliku organizacije koja pomaže najpotrebnijima Mjesto i uloga Caritasa u Crkvi i civilnom društvu Poruka pomorcima uz blagdan sv. Nikole Predstavljen zbornik “Oprost i pomirenje – Izazov Crkvi i društvu” Delnice: Blagoslovljena Božićna smreka za Vatikan Nadbiskup Devčić istaknuo je kako božićna smreka, koju hrvatski katolički vjernici šalju Papi, nosi poruku nade i potrebe za socijalnom pravednošću i očuvanjem Zemlje Nuncij Einaudi u Varaždinu Vjerski odgoj u funkciji cjelovitog razvoja djeteta U Zagrebu održana Katehetska jesenska škola za odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama Zagreb: Zaređeno 15 novih đakona Sjednica Vijeća HBK za kulturu i kulturna dobra Potreban je povratak etičkim i moralnim vrijednostima koje posreduje Božja objava i naučava Katolička crkva, a od kojih se, nažalost, "novo društvo" zabrinjavajuće udaljava Gospić: Skupština Udruge hrvatskih katoličkih muževa Đakovo: Biskupijsko savjetovanje o pastoralu mladih 10. rođendan Franjevačke mladeži Poruka biskupa Štambuka u povodu Godine obitelji Otvorena proslava 300. obljetnice dolaska uršulinki u Hrvatsku Završeni Dani duhovne glazbe Hrvatske mladeži Trostruko slavlje na zagrebačkom Ksaveru Poruka za Dan iseljenika Susret nadbiskupa Bozanića i predsjednika Mesića Kardinal Puljić kod Pape Svetom Ocu predstavljen obnovljeni "Katolički tjednik" Crkva u Hrvata Dr. Polegubić novi glavni urednik “Žive zajednice” Papa primio vjerodajnice novoga veleposlanika BiH pri Svetoj Stolici Izaslanstvo hrvatskog Ministarstva zdravstva u Vatikanu Bisku Sgreccia impresioniran stručnošću hrvatskih bioetičara i zdravim razmišljanjima koja su u skladu sa crkvenim naukom Poruka biskupa Komarice uz Godinu krunice Biskup Perić predvodio misu u crkvi Sv. Jeronima Svećeničko i đakonsko ređenje u Sarajevu Nadbiskup Barišić u HKM Bilefeld Inozemne vijesti Ukrajinski predsjednik kod Pape Europski biskupi s Prodijem o europskom Ustavu Nigerija: Svećenik podlijegao ozljedama Papina poruka patrijarhu Bartholomaiosu I. Izaslanstvo Svete Stolice u Fanaru Otvorena "Europska godina osoba s invaliditetom 2003." Predstavljena Papina poruka za Svjetski dan iseljenika 2003. Prilog dokumenti Trajno i budno iščekivanje Kristova dolaska Miserere - Molitva pokajnika za oproštenje grijeha (3) Prilog prikazi Biskup Sgreccia pohvalno o zauzetosti Hrvatske

Upload: others

Post on 21-Oct-2019

4 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: [email protected], [email protected], [email protected], internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

Domovinske vijesti■ Otvoren novi pastoralni centar u Novalji

10. obljetnica Hrvatskog Caritasa

Generalni tajnik Caritasa Europa MarioWanders istaknuo je kako je Hrvatski Caritasuspješno uspostavio, održao i unaprijediopozitivnu sliku organizacije koja pomaženajpotrebnijima

■ Mjesto i uloga Caritasa u Crkvi i civilnom društvu■ Poruka pomorcima uz blagdan sv. Nikole■ Predstavljen zbornik “Oprost i pomirenje – Izazov Crkvi i društvu”

Delnice: Blagoslovljena Božićnasmreka za Vatikan

Nadbiskup Devčić istaknuo je kako božićnasmreka, koju hrvatski katolički vjernici šaljuPapi, nosi poruku nade i potrebe za socijalnompravednošću i očuvanjem Zemlje

■ Nuncij Einaudi u Varaždinu

Vjerski odgoj u funkciji cjelovitograzvoja djeteta

U Zagrebu održana Katehetska jesenska školaza odgojitelje u vjeri u predškolskimustanovama

■ Zagreb: Zaređeno 15 novih đakona

Sjednica Vijeća HBK za kulturu ikulturna dobra

Potreban je povratak etičkim i moralnimvrijednostima koje posreduje Božja objava inaučava Katolička crkva, a od kojih se,nažalost, "novo društvo" zabrinjavajućeudaljava

■ Gospić: Skupština Udruge hrvatskih katoličkih muževa■ Đakovo: Biskupijsko savjetovanje o pastoralu mladih■ 10. rođendan Franjevačke mladeži■ Poruka biskupa Štambuka u povodu Godine obitelji■ Otvorena proslava 300. obljetnice dolaska uršulinki u Hrvatsku■ Završeni Dani duhovne glazbe Hrvatske mladeži■ Trostruko slavlje na zagrebačkom Ksaveru■ Poruka za Dan iseljenika■ Susret nadbiskupa Bozanića i predsjednika Mesića

Kardinal Puljić kod Pape

Svetom Ocu predstavljen obnovljeni "Katoličkitjednik"

Crkva u Hrvata■ Dr. Polegubić novi glavni urednik “Žive zajednice”■ Papa primio vjerodajnice novoga veleposlanika BiH pri Svetoj Stolici

Izaslanstvo hrvatskog Ministarstvazdravstva u Vatikanu

Bisku Sgreccia impresioniran stručnošćuhrvatskih bioetičara i zdravim razmišljanjimakoja su u skladu sa crkvenim naukom

■ Poruka biskupa Komarice uz Godinu krunice■ Biskup Perić predvodio misu u crkvi Sv. Jeronima■ Svećeničko i đakonsko ređenje u Sarajevu■ Nadbiskup Barišić u HKM Bilefeld

Inozemne vijesti■ Ukrajinski predsjednik kod Pape■ Europski biskupi s Prodijem o europskom Ustavu■ Nigerija: Svećenik podlijegao ozljedama

Papina poruka patrijarhuBartholomaiosu I.

Izaslanstvo Svete Stolice u Fanaru

■ Otvorena "Europska godina osoba s invaliditetom 2003."■ Predstavljena Papina poruka za Svjetski dan iseljenika 2003.

Prilog dokumenti■ Trajno i budno iščekivanje Kristova dolaska■ Miserere - Molitva pokajnika za oproštenje grijeha (3)

Prilog prikazi■ Biskup Sgreccia pohvalno o zauzetosti Hrvatske

2 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Krk – otvorena Godina kruniceKrk, 21.11.2002. (IKA) – Nablagdan Gospe od Zdravlja učetvrtak 21. studenoga krčkibiskup Valter Župan u crkviGospe od Zdravlja u Krkuotvorio je Godinu krunice zaKrčku biskupiju. Tom jeprigodom pozvao okupljeno

mnoštvo vjernika, ali isvećenika i redovnika namolitvu krunice, naročitozajedničku molitvu uobiteljima. Biskup je podsjetiokako se naš narod od davninapreporučao Mariji za zagovor usvim teškoćama života i to

upravo kroz molitvu krunice.Prije početka mise toga se danapo prvi puta molila krunicarazmatrajući otajstva Svjetla.Biskup Župan tom je prigodomnajavio vjernicima biskupijskohodočašće u Lurd, početkomrujna iduće godine.

Sv. Katarina u župi GajBiskup Škvorčevićčestitao vjernicimablagdan zaštitnice ipreporučio novogažupnika Iliju Zečevićanjihovu vjerničkomprihvaćanju i suradnji

Gaj, 25.11.2002. (IKA) - ŽupaGaj proslavila je 25. studenogasv. Katarinu, svoju nebeskuzaštitnicu. Središnje misnoslavlje predvodio je požeškibiskup dr. Antun Škvorčević uzkoncelebracijuzapadnoslavonskog arhiđakonaMarka Pišonića, pakračkogdekana BrankaGelemananovića, župnika IlijuZečevića i više svećenika izDekanata. Biskupa je pozdraviožupnik Zečević a u imežupljana član Župnogaekonomskog vijeća Dragutin

Fezi.Biskup Škvorčević u uvodnoj jeriječi istaknuo radost što jeponovno u župi Gaj i što potreći puta ove godine moževidjeti njihova plemenita lica,na kojima se može pročitatiteret života. Pozvao ih namolitvu za župu Gaj, njezineobitelji i posebno za domovinu,njezin napredak i mir.U homiliji biskup je istaknuokako svi okupljeni u crkvi krozliturgijsko slavlje postaju naotajstven način dionicima oneduhovne povijesti, koja se

stvarala po vjeri otaca i djedovau toj istoj crkvi pod zaštitomsv. Katarine. Potaknuo jevjernike da po uzoru sv.Katarine tragaju za Božjimsvjetlom u svome životu i budupozorni za Božji govor te dausvajaju poruke neba i žive odnjih u ovom vremenu.Na svršetku slavlja biskup ječestitao vjernicima blagdanzaštitnice i preporučio novogažupnika Iliju Zečevića njihovuvjerničkom prihvaćanju isuradnji.

Otvoren novi pastoralni centar u NovaljiNovalja, 25.11.2002. (IKA) –Krčki biskup Valter Županotvorio je 25. studenoga novižupni pastoralni centar uNovalji, u prigodi blagdana sv.Katarine, zaštitnice župe.Smješten u neposrednoj blizinižupne crkve, centar je izgrađendonacijama brojnih građana,poduzeća, institucija, a posebnufinancijsku pomoć za gradnju

dao je grad.Gradnja i uređenje centra trajalisu više godina, no u posljednjevrijeme, premda je bionedovršen, u njemu su seodržavale razne priredbe,koncerti i predstave. Uz dvijedvorane namijenjenesastancima i susretima, centarima i veliku dvoranu zapriredbe, a u prizemlju će biti

uređen i ponovno otvorenmuzej sakralnih starinaStomorica. Otvorenju je, uzbrojne građane Novalje igradske čelnike, bio nazočan isaborski zastupnik dr. JureRadić. Biskup Župan predvodioje i misno slavlje, a naotvorenju su nastupili klapaNavalia i folklorna skupina.

Vrgorac za potrebite u KninuVrgorac, 26.11.2002. (IKA) –Župljani vrgorske župeNavještenja Blažene DjeviceMarije predvođeni župnikomfra Ivanom Jukićem, a uzpotporu Gradskog poglavarstvai više vrgorskih tvrtki, ovih sudana prikupili pomoć za Caritasžupe sv. Ante u Kninu, te je

uputili u taj grad čiji sestanovnici nalaze na rubu gladi.Pošiljku od 5.400 kg brašna,500 kilograma šećera, 200litara ulja te ostalih živežnihnamirnica i drugih potrepština,kninski Caritas podijelit će upredbožićne danenajpotrebitijima. Besplatni

prijevoz humanitarne pomoći,koja je iz Vrgorca otpravljena uKnin, omogućilo je trgovačkopoduzeće “Braća Jukić” izVrgorca, a ovo je druga godinakako se Vrgorčani uključuju upredbožićnu dobrotvornupomoć Kninu.

Split: Predstavljen životopis Marije PetkovićKnjigu "Odsjaj nade"predstavila je dr. s.Ksenija Režić

Split, 26.11.2002. (IKA) - Udvorani Centralnogabogoslovnog sjemeništa uSplitu s. M. Ksenija Režićpredstavila je 26. studenogaknjigu "Odsjaj nade.Službenica Božja MarijaPropetog Petković-Kovač1892.-1966". Predstavljajući likbuduće blaženice, posebnonjezinu ljubav premanajpotrebnijima, siromašnoj inapuštenoj djeci, istaknula je da

je s. Marija Družbu sestarakćeri milosrđa osnovala prije82 godine. Njezinu dobrotuiskusili su ne samo potrebni unašoj domovini, nego i oni uItaliji, osobito u LatinskojAmerici.S. Ksenija već godinamaistražuje duhovnu baštinuDružbe, a u redovništvo ju jekao doktoricu znanosti,docenticu na zagrebačkomsveučilištu, svojom svetošću

upravo privukla utemeljiteljicas. Marija.Svečanost u Splitu, na kojoj suuz splitsko-makarskognadbiskupa Marina Barišićasudjelovali brojni štovatelji s.Marije, u očekivanju njezinaproglašenja blaženom, uveličalisu zborovi župa Sv. Obitelji iMarije Pomoćnice, u kojimadjeluju sestre provincije KristaKralja sestara kćeri milosrđa.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Dar Svjetske banke za obnovuProgram će seprovoditi putemAmeričkog Caritasa

Zadar, 26.11.2002. (IKA) –Sporazum, kojim Svjetskabanka pomaže područjimastradalima u ratnim sukobima spodručja Zadarske i Šibensko-kninske županije, potpisan je uutorak 26. studenoga uzadarskom hotelu Donat.Novac je, u iznosu od 843.988američkih dolara, namijenjensocijalnome i gospodarskomoporavku tih područja.Sporazum o donaciji Svjetskebanke potpisali su direktorOdjela Svjetske banke za južnui srednju Europu AndrewVorkink i predstavnikAmeričkoga Caritasa (CRS) zaHrvatsku Jack Connolly. Tomsvečanom humanitarnomdogađaju nazočili su župan

Šibensko-kninske županijeDuje Stančić, Zadarskužupaniju je zastupala članicaPoglavarstva za obnovu irazvitak Nevenka Marinović,gradonačelnik BenkovcaBranko Kutija, gradonačelnikObrovca Grgo Sosa, ravnateljCaritasa Zadarske nadbiskupijedon Čedomil Šupraha,srpskopravoslavni dalmatinskiepiskop Fotije Sladojević ipredstavnici ostalih mjesnihvlasti iz obje županije. Timnovcem Svjetska bankanastavlja potporu socijalno-gospodarskom oporavku iobnovi stradalih područja, aprogram će se operativnoprovoditi preko CRS-a.Obrazlažući namjenu donacije,

Vorkink je, među ostalim rekaoda se tom fazom namjeravapomagati socijalni igospodarski oporavak zajednicas područja tih dviju županija.Predstavnik CRS-a JackConnolly podsjetio je nazočneda ta katolička udruga djeluje uHrvatskoj od 1997. godine, ikako je na tim područjima uraznim humanitarnim igospodarskim akcijamauspješno surađivala uz pomoćCaritasa, nevladinih udruga imjesnih vlasti Knina, Benkovcai Obrovca, te da isto takoočekuju uspješnu suradnjumjesnih vlasti i za noveprograme.

Dr. Dogan o liječnikovoj savjesti pred bolesnikomDr. Dogan obradio jetri podteme: liječnika,bolesnika i savjest

Slavonski Brod, 26.11.2002.(IKA) – “Liječnikova savjestpred bolesnikom” naziv jepredavanja koje je profesorfundamentalne teologije naTeologiji u Đakovu dr. NikolaDogan održao 26. studenoga uprostorijama Hrvatskogaliječničkog zbora uSlavonskom Brodu. Dr. Doganobradio je tri podteme:liječnika, bolesnika i savjest.Odgovarajući na pitanje tko ječovjek, dr. Dogan naveo jerazličita shvaćanja pojmačovjeka, ovisno o tomu koja seznanosti njime bavi. Posebno jeprotumačio teološko polazište,kazavši kako je čovjek Božjestvorenje. Pojašnjavajući kakoje ljubav temeljna kvaliteta po

kojoj je čovjek sličan Bogu, dr.Dogan je uputio na riječi sv.Ivana apostola “Bog je ljubav”,pa se može reći da je čovjekstvoren kao ljubljeno biće odBoga i da kao takav mora težitiza onim na čiju je sliku stvoren.Zato nema nereligioznih ljudi,jer je Bog navezao čovjeka nasebe, rekao je predavač. Unastavku je govorio o relacijikao potrebi biti u odnosu sdrugim ljudima. Biti zajedno jenajveća potreba ljudskogživota, a čovjek je velik tražiteljsuživota, kazao je. Čovjek usvome svakidašnjem životumože doživjeti Boga. Gdje sedogađa ljubav, tu je nazočanBog. Govoreći o medicini,istaknuo je kako je ona u službi

bolesnoga i nemoćnog čovjeka,a pacijent od liječnika prijesvega očekuje ljudski pristup.Prvo što liječnik mora znati jestda je bolesnik čovjek te takođermora nastojati da u svojojsavjesti bude čovjek predčovjekom. Etika Isusa Kristavrlo je jednostavna: “Što godučiniste jednom od mojenajmanje braće, meni steučinili”. Ljudsko i kršćansko sene isključuje. Pacijent zaliječnika mora biti iskustvo iblizina Božja. Dr. Dogan jezaključio kako toplinomljudskosti i kršćanskomsvjedočkom savjesti liječnikmože puno učiniti.

Predsjednik Mesić posjetio sjedište metropolijeSPC-a u Zagrebu

Predsjednik razgledaoi novouređenu crkvuSv. Preobraženja

Zagreb, 27.11.2002. (IKA) -Predsjednik RepublikeHrvatske Stjepan Mesićposjetio je 27. studenogasjedište metropolije Srpskepravoslavne crkve (SPC) uHrvatskoj, gdje je razgovarao svodstvom SPC-a, priopćeno jeiz Ureda predsjednika RH.Uz metropolita zagrebačko-ljubljanskog i cijele ItalijeJovana razgovoru su nazočiliepiskop osječko-poljski ibaranjski Lukijan, episkopdalmatinski Fotije i episkopslavonski Sava.Vodstvo SPC-a iznijelopredsjedniku Mesiću svojagledišta o odnosima SPC-a idržave te istaknulo pozitivnadostignuća i želju za nastavkom

dobre suradnje spredstavnicima hrvatskih vlasti.Posebno je bilo riječi o bržempovratku imovine SPC-a, te oobnovi pravoslavnih sakralnihobjekata. Metropolit Jovanizrazio je zadovoljstvo zbogskorog potpisivanja ugovoraizmeđu SPC-a i VladeRepublike Hrvatske čime će seregulirati i sva ostala otvorenapitanja djelovanja i rada SPC.Nadalje u razgovorima jespomenuta i kulturna suradnjaizmeđu Hrvatske i Jugoslavijete uloga SPC-a u očuvanjukulturnoga, nacionalnog ivjerskog identiteta Srba uHrvatskoj. U razgovoru onovome ustavnom zakonu onacionalnim manjinama

istaknuto je da je u tom aktubitno istaknuti načelagrađanske ravnopravnosti iuzajamnog poštovanja, teizraziti razumijevanje za nekeposebnosti manjinskih naroda.Posebna zaštita manjinasukladna s međunarodnimstandardima može biti samodobitak za državu i za njezinodemokratsko profiliranje.Na kraju priopćenja navodi sekako je predsjednik Mesićrazgledao i novouređenu crkvuSv. Preobraženja na Trgu PetraPreradovića, a nakon razgovorabio je gost na večeri koju je unjegovu čast prirediometropolit Jovan.

4 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

10. obljetnica Hrvatskog CaritasaGeneralni tajnikCaritasa EuropaMario Wandersistaknuo je kako jeHrvatski Caritasuspješno uspostavio,održao i unaprijediopozitivnu slikuorganizacije kojapomaženajpotrebnijima

Zagreb, 27.11.2002. (IKA) –Hrvatski Caritas proslavio je10. obljetnicu djelovanja usrijedu 27. studenoga misnimslavljem koje je u zagrebačkojkatedrali predvodio predsjednikHrvatske biskupskekonferencije zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić tesvečanim koncertom u dvoraniVijenac Nadbiskupskogabogoslovnog sjemeništa, nakojemu su nastupili Collegiumpro musica sacra i komornikvartet Silvester.Kršćanstvo ne može prihvatitilogiku jačega, ideju da jeprisutnost siromaha,iskorištenih i prezrenih, plodnezaustavljivog tijeka povijesti,istaknuo je nadbiskup Bozanićna misnom slavlju na kojemusu koncelebrirali predsjednikHrvatskog Caritasa zadarskinadbiskup Ivan Prenđa,beogradski nadbiskup StanislavHočevar, križevački biskupSlavomir Miklovš, pomoćnibiskupi đakovački i srijemskiĐuro Gašparović i zagrebačkiJosip Mrzljak, ravnateljibiskupijskih Caritasa i ostalisvećenici. Nadbiskup Bozanićdodao je kako ne smijemo ući ukompromise: siromah,prognanik, ovisnik, nisu zaCrkvu bilo koje osobe, upravozato jer nju potiče ljubavKristova, a ne drugi razlozi.Zagrebački nadbiskup upozorioje kako se nikada kao danasnije osjećala potreba zaizvornim življenjem Evanđeljai njegovim značenjem, jer samoono predstavlja pravu novost,koja je u stanju pokrenutisuvremenog čovjeka, čestoravnodušnoga i zatvorenog usamoga sebe. Nikada kao danasgrađansko društvo nije imalotakvu potrebu da vidi uzoreljubavi i evanđeoskog služenja,

a Caritas mora znati istaknuti tuznačajku ljubavi, upravo zatojer je ona na korist kršćanskojzajednici, rekao je predsjednikHBK. Upozorivši na sveučestalije probleme mladih iovisnosti koja se širi međunjima, pozvao je HrvatskiCaritas da što prije pokrene većpoodavno preuzetu zadaćupripreme programa i zatimodgovornog angažmana u raduprotiv ovisnosti, osobito oddroge i alkohola. Pokrenimo sena osobit način, odlučno ihrabro, tamo gdje su u pitanjunajugroženiji, oni koji sunajmanje sposobni da podignusvoj glas, s uvjerenjem da pravaslabih nisu slaba prava, negomoraju biti jednaka pravimajakih, istaknuo je nadbiskupBozanić. U izlaganju na svečanomkoncertu nadbiskup Prenđaosvrnuo se na povijest Caritasau Hrvatskoj. Govorio je takođero aktualnim zbivanjima uHrvatskom Caritasu, koji jesvoje djelovanje razvio u višesmjerova: osnivanje i obnovužupnih caritasa, stvaranjeobiteljskih savjetovališta,program izgradnje mira,praćenje siromaštva, poticanjerazvoja maloga obiteljskoggospodarstva te djelovanje utrenucima hitne pomoći.Potpredsjednik Hrvatske Vladedr. Goran Granić u svom jeobraćanju istaknuo kako bi bezCaritasa stvaranje hrvatskedržave bilo puno teže i bolnije,s puno više posljedica.Hrvatsko društvo je, premanjegovim riječima, u velikimpotrebama te se, osimmaterijalnog siromaštva, osjećasiromaštvo u dijalogu,toleranciji, razumijevanju, pa ihrabrosti preuzimanja

odgovornosti za sutra. Prednama je teška zadaća izgradnjehrvatskog društva i zatoCaritasu želim još više uspjehau misijama koje si je zacrtao, ustvaranju hrvatskog društvakoje će za deset godina trebatiimati puno više kvalitetnihodnosa, zaključio je dr. Granić.Na skupu je pročitano pismoprvoga predsjednika HrvatskogCaritasa, sadašnjeg generalnogvikara Zagrebačke nadbiskupijeprelata Vladimira Stankovića, ukojemu je opisao kako jehrvatsko iseljeništvo pomagalodomovinu u ratu prekoHrvatskog Caritasa.Generalni tajnik CaritasaEuropa Mario Wandersistaknuo je kako je HrvatskiCaritas uspješno uspostavio,održao i unaprijedio pozitivnusliku organizacije koja pomaženajpotrebnijima. HrvatskiCaritas je sazrio i igrakonstitutivnu i aktivnu ulogu umreži caritasa na europskome imeđunarodnom nivou, kazao jeWanders. Osvrnuo se i nameđunarodnu pomoć, koja jeHrvatskom Caritasu pružena ufinancijskom smislu i uljudskim resursima. U Hrvatskuje, prema njegovim riječima,investirano oko 20 milijunaeura.Ravnatelj Hrvatskog CaritasaMario Bebić spomenuo se svihkoji su stvarali i vodili tuinstituciju kroz deset godina.Čestitke u povodu 10.obljetnice Hrvatskog Caritasaizrekli su predsjednik CaritasaBK Jugoslavije beogradskinadbiskup Stanislav Hočevar,potom predsjednik austrijskogCaritasa Franz Kueberl,direktor Catholic ReliefServices za Europu MarkSchnaelbaecher te direktorCaritasa BK BiH Bosiljko Raić.

Dogovor za adventski pothvatZadar, 28.11.2002. (IKA) - Uorganizaciji Caritasa Zadarskenadbiskupije održan je 28.studenoga u prostorijama župeUznesenja BDM na Belafuži uZadru susret vjeroučitelja ivoditelja župnih caritasaZadarske nadbiskupije, saciljem da se dogovore načinianimacije župa za nedjeljuCaritasa, treću nedjeljudošašća. Susretu su nazočili

predstojnik Katehetskog uredaZadarske nadbiskupije donGašpar Dodić, voditelj Službeza župne caritase u Zadru prof.Mladen Klanac i četrdesetakvjeroučitelja i župnihsuradnika, koji su u radu poskupinama promišljali na kojinačin animirati djecu i roditeljei kako senzibilizirati župnuzajednicu za aktivnosudjelovanje u caritasovu

adventskom pothvatu. Svrhasusreta bila je razmjenarazličitih zamisli u animacijižupe i dogovor konkretnihprijedloga o njihovoj realizaciji.Iskustvo je, naime, pokazalo dase bolji rezultati postižuukoliko se tema caritasoveadventske nedjelje produži nacijelo došašće. Uime nazočnihna susretu taj će prijedlogžupnicima poslati prof. Klanac.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Radni doručak zastupnika i Hrvatskog CaritasaHC predstavioprijedloge i poticajeza donošenje štopravednijih i boljihzakona

Zagreb, 28.11.2002. (IKA) –Saborski zastupnici gotovo svihparlamentarnih stranaka održalisu 28. studenoga radni doručaks predstavnicima HrvatskogCaritasa u Zagrebu. Prigodomsusreta Hrvatski Caritaspredstavio je prijedloge i

poticaje za koje je zainteresiranu cilju donošenja štopravednijih i boljih zakona. HCiznio je prijedloge i sugestijevezane uz civilno služenjevojnog roka, pripremu zakona ovolonterima, te je iznioprimjedbe na neke odrednice

nacrta obiteljskog zakona.Prema riječima ravnatelja HCprof. Maria Bebića, takav jenačin druženja uobičajen ijedan je od najdiskretnijihnačina kojima Caritas artikulirastavove o temama vezanim zaone o kojima skrbi.

Split: Izložba slika “Katedrala”Split, 28.11.2002. (IKA) -Druga samostalna izložba slikaMaje Jelušić pod nazivom“Katedrala” otvorena je 28.studenoga u galeriji “Pol bota”u Splitu. Na izložbi jepredstavljeno trideset slikarađenih u kombiniranoj tehnici– kromatskih boja i pasteli.Otvarajući izložbu slikarica

Blaga Miše kazala je kako jeMaja Jelušić zaljubljena u svojrodni Hvar, te su joj motivislika hvarska katedrala i sveono što se nalazi oko nje.Izložba je otvorena do 13.prosinca.Maja Jelušić završila je 1994.godine srednjukulturno–umjetničku školu u

Splitu, 1998. godinediplomirala je tekstilni dizajnna Tekstilno-tehnološkomfakultetu u Zagrebu, a 1999.izrađivala je vitraje u Glass inlood zetteriju u Amsterdamu.Trenutno je apsolventicamuzeologije na Filozofskomfakultetu u Zagrebu.

Zadar: Predstavljen zbornik dr. MatanićaZbornik “Izmeđupovijesti i teologije”predstavljen je upovodu 50. obljetniceMatanićevaznanstvenog rada i80. godine života

Zadar, 28.11.2002. (IKA) -Zbornik dr. fra AtanazijaMatanića “Između povijesti iteologije” predstavljen je 28.studenoga u franjevačkomsamostanu sv. Frane u Zadru, upovodu 50. obljetnice njegovaznanstvenog rada i 80. godineživota. Život i djelo togadugogodišnjeg profesoraPapinskog sveučilišta u Rimuna Antonianumu, koji danesvoje mirovine u franjevačkomsamostanu u Zadru provodiaktivno, baveći se knjigom ipisanjem, kako je rekaodomaćin i predstavljačprovincijal Provincije sv.Jeronima sa sjedištem u Zadrudr. fra Bernardin Škunca,predstavili su još i prof. dr.Šime Batović, prof. MilenkaBukvić, a tekst akademika dr.Petra Strčića pročitao je dr.Škunca, jer je dr. Strčić bio

spriječen.Dr. Škunca predstavio je životdr. Matanića kroz četiri kruga.Prvi krug je njegov rodniVrbnik s tragovima glagoljaškebaštine, drugi krug je formacijanjegova franjevačkog poziva,od pohađanja klasičnegimnazije na Badiji, novicijatana Košljunu do teološkogstudija. Studiranje teologije idoktorat u Rimu čine njegovtreći krug i najjače su gaformirali, smatra dr. Škunca, tese u svome četvrtom životnomkrugu uvrstio i među učiteljefranjevačkog reda, osobitoProvincije sv. Jeronima.Dr. Šime Batović govorio je oznanstvenoj i stručnojvrijednosti zbornika te istaknuovelike zasluge dr. Matanića uupoznavanju inozemne javnostis poviješću hrvatskog naroda, aistražujući teme odnosa između

Crkve i države, te uloge iznačenja franjevačkog redaistaknuo se kao povjesničar iteolog u vjerskim i crkvenimkrugovima diljem Europe.Dr. Bukvić predstavila jeznanstveni opus dr. Matanića,koji se sastoji od 26 knjiga i231 objavljene studije namnogim jezicima, koji će dr.Matanić zasigurno obogatitinovim djelima, jer je, rekla jedr. Bukvić, razlog što danemirovine provodi u Zadrupoložaj tog grada u središtuDalmacije, jednako udaljenogod Dubrovnika, gdje je bogatafranjevačka knjižnica i rodnogmu Primorja, krugova kojiuvelike formiraju njegovufranjevačku osobnost iznanstvenu profesiju.Predstavljanje knjige uzveličaoje glazbeni nastup župnogzbora Srce Isusovo iz Zadra.

Mjesto i uloga Caritasa u Crkvi i civilnom društvuNa okruglom stolu uprigodi proslave 10.obljetnice HrvatskogCaritasa posebnoistaknuta važnostCaritasova djelovanjaprema civilnomdruštvu, što uključujei lobiranje kod onihkoji mogu pomoći urješavanju konkretnihčovjekovih problema

Zagreb, 28.11.2002. (IKA) –Na okrugom stolu o mjestu iulozi Caritasa u Crkvi icivilnom društvu, koji je uprigodi proslave 10. obljetniceHrvatskog Caritasa održan 28.studenoga u dvorani VijenacNadbiskupskoga bogoslovnogsjemeništa u Zagrebu, njegovpredsjednik zadarski nadbiskupIvan Prenđa predstavio je kaosredišnje ciljeve te ustanove:promicanje suradnje tetransparentnosti izmeđuHrvatskog Caritasa i caritasa užupama i biskupijama,izgradnju kapaciteta, jačanjeCaritasova identiteta unutarCrkve i društva te lobiranje kod

onih koji mogu pridonijetirješavanju konkretnihčovjekovih problema.Predstavnik Caritasa FrancuskeAntoine Sondag govorio je ovažnoj ulozi caritasa nalokalnom te posebice naglobalnom području. Pri tomeje upozorio na paradoks da ubogatim društvima živi 10 do15% siromašnih ljudi i vezanouz njih Caritas bi kao crkvenotijelo morao izvršiti pritisak nasve institucije koje donoseodluke kako bi se utjecalo nanjihovu politiku. Govoreći oulogama Caritasa, Sondag jeistaknuo kako bi on mogao biti,ali i predstavlja otvorena vrata

prema Crkvi. Iznio je i rezultateankete o europskimvrijednostima iz 2001. godine,iz koje proizlazi da nema pravekrize vjerskih osjećaja, no punoljudi ima problema s Crkvomkao institucijom. Upravo napodručju na kojemu Crkvapokazuje svoju socijalnudimenziju i konkretnu ljubavprema siromašnijima ipotrebnima moguće je susrestiljude koji u sebi osjećajuvjersko i duhovno, što jemogući put zbližavanja, pa inove evangelizacije narubovima na kojima žividanašnji suvremeniEuropljanin.

6 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Budući je kasnio, predavanjegeneralnog tajnika CaritasaInternationalisa DuncanaMacLarena pročitao jezamjenik ravnatelja HrvatskogCaritasa mr. Vice Batarelo. Usvom je izlaganju MacLarenistaknuo kako se Caritas iCrkva moraju čvršće ukorijenitikao čimbenici u civilnomdruštvu. Caritas se, premanjegovu mišljenju, mora naučitina ideju da igra važnu ulogu ucivilnom društvu i stoga morapojačati aktivnost na tompodručju. Budući identitetcaritasa MacLaren vidi u većemsudjelovanju laika u njegovimaktivnostima, posebice žena tevećoj transparentnosti.Predstojnik Teologije u Rijecidr. Milan Špehar govorio je ocaritasu iz teološko-duhovneperspektive. Caritas, kazao jedr. Špehar, proizlazi izteologije, i on ima svojespecifične zadaće katehiziranjei misioniranje. Kako karitativnodjelovanje ne bi ostalo kao usvojim začecima, danas, premanjegovim riječima, Caritasmora imati stručnost i strukture,

a važna je i ekumensku ulogaCaritasa. Pročelnik Centra za promicanjesocijalnog nauka Crkve dr.Stjepan Baloban nastojao jedati odgovor na pitanje kakosocijalni nauk Crkve može bitiod pomoći Caritasu. Pri tome jeiznio temeljna načela začovjekovo djelovanje kojaproizlaze iz socijalnog naukaCrkve. Podsjetio je kako sedanas sve više govori o inflacijiljudskih prava, te je upozoriokako se u njihovom razvojuizostavio razvoj i dužnosti.Istaknuo je također kakojudeokršćanstvo predstavljatemelj ljudskim pravima idužnostima, upozorivši daukoliko uklonimo Boga,ljudska prava nekih mogla bipostati zatiranje prava drugih.Kao drugo bitno načelo naveoje solidarnost u ovom vremenugospodarske globalizacije.Važnu smjernicu, premariječima dr. Balobana, utranzicijskim zemljamapredstavlja načelosupsidijarnosti, pri čemu je

potrebno odgajati ljude zaaktivno preuzimanjeodgovornosti u društvu.Pojasnio je i važnost načelapreferencijalne opcije zasiromahe. Ravnatelj Hrvatskog CaritasaMario Bebić govorio je oodgoju za caritas, koji se,prema njegovu mišljenju,jedino može dogoditi u Crkvi ižupnoj zajednici. Osvrnuo se ina rezultate istraživanja ostupnju angažiranja građana uvjernika u karitativne svrhe,koji su pokazali da je priodabiru pravih tema više od40% ljudi pokazalo spremnostda se konkretno angažira ukaritativnoj djelatnosti.Okrugli stol nastavljen je živomraspravom u kojoj je doizražaja došlo zanimanje zanove oblike karitativnogdjelovanja, posebice kada jeriječ o uskoj suradnji sinstitucijama i udrugamacivilnoga društva te mogućegutjecaja kako na mjesne tako ina strukture od širegdruštvenog značenja.

Zajednička proslava sv. Cecilije zborova u ZadruZadar, 28.11.2002. (IKA) – Upovodu blagdana sv. Cecilije,zaštitnice crkvene glazbe ipjevanja, održana je 28.studenoga u Zadru zajedničkasvečana proslava toga blagdanaza crkvene pjevačke zborove izviše župa Zadarskenadbiskupije. U katedrali Sv.Stošije okupilo se više stotinapjevača, predvođeni

zborovođama i orguljašima, aeuharistijsko slavlje predvodioje generalni vikar mons. IvanMustać, zajedno sa župnicimapjevača i kanonicima Stolnogkaptola sv. Stošije.Propovjednik je istaknuo dajedino obraćeni čovjek, izmirens Bogom i braćom, daje hvalu ičast Bogu na osobiti način, a toje pjesmom kao dvostrukom

molitvom. Zato ima smislapjevati u Crkvi, to je jedna odnajljepših suradnji i aktivnosti uvjerničkoj župnoj zajednici,učiniti liturgiju lijepom. Nakonmise u prostorijamaNadbiskupskog sjemeništa“Zmajević” nastavljeno jezajedničko druženje crkvenihpjevača i glazbenika uzprigodne darove i pjesmu.

Poruka pomorcima uz blagdan sv. NikoleU povodu blagdanasv. Nikole biskupa,zaštitnika pomoraca,predsjednik Odboraza pomorce HBKhvarsko-bračko-viškibiskup SlobodanŠtambuk uputio jeprigodnu poruku

Hvar, 28.11.2002. (IKA) – Upovodu blagdana sv. Nikolebiskupa, zaštitnika pomoraca,predsjednik Odbora za pomorceHBK hvarsko-bračko-viškibiskup Slobodan Štambukuputio je prigodnu poruku.Biskup Štambuk ističe kako jeblagdan zaštitnika pomoracauvijek novo nadahnuće teporučuje da blagdan trebaproslaviti kao “novi i svježipoticaj da ne zaboravimo navelike i potrebne ljudske ikršćanske vrijednosti, koje sutako divno procvale u srcu, narukama i životu svetog Nikole”.Podsjećajući na život sv.Nikole biskupa, koji seodlikovao spašavanjem časti ipoštenja ljudskog, biskupŠtambuk poručuje starijimpomorcima da pod svoje“okrilje” uzmu mlade pomorce:

“Molim i potičem starijepomorce, koji nosite u svojimnjedrima toliko vjetrova, a usvojim zalihama velikobogatstvo životnog iskustva,pomognite mladom pomorcu.Poduprite ga, ohrabrite!”.Također je istaknuo važnost iulogu kapetana broda, kojimora znati znalački usmjeritičovjeka i skrbiti o cijelojposadi, kao i sigurnosti putnikana brodu. Biskup je izraziozahvalnost za rad svima onimakoji se zauzeto skrbe zapomorstvo i pomorce u raznimustanovama i agencijama.“Neka nas sve blagdan svetogbiskupa Nikole potakne napoštivanje i najmanjeg čovjekai upozori da se ne izdižemoiznad drugih, osim ako seželimo izdignuti sve do njegovaprozora na koji ćemo ostaviti

svoj dar, svoju pomoć, tragsvoje ljudskosti i otisak svojevjere! To će onda biti najboljimost preko kojega se možeprijeći u bolji i čovječniji svijet.Od svih ispita u životu,najvažniji je ispit ljubavi!Njega smo dužni svi polagati!Pa makar za dvojku, alipolagati! Svaki dan, cijeliživot! Poput Nikole!”, poručioje predsjednik Odbora zapomorce HBK biskup Štambuk,čestitajući pomorcima iribarima blagdan njihovazaštitnika: “Svima želim sretnoživotno putovanje i na krajuživota doplov do blagoslovljenevječnosti! Čestitam ribarima,želeći dobar ulov, ali i milostda se dadu uloviti u velikumrežu Božje ljubavi Onoga,koji je htio svoje učenikeučiniti ribarima ljudi”.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Split: Predstavljena nova izdanja “Verbuma”Riječ je o djelimatalijanskih autorakoja je “Verbum”objavio u biblioteci“Fides”, a djela jepredstavio urednikmr. Petar Balta

Split, 28.11.2002. (IKA) - Uklubu Kolbe samostana sv.Frane na obali u Splituupriličena je 28. studenoga,tiskovna konferencija na kojojsu predstavljena nova izdanjanakladničke kuće “Verbum” izSplita “Religiozni smisao”Luigija Giussanija i “VelikiNapasnik” DionigijaTettamanza. Riječ je o djelimatalijanskih autora koja je“Verbum” objavio u biblioteci“Fides”, a djela je predstaviourednik mr. Petar Balta.“Religiozni smisao” mons.Giussanija, jedne odnajznačajnijih osobatalijanskoga vjerskog ikulturnog života i osnivačapokreta Comunione eLiberazione, prvi je dioautorove trilogije, a predstavljanajznačajnije i najčitanije djelo,prevedeno na sedamnaest

svjetskih jezika. U prvimpoglavljima knjige autorpropituje čovjekov odnosprema stvarnosti i u tomkontekstu religioznost, te ističerazumnost čina vjere i potrebuda ona bude uklopljena ustvarnost. Prelazeći na bitreligioznosti propitujenerazumne odnose naspramreligioznih pitanja, uključujući ikritiku raznih predrasuda iideologija. Posljednja poglavljaGiussanijeva djela posvećenasu buđenju religioznog smisla,propitivanju ljudske slobode uodnosu prema religiji i ulozirazuma u religioznosti.Objavljivanje knjige nahrvatskom jeziku značajni jedoprinos religijskom izdavaštvui uopće hrvatskoj kulturi.Kardinal Tettamanzi, jedan odnajpoznatijih katoličkih teologai najutjecajnijih kardinala

Katoličke crkve, u djelu “VelikiNapasnik”, na temeljuteološkoga i duhovnogpromišljanja Isusove kušnje upustinji, bavi se postojanjem iulogom Sotone. Analizirajućibiblijski tekst o đavolskimkušnjama Isusa u pustinji, uknjizi iznosi aktualni crkveninauk i konkretne upute u borbiprotiv Sotone. U dodatkudonosi i panoramu kršćanskemisli o Velikom Napasnikukroz stoljeća, u prvom reduantičke kršćanske mislioce,poput Origena, GrguraNazijanskog, Augustina, TomeKempenca i dr. Knjigapredstavlja prvo djelo togaautora prevedeno na hrvatskijezik, pa je i nezamjenjivdoprinos hrvatskoj kulturiopćenito.

Predstavljen zbornik “Oprost i pomirenje – IzazovCrkvi i društvu”

Zbornik su objaviliHrvatski Caritas iFranjevački institut zakulturu mira iz Splita

Zagreb, 28.11.2002. (IKA) –Zbornik radova “Oprost ipomirenje – Izazov Crkvi idruštvu”, s međunarodnekonferencije koja je održana uZagrebu od 9. do 13. svibnjaprotekle godine, predstavljen je28. studenoga u dvoraniVijenac Nadbiskupskogabogoslovnog sjemeništa uZagrebu, u sklopu obilježavanja10. obljetnice HrvatskogCaritasa.Zbornik, koji su objaviliHrvatski Caritas i Franjevačkiinstitut za kulturu mira izSplita, donosi 25 izlaganja,

predgovor predsjednikaHrvatskog Caritasa zadarskognadbiskupa Ivana Prenđe te udodacima programkonferencije, naglaske izzavršne rasprave i vizijuCROPAX-a.Na konferenciji je, međuostalim bilo riječi o kršćanskomdoprinosu mirnijemdruštvenom okruženju, istini ipravdi između politike i vjere,oproštenju između opterećenjaprošlosti i izazova budućnosti,mogućnosti pokajanja ipomirenja među narodima,ulozi Crkve u nacionalnom

pomirenju te pomirenju izmeđui unutar etničkih korpusa.Prema riječima nadbiskupaPrenđe, CROPAX je za nas bioveliki duhovni i društvenidogađaj, koji je izazvao velikupozornost javnosti. Napredstavljanju knjige govorilisu zagrebački pomoćni biskupVlado Košić, dominikanskiprovincijal Frano Prcela teurednik zbornika IvanMilanović Litre, koji jepročitao pismo fra Bože Vulete,direktora Franjevačkog institutaza kulturu mira.

Ogulin: Predavanja dr. Brajše o odgojuKatolički psihijatar,psihoterapeut ikomunikologroditeljima je izlagaona temu "Kako volimodjecu i kako s njimarazgovaramo", aučenicima o "Važnostiseksualne inteligencijeu spolnom ponašanjumladih"

Ogulin, 28.11.2002. (IKA) –Udruga roditelja, djece imladeži iz Ogulina priredila je27. i 28. studenoga dvapredavanja istaknutogakatoličkog psihijatra,psihoterapeuta i komunikologadr. Pavla Brajše. U srijedu 27.studenoga u Svečanoj dvoraniPučkoga otvorenog učilišta uOgulinu dr. Brajša održao jepredavanje za roditelje na temu"Kako volimo djecu i kako snjima razgovaramo". Poznatipsihijatar i komunikolog svojimje nekonvencionalnimpristupom izazvao velikupozornost i interes te razotkrioneke uvriježene iluzije vezaneza odgoj. Kao prvo klišeiziranje uopće pojam što su uspješni

roditelji. Nije dovoljno djecuvoljeti, već je važno kako ihvolimo. Zatvori i ludnice punisu, prema dr. Brajši, osoba kojesu bile "žrtve" roditeljskeljubavi. "S djecom treba stalnorazgovarati i pokazivati ljubav,ali treba znati kako voljetidijete i da li ta ljubav stiže donjih na pravi način. Roditeljtreba stalno spoznavati kakavje, da bi onda postao bolji, jerje danas roditeljstvo svezahtjevnije", istaknuo je dr.Brajša te pobio po njemu"narodnu mudrost" da je pravaobitelj ona u kojoj nema svađe.Bitna je iskrena komunikacijabez glumljene ljubaznosti, aveliki problem su i tzv."izgorjeli" roditelji, koji

predbacuju djeci što su sve zanjih uradili. Djeci treba datiljubav, ali ne i svoje misli, jeroni imaju pravo na svoje. Istosu tako veliki problem oholiroditelji, koji misle da susavršeni. Na kraju je istaknuoda ne postoje recepti za odgoj ida su upravo recepti nanijelinajviše zla u odgoju. Dijete sečuva u obitelji jačanjemobiteljske sloge.Narednog dana u četvrtak 28.studenoga dr. Brajša održao jevrlo uspjelo predavanje za višeod stotinu učenika u sportskojdvorani gimnazije BernardinaFrankopana na temu "Važnostseksualne inteligencije uspolnom ponašanju mladih".

8 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Započeo niz obiteljskih tribina u SplituNa prvoj u nizuobiteljskih tribina “Ibi i jest i bit ćeobitelj" prigodnoizlaganje na temu“Kako prihvatitiadolescenta uobitelji” održala je dr.Jozefina Škarica izSavjetovališta zaobitelj u Šibeniku

Split, 28.11.2002. (IKA) - Podnazivom “I bi i jest i bit ćeobitelj” u Splitu je u četvrtak28. studenoga započeo redoviticiklus Obiteljskih tribina uorganizaciji Vijeća za obiteljSplitsko-makarskenadbiskupije. Uz prigodnaizlaganja na obiteljskimtribinama, koja će se održavatiposljednjeg četvrtka svakoganeparnog mjeseca, sudjelovatće i bračni parovi koji ćeiznositi vlastita obiteljskasvjedočanstva.Na prvoj obiteljskoj tribiniprigodno izlaganje na temu“Kako prihvatiti adolescenta uobitelji” održala je dr. JozefinaŠkarica iz Savjetovališta zaobitelj u Šibeniku. Temeljećisvoje izlaganje na vlastituiskustvu rada s mladimadolescentima kao školskiliječnik, nazočne bračne paroveupoznala je s problemima djeceu adolescentskoj dobi inačinom prihvaćanja mladih tedobi u obitelji. Izložila je napočetku različite aspekte idimenzije adolescentskograzdoblja, tumačeći ukratkonajznačajnije oznake mladih tedobi. Govoreći o tjelesnojdimenziji mladih toga životnograzdoblja, upozorila je da jeono kod mladih usredotočeno

na spolnost, pa roditelji i ostaliodgojitelji trebaju pomoćimladima ispravno usmjeritispolnu snagu i energiju. Napsihološkoj razini dr. Škaricaistaknula je pojavu mašte iosjećaja, te je govorila ovažnosti i značenju duhovnihvrednota koje su u tomrazdoblju kod mladih nejasne inedefinirane. Duhovnevrednote mladima nisu usredištu pozornosti. Pubertet jevrijeme u kojem mlade osobeduhovne vrednote ni ne železnati, jer im se predstavljajukao prepreka na putu slobodnogponašanja, upozorila je, uzostalo, istaknuvši da je jakovažno da roditelji u obitelji živeduhovne vrednote. Nadalje jeistaknula važnost roditeljskeljubavi prema mladima teprisutnost povjerenja i slobodemeđu svim članovima uobitelji, a na prvo mjesto stavilaje roditeljski primjer koji jeizuzetno važan jer, kako jekazala, djeca uče ono što vide,a ne što čuju. Podsjetila je i naprobleme slobodnoga spolnogponašanja, sve većegkonzumiranja alkohola iuporabe različitih vrsta droga izčega, prema njezinim riječima,proizlaze različite vrstekriminala.

O vlastitim iskustvima u radu sadolescentima svoja obiteljskasvjedočanstva iznio je bračnipar Elza i Nikica Jurun izSplita, roditelji šestero djece.Oni su, između ostaloga,upozorili na potrebukvalitetnijeg odnosa s djecom,a na posebni način istaknuli suvažnost obiteljske molitve,kako bi djeca kroz različitenačine došla do spoznaje da jenjihova obitelj kršćanska, i da unjoj prevladava obiteljskozajedništvo. U raspravi koja jeslijedila, sudionike tribinezanimala su brojna praktičnapitanja vezana uz obiteljski rads adolescentima. PredstojnikVijeća za obitelj dr. Josip Čorićna kraju je uputio riječ zahvalesvima na sudjelovanju, aosobito splitsko-makarskomnadbiskupu Marinu Barišiću injegovim najbližimsuradnicima na punoj potpori ipomoći koju su dali uorganiziranju obiteljskihtribina. U završnoj riječinadbiskup Barišić izrazio jeradost zbog održavanja tribina,zaželjevši pritom da s njima svipostanu još svjesniji uloge ivažnosti očinstva i majčinstva uobitelji.

Delnice: Blagoslovljena Božićna smreka za VatikanNadbiskup Devčićistaknuo je kakobožićna smreka, kojuhrvatski katoličkivjernici šalju Papi,nosi poruku nade ipotrebe za socijalnompravednošću iočuvanjem Zemlje

Delnice, 29.11.2002. (IKA) –Dvadeset i osam metara visokasmreka iz Gorskog kotara, kojuće Republika Hrvatska uočiBožića darovati Vatikanu, utijeku prigodne svečanosti uDelnicama ispraćena je 29.studenoga na svoj put premaRimu.“Božićno stablo ispraćeno je sizrazima najdublje ljubavipoštovanja prema papi IvanuPavlu II. te mu tako još jednomzahvaljujemo na molitvama ipotpori koju je hrvatskomenarodu pružao u njegovoj borbiza slobodu”, rekla jepomoćnica ministra vanjskihposlova Mirjana Bohanec-Vidović. To će stablo bitipostavljeno na Trgu Sv. Petra, aza potrebe blagdanskogukrašavanja vatikanskih uredate audijencijske dvoranepoduzeće “Hrvatske šume”osiguralo je i 35 manjihsmreka. Ravnatelj te tvrtke dip.inž. Željko Ledinski je naispraćaju istaknuo kako slanjemvelike smreke, koju će krasiti

tisuće licitarskih srca, HrvatskaSv. Ocu želi darovati komadićraskošne ljepote svoje prirode,tradicije i kulturne baštine.Naime, Hrvatskoj je, osimdarivanja božićnih stabala,ukazana i čast ukrašavanjablagdanskih stabala. Protokolprimopredaje darova bit ćeupotpunjen i predstavljanjemglazbenih te ostalih tradicijskihobilježja države darovateljice.Stoga je na svečanosti uDelnicama pomoćnica ministraBohanec-Vidović istaknulakako će ovogodišnji vatikanskiBožić proteći u znakuRepublike Hrvatske.Prije blagoslova velike smreke,riječki nadbiskup Ivan Devčićistaknuo je kako božićnasmreka, koju hrvatski katoličkivjernici šalju Papi, nosi porukunade i potrebe za socijalnompravednošću i očuvanjemZemlje. Također je rekao da seposebice veseli što će božićnodrvo učvrstiti tisućljetne vezehrvatskog naroda i Petrovanasljednika. “Na Trgu Sv. Petra

u božićno vrijeme pri susretimasa Svetim Ocem okupljat će semnoštvo vjernika i tim ćeprigodama zahvaljujućibožićnom drvetu neki prvi putčuti za Hrvatsku”, rekao jenadbiskup Devčić te dodao daje Papina naklonost iprijateljstvo prema Hrvatskojposebice bila važna zaDomovinskog rata i stvaranjahrvatske države. Potom jeriječki nadbiskup blagosloviosmreku, koja je tegljačemtvrtke “Zagrebtrans” s porukom“Svetom Ocu od RepublikeHrvatske” otpremljena na put uRim, gdje se zbog specifičnostiprijevoza tereta očekuje 6.prosinca.U svečanosti ispraćaja iblagoslova smreke sudjelovaloje više stotina stanovnikaDelnica i Gorskog kotora tepredstavnici državnihministarstava, koja sudjeluju uprovedbi pothvata njezinatransporta, i čelnici goranskihmjesnih vlasti.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Molitve Franje AsiškogaU povodu proslave10. obljetniceFRAMA-epredstavljena knjigaSamuela Durantia

Zagreb, 29.11.2002. (IKA) – Ucrkvi Sv. Franje nazagrebačkom Kaptolu nakonvečernje mise 29. studenoga, au povodu 10. ObljetniceFranjevačke mladeži,predstavljena je knjiga SamuelaDurantia Molitve FranjeAsiškoga. Knjiga donosimolitve koje je sastavio i moliosam sv. Franjo te meditacijekoje je napisao autor knjige.Knjigu je s talijanskogizvornika preveo fra MiljenkoHoltzleitner, a predstavili su jefra Petar Filić i fra RajkoGelemanović.Vrijeme u kojem živimoispunjeno je krizama duhovnogživota, a ponajviše krizommolitve. Sv. Franjo Asiški jestučitelj života i molitve. S njim i

mi svi želimo moliti. Knjiga je1988. g. doživjela svoje prvoizdanje na talijanskom jeziku.Potom je izašla 1990., 1996., tenanovo 1997. godine. Hrvatskiprijevod nastao je zahvaljujućifra Miljenku Holtzleitneru1990. Taj prijevod nadopunjenje dijelovima knjige koja jeizdana 1997., a za prijevod jezaslužna Josipa Supan.Djelo obiluje navodima izpatrologije, mariologije,kršćanske duhovnosti iknjiževnosti. Prvi dio je izfranjevačkih izvora, drugi, iglavni dio, su same molitve sv.Franje nad kojima autormeditira, dok je treći diododatak u kojemu se nalazemolitve iz franjevačke tradicije,za koje se ne može sa

sigurnošću tvrditi da ih jesastavio i molio sam sv. Franjo,istaknuo je fra Petar u svomizlaganju.Fra Rajko Gelemanović,gvardijan samostana i rektorcrkve, progovorio je o knjizi uduhu sv. Franje, kazavši kakose u govoru o Franji moraistaknuti kako je on čovjekvjere, koji osluškuje Boga, kojije nemiran dok mu Bog neprogovara da ode i da živiEvanđelje. Knjiga je zamišljenakao knjiga i molitvenik izkojega možemo svakodnevnomoliti, istaknuo je fra Rajko.Knjiga na 209 stranica izišla jeu izdanju biblioteke BratFranjo.

Završile korone u dekanatima Varaždinske biskupijeGodišnji susretisvećenika u 11dekanata Varaždinskebiskupije održani suna temu “Crkvaotajstvo zajedništva"

Trnovec Bartolovečki,29.11.2002. (IKA) - Koronomsvećenika Donjovaraždinskogdekanata kojoj je 29. studenogadomaćin bila župa Bartolovec,završeni su godišnji susretisvećenika u 11 dekanataVaraždinske biskupije, koji suzapočeli 14. studenogakoronom svećenikaĐurđevačkog dekanata.Ovogodišnje korone, kojima jebio nazočan varaždinski biskupMarko Culej, održane su natemu “Crkva otajstvozajedništva”.Susretu u TrnovcuBartolovečkom nazočni su bilisvećenici iz 13 župa gradaVaraždina i okolice s dekanompreč. Ivanom Košćakom. Onaslovnoj temi s pastoralnog

gledišta izlagao je vikarkapucinske župe sv. Vida uVaraždinu fra Josip Vizjak, sdogmatskog gledišta izlagao jevikar u Vidovcu VjekoslavVidaček, dok je o temi spravnog stajališta govorio vikaru Sračincu Nikola Mikulić.Nakon izlaganja i rasprave biloje riječi o aktualnim pitanjima upastoralnom radu, a izmeđuostalog iznesena jeproblematika sve raširenijepojave sotonizma u Varaždinu iokolici. S tom pojavom u vezuse dovodi i nekolikosamoubojstava mladih. Unamjeri da se pomognemladima, nazočni su upozorilikako je potrebno da se ne samožupna zajednica, nego i obiteljte šira društvena zajednica

uključe u suzbijanje te pojave.Korone su održane i 18.studenoga u župi Gola zaVirovski dekanat, 19.studenoga u Koprivnici zaKoprivnički dekanat, 20.studenoga u župi VelikiBukovec za Ludbreški dekanat,21. studenoga u Prelogu zaDonjomeđimurski dekanat, 22.studenoga u Remetincu zaVaraždinsko-toplički dekanat,25. studenoga u župi sv. AntunPadovanski Čakovec-Jug zaČakovečki dekanat, 26.studenoga u Štrigovi zaGornjomeđimurski dekanat, 27.studenoga u Bednji zaBednjanski dekanat te 28.studenoga u Margečanu zaGornjovaraždinski dekanat.

Susret vjeroučitelja osnovnih škola zadarske županijeTema je bilaoperativni program iartikulacija nastavnejedinice po dobnimskupinamavjeroučenika

Zadar, 29.11.2002. (IKA) - Uorganizaciji županijskogastručnog vijeća vjeroučitelja uosnovnoj školi održan je 29.studenoga u prostorijamaosnovne škole Bartol Kašić uZadru susret vjeroučiteljaosnovnih škola zadarskežupanije. Tema je bilaoperativni (izvedbeni) programi artikulacija nastavne jedinicepo dobnim skupinamavjeroučenika. Voditeljicažupanijskoga stručnog vijećaLjiljana Ćuković predstavila jeelemente koje zahtijevavjeronaučna metodičkanastavna jedinica, ističućivažnost artikulacije nastavnihciljeva i ostvarenja postavljenihciljeva i zadataka. Istaknula je

kako je jako važno odmjeritisadržaj i njegov doseg, koji sepostavlja pred vjeroučenike sobzirom na njihovepsihofizičke sposobnosti i dob.Treba ih postupno uvoditi u tesadržaje kako bi bili prihvaćenii produbljeni s obzirom nanjihov domet. U sklopunastavne cjeline ili kompleksaje određena nastavna jedinica, aza nju treba utvrditi cilj i svrhuobrade. Na samom početkupostavljaju se materijalni,funkcionalni i odgojni zadaci, snaglaskom na odgojni aspekt.Ćuković je govorila o različitimmogućnostima organizacijenastavnog rada, a specifičnostvjeronauka je molitvenipočetak i motivacija.

U radionicama je osam skupinavjeroučitelja obrađivalonastavne jedinice poelementima koje zahtijevametodička nastavna jedinica zavjeronauk, osam katehetskihmodela, koji će vjeroučiteljimaposlužiti za njihov rad dopolugodišta. Ciljanomnastavnom jedinicom Ćukovićje odredila došašće, temu kojusu vjeroučitelji obrađivali srazličitih aspekata, ovisno odobnoj skupini vjeroučenika.Nakon razmjenevjeroučiteljskih iskustava uradionicama, predstavniciskupina izvijestili su ozaključcima, koji će se nastojatiprimijeniti u praksi.

10 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Pazin: Simpozij o mons. Ivanu PavićuPazin, 29.11.2002. (IKA) – Upovodu 10. obljetnice smrtimons. Ivana Pavića Porečko-pulska biskupija priredila je uprostorijama Pazinskogkolegija 29. studenoga simpozijo njegovu životu i djelu. Napočetku Simpozija sve nazočnepozdravio je porečko-pulskibiskup Ivan Milovan. Potom jeuslijedilo predavanje preč.

Ivana Graha, koji je govorio natemu "Životopis, crkvene idruštvene povijesne okolnostidjelovanja mons. IvanaPavića". Mons. Ivan Bartolićzatim je govorio o "Liku mons.I. Pavića, čovjeka, profesora isvećenika". Uslijedilo jepredavanje o. dr. EmanuelaHoška "Mons. Pavić međuistarskim velikanima pisane

riječi" te mr. Antona Peranića"Pastoralni izazovi mons. IvanaPavića". Završno izlaganje"Katehetski rad i izdanja mons.Ivana Pavića" održao je dr.Anton Bozanić.Nastupili su prigodnimglazbenim programom učeniciPazinskog kolegija.

Obnavlja se crkva Sv. Mihaela arkanđelaVelika Ludina, 29.11.2002.(IKA) - Župna crkva Sv.Mihaela arkanđela u općiniVelika Ludina nedavno jeobnovljena izvana, a župnikĐuro Čačić najavio je unutarnjuobnovu na proljeće iduće

godine. Crkva je izgrađena 1746. godine i pripada kasnombaroku. Poznati stvarateljcrkvenih umjetnina FranzStraub prije 240 godina izradioje oltar ludinske crkve. Riječ jeo jednom od najvećih djela toga

istaknutog umjetnikapripadnika graditeljske obiteljiStraub, koja je djelovala i nabavarskom dvoru, a ostavila jetraga i na kutinskoj crkvi Sv.Marije Snježne.

Blago knjižnice franjevačkog samostana u OsijekuOsijek, 29.11.2002. (IKA) -"Blago knjižnice franjevačkogsamostana u Osijeku" naziv jeizložbe otvorene 29. studenogau osječkoj Gradskoj isveučilišnoj knjižnici. Izložbaje prigodno otvorena uz Dan

grada 2. prosinca, a temeljnicilj je obnova i uređenjeknjižnog fonda osječkogafranjevačkog samostana.Odnosno, kako je istaknuo fraŽeljko Železnjak, prijeko jepotrebno prostor osposobiti, a

knjige uvezati i katalogiziratiprema standardima. Franjevci ugradu na Dravi otvarali su prveškole i visoka učilišta,prikupljali brojne vrijedne stareknjige, a najstarija potječe iz1502. godine.

Susret kateheta Porečko-pulske biskupijeTema susreta bila je"Marijina suradnja udjelu otkupljenja"

Rovinj, 30.11.2002. (IKA) –Susret kateheta Porečko-pulskebiskupije održan je u Rovinju30. studenoga. Na početku jesve nazočne vjeroučiteljepozdravio pročelnikKatehetskog ureda Porečko-pulske biskupije vlč. Vilim

Grbac. Tema susreta bila je"Marijina suradnja u djeluotkupljenja". Predavanje na tutemu održao je doc. dr. AntonTamarut, profesor dogmatsketeologije na Teološkomfakultetu u Rijeci.Vlč. Vilim Grbac i vlč. Sergije

Jelenić najavili su važnijesusrete koji će se održati narazini metropolije, biskupije idekanata i planove koje imaKatehetski ured za ovu školskugodinu. Na kraju je bila prigodaza ispovijed, a susret je završioslavljem mise.

Nuncij Einaudi u VaraždinuVjernicimaokupljenima naproslavi 23. obljetniceosnutka župe sv.Fabijana iSebastijana nuncij jeprenio Papinepozdrave i apostolskiblagoslov

Varaždin, 30.11.2002. (IKA) -Apostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj nadbiskup GiulioEinaudi predvodio je u subotu30. studenoga, na dangodišnjega župnog klanjanjapred Presvetim, misno slavlje ucrkvi Dobrog pastira, budućojžupnoj crkvi župe sv. Fabijana iSebastijana u Varaždinu.Upravo na taj dan prije 23godine, odnosno 30. studenoga1979., tadašnji zagrebačkinadbiskup Franjo Kuharićosnovao je novu župu napodručju grada Varaždina. Snuncijem Einaudijem suslavilisu generalni vikar Varaždinskebiskupije mons. Ivan Godina,domaći župnik Mijo Horvat,generalni tajnik Hrvatskebiskupske konferencije mons.Vjekoslav Huzjak te dekanpreč. Ivan Košćak i ostalisvećenici Donjovaraždinskogdekanata.

Obraćajući se nazočnima,nuncij je prenio pozdrave iapostolski blagoslov pape IvanaPavla II. župnoj zajednici.Istaknuvši u propovijedi da uzvanju Crkve sudjeluje svakinjezin član krštenik, rekao jekako je svaki vjernik pozvanbiti apostol u sredini u kojojživi. “Da biste u tome uspjeli,potrebno je poput sv. Andrije,čiji blagdan danas slavimo, bezpridržaja slijediti Krista.Današnje klanjanje predKristom u euharistiji prilika jeda se potpuno darujemo našemprijatelju Isusu, koji nam dolaziu euharistijskoj žrtvi kako bi imi sami bili živa Crkva nahvalu slave Božje”, kazao jenuncij te pozvao okupljene dapred Boga Oca iznesu sve svojeuspjehe i neuspjehe, radosti ižalosti. “Euharistija je dar Božjisvakom vjerniku. Mi živimo u

svijetu koji ima potrebu osjetitiveličinu Božje ljubavi premačovječanstvu. Stoga nekadanašnje klanjanje bude lijepaprigoda za ovu župnu zajednicuda se ogrije na ljubavi Isusovoji osjeti dobrotu nebeskog Ocakoji u svojoj milosrdnoj ljubavisvakog želi prigrliti”, zaključioje nadbiskup Einaudi.Crkva Dobrog pastira uizgradnji je od 1998. godine teće po dovršetku biti posvećenaza novu župnu crkvu, jer jesadašnja župna crkva Sv.Fabijana i Sebastijana, odnosnokapela iz 1683. godine, premalaza potrebe vjernika. Planiranoje da uskoro varaždinski biskupMarko Culej blagoslovi većpostavljen novi križni put ucrkvi, izuzetna umjetnička djelakoja su rad mladogavaraždinskog akademskogkipara Nikole Šanjeka.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Proslava svetkovine sv. Andrije i 150. obljetnicegradnje crkve u Bakru

Misno slavljepredvodio nadbiskupDevčić u zajedništvusa svećenicimaBakarskog dekanata

Bakar, 30.11.2002. (IKA) –Svetkovina sv. Andrije,nebeskog zaštitnika župe i 150.obljetnica gradnje župne crkvesvečano su proslavljeni u Bakrunedaleko od Rijeke u subotu30. studenoga koncelebriranimmisnim slavljem koje jepredvodio riječki nadbiskupIvan Devčić u zajedništvu sa

svećenicima Bakarskogdekanata. U svojoj jepropovijedi nadbiskup Devčićistaknuo kako je gradnja župnecrkve Sv. Andrije znak kolikosu stari Bakrani cijeniličovjekovu duhovno-religioznudimenziju, stavljajući je međusvoje najvažnije potrebe.Potrebno je pronaći načine

kako odgovoriti na potrebedanašnjih župljana koje je,možda, obuzela površnost iravnodušnost, obitelji koje suzatvorene za prenošenje vjere iživota, mladih ali i cijele župe,rekao je nadbiskup Devčić upropovijedi na svečanoj misi uBakru.

Zadar: Skupština katoličkih medicinskih sestara itehničara

Na skupštini jepredstavljeno novoupravno tijelo - s.Melhiora Biošićostaje predsjednicomudruge

Zadar, 30.11.2002. (IKA) -Sedma godišnja skupštinaHrvatske katoličke udrugemedicinskih sestara i tehničaraZadar, koja je ove godine bila iizborna, održana je u subotu 30.studenoga u prostorijamanadbiskupskog sjemeništaZmajević u Zadru. Na početkususreta brojne nazočnepozdravio je duhovnik udrugedon Jerko Gregov, koji jeporučio da nam svjetloEvanđelja uvijek bude putokazu suočenju s poganskimmentalitetom života.Predsjednica udruge s.Melhiora Biošić u uvodnom jegovoru istaknula da je čestabolest današnjice kroničnaupala duše, koja se liječi ususretu s Bogom koji je ljubav,jer je čovjek željan ljubavi imira. Uime Upravnog odbora oradu udruge u protekloj godiniizvijestila je Jelena Čačić,govoreći o karitativnome ipastoralnom radu udruge koji

se sastoji u posjetama i pomoćiStaračkom domu u Zadru,Domu za djecu s teškoćama urazvoju u Sv. Filipu i Jakovu,komuni za ovisnike uJankolovici, bolnici uBiogradu, Ugljanu, Domu uZemuniku, organizaciji brojnihhodočašća i brojnim drugimvidovima materijalne i duhovnepomoći. O financijskomposlovanju udruge izvijestila jerizničarka Zdenka Tomić, aizvješće Nadzornog odbora zaproteklu godinu pročitala jeZdenka Supičić Špralja.Na skupštini je predstavljenonovo upravno tijelo koje ćesljedeće četiri godine voditi radudruge. S. Melhiora Biošićostaje i dalje predsjednicomudruge. Novi članoviNadzornog odbora su ZdenkaSupičić Špralja, Biljana Andrići Branka Batur, Suda častiZdenka Tomić, Dinka Ledenkoi Sabina Vučenović, anovoizabrana tajnica udruge je

Loredana Cupač.Susretu su nazočili i prigodnimse riječima okupljenima obratiligeneralni vikar Zadarskenadbiskupije mons. IvanMustać, predsjednica istoimeneudruge iz Zagreba Ana Starc,ravnatelj Zavoda za javnozdravstvo Davor Jeričević,ravnatelj Zdravstvene škole izZadra Davor Vidaković,ravnatelj Industrijske škole izZadra Tihomir Tomčić,predsjednica Udruge katoličkihliječnika zadarske županije dr.Jasminka Jurišić Šango ipredstavnica poglavarstvagrada Nina Mirjana Knežević.Na kraju programadobročiniteljima udrugeuručene su zahvalnice, azabavni dio programa obogatioje nastup Šime Košte, ženskeklape Anima Maris i ĐanijaMaršana, te igrokaz Abraham iIzak u izvedbi članova komuneu Jankolovici.

Đakonsko ređenje u VodnjanuBiskup Milovanzaredio GracianaŽivolića iz Vodnjanaza đakona Porečko-pulske biskupije

Vodnjan, 30.11.2002. (IKA) –Na blagdan sv. Andrijeapostola 30. studenoga u crkviSv. Blaža u Vodnjanu porečko-pulski biskup Ivan Milovanzaredio je bogoslova GracianaŽivolića, iz Vodnjana, zađakona Porečko-pulskebiskupije. Koncelebrirali su

umirovljeni splitsko-makarskinadbiskup Ante Jurić, poglavariiz Bogoslovije u Rijeci tepetnaestak svećenika. Na misije sudjelovala rodbina novogđakona i veliko mnoštvovjernika te ministrantiPazinskog dekanata. Na krajumise riječ zahvale izrekli su u

ime rodbine ređenikovanećakinja Martina, župnikMarijan Jelenić, koji je pročitaopismenu čestitku načelnikaVodnjana i na kraju samređenik, koji se zahvalio svimakoji su ga pratili u tijeku godinastudija, napose duhovniku dr.Antonu Tamarutu.

Spomen-ploča Jakovu KostovićuMursko Središće, 30.11.2002.(IKA) – U nazočnosti velikogbroja građana, kulturnihdjelatnika i političkihdužnosnika u MurskomSredišću je u subotu 30.studenoga otkrivena spomen-ploča Jakovu Kostoviću,filologu, prevoditelju, esejistu isvećeniku. Spomen-ploču, kojase nalazi na kući u kojoj jeKostović živio, otkrili su dr.

Zvonimir Bartolić, predsjednikMatice hrvatske Čakovec i dr.Miljenko Cmrečak, predsjednikPovjerenstva MH MurskoSredišće. Dr. Bartolić seosvrnuo na Kostovićev rad iživot, posebice njegovuprevodilačku djelatnost teučiteljsku službu na srednjojEkonomskoj školi u Čakovcu.Značajnim je dr. Bartolićsmatrao reći da je Kostović za

svećenika zaređen 1918., nakonzavršenog studija u Zadru.Spomen-ploču JakovuKostoviću blagoslovio jeselnički župnik Josip Horvat, asvojim nastupom događaj jeuljepšao Pjevački zbor KUD-aMura. Predstavnici Maticehrvatske su na Kostovićevgrob, koji se nalazi nasredišćanskom groblju, položilivijenac i zapalili svijeće.

12 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Prvi susret mladih ogulinskog dekanataOgulin, 30.11.2002. (IKA) - Užupi sv. Križa u Ogulinu održanje 30. studenoga I. susretmladih Ogulinskog dekanata. Unazočnosti pedesetak mladih izdvije ogulinske župe te ZagorjaOgulinskog i Tounja i gostiju izSenja duhovnu obnovu na temunade održao je župnik sv. Jurjaiz Zagorja Richard Pavlić.Govorio je o važnosti nade ukršćana, pogotovo u vremenu

došašća. Nakon razgovora poskupinama u zajedničkojdiskusiji zaključilo se da sumladi kršćani češćeoptimistički nastrojeni udanašnjem svijetu. Kratki ispitsavjesti predvodio je župskivikar Darko Mejaški, ameditaciju i misu ogulinskižupnik i dekan mons. mr.Tomislav Šporčić. Druženje jezavršeno kratkim scenskim

skazanjem mladih križaradruštva Dragutin Kukalj izOgulina o optimizmu.Zaključak je da je jedno svjetlona svijetu važnije od sve tamesvijeta. Sudionike duhovneobnove mladih na kraju jeriječima ispratio predsjednikogulinskih križara HrvojeMagdić.

Vjerski odgoj u funkciji cjelovitog razvoja djetetaU Zagrebu održanaKatehetska jesenskaškola za odgojitelje uvjeri u predškolskimustanovama

Zagreb, 30.11.2002. (IKA) –Vjerski odgoj u funkcijicjelovitog razvoja djeteta bila jeokvirna tema Katehetskejesenske škole za odgojitelje uvjeri u predškolskimustanovama koja je uorganizaciji Nacionalnogakatehetskog ureda HBK usuradnji sa Zavodom zaunapređivanje školstva održana30. studenoga kod sestaramilosrdnica u Zagrebu.Profesorica na Katehetskominstitutu Katoličkogabogoslovnog fakulteta uZagrebu dr. Ružica Razumgovorila je o važnosti moralnogodgoja djeteta predškolskedobi. Osvrnuvši se na moralniodgoj u djetinjstvu, dr. Razumkazala je kako je svijest djetetazapravo svijest njegovihroditelja i stoga je za dijetedobro ono što oni traže, a nijedobro ono što zabranjuju.Pritom je upozorila da je u tomživotnom razdoblju djetetavažna dosljednost u odgojuroditelja i odraslih osoba, te sene smije isti djetetov činjednom dopuštati, a drugi putabraniti. Prema njezinumišljenju, religiozni razvoj iodgoj je važan za predškolskiodgoj, sa stajališta moralnogodgoja. Napomenula je da koddjeteta u razdoblju prije šestegodine susret s Bogom uvijekpredstavlja radost izadovoljstvo. U razdoblju šesteili sedme godine kod djece sejavljaju veći intelektualnizahtjevi, kojima se vjerskiodgoj treba prilagoditi,napomenula je dr. Razum.Upozorila je također natemeljne probleme koji sejavljaju u obiteljskomokruženju i stručnimustanovama pri moralnomvjerskom odgoju. Jedan od njihje moralizam koji se temelji nastrahu, pri čemu odrasli

pribjegavaju Bogu koji možepedagoški djelovati na dijete iumiriti ga. Dr. Razum upozorilaje da će se dijete htjetiosloboditi takvog Boga ili će stakvom slikom Boga sklapatiodređene "ugovore". Drugiveliki problem na koji jeukazala je uništavanje dječjegsamopouzdanja u imeuništavanja dječjeg egoizma,pri čemu roditelji nerijetkopoistovjećuju pojam"neposlušan" s pojmom"grešan". No, s druge strane, nereagiranjem na dječjuneposlušnost šalje mu seporuka da čini dobro i stoga jepotreban odgojni interventprimjeren težini počinjenegreške, kazala je. Dr. Razumtakođer je upozorila da je odgojdjece koji im sve dopušta vrlonegativan. Ona je potomizložila tri temeljna odgojnadinamizma o kojima se trebavoditi računa. Prvi jebezuvjetna ljubav premadjetetu, rekla je dr. Razum,dodavši da se može biti dobarodgajatelj jedino ako se volidijete. Uz bok ljubavi mora ićidisciplina. Treći odgojnidinamizam čine pouka isvjedočenje odraslih. Dr.Razum napomenula je da nemaučinka ono što učitelj prenosiriječima, nego ono što on jest. Profesor na KBF-u u Zagrebudr. Alojzije Hoblaj govorio je ovjerskom odgoju u Hrvatskoj iu Europi. Osvrnuvši se naprošlo jednogodišnje razdoblje,istaknuo je kako se u njemudogodilo puno izuzetno bitnihstvari. Tako je na pet mjesta uHrvatskoj započeo procesteološko-katehetskogdoškolovanja odgojiteljica, averificiran je i Programkatoličkoga vjerskog odgojadjece predškolske dobi. Dr.Hoblaj izložio je i sve što je

učinjeno u prošlih 11 godina nastvaranju programa vjerskogodgoja djece u izvanobiteljskimuvjetima. Zakonom opredškolskom odgoju inaobrazbi, koji je donesen1997. godine, a u kojem se na 2mjesta spominje vjerski odgojdjece predškolske dobi teUgovorom između SveteStolice i Republike Hrvatske osuradnji na području odgoja ikulture, prema riječima dr.Hoblaja, vjerski odgoj jedvojako ozakonjen – državno imeđunarodno. PedagoginjaBrankica Blažević govorila je opedagoško-psihološkojopravdanosti za vjerski odgojdjece predškolske dobi.Istaknula je kako je osnovnauloga vjerskog odgoja upredškolskim ustanovama dapridonosi povoljnomcjelovitom razvoju djeteta.Vjerski odgoj u vrtićima trebabiti nadopuna obiteljskogavjerskog odgoja i stoga je bitnasuradnja s roditeljima,zaključila je. Katehetsku jesensku školuotvorio je predsjednik Vijeća zakatehizaciju HBK đakovački isrijemski biskup Marin Srakić,a skup su pozdravili novipredstojnik NKU HBK dr.Ivica Pažin, Marija Ivanković,ispred Ministarstva prosvjete išporta te Nevenka LončarićJelačić iz Zavoda zaunapređenje školstva.Popodnevni dio programarezerviran je za pedagoškeradionice u kojima su obrađeneteme: slikovnica u vjerskomodgoju djece predškolske dobi,lutka i igrokaz u vjerskomodgoju, glazbeno stvaralaštvo uslužbi vjerskog odgoja, likovnoizražavanje u aktivnostimavjerskog odgoja te vjerskiodgoj u funkciji stjecanjasocijalnih vještina – kreposti.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Četiri zvona za crkvu Sv. TomeRajić, 30.11.2002. (IKA) -Župna crkva Sv. Tome u Rajićunedaleko od Novske nedavno jedobila dva nova zvona izljevaonice "Tržec Metalprodukt" iz Zagreba. Crkva jebila potpuno uništena u tijekuagresije 1991. godine i njezinagradnja započela je prije četirigodine. Veliko zvono Srce

Isusovo teško 325 kilogramacrkvi je darovao Mijo Idžojtić sobitelji iz Novske, a manjeSveti Antun od 230 kilogramadarovao je mještanin ŽeljkoBabić. Vrijednost zvona je7.500 eura, a jedno je ranijedobiveno od kardinalaKuharića. Po staro zvono crkveizliveno 1923. godine u

Ljubljani rajićki župnik VickoObradović išao je u Mrčevac uRepublici Srpskoj, pa sadaumjesto tri koliko ih je ranijebilo na crkvi, zvone četirizvona. Postavljen je i električnii automatski pogon zaupravljanje zvonjavom.

Zagreb: Zaređeno 15 novih đakonaU tijeku svečanogaeuharistijskog slavljakoje je u zagrebačkojkatedrali predvodionadbiskup Bozanić zađakone je zaređenošest biskupijskih idevet redovničkihkandidata

Zagreb, 30.11.2002. (IKA) – Utijeku svečanoga euharistijskogslavlja koje je 30. studenoga uzagrebačkoj katedralipredvodio zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić uzajedništvu s pomoćnimbiskupima Josipom Mrzljakomi Vladom Košićem,provincijalima i redovničkimpoglavarima te ostalimsvećenicima zarađeno jepetnaest novih đakona.Đakonskom ređenju kaokandidati Zagrebačkenadbiskupije pristupila sušestorica kandidata: DanijelDukić, Dražen Hladuvka,Goran Kocmanić, DujeKurtović, Domagoj Matošević iIvan Ninković, a ostalikandidati za đakonsko ređenjepripadaju redovničkimzajednicama: fra Viktor Grbeša,član Hrvatske karmelskeprovincije sv. Josipa, fra JosipMarijanović, član Hrvatskeprovincije franjevacakonventualaca, fra Mirko Vargai fra Goran Rukavina, članoviHrvatske kapucinskeprovincije, fra Ignacije Alerić,fra Bože Mikić, fra Stipe Renići fra Tomislav Sablje, članoviHercegovačke franjevačkeprovincije Uznesenja BDM iTomislav Ćurić, član Hrvatskepokrajine družbe Isusove.Nakon Evanđelja rektorBogoslovnog sjemeništa MijoGorski prozvao je poimencesve kandidate nakon čega jenadbiskup Bozanić održaohomiliju. Rekao je kako nemože sakriti svoje dubokoganuće pred snagom ljubaviBožje, koja ne prestajedjelovati među nama i učitavom svijetu, zahvaljujućiistodobno za dar šestbiskupijskih i devetredovničkih đakona. Obraćajućise ređenicima, nadbiskup jeistaknuo kako je taj događajsastavni dio hoda Crkve premapunini spašenog čovječanstva,prema nebeskom Jeruzalemu te

kako njihovim pristankom naGospodinov poziv ulaze unjegov vječni nacrt spasenja tepostaju znak nade za budućnostCrkve i primjer evanđeoskehrabrosti za sve nas.Radost koju danas kušamo jeradost zbog spasenja, zbogbožanske pravde koja je punaljubavi i milosrđa, radost zbogvjere u Isusa, radost zbog 15kandidata za đakonat, zbogsigurnosti da nas na našem putuprati Božji blagoslov. On vasčini dionicima svoje snage,povjeravajući vam zadaću dapretvorite žednu pustinju uprocvjetali vrt, da dobrimpobijedite zlo u svijetu,označenom nasiljem iegoizmom. Gospodin nas danaspotiče da djelujemo kako bi seiz tolikih ljudskih razvalinamržnje i sebeljublja rodilacivilizacija solidarnosti iljubavi, koja odgovara namilost evanđelja. U svomeživotu Isus nije činio ništadrugo doli volju Očevu,objavljujući nam ljubav koja jeu samom središtu života Oca iSina. Vi ste, dragi kandidati,zajedno sa svima nama,pozvani vršiti volju Očevu,izražavati ljubav premaGospodinu, u služenju braći ustavu radosti, jednostavnosti iponiznosti, dodao je nadbiskupBozanić, obraćajući sekandidatima za đakonat.Progovarajući o misnimčitanjima, nadbiskup je dodaokako nam prvo misno čitanje izprve Petrove poslanice (2,1-10)otkriva tajnu kako ostati uljubavi Isusovoj, da bismomogli vršiti Očevu volju iživjeti Riječ, pa čak i u svijetukoji je protivan ili ravnodušanprema njoj. Moramo se okupitioko Krista, žive stijene,prionuti uz Uskrslog, koji jepravi izvor vjere, ljubavi isvetosti. On je onaj kamen kojiodbaciše graditelji, ali koji jeBog odabrao za temelj svojeCrkve. Vi, kandidati, koji ste

iskusili blagost Gospodnju,radost njegove Riječi, vi seželite okupiti oko Krista,postati učenici koji suzaljubljeni u njega, želite bitiživo kamenje, dopustiti Kristuda vas obuzme, kako više nebiste pripadali sebi, negonjemu. Služenje koje vasočekuje zanosno je, ali i teško.Poslani ste nositi Radosnuvijest spasiteljske ljubaviljudima, nadasve mladima,zračeći povjerenjem i nadom;pozvani ste biti suputnicimasvakoga mladog čovjeka, svakeosobe, govoreći im o Kristužarom prvih kršćana. Poslaniste svjedočiti vjeru i korjenitostGovora na gori, predlažući iživeći svetost nadohvat svima,dajući iskusiti radost životaprema duhu blaženstava.Poslani ste prenositi ljubavprema molitvi i osluškivanjuRiječi, prenositi djelatnu ikonkretnu ljubav premasvakom čovjeku, osobito premasiromašnima. Evanđeljedanašnjega blagdana završavarečenicom: "Oni brzo ostavelađu i oca te pođu za njim" (Mt4,22). Ne može se vršitipastirsku službu u Crkvi beztog odricanja, bezcjelokupnoga, nepodijeljenogpredanja Gospodinu. Isus nasne želi podijeljene. On tražicijelu osobu. Tu je, dragiređenici, izvor sreće, radosti iblagoslova u evanđeoskomsluženju, istaknuo je nadbiskupBozanić, potičući kandidate nakarizmu služenjaPri završetku svoje homilijenadbiskup Bozanić je kandidateza đakonsko ređenje povjerio, ugodini koja je posvećenakrunici, Djevici Mariji, koja jenajljepši i najistinskiji uzorKristova učenika.Nakon homilije uslijedio je samobred đakonskog ređenja, podkojim su kandidati za ređenjepostali službenici Crkve te imje napose na srce stavljenakarizma služenja u Crkvi.

14 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Novalja: Književna večer Stjepana LiceKnjiževnik je nastupiou novootvorenomePastoralnom centru

Novalja, 30.11.2002. (IKA) -Hrvatski književnik kršćanskeprovenijencije Stjepan Lice izZagreba nastupio je 30.studenoga na prvoj književnojtribini koju je organiziralaGradska knjižnica podvodstvom prof. JasminkeDenone.Susret s književnikom ujedno jebila i prva javna priredba unovootvorenom i ukusno

uređenom Pastoralnom centrupa je goste na početkupozdravio novaljski župnikJosip Kosić, koji je izrazioradost zbog toga što je centarpočeo upravo s književnikomkojega se danas dosta i čita icijeni.Nakon kraćih uvodnihpozdrava i biografskihpodataka uslijedilo je čitanjeniza proznih i poetskih tekstova

koje je uz autora vrsno čitalanjegova supruga Ružica.Izvođenje je na gitari pratio donAnton Šuljić, otpjevavšinekoliko svojih skladbi natekstove poznatih pjesnika. Neodviše brojna publika na krajuje izrazila veliko zadovoljstvotim susretom, a bilo je prilike iza kupnju više književnikovihnaslova.

Susret ministranata u ZlobinuZlobin, 30.11.2002. (IKA) – UZlobinu, župi župničke skupineu Bakarskom dekanatu Riječkenadbiskupije, održan je usubotu 30. studenoga susretministranata. Susret je vodiomons. dr. Milan Šimunović,vanjski suradnik u skupini. Bilisu nazočni i moderator skupinevlč. Petar Belanić, sužupniciFranjo Šiško i mons. dr. IvanŠporčić i vjeroučitelj IvanMilardović.

Na susretu su sudjelovala 43ministranta. Susret je započeomolitvom i pjesmom u župnojcrkvi Sv. Ivana Krstitelja,nakon čega je u Domuumirovljenika nedaleko crkvemons. Šimunović održaopredavanje popraćenodijapozitivima. Mons.Šimunović govorio je oponašanju u crkvi, dijelovimamise te ministrantskoj službi.Nakon predavanja ministranti

su ispunili anketu te sudjelovaliu kvizu. Najbolje znanjepokazali su Živko Ivica izHreljina, učenik osmog razredai Matko Marohnić iz Zlobina,učenik petog razreda. Ipredavanje i kviz prošli su uradosti i smijehu. Ministranti sunešto novo naučili, ali ipokazali da na misi aktivnosudjeluju, jer je njihovo znanjebilo iznenađujuće dobro.

Sjednica Vijeća HBK za kulturu i kulturna dobraPotreban je povrataketičkim i moralnimvrijednostima kojeposreduje Božjaobjava i naučavaKatolička crkva, a odkojih se, nažalost,"novo društvo"zabrinjavajućeudaljava

Zagreb, 30.11.2002. (IKA) -Vijeće HBK za kulturu ikulturna dobra podpredsjedanjem dubrovačkogbiskupa Želimira Puljićaodržalo je 30. studenogaredovitu sjednicu uprostorijama Tajništva HBK, uZagrebu. Na sjednici seraspravljalo o izviješćimačlanova iz pojedinih biskupija,o važnim kulturnim događajimate o pitanjima iz područja svogadjelovanja.Vijeće je posebice razmatralo

temu "Kršćanska kultura iglobalizacija", o kojoj jegovorio prof. dr. Juraj Kolarić sKatoličkoga bogoslovnogfakulteta u Zagrebu. Prof.Kolarić u predavanju jeistaknuo kako se današnji svijetnalazi u korjenitom gibanjukoje obuhvaća tranziciju izsvijeta, naroda i država usvjetsko društvo, koje osporavatradicionalne i temeljnekršćanske vrijednosti. Pokret sesve više kao "novo doba"nameće i vjernicima u

Hrvatskoj. Vijeće smatra da utom gibanju, koje sadrži ipozitivne vrijednosti, trebaprogovoriti i kritički teupozoriti na njegovu negativnudimenziju. U tom kontekstu,smatraju vijećnici, potreban jepovratak etičkim i moralnimvrijednostima koje posredujeBožja objava i naučavaKatolička crkva, a od kojih se,nažalost "novo društvo"zabrinjavajuće udaljava.

Gospić: Skupština Udruge hrvatskih katoličkih muževaSvečanost suuzveličali i gosti izpodružnica iogranaka Udruge izsvih biskupija

Gospić, 30.11.2002. (IKA) –Godišnja skupština Udrugehrvatskih katoličkih muževa"Papa Ivan XXIII." sa sjedištemu Gospiću, koja je utemeljenaprije dvije godine u prigodiutemeljenja Gospićko-senjskebiskupije, održana je u subotu30. studenoga. Prije skupštinepriređen je svečani ophodsredištem Gospića, u kojem subile istaknute zastave svih

članica udruge, a svečanost suuzveličali i gosti iz podružnica iogranaka Udruge iz svihbiskupija. Potom je u katedraliBlažene Djevice Marijeslavljeno svečanokoncelebrirano misno slavlje,koje je predvodio gospićko-senjski biskup Mile Bogović."Dobro došli ovamo u Liku, usredište Like, u Gospić, koji jeujedno i središte nove

biskupije. Nastojte ondje gdjebudete skrenuti pozornostmoćnika na ovaj prostor koji jeu središtu Hrvatske, upovijesnom, možemo reći, alisvakako u zemljopisnomsjedištu i središtu Hrvatske, paneka spašavaju ovaj dio, jer setime spašava i naša domovina",poručio je biskup Bogović namisi u gospićkoj prvostolnici.

Đakovo: Biskupijsko savjetovanje o pastoralu mladihO svojim iskustvimagovorili odgovorni zapastoral mladih dviju"najmlađih" biskupija,Gospićko-senjske iPožeške

Đakovo, 30.11.2002. (IKA) – Uorganizaciji Biskupskogordinarijata Đakovačke iSrijemske biskupije u subotu30. studenoga u prostorijamaTeologije u Đakovu održano jeBiskupijsko savjetovanje o

pastoralu mladih u Đakovačkoji Srijemskoj biskupiji. Nasavjetovanju je bilo 28sudionika, većinompredstavnika mladih te desetsvećenika. Moderatorsavjetovanja bio je đakovački i

srijemski pomoćni biskup ĐuroHranić. Prvo izlaganje na temu"Suvremene pastoralnesmjernice Crkve o radu smladima i njihova primjena u

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

praksi" održao je mr. TomislavRogić, generalni vikarGospićko-senjske biskupije. Usvom izlaganju predavač jenaznačio osnovne koordinatekoje trebaju voditiorganiziranje pastorala mladihdanas. "Svi bismo htjeli da semladi mole, a jesmo li ihnaučili moliti? Mladi su danaszasuti svime, mnoštvomponuda, a jesmo li ih naučilibirati?", pitao je predavač. Kaosredišnji motiv koji je potrebnouputiti mladima mr. Rogićistaknuo je kako "mlade trebapozvati da žive evanđelje IsusaKrista u zajedništvusakramenata Crkve, uvodeći ihu njihovo otajstvo, uvijekiznova, na sve dubljoj iozbiljnijoj razini". Dolazeći izneposrednog rada s mladima,predstavio je konkretnaostvarenja pastorala mladih uGospićko-senjskoj biskupiji,koji se danas najviše oblikujukroz Sabor katoličke mladežiGospićko-senjske biskupije,biskupijsko glasilo mladeži"Osvit" te kroz "Mrežuprijateljstva". Povjerenik za mlade Požeškebiskupije vlč. Robert Mokripredstavio je pastoral mladih u"Izvješću o radu s mladima uPožeškoj biskupiji". Njegovo je

izlaganje predstaviloorganiziranje mreže suradnikau pastoralu mladih u oblikuŠkole za animatore u čijemradu, kroz ciklus tematskihsusreta, sudjeluju svećenici,vjeroučitelji te sami mladi, teBiskupijsku udrugu mladih(BUM) Požeške biskupije. Kaoosobito plodonosna iskustvavlč. Mokri istaknuo jeorganizirane višednevne Križneputove i taborovanja, na kojimase okupi više tisuća mladihvjernika. U drugom dijelu savjetovanjabiskup Hranić govorio je oostvarenjima, poteškoćama iočekivanjima u radu s mladimau Đakovačkoj i Srijemskojbiskupiji. Zajednička raspravadotaknula je teme: Mogućnostipastorala mladih u Biskupijiđakovačkoj i srijemskoj;Umreženje pastoralnihprojekata; Organiziranje školaza animatore u radu s mladima;Koordinacijski tim rada smladima; Biskupijski ured zapastoral mladih u Biskupiji islužba povjerenika za pastoralmladih; Suradnja spovjerenicima drugih(nad)biskupija te suradnja sNacionalnim uredom za mladeHBK. Savjetovanje jepredstavljanjem konkretnih

modela u dvjema "mladim"biskupijama, čiji su povjereniciza pastoral mladih predstaviliiskustva, organizirani rad iprograme, obogatilo današnjekorake obnove i sustavnogarazvoja pastorala mladih uĐakovačkoj i Srijemskojbiskupiji. Susret je završio sprodubljenim uvjerenjem kako,i na planu pastorala mladih,zajednička traženja i suradnja sdrugim biskupijama pružajudragocjeno obogaćenje,osvjetljujući željene putoveobnove pastorala mladih usmjeru integracije pastoralamladih u redoviti pastoral iživot svake župe, čiji je on, nejedini, ali svakako jedan odeminentnih nezaobilaznihdijelova. Snažno je istaknutapotreba stvaranjaprepoznatljivijega i jasnijegsustavnog "potpornja" pastoralamladeži na biskupijskog razini,koji bi trebao povezatidjelovanje i inicijative samihmladih, uključujući i većpostojeće zajednice i pokrete, snaporima pastoralnih djelatnikau različitim sredinama uĐakovačke i Srijemskebiskupije.

Belec: Blagdan sv. BarbarePotpisan ugovor osponzorstvu izmeđuVaraždinske biskupijei INA-e osponzoriranju obnovei zaštite pavlinskogsamostana uLepoglavi

Belec, 30.11.2002. (IKA) – Upovodu blagdana sv. Barbare,zaštitnice rudara, i 50.obljetnice INA-Naftaplinaslavljena je u subotu 30.studenoga svečana misa u crkviGospe Snježne u Belcu.Prije mise, potpisan je ugovor osponzorstvu izmeđuVaraždinske biskupije i INA-eo sponzoriranju obnove i zaštitepavlinskog samostana uLepoglavi. Ugovor su potpisaliuime Varaždinske biskupijebiskup Marko Culej, a u uimeINA-e član Uprave i izvršnidirektor SD Naftaplina ŽeljkoBelošić. Nakon toga održana jetiskovna konferencija na kojojje Društvo za obnovu i zaštitucrkve Sv. Marije Snježne uBelcu upoznalo javnost sdosadašnjem tijekom obnove teplaniranim aktivnostima naobnovi i zaštiti pavlinskogsamostana u Lepoglavi.Nekadašnji član Uprave INA-eJuraj Kotent govorio je oobnovi belečke crkve, dok jebiskup Culej izrekao zahvaluglede sponzoriranja obnovepavlinskog samostana u

Lepoglavi, a član UpraveBelošić govorio je o samomtijeku obnove samostana.Obnova samostana održavat ćese pod nadzoromRestauratorskog zavodaHrvatske. Prva faza suistraživači radovi, kojim se želiispitati slojevi, boje i dekoracijena fasadi te utvrditi njihovastarost i odrediti sloj zaprezentaciju. Pretpostavlja seda na zidovima i stropovimaprizemlja postoje freske ištukodekoracije, skrivene ispodžbuke, koje treba utvrditi iobnoviti. Ispitat će se i statičkastabilnost konstrukcije, izvestisanacija temelja i zidova odvlage, otvoriti zazidani prozorii otvori, zamijeniti dotrajalastolarija, ukloniti pregrade ipostaviti nove instalacije.Obnovom se želi vratiti tlocrt ifasadu u prvobitno stanje teobnovljenim zdanjem sačuvatispomen na život u dobapavlina, a kroz spomen-sobe nasamostan pretvoren uaustrijsku, ugarsku ijugoslavensku kaznionicu,istaknuto je na tiskovnoj

konferenciji. Obnovljenisamostanski kompleks služit ćekao pastoralni centarVaraždinske biskupije, koji ćese koristiti za seminare,duhovne vježbe, raznekonferencije, susrete i ostaleoblike vjerskoga, kulturnog idruštvenog života. Usjevernome i istočnom krilutrebao bi biti uređen smještaj ujedno i više krevetnim sobamas kupaonicama, te prostorije zablagovanje i višekonferencijskih dvoranarazličitih veličina. U zapadnomkrilu bit će smješteniRangerova zbirka i Etnografskimuzej. Na sjevernoj stranizdanja planira se urediti park tesportski tereni i igrališta.Govoreći na tiskovnojkonferenciji o osmogodišnjojobnovi belečke crkve GospeSnježne, istaknuto je kako suintenzivniji radovi obnovezapočeli 1994. godineutemeljenjem Društva zaobnovu i zaštitu crkve Sv.Marije Snježne u Belcu, čiji sučlanovi, između ostalog, ičelnici INA-e. Najprije je

16 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

obnovljen oltar sv. Barbare,kako bi sljedećih pet godina,pod vodstvom Hrvatskogarestauratorskog zavoda, bilaizvedena drenaža crkve, okocrkve i u sakristiji, tepostavljeno podno grijanje inovi kameni pod, a zamijenjenesu i dotrajale instalacije iobnovljen oltar sv. Josipa.Nakon toga su obnovljenepropovjedaonice, ogradepjevališta te kućište i

instrumentalni dio orgulja.Obnovljene su i freske IvanaRangera na svodu crkvene lađei pjevališta, a završena je ovihdana i obnova glavnog oltara.Preostaje još obnova dvajubočnih kapelica i oltara u njimate freski, obnova prozora irasvjetnih tijela, građevinskasanacija cinktora te uređenjepročelja i zvonika crkve.Nakon tiskovne konferencijeslavljena je svečana misa u

župnoj crkvi, koju je predvodiobiskup Culej zajedno supraviteljem bistričkog svetištamons. Lovrom Cindorijem idomaćim župnikom MirkomBorjanom. U prigodnojpropovijedi biskup Culej seosvrnuo na život sv. Barbare,pozvavši okupljene, čija je onazaštitnica, da nasljeđuju njezinprimjer u očuvanju vjere.

10. rođendan Franjevačke mladežiFRAMA svake godineorganiziraprovincijski susret,nacionalni susret,školu animatora,duhovni kapitul ifranjevački hod, azauzeta je i nakaritativnom polju

Zagreb, 1.12.2002. (IKA) –Proslavu svoje desete obljetniceFranjevačka mladež (FRAMA)započela je večernjimeuharistijskim slavljem 29.studenoga u crkvi Sv. FranjeAsiškog na zagrebačkomKaptolu, na blagdan SvihSvetih franjevačkog reda.Svečanu misu predvodio jeprovincijalni ministar Hrvatskefranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda fra Lucije Jagecu zajedništvu s vikaromProvincije i pokretačemFRAMA-e fra IvicomJagodićem, nacionalnimduhovnim asistentom FRAMA-e fra Milanom Krištom i višesvećenika. U propovijedi provincijal jeistaknuo kako su framašiosjetili Duh vremena tezapočeli prije deset godinaslijediti Isusa Krista na svomputu po primjeru sv. Franje. Sv.Franjo sve je svoje ostavio,prodao i razdijelio siromasimate počeo slijediti Krista živećisveto Evanđelje. Na život poEvanđelju smo svi mi pozvani.U tome nam mogu i nastoje datiprimjer mladi framaši, dodao jeprovincijal, čestitavšiframašima i njihovimduhovnim asistentima desetirođendan. Nakon euharistijskog slavljapredstavljena je knjiga SamuelaDurantia "Molitve FranjeAsiškog", što je ujedno bilouvod u molitveno bdjenje, te senastavilo euharistijskimklanjanjem, koje je predvodioduhovni asistent Franjevačkogasvjetovnog reda fra ZdravkoLazić. U nastavku proslave framaši suu subotu 30. studenogaprijepodne posjetili stare inemoćne, a poslijepodnepohodili sestre klarise uMikulićima. Večernjeeuharistijsko slavlje na Kaptolu

predvodio je fra Ivica, akoncelebrirali su gvardijan irektor crkve samostana naKaptolu fra RajkoGelemanović, fra Zdravko, fraMilan i duhovni asistentFRAMA-e u Samoboru fraKrunoslav Kocijan. Fra Ivica jegovorio o počecima FRAMA-e,istaknuvši kako je nastala pouzoru na talijansku GIFRA-u,zajednicu mladih koja živipotaknuta životom sv. FranjeAsiškog. Godine 1992. fra IvanMatić, fra Smiljan Berišić, fraDrago Bedeničić i fra Ivica bilisu sa skupinom mladihfranjevačkog samostana naKaptolu na franjevačkom hoduu Italiji, koji je organiziralaGIFRA. Po povratku u Zagrebrodila se misao osnivanja jednenove zajednice koja je nazvanaFranjevačkom mladeži. Takvazajednica je osnovana najprije ufranjevačkom samostanu nazagrebačkom Kaptolu, potom uOsijeku, Klanjcu, Samoboru,Našicama, Trsatu itd. FRAMAje danas važni dio i čimbenikHrvatske franjevačke provincijesv. Ćirila i Metoda, istaknuo jeosnivatelj FRAMA-e. No,moramo gledati i u budućnost.Trebamo i dalje slijediti Isusa upotpunoj budnosti po uzoru nasv. Franju Asiškog, koji je znaoprepoznati znakove vremena.Sada je drugačije doba nego liprije desetak godina. Zato seponovno moramo probuditi napočetku ovog adventa i krenutipunim plućima naprijed u boljubudućnost, rekao je fra Ivica isvima čestitao desetuobljetnicu. U nedjelju 1. prosinca slavlje jenastavljeno večernjom misom,koju je predvodio fra Zdravkozajedno s fra Ivicom, fraMilanom, župnikom u Čakovcufra Dragom Bedeničićem igvardijanom Gelemanovićem.Fra Zdravko je mladimframašima poručio da služeGospodinu radosno u veselju

kako bi izvanjski svijet uvijekodgovarao raspoloženju duše isrca koje bdije da upravo onošto smo primili ne sačuvamo zasebe, nego po primjeruKristova života razdajemodrugima, služeći u radosti ivelikodušnosti. Ovih desetgodina FRAMA-e zaokruženoposebnim milostima. No, nesmijemo živjeti na staroj slavi,nego uvijek u otvorenosti DuhuSvetomu moramo dopustiti sveono što Bog čini po nama. Navama je da u toj budnosti nakoju vas je Isus pozvao budetehrabri i odgovorni nositi nasvojim leđima zauzeti život zanašu domovinu i Crkvu,poručio je fra Zdravko.Nakon euharistijskog slavljaFRAMA iz Požege izvela jescenski prikaz života sv. Franje"Popravi mi Crkvu, Franjo". FRAMA je "bratstvo mladihkoji se osjećaju pozvani DuhomSvetim da žive kršćanskimživotom u svjetlu poruke sv.Franje Asiškoga, u sklopufranjevačke obitelji" (Statut čl.1). Zajednicu čine mladi od 14.do 30. godine. FRAMA je ipodmladak Franjevačkogasvjetovnog reda (FSR-a), štoznači da nakon određenogvremena provedenog uFRAMA-i, framaš, ako osjetipoziv, nastavlja svoj duhovnipoziv ostvarivati u FSR-u.Prvotna ideja o osnivanjutakvog bratstva nastala je uItaliji prije 20-ak godina kad jeosnovana GIFRA, što je natalijanskom kratica za GioventuFrancescana. Za službeni datumosnutka FRAMA-e u Hrvatskojuzet je 14. prosinca 1992.godine. Danas u svimfranjevačkim provincijama urepublikama Hrvatskoj i Bosni iHercegovini ima oko 2.000framaša. FRAMA kao svoju karizmuima tri elementa: poziv DuhaSvetoga (Bog Otac upućuje

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

poseban poziv mladima), zatim,da se živi kršćanskim životom(poput Krista) u bratstvu ibratski nasljedujući sv. Franju,odnosno da mladi živekršćanskim životom premaposebnom poslanju koji jedobio asiški svetac: "Idi ipopravi moju Crkvu!".Franjevačka mladež ne smatra

se više običnim skupomprijatelja već se smatrabratstvom, obitelj braće isestara kojima je Bog Otac.Organizacijski dio FRAMA-ečini Vijeće, koje treba imatisvako pojedino bratstvo, asastoji se od pet punopravnihčlanova i duhovnog asistenta(redovnika). Osim mjesnog

vijeća postoji i provincijsko tenacionalno vijeće. FRAMAsvake godine organiziraprovincijski susret, nacionalnisusret, školu animatora,duhovni kapitul i franjevačkihod, a zauzeta je i nakaritativnom polju.

Prvi koncert ozbiljne glazbe u BrinjuBrinje, 1.12.2002. (IKA) – Užupnoj crkvi UznesenjaBlažene Djevice Marija uBrinju u nedjelju 1. prosincaprvi put je održan koncertozbiljne glazbe. U organizacijiHrvatskoga kulturnog kluba iz

Zagreba nastupio je sastav"Verdi" uz pratnju na glasoviruMire Fileš-Šimatović.Koncert je priređen u povoduvrijedne donacije glasoviradioničkog društva "Badel1862" iz Zagreba mjestu Brinje.

Osim Brinju to je poznatodioničko društvo glasoviredarovalo i Gračacu, Obrovcu,Iloku i Kosinju u općiniPerušić, a ukupna donacijavrijedna je oko 140.000 kuna.

Otvoren natječaj za Uskrs fest 2003.Najstariji festivalhrvatske popularneduhovne (Cro sacro)glazbe održat će se unedjelju 27. travnja2003. u koncertnojdvorani VatroslavLisinski u Zagrebu

Zagreb, 1.12.2002. (IKA) -"Uskrs fest", najstariji festivalhrvatske popularne duhovne(Cro sacro) glazbe, održat će seu nedjelju 27. travnja 2003. ukoncertnoj dvorani VatroslavLisinski u Zagrebu uorganizaciji Povjerenstva zapastoral mladih Zagrebačkenadbiskupije i Hrvatskogakatoličkog radija.U tu svrhu Organizacijskiodbor Festivala raspisao je 1.prosinca natječaj koji je otvorendo 8. veljače 2003. Uvjeti natječaja su sljedeći:skladbe tematski moraju imatikršćanski karakter, ne smiju biti

već objavljene niti javnoizvođene, trajanje skladbe nesmije biti dulje od 4 minute.Prijava na natječaj obaveznomora sadržavati: notni zapisosnovne melodijske linijepjesme s potpisanim tekstom inatpisanim akordima u dvijekopije, tekst pjesme u dvijekopije, uredno potpisani autoriglazbe, teksta i aranžmana,oglednu demo snimku pjesmena audio kazeti ili CD-u,snimka ne mora biti studijska,ali glazbeno-produkcijski trebabiti što sličnija izvedbenojverziji, kraću biografijuizvođača sa svim potrebnimpodacima (adresa, telefon, e-

mail). Prijave koje ne buduispunjavale navedene uvjetekomisija neće razmarati.Izvođači čije skladbeocjenjivački sud uvrsti uprogram festivala, trebajustudijsku snimku dotičneskladbe dostaviti najkasnije do22. ožujka 2003. godine. Radove treba poslati na adresu:USKRS FEST, Kaptol 31, p.p.553, 10001 Zagreb. Sveinformacije mogu se dobitiradnim danom od 8 do 16 satina telefone: (01) 48 94 818 i(01) 48 94 817 ili na e-mail:[email protected].

45. obljetnica misništva dr. Ivana GolubaPosavski Bregi, 1.12.2002.(IKA) – U povodu 45.obljetnice misništva istaknutiteolog, professor emeritusKatoličkoga bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Zagrebudr. Ivan Golub predvodio je unedjelju 1. prosinca svečanomisno slavlje u crkvi Sv.Maksimilijana u PosavskimBregima, gdje je svojedobnobio župnik. Bio je to ujednospomen na Golubovu prvuzornicu, koju je u istoj crkvislavio 2. prosinca 1957. godine.Zadivljena pjesmama, pismima

te velikom ljubavlju s kojom dr.Golub piše o zornicama,ranojutarnjim misama došašća,Mirjana Sačer Bobanacpriredila je nakon mise recitalGolubove poezije nazvan“Zornica”. Uz recital, pročitanisu i ulomci iz “Pisama”, prvenapisane, ali ne i prve tiskaneknjige dr. Goluba, nastale natemelju dopisivanja s JosipomTurčinovićem. Stihove i prozukazivali su glumci NadaKlašterka, Ivan Katić i HrvojeZalar, te djevojčica IvanaSablić. Potom se iz Brega

krenulo u Dobrovčak Lijevi,gdje je prikazan kolopletposavskih pjesama i plesova.Prelijepi posavski vezovi bili suideja za dar kojim su župljaniDubrovčaka Lijevog obdarili iobradovali nekadašnjegžupnika. Dr. Golub je objemažupama, u kojima je 1957/58.godine zaorao prvu svećeničkubrazdu i posijao sjeme vjere,znanja i prijateljstva, podariopo primjerak svoje knjige“Pisma”.

Zagreb: Susret župljana iz Gorice-SovićaZagreb, 1.12.2002. (IKA) -Župljani iz Gorice-Sovića imalisu 30. studenoga i 1. prosincatradicionalni susret sa svojimsumještanima koji žive uZagrebu i okolici. Susret jeupriličen u sklopu duhovne

obnove na početku Došašća.Svečano misno slavlje, nakojem se okupilo oko 350vjernika, predvodio je u subotu30. studenoga u franjevačkojcrkvi u Dubravi župnik Gorica-Sovići fra Ante Ivanković.

Duhovna je obnova završila unedjelju 1. prosinca misnimslavljem i susretom unacionalnom svetištu u MarijiBistrici.

18 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

U Rovinju osnovana "Zajednica sv. Krunice"Članovi su se obvezalisvaki dan izmoliti barjednu deseticuKrunice

Rovinj, 1.12.2002. (IKA) – Udvorani don Bosca u Rovinjuna prvu nedjelju došašća 1.prosinca održana je osnivačkaskupština "Zajednice sv.Krunice". Na početku susretasve nazočne pozdravio jerovinjski župnik mr. MilanZgrablić. Tom prigodom doc.dr. Anton Tamarut održao jepredavanje na temu "Marijina

suradnja u djelu otkupljenja".Inicijativni odbor predstavio jePravilnik "Zajednice sv.Krunice" te su izabranipredsjedatelj i dvadopredsjedatelja, čiji mandatitraju godinu dana.Inicijativa za osnivanje"Zajednice sv. Krunice" u župisv. Eufemije u Rovinju javila senakon objavljivanja

apostolskog pisma pape IvanaPavla II. "Rosarium VirginisMariae" i proglašenjem Godinekrunice. Svoja svjedočanstva omoljenju Krunice i što tamolitva sve znači u njezinuživotu iznijela je VesnaBratulić. Članovi su se obvezalisvaki dan izmoliti barem jednudeseticu Krunice.

Nakon 10 godina misa u okučanskoj župnoj crkviPrvu misu predslaviofra Božidar Blažević

Okučani, 1.12.2002. (IKA) –Nakon deset godina u župiOkučani slavljena je 1. prosincaprva misa u novosagrađenojcrkvi. Misu je predvodiookučanski župnik fra BožidarBlažević, koji je prije misezahvalio svima koji su na bilokoji način pomogli u izgradnjižupne crkve. U propovijedi jefra Božidar istaknuo kako je tacrkva dar vjernicima za Božićte je također pozvao vjernike dau doba došašća razmišljaju o

svojoj duši i da se probude izduhovne pospanosti. Na misi jepjevao okučanski oktet“Bljesak” pod ravnanjem IveŠaparovića.Izgradnja župne crkve uOkučanima započela je 1996.godine. U kriptu crkve useljenoje 1997. godine, a blagoslovioju je požeški biskup AntunŠkvorčević. Do sada je uizgradnju crkve uloženo 10milijuna i 80 tisuća kuna.Ministarstvo obnove i razvitka

uložilo je 2 milijuna kuna,Požeška biskupija 521.000kuna, a iz Franjevačkeprovincije Bosne Srebrenedarovano je 300.000 kuna.Župljani župe Okučani darovalisu 210.000 kuna, oktet“Bljesak” svojim nastupimaprikupio je 420.000 kuna, apreostalih 6 milijuna i 80 tisućakuna prikupio je župnik fraBožidar uz pomoć darovateljakako iz Hrvatske i BiH, tako iiz ostalih europskih zemalja.

Pomoć izgradnji svetišta Marije od Propetog u BlatuTa investicijazahtijeva oko 500.000eura, pa redovniceKćeri Milosrđa moleza pomoć

Dubrovnik, 1.12.2002. (IKA) -Po odluci dubrovačkog biskupaŽelimira Puljića prve nedjelje uprosincu na svim misnimslavljima u Dubrovačkojbiskupiji prikupljani su novčaniprilozi za izgradnju svetištaSlužbenice Božje Marije odPropetog Petković u njezinurodnom Blatu na Korčuli. Dozavršetka izgradnje svetištazemni ostaci Marije PropetogPetković izloženi su na štovanjeu župnoj crkvi Svih Svetih.Kćeri Milosrđa započele sugradnju svetišta u častslužbenici Božjoj u kući maticiu Blatu poslije objavljivanjaDekreta o herojskim

krepostima sl. Božje Marije odPropetoga Petković 5. srpnjaove godine. Ta investicijazahtijeva oko 500.000 eura, pasu redovnice Kćeri Milosrđazamolile za pomoć.Zamolba je stigla i na župneurede Dubrovačke biskupije ičlanovi Svećeničkog vijeća naposljednjoj su sjedniciraspravljali o toj molbi.Predložili su da se milodarijedne nedjelje namijene zagradnju svetišta; u crkvi postaviprikladna škrabica sa slikombuduće nove blaženice, gdje ćestajati "Prilozi za svetišteMarije od Propetog"; te da isvećenici putem uplatnica

dadnu svoj osobni prilog; ažupe, koje mogu nešto odvojitiod svojih sredstava, neka udogovoru sa članovimaekonomskog vijeća odvoje svojprilog u tom smislu.Stoga je biskup Puljić odredioda na prvu nedjelju u prosincusvi milodari budu za pomoć ugradnji tog svetišta, da župniciobavijeste vjernike o tojsabirnoj biskupijskoj akciji ipotaknu ljude na velikodušnostkoju će Bog blagosloviti.Preporučio je i da to budeprigoda progovoriti koju riječ oprvoj ženi našoj budućojblaženici, službenici BožjojMariji od Propetog Petković.

Poruka biskupa Štambuka u povodu Godine obiteljiGodina obitelji uHvarsko-bračko-viškoj biskupijiproglašena prvenedjelje došašća 1.prosinca trajat će dosvetkovine KristaKralja 23. studenoga2003.

Hvar, 1.12.2002. (IKA) –Godina obitelji proglašena je uHvarsko-bračko-viškojbiskupiji na prvu nedjeljudošašća 1. prosinca i trajat ćedo svetkovine Krista Kralja 23.studenoga 2003. godine. Ta jeodluka donesena na sastankuSvećeničkog vijeća biskupije,pod predsjedanjem hvarsko-bračko-viškog biskupaSlobodana Štambuka u Hvaru8. listopada. Na tom susastanku određene i glavnesmjernice i sadržaji pastoralno-liturgijskog djelovanjasvećenika trootočne biskupije, apotom su svećenici na svojim

dekanatskim susretima iscrpnoraspravljali o pitanjima obiteljikao sudbonosnim pitanjimasadašnjosti te još višebudućnosti biskupije, našeCrkve i domovine.U povodu Godine obiteljibiskup Štambuk uputio jeprigodnu poruku svimvjernicima te biskupije, koja jepročitana na svim misnimslavljima na prvu nedjeljudošašća.Preporučujući sve obiteljiBogu, biskup Štambukporučuje: “U Godini obiteljineka obitelj nastoji oživjetilijepe sadržaje u što svakako

prvo i povlašteno mjestopripada dobrom odgojubudućih generacija! Zato sveizvanobiteljske čimbenikeodgoja treba hrabro analizirati ijoš hrabrije zauzimati korisnestavove. Tu najprije mislim narazna sredstva koja stoje naraspolaganju mladima: TV,film, tisak, a što sve i te kakoutječe da mladi prečesto i vrloneodgovorno zloupotrebljavajusvoje sposobnosti. Nažalost,dotična sredstva u mladimanaglašeno promiču sebičnost,tvrdoglavost i na svoj načinpoučavaju mlade da traže prijesvega svoje vlastite interese,

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

žrtvujući istinu o životu i punoputa prihvatiše za svojepostupanje iskrivljenu stvarnostcjelokupnog života. K tome,sveta slika ženidbe nerijetko jeu spomenutim ponudama tolikoizopačena i iskrivljena, damladi i neiskusni čovjek gotovoi ne vidi ženidbu, a po tome i uobitelji, nešto uzvišeno ilijepo”. Pri tome je pozvao na“usklađivanje” vrijednosti pokojima obitelj jest obitelj, te nadnevnu molitvu, nedjelju misu,

ispovijed, pričest, iskrenu idjelotvornu ljubav premabližnjem. Nadalje, biskupŠtambuk napominje kako sedanašnja obitelj našla u vrtloguraznoraznih ideja isvakodnevnih novosti, odpolitičkih, preko tehničkih domedicinsko-bioloških, tečovjeku, stoga, nije lako ostati“zdrav, normalan i kršćanin”, ato poglavito vrijedi, kako ističebiskup, za obitelji na otocima.Kao problem je naveo i sukob

generacija u obiteljima te jeistaknuo poštivanje života odzačeća do prirodne smrti.“Veliko i drago otajstvoBožića, prema kojem smo seuputili prvom nedjeljomdošašća, neka bude prva svetastanica na kojoj će se radozaustaviti Vaše obitelji! NekaVas Božić obogati dobrim ipoželjnim stvarnostima”,poručuje biskup Štambuk.

Ogulin: Papinski blagoslov vjernici Katici Markovićza 80. rođendan

Povelja je gospođiMarković uručena zanjezin rad, ljubav ipožrtvovnost koju jepokazivala pomažućifranjevcima u tijekuviše od pola stoljeća

Ogulin, 1.12.2002. (IKA) – Usamostanu franjevacatrećoredaca u Ogulinu unedjelju 1. prosinca istaknutojvjernici Katici Marković upovodu njezina 80. rođendanauručena je posebna povelja spapinskim blagoslovom.Povelju potpisanu 25. listopadaove godine gospođi Markovićza njezin rad, ljubav ipožrtvovnost, koju je

pokazivala pomažućifranjevcima u tijeku više odpola stoljeća uručio je zamjenikprovincijala franjevacatrećoredaca Zvonimir Brusač.Ideja za to veliko priznanje jepotekla od mnogih franjevacakoji su djelovali u Ogulinu, aprema kojima je Katicapokazivala duh sv. Franje,nadu, milosrđe i savjesnost kaoistinska pripadnica trećega

franjevačkog reda.U ime franjevačkogasvjetovnog reda, koji djeluje uOgulinu od 1939. godine,ministra Zora Belina zahvalilaje članici na velikom priznanju,podsjetivši se da ju je upravoKatica kao starija križaricaprimila u križarsko društvodavne 1947. godine.

Đakonsko ređenje u CrikveniciZa đakona Riječkenadbiskupije zaređenbogoslov IvanZimmerman

Crikvenica, 1.12.2002. (IKA) –U župi Uznesenja BlaženeDjevice Marije u Crikvenici unedjelju 1. prosinca riječkinadbiskup Ivan Devčić zaredioje bogoslova IvanaZimmermana, rodom iz Koškekod Osijeka, za đakona Riječkenadbiskupije. Na svečanome

misnom slavlju koncelebriralisu generalni vikar mons. EmilSvažić, poglavari Bogoslovnogsjemeništa, brojni svećeniciCrikveničkog dekanata,nekadašnji i sadašnji župnikKoške. Mnoštvo rođaka imještana došli su podržatinovog đakona u njegovoj

odluci da svoj život posvetiBogu i službi čovjeku. Naređenju su bili i ministrantiCrikveničkog dekanata, koji susudjelovali na svome susretukoji je priredilo Povjerenstvo zapastoral duhovnih zvanjaRiječke nadbiskupije.

Duhovna obnova zajednice Molitva i Riječ u OsijekuTeovizija u suradnjisa Ceresom otvarakulturni centar uOsijeku

Osijek, 1.12.2002. (IKA) -Proteklog vikenda članoviZajednice Molitva i Riječ izOsijeka, Slavonskoga Broda iZagreba darovali suOsječanima za Dan njihovagrada još jedan seminar zaduhovnu obnovu. Riječ je onastavku niza "Nosimo nadusvome gradu". U središtupozornosti bila je poruka"Budni budite i molite", a svojavrata otvorio je hotel "Mursa".Mladi danas nisu uspavani,barem ne oni s kojima se ja

družim. Borci su, ali nisuagresivni i unatoč svemuvjerujem da svi napori kojeulažu imaju smisla, kazala jemlada sudionica seminaraVeljka Kljaić, a na pitanje štobi poručila kratko je dodala:Baš ono što je kazala ivoditeljica Marija Krivić – dabudemo bolji.Ivica Domaćinović, direktor isuvlasnik zagrebačke Teovizijepredstavio je tom prigodomsvoju izdavačku kuću, a ta prvalaička izdavačka kuća će za

mjesec dana u Osijeku, u uliciJ.J. Strossmayera 5, u suradnjisa Ceresom otvoriti kulturnicentar. Uz izdavaštvo dvajunakladnika, ponuda će bitioplemenjena i obogaćena iprodajom samostanskihproizvoda. Tako će, ističeDomaćinović, Osječani jedini uHrvatskoj, moći kupiti sve onošto se diljem Hrvatskeproizvodi unutar samostanskihzidina od kozmetičkihpreparata, preko čajeva, sireva,rakije, likera, pa do suvenira.

Hrvatska Dubica: Blagoslov nove crkveHrvatska Dubica, 1.12.2002.(IKA) – Generalni vikarZagrebačke nadbiskupije prelatVladimir Stanković blagoslovioje u nedjelju 1. prosinca novucrkvu Presvetog Trojstva uHrvatskoj Dubici. Crkva je

izgrađena na temeljima objektaiz 1771. g., koji je srušen utijeku Domovinskog rata.Gradnja nove crkve započela je15. studenoga 2000. godine, asada slijedi njeno unutarnjeopremanje. Ove su godine

blagoslovljena i zvona, koja supostavljena na 40 metara visokzvonik. Sredstva za gradnjucrkve osigurao je Nadbiskupskiduhovni stol Zagrebačkenadbiskupije, a pomogli su iopćina te donatori.

20 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Otvorena proslava 300. obljetnice dolaska uršulinkiu Hrvatsku

Uoči mise priređen jeprigodni scensko-molitveni prikaz odolasku 12 misionarki3. prosinca 1703.godine iz slovačkeBratislave u Varaždin,na poziv groficeMagdalene Drašković

Varaždin, 1.12.2002. (IKA) -Svečanim misnim slavljem,koje je prve nedjelje došašća 1.prosinca u uršulinskoj crkviRođenja Isusova u Varaždinupredvodio varaždinski biskupMarko Culej, započela jeproslava jubileja 300. obljetnicedolaska sestara uršulinki uHrvatsku. Uoči mise priređen jeprigodni scensko-molitveniprikaz o dolasku 12 sestaramisionarki 3. prosinca 1703.godine iz slovačke Bratislave uVaraždin, na poziv groficeMagdalene Drašković, apozdravne riječi nazočnima jeuputila provincijalna glavaricas. Marija Elvira Krišto izZagreba, koja je i otvorilajubilej, koji će obuhvaćati višeduhovnih zbivanja u idućihgodinu dana do svetkovineKrista Kralja 23. studenoga2003. godine.Varaždinski biskup, s kojim sumisu suslavili duhovnik uvaraždinskom samostanuuršulinki Franjo Biškup ikanonik preč. Gustav Kuzmić,zahvalio je sestrama nanesebičnom trudu ipožrtvovnosti kojom suobogatile duhovni životvaraždinskog kraja, gdjegodinama djeluju na vjersko-odgojnom području. “Ova misaje dar zahvalnosti Bogu zadolazak sestara u Hrvatsku isve sestre koje su djelovaletijekom svih proteklih godina ikoje danas djeluju svojimdarovima karizme i ljubavi”,rekao je biskup. Također je

istaknuo kako im vlasti nikadanisu bile sklone, pa čak nidanas kada velikom upornošćutraže povrat imovine, koju susestre izgradile trudom,ljubavlju i darovima dobrihljudi. Upozorivši u propovijedikako danas mnogi slušaju samomoderne proroke ovog doba ukojem gotovo da više nemamjesta za Boga, jer je zavladalacivilizacija smrti koja ne voliživot starijih i nerođenih,pozvao je okupljene da Bogupovjere svoje živote, svojusadašnjost i budućnost.“Pripravimo svoje srce zaGospodinov dolazak kakobismo se radovali rođenju iživotu te dopustili da se ovogBožića Krist rodi u našimobiteljima i zajednicama”,zaključio je biskup Culej.U tijeku mise pjevao je zborvaraždinske katedrale “Chorusliturgicus” uz pratnju BernardaDugana na obnovljenimorguljama, a na misi je uz velikbroj vjernika sudjelovalo i 30-tak redovnica iz hrvatskeprovincije uršulinki, kojaobuhvaća i zajednice uZagrebu, Slavonskom Brodu,Rovinju i Zenici.Na kraju mise samostanskaglavarica u Varaždinu s.Mihaela Dumbović pročitala jejubilejsku poruku ColetteLignon, generalne glavarice izRima, koja je čestitavšiobljetnicu istaknula kako jetijekom tri stoljeća život sestarabio obilježen mnogimkušnjama, neslomljivom

hrabrošću i poteškoćama, čak iprogonima, ali i izdržljivošću umisionarskom radu naevangelizaciji, jer su bile jake uljubavi prema Gospodinu i podzaštitom Majke Božje. “Za vasotvorenjem jubileja počinjegodina posebne milosti, nekaona u vama oživi svijest da jesvaki period vaše povijestiprožet Božjom prisutnošću iNjegovim spasiteljskimdjelovanjem. Jubilejska godinavas poziva na radost, obraćanjei međusobno opraštanje,jedinstvo, zajedništvo izahvalnost, kako bi vašedjelovanje rodilo još jačimduhovnim plodovima”,istaknuto je u poruci iz Rima.Svima nazočnima riječi zahvaleuputila je provincijalnaglavarica s. Elvira Krišto.Varaždinsku uršulinskuzajednicu čine 34 sestre, jednanovakinja i dvije postulantice,od koji je jedna upravo na danotvaranja jubileja primljena upostulat. U tijeku 300 godinakroz uršulinski samostan uVaraždinu prošle su 263 danaspokojne sestre, te 76 živućihsestara hrvatske provincije.Program proslave jubileja, kojise obilježava pod geslom“Vodite novi život!” zaključitće se 23. studenoga 2003.godine završnim slavljem uVaraždinu, a do tada će u tijekugodinu dana biti priređeno nizduhovnih sadržaja, međukojima je i međunarodniznanstveni simpozij “300godina uršulinki u Hrvatskoj”.

Dan borbe protiv AIDS-aKampanja HrvatskogCaritasa usmjerena jena senzibilizaciju iedukaciju javnostiprema problemu HIVpozitivnih osoba kao ina njihovu integracijuu društvo

Zagreb, 1.12.2002. (IKA) -Svjetski dan borbe protivAIDS-a 1. prosinca u Hrvatskojje obilježen nizom događajakoje je pod geslom Pozitivnaakcija organizirala Hrvatskaudruga oboljelih od AIDS-a. Uakciju, čiji su pokroviteljipredsjednik RH Stjepan Mesić,premijer Ivica Račan ibritansko veleposlanstvo uZagrebu, uključili su seliječnici, novinari, političari idruge javne osobe. Zdravstvenistručnjaci pridružili su seobilježavanju Svjetskog danaborbe protiv AIDS-aorganiziranjem dvaju stručnihskupova - Djeca, mladi i AIDSu hotelu Sheraton i simpozij oAIDS-u u Klinici za infektivne

bolesti Fran Mihaljević.Fond Hrvatskog Caritasa zapoboljšanje kakvoće življenjaHIV pozitivne djece i zasustavno senzibiliziranjejavnosti glede te bolestizapočeo je sa svojimdjelovanjem 18. listopada.Kampanja je usmjerena nasenzibilizaciju i edukacijujavnosti prema problemu HIVpozitivnih osoba kao i nanjihovu integraciju u društvo,poboljšanje kakvoće životaHIV pozitivne djece tezagovaranje boljega zakonskogokvira kojim će se onemogućitiponavljanje slučaja Ele,osmogodišnje djevojčicezaražene HIV-om. Broj žiroračuna Fonda, na koji se može

uplatiti novčana pomoć, je2340009-1100080340 spozivom na broj 4102002.Pozivom na telefonski broj 060801 801 Fondu se daruju 3kune.Podaci Hrvatskog zavoda zajavno zdravstvo pokazuju da jeod 1995. godine do danas u Hrvatskoj registrirano365 osoba zaraženih virusomHIV-a.Od ukupnog brojazaraženih, bolest se od prvogslučaja oboljenja 1996. godinedo danas razvila kod 191 osobe,a umrlo je 107 ljudi. Stručnjacipretpostavljaju da kod nastrenutno živi 258 zaraženih tomopakom bolešću.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Barban: Misa zahvalnicaBarban, 1.12.2002. (IKA) – Naprvu nedjelju Došašća 1.prosinca u mjestu Šajini, župaBarban porečko-pulski biskupIvan Milovan predvodio jesvečanu misu zahvale u povoduobnove crkve Sv. Petra. Ukoncelebraciji su bili kancelar i

ekonom biskupije mons. JosipŠajina, nekadašnji barbanskižupnik Alojzije Baf, vlč.Sergije Jelenić te domaćižupnik Daniel Satur. BiskupMilovan govorio je o važnostiobitelji koja je temelj svakogdruštva. Crkva je malo veća

duhovna obitelj, koja pomažečovjeku da sebe duhovnoizgrađuje. Današnji čovjek jeduhovno siromašan i često putau potražnji za "hranom"završava u sljedbama i raznimistočnjačkim pokretima, rekaoje biskup.

Devetnica Gospi OsječkojOd 1994. svečanostpočetka devetniceGospi Osječkojuklapa se u slavljeneDana grada Osijeka

Osijek, 1.12.2002. (IKA) – Ufranjevačkoj crkvi Svetog Križau osječkoj Tvrđi misnimslavljem koje je 1. prosincapredvodio provincijalniministar Hrvatske franjevačkeprovincije sv. Ćirila i Metodafra Lucije Jagec u zajedništvu sfra Željkom Paurićem,rektorom crkve i fraGracijanom Biršićem, započelaje devetnica Gospi Osječkoj.Misno slavlje je svojimpjevanjem uzveličaofranjevački zbor juniora "Corunum" pod ravnanjem mo.

Josipa degl Ivellia, a zaorguljama je bio mr. art. KrešoHas.Nakon misnog slavlja uslijedioje kratki obred u kojem jepoglavarstvo grada Osijekapovodom Dana Gada prinijelocvijeće Gospi Osječkoj kaoznak svoga predanja. U svomobraćanju gradskim čelnicimaprovincijal je poručio kako odnjih narod očekuje da korektnovode grad Osijek pod zaštitomGospe Osječke, kojoj su seutekli.Prije više od trideset godina

đakovački biskup StjepanBauerlein odredio je da se ucrkvi Svetog Križa u osječkojTvrđi započnu hodočašćaGospi Osječkoj. To štovanjeGospe Osječke posebno jezaživjelo u tijeku domovinskograta. Početkom devedesetihgodina proteklog stoljeća papaIvan Pavao II. u Vatikanu jeblagoslovio krune za kip GospeOsječke te su tako okrunjeni likGospe i Isusa. Od 1994. godinesvečanost početka devetniceGospi Osječkoj uklapa se uslavljene Dana grada Osijeka.

Adventski koncert u crkvi Sv. Lovre u PožegiKoncert Zagrebačkogkvarteta uorganizaciji GradaPožege i Požeškebiskupije

Požega, 1.12.2002. (IKA) - Naprvu nedjelju došašća, 1.prosinca, u crkvi Sv. Lovre uPožegi u organizaciji GradaPožege i Požeške biskupijeodržan je koncert Zagrebačkogkvarteta. Među brojnimslušateljima bio je i požeškibiskup dr. Antun Škvorčević,generalni vikar mons. JosipDevčić i požeški gradonačelnik

Zdravko Ronko.Zagrebački komorni ansamblizveo je gudačke kvarteteWolfganga Amadeusa Mozartai Sergjeja Prokofjeva.Profinjeno muziciranje GoranaKončara na violini, DavoraPhilipsa na violini, AnteŽikvovića na violi i MartinaJordana na violončeluoduševilo je Požežane. Izvođači

su, pak, bili ugodno iznenađeniljepotom povijesnog prostoracrkve Sv. Lovre, urešeneadventskim svjetlima, itoplinom koju im je iskazalapožeška publika. Na krajukoncerta izvođačima isudionicima zahvalio jegradonačelnik Ronko.

Koncert Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić ukatedrali Sv. Dujma

Započeli 7. daniduhovne glazbe CroPatria 2002. podgeslom "Mladostpjesmom protivnasilja"

Split, 1.12.2002. (IKA) – Uprepunoj katedrali Sv. Dujma uSplitu započeli su 1. prosinca, upovodu 1.700 godinaDioklecijanova grada, 7. daniduhovne glazbe Cro Patria2002. pod geslom "Mladostpjesmom protiv nasilja". Uprvoj, uvodnoj večeri prednastup 13. zborova mladih izsvih krajeva Hrvatske, tegostiju iz Italije, BosneHercegovine i Slovenije, koji

će se održati 2. prosinca usplitskom HNK, Akademskimješoviti zbor Ivan GoranKovačić iz Zagreba priredio jekoncert, kojim je ravnao mladidirigent Luka Vukšić. Naprogramu su izvedena djelaG.F. Haendela, A. Scarlattia,M.A. Ingegneria, T.L. daVictoria. W.A. Mozarta, J.Arcadelta, S. Rahmanjinova, D.Bortnjanskog, F. Dugana, F.Dugana ml., B. Papandopula i

J.Š. Slavenskog.Projekt Cro Patria poduprili suPorečko-pulska biskupija,katedrala Sv. Dujma, samostansv. Frane u Splitu, Ministarstvokulture, prosvjete i sporta teMinistarstvo za europskeintegracije, Poglavarstvo gradaSplita i Zagreba, Županijesplitsko-dalmatinska, sisačko-moslavačka, istarska teGlazbena škola VatroslavLisinski - Zagreb.

Pokop preč. Ivana SinkovićaPogrebne obrede unazočnosti 65svećenika predvodiobiskup Culej

Sveti Juraj u Trnju, 1.12.2002.(IKA) - Preč. Ivan Sinković,svećenik Varaždinskebiskupije, umirovljeni župnik ipočasni kanonik Čazmansko-varaždinskog zbornog kaptolaSvetog Duha, koji je preminuou četvrtak 28. studenoga uOpćoj bolnici u Varaždinu u70. godini života i 44. godini

svećeništva, pokopan je prvenedjelje došašća, 1. prosinca,na mjesnom groblju rodne župeu Svetom Jurju u Trnju.Pogrebne obrede u nazočnosti65 svećenika iz Varaždinske iPožeške biskupije teZagrebačke nadbiskupije,redovnica i mnoštva vjernika izrodne župe te župa Macinec i

Daruvar, predvodio jevaraždinski biskup MarkoCulej. Izražavajući sućutpokojnikovoj majci Agnezi ibratu Vladimiru, kazao jenazočnima kako se opraštaju oddobrog svećenika i čovjeka kojije otišao s ovog svijeta da biovaj Božić proslavio s Isusom,kojeg je kao svećenik dijelio,

22 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

naviještao i želio mu biti štosličniji.Opisavši životni putpreminuloga svećenika župnikDarko Kelemenić prisjetio senjegovih posljednjih godinaživota u Čehovcu i spremnostina pomoć unatoč krhkom inarušenom zdravlju. Uznemjerljivu duhovnu brigu,rodnoj župi pomagao je imaterijalno, darujući jojvrijedne orgulje. Vlč. StjepanMarkušić, njegov nasljednik užupi Macinec, gdje jeslužbovao uoči umirovljenja,zahvalio mu je uime župljanakojima je ostao u sjećanju kaoblag i tih svećenik,napomenuvši da mu je uzeuharistiju osobito bio dragsakrament ispovijedi. DekanGornjomeđimurskog dekanata

mons. Leonard Logožaroprostio se od pokojnika u imenjegovih bivših kapelana, a vlč.Blaž Tota uime svećenika,istaknuvši njegovupožrtvovnost i spremnost zapomoć, posebno za vrijemestudija kada je kolegama radopomagao u učenju te ih bodrioda ustraju na Kristovu putu.Nakon pogreba misu zadušnicuu župnoj crkvi Sv. Jurjamučenika predvodio je biskupCulej u zajedništvu sgeneralnim vikarom mons.Ivanom Godinom,pokojnikovim nećakom vlč.Mladenom Sinkovićem,domaćim župnikom i drugimsvećenicima. Pritom je biskupuputio poziv da u župi mladićkoji osjeti Božju riječ spremnoodgovori i u svećeničkom

zvanju naslijedi pokojnogsvećenika.Preč. Sinković rođen je uČehovcu, mjestu župe SvetiJuraj u Trnju uDonjomeđimurskom dekanatu,23. kolovoza 1933. godine. Zasvećenika je zaređen 5. srpnja1959. u župnoj crkvi u Prelogu,a u kapeli Sv. Roka u Čehovcu10. kolovoza iste godineproslavio je svoju mladu misu.Kao kapelan bio je u Bjelovaru,Svetom Iliji i Daruvaru. Zatimje kao župnik službovao u župiKrapje, Gornjem Mihaljevcu,Daruvaru te posljednjih devetgodina do umirovljenja 1999.godine u župi Macinec.Počasnim kanonikom imenovanje 1998. godine.

Varaždin: Duhovna obnova svećenikaVlč. Stjepan Najman ogrešnicima u Crkvi isvecima izvan Crkve

Varaždin, 2.12.2002. (IKA) -Adventsko-božićna duhovnaobnova svećenika Varaždinskebiskupije održana je 2. prosincau Biskupskom ordinarijatu uVaraždinu. Voditelj obnove bioje duhovnik u Nadbiskupskomedječačkom sjemeništu nazagrebačkoj Šalati StjepanNajman, a tema je bila je“Gratia tua mecum!” ilisuradnja s Božjom milošću.Predavač je na početkuizlaganja postavio pitanje što jemilost Božja i može li se odmilosti Božje živjeti te je nakonkretnim primjerima izživota i na temelju biblijskihzapisa protumačio ta pitanja.Podijelivši ljude u četiriskupine – sveti vjernici, grešnivjernici, sveti nevjernici igrešni nevjernici, vlč. Najmanje istaknuo: “Ako bismo podtim vidom trebali gledati nanaše pastoralne obveze, moždas prvom skupinom ljudi nebismo trebali imati toliko posla,jer su već evangelizirani iBožji. (…) Možda ne bismo

trebali imati ni toliko posla sopakim nevjernicima, negootresti prašinu i ukloniti se. Itako nam ostaju grešnici uCrkvi i sveci izvan Crkve”. Pritome je napomenuo da sobzorom na milost Božju,svećenik treba izabratiprioritete svoga pastoralnogdjelovanja, i kao “manje zlo”proglasiti ili tzv. grešnevjernike, koji idu u crkvu, aliodgovaraju, psuju, ili pohvalitisvete nevjernike koji su dobriljudi, ne psuju, ne ogovaraju ipomažu ljudima, samo što sunevjernici. Kao veliko poljeevangelizacije u suvremenomsvijetu, predavač je istaknuoljude koji se zanose tzv.humanošću, ističući je kaonajvažniju i vjerojatno dostatnukomponentu čovjekova života.No, pritom je dodao kako nisvećenici nisu uvijek imuni odtakvoga horizontalnogmentaliteta. Također je rekaokako Isus nikada nije imaoproblema s grešnicima, koji sumu dolazili, ali je zato najviše

vremena potrošio upravo nauvjeravanje onih koji su bilizbilja pravedni po zakonu, čak ipretjerano dobri, štoviše čak subili uvjereni da su bolji“vjernici” od mnogih, ali nisuprihvaćali ono što Isus traži iupućuje. “I cijela povijestCrkve potvrđuje da su praviuzori vjere, sveci uzdignuti načast oltara bili ljudi, koji su sesmatrali grešnicima”, istaknuoje predavač te dodao: “Nikadanismo problem ako smogrešnici koji dolaze raskajani kIsusu u sakramentu ispovijedi ikad ispravno raspoloženiulazimo u slavlje sakramentaeuharistije, ali smo uvijekproblem ako mislimo da jošnismo toliko grešni, ili da smoveć dovoljno dobri, pa stoga nepristupamo ispovijedi”.Duhovna obnova završila jeprigodom za ispovijed, temisnim slavljem u varaždinskojkatedrali, koje je predvodiovaraždinski biskup MarkoCulej.

Završeni Dani duhovne glazbe Hrvatske mladežiPosebno priznanjedodijeljeno jeskladatelju PeriGotovcu

Split, 2.12.2002. (IKA) – Upovodu 1.700. obljetnice gradaSplita, u Hrvatskome narodnomkazalištu Split u ponedjeljak 2.prosinca održani su VII. daniduhovne glazbe Hrvatskemladeži “Cro Patria” 2002.Pokretač te glazbenemanifestacije je Hrvatskaglazbena mladež Split, aodržana je pod nazivom“Mladost – pjesmom protivnasilja”. Festival duhovneglazbe održavao se pod

pokroviteljstvom Ministarstvaprosvjete i športa RepublikeHrvatske.Od tridesetak skladbi pristiglihna natječaj izabrano je 13 novihskladbi, od kojih je dvanaestizvedeno u drugoj večeri.Nastupili su hrvatski muški,ženski i mješoviti zborovi izZagreba, Pule, Međugorja,Splita, Biograda, Petrinje,Ljubljane i Zadra. Iz programahrvatske glazbene baštine, poizboru predsjednika HGM Split

dr. Miljenka Grgića izvedeno jedjelo don Josipa Raffaella(Hvar 1767-1843) “Sacerdotesdomini” u izvedbi Mješovitogzbora Hrvatskoga pjevačkogdruštva “Slavulj” - Petrinjekojim je ravnao Josip deglIvellio te u “Spomenprogramu” izvedena jeGotovčeva i Britvićeva“Pjesma moja raspjevana” uizvedbi Hrvatskoga pučkogglazbenog društva “Zoranić” -Zadar i dirigentom Antunom

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Dolički, te iznimno hvaljena ivrijedna “Donesi nam mir”prerano preminule Ivane RudićMitrović (1964-2002), koju jeizveo mješoviti zbor “Floridus”Umjetničkog društva “JakovaGotovca” - Split. Nakonpraizvedbe novih skladbiproglašeni su dobitnici nagradai priznanja “Cro Patria” za2002. godinu.Odlukom Stručnogprosudbenog vijeća Hrvatskogdruštva skladatelja zlatnaplaketa CANTICUM NOVUMza najbolju skladbu pripala jeskladatelju Branku Starcu zaskladbu “Oče naš”, III. st. izGlagoljaške suite, dok je zlatnuplaketu prema odluci publike ugledalištu dobio skladateljNikša Njirić za skladbu “MajkoDalmatinko”.Plaketa Fra BernardinSplićanin, koju dodjeljuje

samostan sv. Frane na ObaliSplit za najbolje stihove premaodluci Stručnog prosudbenogvijeća DHK pripala je pjesnikuJakši Fiamengu za pjesmu“Božićni grad”. Zlatna plaketaSANCTUS ANASTASIUS zanajbolju duhovnu šansonuprema ocjeni Stručnogaprosudbenog vijeća HDSpripala je skladatelju PetkuKantardžijevu za skladbu“Vjere dostojan”.Zlatna Plaketa “Katedrala” zanajbolje izvedenu pjesmuprema ocijeni Stručnogaprosudbenog vijeća Hrvatskeglazbene mladeži Split pripalaje slovenskom zboru “Veter”Glazbene mladine ljubljanskekojim je dirigirala Urša Lah zapjesmu “Hvala Gospodine”.Prema odluci publike ugledalištu Zlatna plaketa“Katedrala” pripala je KUD

“Splitskom djevojačkomzboru” za pjesmu “MajkoDalmatinko” kojim je dirigiralaDanica Zaić.Plaketa ZVUCI BAŠTINE zaizvođenje pjesme iz hrvatskeglazbene baštine pripala jepriznanjem HGM SplitHrvatskome pjevačkomglazbenom društvu “Slavulj” -Petrinja za pjesmu “Vjeredostojni” kojim je dirigiraoJosip degl Ivellio.Plaketu Jakov Gotovac zasudjelovanje inozemnihumjetnika dobio je slovenskizbor “Veter” i Mješoviti zbor“Kraljica mira” - Međugorje.Posebno priznanje dodijeljenoje skladatelju Peri Gotovcu,sinu Jakova Gotovca za 75godina života i 60. godinajavnog djelovanja.

Đakovo: Adventska duhovna obnova svećenikaNa obnovi sudjelovalooko 130 svećenika

Đakovo, 2.12.2002. (IKA) –Oko 130 dijecezanskih iredovničkih svećenikaĐakovačke i Srijemskebiskupije okupilo se uponedjeljak 2. prosinca uĐakovu na adventsku duhovnuobnovu. Obnovu je premanedavno objavljenomBiskupijskom kalendaru susreta2002./2003. organiziraopovjerenik za trajnu duhovnuizgradnju svećenika vlč. mr.Bože Radoš. Svećenicima, kojisu se najprije okupili u velikojMetodovoj dvorani u zgradiSvećeničkog doma, središnjerazmatranje održao jedijecezanski biskup MarinSrakić na temu "Svetost islužba svećenika". Svoje je

izlaganje utemeljio naapostolskom pismu "Novomillennio ineunte" pape IvanaPavla II. i dokumentu biskupaHBK "Na svetost pozvani",istaknuvši kako su svećenicipozvani svoje okruženje, život icjelokupno djelovanje staviti"pod znak svetosti".Spominjući suvremenetipološke analize životasvećenika danas, osvrnuo se ina opasnost da se svećeništvo,kao jedinstveni životniidentitet, stavi na marginuživota samoga prezbitera.Vjerodostojnim uranjanjem uslužbu ostvaruje se posvećenjesvećenika, i to kroz trostrukiposvetni put – put svetostinavjestitelja, ostajući trajno i

učenik i učitelj; put svetostiliturgijske službe i put službeautoriteta, koja se uvijek morashvaćati i ostvarivati uevanđeoskom duhu, tj. kaosluženje, rekao je biskupSrakić.Nakon biskupova izlaganjasvećenici su se rasporedili udevet skupina, u kojima su sviimali prilike dati osobni osvrt ibratsko svjedočanstvo. Nakonzajedničkog ručka uBogoslovnom sjemeništuslavljeno je pokorničkobogoslužje s pojedinačnomispovijedi. Obnova je završilamolitvom i prigodnimbiskupovim riječima u kapeliBezgrješnog Začeća uBogoslovnom sjemeništu.

Zahvala za odobrenje Statuta Neokatekumenskog putaZadarski nadbiskupporučioneokatekumenima dau zadarskoj Crkviimaju svoje mjesto, aoni njoj trebajupodariti sve ono što setrude živjeti po Riječi,liturgiji i zajedništvu

Zadar, 2.12.2002. (IKA) - Ukatedrali Sv. Stošije u Zadru uponedjeljak 2. prosincazadarski nadbiskup Ivan Prenđapredvodio je svečanoeuharistijsko slavlje u znakzahvalnosti papi Ivanu Pavlu II.za odobrenje StatutaNeokatekumenskog puta.Nazočne članove pozdravio jekatehist za Zadarskunadbiskupiju vlč. Piotr Maj.Pozdravljajući okupljene,nadbiskup Prenđa je u uvoduzahvalio Gospodinu za milost idar Neokatekumenskog putaCrkvi i Zadarskoj nadbiskupiji.Zaželjevši pritom da članovi tihzajednica budu na visini svojihStatuta i svoga evanđeoskogposlanja te da budu svjedoci

vjere u ovim vremenima iprostorima. Obraćajući se upropovijedi članovimaNeokatekumenskog puta,nadbiskup Prenđa je istaknuoznakovitost potvrđivanjaStatuta na blagdan sv. Petra iPavla u Rimu. “Taj Put je uslužbi Crkve i ona ga jeprihvatila po Petrovunasljeniku. On je u Rimu, posvojim Statutima koji suodobreni na pet godina,dosegnuo stanovitu zrelost, tetreba vidjeti što je još potrebnoučiniti da Put zaživi u svojojpunini u službi Evanđelja iCrkve. Zato molimo Gospodinada ga produbi, učvrsti i usmjerina dobro svopće Crkve”,poručio je nazočnima zadarski

nadbiskup. Svečanoj misizahvalnici uz članoveneokatekumenskih zajednicapribivali su i predstavnicidrugih zajednica i pokreta kojidjeluju u nadbiskupiji.Neokatekumenski put rodio se1964. godine u barakamaMadrida, kojim je Duh Svetizapočeo u Crkvi put kršćanskeinicijacije, a u Zadarskunadbiskupiju Put je otvoriotadašnji nadbiskup MarijanOblak 1983. Prve katehezeodržane su u župama Belafuža,Plovanija i Stanovi. Statut jeodobrio Sveti Otac na blagdansv. Petra i Pavla, 29. lipnja2002. godine. Na radu zaodobrenje Statuta radilo jePapinsko vijeće za laike više od

24 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

pet godina. Pročelnik togVijeća kardinal James FrancisStafford prigodom odobrenjaStatuta kazao je da se u slučaju“Puta crkveni autoritetograničio na ocjenjivanje iutvrđivanje sukladnosti Statuta

sa crkvenim naukom, kako biiskustvo Puta moglo naći jošbogatije plodove izevanđeoskog naviještanja iizvanrednog misionarskogpoleta, koji mogu doći u životvjernika laika, obitelji i župne

zajednice, kao i bogatstvopoziva na svećenički iredovnički život. Sve je toosiguralo da se ti dobri plodovisve više ukorjenjuju u plodnotlo Katoličke crkve”.

Trostruko slavlje na zagrebačkom KsaveruMisno slavlje upovodu 250.obljetnice posvećenjacrkve Sv. FranjeKsaverskog, 60.obljetnice utemeljenjažupe i blagdana sv.Franje Ksaverskogpredvodio nadbiskupBozanić

Zagreb, 3.12.2002. (IKA) - Upovodu 250. obljetniceposvećenja crkve Sv. FranjeKsaverskog, 60. obljetniceutemeljenja župe i blagdana sv.Franje Ksaverskog, svečanomisno slavlje nastaroslavenskom jezikupredvodio je 3. prosincazagrebački nadbiskup JosipBozanić u zagrebačkoj crkviSv. Franje Ksaverskog.U propovijedi je nadbiskupBozanić posebno istaknuomisno slavlje nastaroslavenskom jeziku,podsjetivši da je dio hrvatskoganaroda u tijeku cijele svojepovijesti slavio Boga na vlastitujeziku i tako pretekao Drugivatikanski sabor, koji je odlučioda svi narodi slave Boga nasvom jeziku. Podsjetio je i naulogu isusovca sv. FranjeKsaverskoga u širenju vjere u16. stoljeću, zajedno sasubratom, osnivačemisusovačkoga reda svetimIgnacijem Lojolskim. "To je

posebno važno kad se crkve uSvetoj zemlji pretvaraju udžamije, a Crkva u zapadnojEuropi doživljava reforme.Sveci su oni koji su znak životaCrkve i oni su svjedoci da jeBog prisutan u svojoj Crkvi zasva vremena", poručio jenadbiskup Bozanić. Osvrnuvšise na današnje doba, nadbiskupBozanić je rekao kako su danasu Crkvi potrebna akcija ikontemplacija, novi putovi inove duhovne vježbe uprodubljivanju znanosti oreligiji, te molitve. Podsjetio jei da je papa Ivan Pavao II. napočetku 25. obljetnice svogapontifikata pozvao Crkvu nakontemplaciju, na tihu molitvuKrunice Djevice Marije.Današnja crkva Sv. FranjeKsaverskog na zagrebačkomKsaveru izgrađena je 1752.godine. Crkvom su upravljaliisusovci sve do ukinuća njihovareda 1773. Od tada ona postajepodručnom kapelicom župe sv.Marka. Više od sto godina, sve

do 1923. godine, crkva je bilaprazna, kad na Ksaver dolazefranjevci trećoredci, glagoljašiiz Hrvatskog primorja isjeverne Dalmacije. Te istegodine na blagdan sv. FranjeKsaverskoga, trećoredci suslužbeno uvedeni u posjedcrkve. Toga dana služena jesvečana misa nastaroslavenskom u nazočnostinadbiskupa dr. Antuna Bauera.Godine 1925. uslijedila jevelika obnova ksaverskogsvetišta, križnoga puta, portala,kalvarije, perivoja, crkve, tegradnja novog samostana. Ujesen 1927. iz Krka na Ksaverdolazi Provincijalat franjevacatrećoredaca glagoljaša sodgojnim zavodima. Od 3.prosinca 1928. do nedavno ucrkvi su se nalazili posmrtniostaci krčkoga biskupa AntunaMahnića. Odlukom nadbiskupaAlojzija Stepinca 1942. naKsaveru je utemeljena župa.Crkva je uoči proslave svogajubileja temeljito obnovljena.

Nadbiskup Bozanić čestitao Ramazanski BajramMolitve i nastojanja uzajedničkoj težnji zaizgradnjom mira nekabude sve učestalije iplodnije

Zagreb, 3.12.2002. (IKA) – Upovodu muslimanskogblagdana RamazanskogBajrama, zagrebački nadbiskupJosip Bozanić uputio je 3.prosinca čestitku predsjednikuMešihata Islamske zajednice uHrvatskoj muftiji ŠevkuOmerbašiću.

“U prigodi velikogamuslimanskog blagdana,Ramazanskog Bajrama, kojimzavršava mjesec posta imolitve, upućujem Vama isvim vjernicima islamske vjereu Republici Hrvatskojnajiskrenije čestitke.Neka svemogući i milosrdni

Bog obdari Vas i Vašuzajednicu svojim blagoslovom isvakim dobrom u novoj 2003.godini. Molitve i nastojanja uzajedničkoj težnji zaizgradnjom mira neka bude sveučestalije i plodnije”, stoji učestitki nadbiskupa Bozanićamuftiji Omerbašiću.

Poruka za Dan iseljenikaU poruci se ističekako brojne teškoće iproblemi ne smijuobeshrabriti idopustiti da prevladaravnodušnost imalodušje

Zagreb, 3.12.2002. (IKA) – Upovodu Dana iseljenika 29.prosinca, Ravnateljstvodušobrižništva za Hrvate uinozemstvu uputilo je prigodnuporuku, kojom se nadovezujena Papinu poruku za Iseljeničkidan. Ističući kako je Papa kaotemu za ovogodišnji Daniseljenika stavio“međureligijski dijalog”,Ravnateljstvo napominje kakoPapa poziva i potiče na dijalog,ne samo zbog lošeg iskustva“vjerskih ratova” iz prošlosti,već zbog potrebe da se Boga usadašnjosti i budućnostipredstavi kao “Boga mira”, testoga kršćani imaju dužnost

njegovati i razvijati dijalog.Stoga se ističe kako nas brojneteškoće i problemi ne smijuobeshrabriti i dopustiti daprevlada ravnodušnost imalodušje te kako nas Papapoziva uspostavljati mostoverazumijevanja, dijaloga isuodgovornosti s drugima idrugačijima. Gradimo stoga"mostove povjerenja isolidarnosti. Ali, i čuvajmoblago vjere koje nam jepredano”, poziva se u poruci.Koristimo ovu prigodu svimakoji ste privremeno ili trajnonašli novi dom u dalekomsvijetu, kao i vama u domovini,reći - ne umarajte se svjedočiti

silna Božja djela i graditemostove povjerenja, čuvajućipoklad vjere koji ste baštinili.Vama i vašima, zajednicamakojima pripadate, svećenicima,redovnicima i redovnicama tesvim pastoralnim suradnicimakoji vode brigu o vama, želimosretan Božić i blagoslovljenuNovu godinu, stoji na krajuporuke koju su uputilipredsjednik Vijeća HBK i BKBiH za inozemnu pastvudubrovački biskup ŽelimirPuljić i ravnatelj Hrvatskeinozemne pastve mr. Pero-IvanGrgić.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zbornik korizmenih socijalnih tribinaPod naslovom“Socijalna budućnostHrvatske: kršćani,nacija, politika,Europa” objavljenapredavanja sovogodišnjih tribinaCentra za promicanjesocijalnog naukaCrkve HBK

Zagreb, 3.12.2002. (IKA) –Zbornik radova “Socijalnabudućnost Hrvatske: kršćani,nacija, politika, Europa“, ukojemu je sabrano 8 predavanjas ovogodišnjih korizmenihsocijalnih tribina Centra zapromicanje socijalnog naukaCrkve HBK, predstavljen je 3.prosinca u Tribini gradaZagreba.Dr. Siniša Zrinščak natribinama je održao predavanje“Socijalna budućnost Hrvatske:o budućnosti iz perspektivesocijalnih nesigurnosti”, dok jepročelnik Centra dr. StjepanBaloban govorio o socijalnojbudućnosti Hrvatske sposebnim osvrtom na rad,supsidijarnost i solidarnost.“Hrvatski katolički seniorat iNarodno jedinstvo Srba, Hrvatai Slovenaca (1912-1918)” bilaje tema izlaganja dr. ZlatkaMatijevića, akademik FranjoŠanjek govorio je o odnosu

kršćana prema naciji, o Crkvi inacionalnom identitetu od1941. do 2001. godine, dr.Špiro Marasović održao jepredavanje o kršćanskomidentitetu i političkomangažmanu, a dr. AnđelkoMilardović nastojao je datiodgovor na pitanje može li sekršćanin baviti politikom.Riječki nadbiskup Ivan Devčićgovorio je o Hrvatskoj na putuu europske integracije, dok jedr. Josip Jurčević izlagao onacionalnom identitetu ieuropskim integracijama. Uznavedena predavanja zbornik,koji je Centar objavio usuradnji s Glasom Koncila,donosi i govor zagrebačkognadbiskupa Josipa Bozanića uprigodi otvaranja socijalnihtribina te popis korisnih knjiga ičlanaka o socijalnom naukuCrkve.Predavanja sa socijalnih tribinapredstavili su profesor na

Teologiji u Đakovu dr. VlatkoDugalić, profesor naStudijskom centru socijalnograda na Pravnom fakultetu uZagrebu dr. Gojko Bežovan tedirektor Glasa KoncilaNedjeljko Pintarić. Na predstavljanju je ujednoobilježena druga obljetnicasmrti ddr. Marijana Valkovića,umirovljenog profesoraKatoličkoga bogoslovnogfakulteta u Zagrebu te članaUpravnog vijeća Centra zapromicanje socijalnog naukaCrkve. Osvrnuvši se na život iznanstveno djelovanje ddr.Valkovića, dr. Baloban je kazaokako je on dao veliki doprinosširenju katoličke socijalne misliu širim znanstvenim krugovimau Hrvatskoj.Na predstavljanju su uz brojneuzvanike i goste bili nazočni izagrebački pomoćni biskupiJosip Mrzljak i Vlado Košić.

Biskup Košić čestitao Ramazanski BajramZagreb, 4.12.2002. (IKA) – Upovodu Ramazanskog Bajramapredsjednik Vijeća HBK zaekumenizam i dijalogzagrebački pomoćni biskupVlado Košić uputio je čestitkupredsjedniku Mešihata

Islamske zajednice u Hrvatskojmuftiji Ševku Omerbašiću.“Vama, Vašim najbližimsuradnicima u MešihatuIslamske zajednice u Hrvatskoji svim islamskim vjernicima uRH, želim sretan Ramazanski

Bajram. Jedan Bog u kogavjerujemo, dao nam teuzmognemo slijediti Njegovnaum izgradnje mira i ljubavina ovoj zemlji. Želim Vamobilje Božjeg blagoslova!”,ističe se u čestitki.

Susret nadbiskupa Bozanića i predsjednika MesićaZagreb, 4.12.2002. (IKA) - UVili Prekrižje 4. prosinca sastalisu se predsjednik Hrvatskebiskupske konferencijezagrebački nadbiskup JosipBozanić i predsjednik

Republike Hrvatske StjepanMesić, priopćio je Uredzagrebačkog nadbiskupa.Susret je upriličen u povodudogovora protokola svečanepredaje božićnog drva na Trgu

Sv. Petra u Rimu 17. prosincaove godine.U razgovoru je također biloriječi i o aktualnom stanjuodnosa Crkve i države.

Poruka u povodu 150. obljetnice Zagrebačkenadbiskupije i metropolije

Početak proslave je11. prosinca, kad jeobjavljena bula "Ubitprimum placuit"

Zagreb, 4.12.2002. (IKA) - Upovodu proslave 150. obljetniceZagrebačke nadbiskupije imetropolije, Nadbiskupskiduhovni stol Zagrebačkenadbiskupije uputio je porukusvim župnim uredima isamostanima grada Zagreba. Uporuci, koju je potpisaozagrebački pomoćni biskupJosip Mrzljak, ističe se kako ćese 11. prosinca obilježiti 150.obljetnica uzdignućaZagrebačke nadbiskupije iutemeljenje Hrvatsko-slavonske odnosno Zagrebačke

metropolije, a to je datum bule“Ubit primum placuit” iz 1852.godine, kojim je priznatouzdignuće. Toga će se dana uzagrebačkoj katedrali slavitisvečana Večernja u 17 sati,koju će predvoditi zagrebačkinadbiskup i metropolit JosipaBozanić zajedno sa svimbiskupima metropolije.Stoga se upućuje poziv nasudjelovanje svim svećenicimagrada Zagreba i okolice, a ondai cijele nadbiskupije, na tojsvečanoj molitvi i zahvali Boguza 150. godina Metropolije, te

vjernicima grada Zagrebatakođer da se pridruže proslavi,kao i svim redovnicima iredovnicama. Nadalje,napominje se kako će toga danau 12 sati biti otvorena izložba uKlovićevim dvorima u Zagrebute će biti puštena u opticajprigodna poštanska marka.Sama završna svečanost 150.obljetnice bit će na blagdanzaštitnice grada Zagreba MajkeBožje kamenitih vrata, 31.svibnja 2003. godine.

26 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Kardinal Puljić kod PapeSvetom Ocupredstavljenobnovljeni "Katoličkitjednik"

Vatikan, 28.11.2002. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. primio je28. studenoga u posebnuaudijenciju vrhbosanskognadbiskupa kardinala VinkaPuljića, koji je ovih danaboravio u Rimu. KardinalPuljić, kako je potvrdioHrvatskome programu RadioVatikana, upoznao je Papu sastanjem Katoličke crkve u BiH,

predao mu prvi brojobnovljenoga "Katoličkogtjednika" i zamolio ga dablagoslovi taj za Crkvu u Bosnivažni pothvat. Papa se, premakardinalovim riječima, posebnozanimao za beatifikaciju IvanaMerza, jer će to biti prviblaženik iz BiH.Prema pisanju talijanskeinformativne agencije

Adnkronos, kardinal Puljićzamolio je Papu da na proljećedođe proglasiti blaženim IvanaMerza u njegovo rodno mjestoBanju Luku, jer bi to biloveliko duhovno ohrabrenje zavjernike ne samo tog područja,već i cijele Bosne iHercegovine, koja je i unedavnoj prošlosti dala Crkviviše mučenika i mučenica.

Dr. Polegubić novi glavni urednik “Žive zajednice”Dr. Polegubić djelujei kao pastoralnireferent u Hrvatskomedušobrižničkom uredu

Frankfurt, 29.11.2002. (IKA) –Pastoralni referent u Hrvatskomdušobrižničkom uredu uFrankfurtu dr. Adolf Polegubićod prosinca će preuzeti idužnost glavnog urednika listahrvatskih katoličkih zajednica uNjemačkoj “Živa zajednica”.Dr. Polegubić zamijenit ćedosadašnjega glavnog urednika

fra Antu Batinića, koji odlazina novu dužnost. Novi urednikće u dogovoru s osobljemHrvatskoga dušobrižničkogureda formirati i novouredničko vijeće.Dr. Adolf Polegubić je od1995. godine bio novinar istalni djelatnik Glasa Koncila.Doktorirao je u Beču 1996.

godine kod jednoga odnajpoznatijih suvremenihteologa ddr. Paula Zulehnera.Protekle godine preuzeo jedužnost pastoralnog suradnikau Hrvatskome dušobrižničkomuredu u Frankfurtu. Objavio jetri zbirke pjesama i knjigu“Laici u Crkvi i društvu uHrvatskoj od 1900”.

Papa primio vjerodajnice novoga veleposlanika BiHpri Svetoj Stolici

Premda se ne možezaboraviti ono što sezbilo u prošlosti, možese i mora osloboditisrca od želje zamržnjom i osvetom,istaknuo je Sveti Otac

Vatikan, 30.11.2002. (IKA) -Potrebno je intenzivno raditioko izgradnje mirovnebudućnosti u pravdi, istaknuo jepapa Ivan Pavao II. primajući30. studenoga vjerodajnicenovogabosanskohercegovačkogveleposlanika pri Svetoj StoliciIvana Mišića. Papa se tomprigodom osvrnuo i na svojpastoralni posjet Sarajevu utravnju 1997., te istaknuopotrebu istinskog opraštanja ipomirenja među narodima BiH.Mislima još uvijekusredotočenima na tragičnesukobe, koji su posljednjegdesetljeća uzdrmali zemljejugoistočne Europe, Papa jenovom veleposlaniku rekaokako neprestano prati razvojsituacije u BiH, područje, kojim

je godinama vladala ideologijasuprotna vrednotamauklesanima u ljudski duh. To jepodručje poslije bilo izloženoteškome i dugom ratnomiskušenju. Za izgradnju trajnogmira potrebno je poći odčovjeka i od poštivanjadostojanstva ljudske osobe.Sveti Otac smatra da jepotreban dijalog i suradnjameđu raznim sastavnicamacivilnog društva. Potrebno jestvoriti pravu demokraciju, a toje težak zadatak, jerpretpostavlja moralnost,poštenje, ljudsku osjetljivostkao i razboritost, strpljivost ipoštivanje drugih. Demokracijase temelji na odlučnoj voljiiznošenja, a ne nametanjavlastitih stajališta, istaknuo jePapa i primijetio kako je taj

zadatak još teži za višeetničku,višekulturalnu i multireligioznuzemlju kao što je BiH. To,naime, traži poštivanje tradicijesvakog naroda. Papa nijezaboravio ni dramatično stanje,u kojem se još uvijek nalazeizbjeglice i prognanici, koji se,premda je prošlo već 7 godina,još uvijek ne mogu vratitisvojim domovima. Da bi semoglo gledati s povjerenjem ubudućnost potrebno jepromicati pravo pomirenje iiskreno opraštanje. Premda sene može zaboraviti ono što sezbilo u prošlosti, može se imora osloboditi srca od želje zamržnjom i osvetom, zaključioje Papa svoj govor novomebosanskohercegovačkomveleposlaniku Ivanu Mišiću.

Izaslanstvo hrvatskog Ministarstva zdravstva uVatikanu

Bisku Sgrecciaimpresioniranstručnošću hrvatskihbioetičara i zdravimrazmišljanjima kojasu u skladu sacrkvenim naukom

Vatikan, 30.11.2002. (IKA) -Bioetičkim problemima danasse pridaje sve veća pozornost.Oni koji osjećaju vrednotuljudskoga života ne mogu višeizbjeći ključno pitanje: “Je lidijete dar koji se prima iliproizvod? Je li sve ono što jetehnički moguće izvestimoralno dopustivo?Opravdavaju li pokusi nadljudskim embrijima i njihovouništavanje u dobronamjernepothvate za liječenje bolesti kaona primjer Alzheimera? Zašto

ne prekinuti trpljenjetakozvanom slatkom smrću?".Neka od tih bioetičkih pitanjabila su 29. i 30. studenoga uVatikanu, u sjedištu Papinskeakademije za život, predmetomrasprava petnaestoročlanogahrvatskog izaslanstvaBioetičkog povjerenstva priMinistarstvu zdravstva podvodstvom prof. SlobodanaVukičevića i članova Papinskeakademije za život čiju jeskupinu predvodiopotpredsjednik Akademije

biskup Ellio Sgreccia.Mons. Sgreccia iznio jestajališta Crkve o bitnimpitanjima s područja bioetike, ahrvatski su stručnjaci iznijelirezultate svojih istraživanja. Usubotu su u sjedištuveleposlanstva RH pri SvetojStolici nastavili produbljivati tusloženu problematiku, koja imane samo biološko, već i pravno,moralno, etičko i vjerskoobilježje. Mons. Sgreccia sasvojim suradnicima, kako jeosobno potvrdio za Radio

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Vatikan, ostao je iznenađenstručnošću hrvatskih bioetičarai zdravim razmišljanjima kojasu u skladu sa crkvenimnaukom. Posebno je zanimanje

pokazao za istraživanja prof.Vukičevića o matičnimstanicama, te je predložio da serasprava nastavi u Zagrebu.Do bilateralnog susreta

hrvatskih stručnjaka svatikanskim došlo je na poticajgeneralnog ministra Redafranjevaca trećoredaca fra IlijeŽivkovića.

Subotica: Zavjetovanje novaka FSRNovi Sad, 30.11.2002. (IKA) –U Novom Sadu u subotu 30.studenoga zavjetovalo se 24novaka Franjevačkogasvjetovnog reda (FSR). Zavjeteje primila ministra mjesnog

bratstva FSR-a iz SuboticeMarija Zarić, a misu jepredvodio duhovni asistent fraTadej Vojnović uzkoncelebraciju subraćefranjevaca Karla Harmatha iz

Novog Sada i Ivana Bošnjakaiz Subotice. Na slavlju susudjelovali članovi Trećegareda iz Novog Sada, Subotice,Bača, Iloka i Zemuna.

Hodočašće SKAC-a u Vukovar50-ak mladih izStudentskogakatoličkog centra -Palma iz Zagrebaposjetila Vukovar

Vukovar, 30.11.2002. (IKA) -Skupina od 50-ak mladih izStudentskoga katoličkog centra- Palma (SKAC) iz župe SrcaIsusova u Palmotićevoj ulici uZagrebu, pod vodstvomduhovnika i vjeroučitelja o.Luke Rađe i prof. MilivojaMagerla, u subotu 30.studenoga jednim autobusomzaputila se iz Zagreba premaVukovaru. Na putu premaVukovaru zaustavili su se uĐakovu, gdje su posjetilikatedralu i Strossmayerovugaleriju. U još uvijekzastrašujuće razrušenom inedovoljno obnovljenomVukovaru dočekao ih je fraAnte Perković. Posjetili su

Groblje branitelja, te Ovčaru,gdje su zapalili svijeće,pomolili se i odali počast svimžrtvama i braniteljima.Posjetili su i opustošenu iopljačkanu franjevačku crkvuSv. Filipa i Jakova, koja sepolagano obnavlja, zatekavšinjezine gole unutarnje zidove stragovima četničkih grafita,umjesto nekadašnjihumjetničkih freski. U crkvi su idanas vidljivi i drugi tragovidivljanja, čak i nad posmrtnimostacima vukovarskih grofovaukopanih u crkvi, a od fra Antečuli su o relikvijama sv. Bone,zaštitnika Vukovara, koje su seondje čuvale i štovale, a odkojih je ostao sačuvan samo dio

kosti.O. Luka Rađa predvodio jemisu u kapelici Sv. JosipaRadnika u Borovom Naselju,nakon koje je domaćinu, fraAnti Perkoviću uručen dar od11.000 kuna za mladeVukovara, sredstva prikupljenanizom humanitarnih akcija uPalmotićevoj u tijekustudenoga, koje su organiziralimladi iz SKAC-a: na tribini"Kad kažem Vukovar" održanoj8. studenoga; na humanitarnomkoncertu za Vukovar,održanom 24. studenoga, te kaogosti Katoličke malonogometnelige, na večeri H-epicentar, udisco-clubu Gjuro II, 26.studenoga.

Poruka biskupa Komarice uz Godinu kruniceBanjolučki biskuppozvao vjernike nasvakodnevnu molitvuGospine krunice i tokako za vlastiteduhovne i tjelesnepotrebe tako i zapotrebe obitelji,prognanika, župnihzajednica, cijelebiskupije, Crkve, zapotrebe našeDomovine i cijelogčovječanstva

Banja Luka, 1.12.2002.(IKA/KTA) – Banjolučkibiskup Franjo Komarica uputioje dopis kojim je "u duhupreporuke pape Ivana Pavla II."proglasio godinu Gospinekrunice u Banjolučkojbiskupiji. Biskup Komarica jevjernike pozvao da se "spremnoi rado odazovu svakodnevnojmolitvi Gospine krunice krozcijelu iduću liturgijsku godinu".Podsjećajući na početku porukekako je Papa nedavno uz 25.obljetnicu svoje papinskeslužbe objavio apostolskopismo o svetoj krunici"Rosarium Virginis Mariae",biskup Komarica je istaknuoPapine riječi da "obitelj kojasložno moli krunicu, ostajesložna". Podsjetio je također naPapine riječi da je "krunicamolitva koja je po svojoj naraviupravljena miru", istaknuvšipritom potrebu posvemašnjegširenja mira u obiteljima, usvakoj sredini i međunarodima. "Budući našblaženik, Časni sl. Božji IvanMerz ovako je govorio ovrijednosti moljenja krunice:Kada vam bude u životu teško i

kada vas snađu nevolje, uzmiteGospinu krunicu i ona će vasutješiti i dati vam snage da svemirno snosite s potpunimpredanjem u volju Božju",podsjetio je biskup. "Zato vamsvima stavljam na srce, da seobavežete – i pojedinačno izajednički u svojoj obitelji – nasvakodnevnu molitvu Gospinekrunice i to kako za vlastiteduhovne i tjelesne potrebe takoi za potrebe naših obitelji, našihprognanika, naših župnihzajednica, cijele naše biskupije,cijele Crkve, za potrebe našeDomovine i cijelogčovječanstva", pozvao jebiskup Komarica vjernike.Podsjećajući kako je Papa uspomenutome apostolskompismu uveo nova otajstvasvjetla, koja obuhvaćaju Isusovjavni život - od njegovakrštenja na rijeci Jordanu dopočetka njegove muke, biskupKomarica je predložio da taotajstva glase: 1. Kojega nam jeOtac objavio na Jordanu; 2.Koji nam se sam objavio nasvadbi u Kani; 3. Koji jenavijestio Kraljevstvo Božje ipozvao na obraćenje; 4. Koji se

preobrazio pokazujući se uslavi; 5. Koji nam se darovao uEuharistiji kojom nas hrani.Podsjetio je također kako se taotajstva mole četvrtkom tepotaknuo da se, kad je god tomoguće, prije svake deseticepročita odgovarajući odlomakiz evanđelja. "I mi sami i našeobitelji, župe i cijela našabiskupija, živimo snagomeuharistijskog Krista, koji snama zajedno, ide našimkrižnim putem, kroz muku ismrt k punini života u slaviuskrsnuća. S njim je, kaonajvjernija suputnica, njegovaPresveta Majka Marija. Ona jedakle i s nama kao našaSuotkupiteljica, kao našaMajka, kao Pomoćnica,Tješiteljica, Zaštitnica.Nemamo razloga za zdvajanje,za beznađe i očaj, negonaprotiv, za utemeljenioptimizam, za kršćansku nadu iza ljubav prema Njezinu Sinu,prema njoj i prema svima kojeIsus voli i želi spasiti, a ona imželi pomoći", istaknuo jebanjolučki biskup u poruci kojaje pročitana na svim misama 1.prosinca.

28 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Biskup Perić predvodio misu u crkvi Sv. JeronimaPjevanjem starihhrvatskih adventskihpjesmi euharistijskoslavlje uzveličali sučlanovi etno udruge"Zvirek" iz SvetogKriža Začretja izHrvatskog zagorja

Rim, 1.12.2002. (IKA) –Mostarski biskup Ratko Perićpredvodio je na prvu nedjeljudošašća 1. prosinca u crkviPapinskog hrvatskog zavoda sv.Jeronima u Rimu svečanomisno slavlje u zajedništvu sa14 svećenika studenata. BiskupRatko pozvao je okupljenevjernike na višestruku budnost:budnost pred napastima sotone,budnost pred neprijateljima kojižele nauditi čistoći duše,budnost pred prijateljima kojičesto u najboljoj namjeri nemare za Kristove vrednote paonda u ime dobra prijateljstvaodvlače od života po Božjojvolji i konačno budnost predsamima sobom, jer smo kušanitamo gdje smo najslabiji, ali itamo gdje smo uspješni, upravo

tu je opasnost da u slabostimapadamo dublje, a uuspješnostima postanemo oholi.Potrebno je dobro razlikovatiponude koje daje sotona odponuda koje nam nudi Bog, ada bi to mogli potrebno jeneprestano moliti poručio jebiskup Perić.Pjevanjem starih hrvatskihadventskih pjesmi euharistijskoslavlje uzveličali su članovietno udruge "Zvirek" iz SvetogKriža Začretja iz Hrvatskogzagorja pod vodstvom NadeJačmenice. Udruga "Zvirek",koja se već niz godina baviočuvanjem i promicanjemkulturne baštine Hrvatskogzagorja, bila je jedan odsudionika svečanog otvaranja"Izložbe jaslica", koje se svake

godine održava kod crkve SantaMaria del popolo u Rimu. Naspomenutoj izložbi Udruga"Zvirek" izložila je svoje jaslicekoje je za tu prigodu odabraoprof. Josip Barlek, viši kustos uEtnografskom muzeju uZagrebu, te su otpjevali višeautohtonih božićnih pjesma štoje pobudilo veliko zanimanjebrojnih sudionika i novinara,koji su bili ondje okupljeni.Nakon misnog slavlja članoveudruge "Zvirek" pozdravio jerektor zavoda mons. JureBogdan te im u kratkim crtamaispričao o povijesti hrvatskihsvetojeronimskih ustanova injihovoj velikoj i važnoj uloziza Katoličku crkvu uHrvatskom narodu kako krozpovijest tako i sada.

Svećeničko i đakonsko ređenje u SarajevuKardinal Puljićzaredio šestoricubogoslova za đakone idvojicu đakona zasvećenike

Sarajevo, 1.12.2002. (IKA) - Usarajevskoj katedrali SrcaIsusova vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljićpredvodio je 1. prosinca misnoslavlje i tom prigodom zarediošestoricu bogoslova za đakone idvojicu đakona za svećenike.Svi ređenici članovi sufranjevačke provincije BosneSrebrene. Pozdravljajućitrideset nazočnih svećenika ibrojne vjernike, kardinal Puljićistaknuo je da je to ređenje

blagoslov za Franjevačkuprovinciju i mjesnu Crkvu. Uprigodnoj homiliji podsjetio jeređenike da na posebni načinprihvaćaju biti Kristovisvjedoci u svijetu, a istinskihsvjedoka nema ako se nesaziđuje jedinstvo Crkve."Crkva se iznutra obnavljasvjedočkim životom. Ne bojtese biti svjedoci u službiBožjega milosrđa", poručio jekardinal Puljić i pozvaorodbinu ređenika da ih ne

ostave same na svećeničkomputu.Za svećenike su zaređeni fraAndrej Matoc iz Vareša i fraMiroslav Babić iz Bugojna. Zađakone su zaređeni fra HrvojeRadić iz Bugojna, fra ZoranJaković iz Vukanovića, fraViktor Matić iz Korićana, fraŠimo Grgić iz Svilaja, fra AlenKristić iz Vareša i fra JosipJozić sa Šćita.

Nadbiskup Barišić u HKM BilefeldNadbiskup se susreo is predstavnicimaPaderbornskenadbiskupije s kojomje Splitsko-makarskanadbiskupija naposebni načinpovezana

Bilefeld, 1.12.2002. (IKA) -Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić pohodio je naprvu nedjelju došašća 1.prosinca Hrvatsku katoličkumisiju Bilefeld, a tijekom svogaposjeta u Njemačkoj susreo se is predstavnicima Paderbornskenadbiskupije s kojom jeSplitsko-makarska nadbiskupijana posebni način povezana.Nadbiskup Barišić je u crkviMarije Kraljice u Bilefeldupredvodio euharistijsko slavlje,u kojem se okupilo više odpetsto Hrvata katolika, u tijekukojega je 36 krizmanika, odkojih je bilo četvero odraslih,primilo sakrament potvrde. Ukoncelebraciji su bili voditeljHKM Bilefeld Slavko Rako,dosadašnji generalni vikar

Paderbornske nadbiskupije iodani prijatelj hrvatske Crkveprelat Bruno Kresing, prelatLudwig Hoffman, dekan gradaBilefelda Hans J. Pruefert idomaći njemački župnik BlažKovač.Voditelj misije Rako upozdravnoj je riječi istaknuo:“Oče nadbiskupe, živo pratimodogađaje u domovini,nastojanja naših biskupa daCrkva i kršćanski duh budejedno od obilježja u našemnarodu, što duboko cijenimo ipodupiremo. Mi ostajemo žividio naše Crkve u domovini”.U propovijedi je nadbiskupBarišić, hrabreći krizmanike,kazao neka budu ponosni nasvoju vjeru i pripadnost svomenarodu, a ponos svojih

roditelja, kumova i župnezajednice. Nekoliko riječikazao je i prelat Kresing, nakonšto mu je nadbiskup Barišić uznak zahvale uručio prigodnidar. Slavlje je uveličao župnizbor župe Marije Kraljice imisijska tamburaška skupinapod vodstvom pastoralnesuradnice Marice Mraz.Nadbiskup Barišić se uPaderbornu sastao snadbiskupijskimadministratorom pomoćnimbiskupom Hans-JosefomBeckerom, pomoćnimbiskupom dr. PaulomNordheusom te prelatimaKresingom, Hoffmanom iManfredom Grotheom.

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Cjelodnevni televizijski božićni program u čast PapeSveta Stolica pozvalazborove iz cijelogasvijeta da sudjeluju ucjelodnevnojtelevizijskoj božićnojpriredbi u čast SvetogOca, uz njegov 25.Božić kao Pape

Vatikan, 27.11.2002. (IKA) –Sveta Stolica pozvala jezborove iz cijeloga svijeta dasudjeluju u cjelodnevnojtelevizijskoj božićnoj priredbi učast Svetog Oca, uz njegov 25.Božić kao Pape, prenosiagencija Zenit. Maratonskitelevizijski program "Božić uVatikanu 2002." u kojem ćezborovi, u živo ili na snimci,pjevati božićne pjesme započetće 24. prosinca u 11 sati. Na

Božić u podne bit će emitiranaPapina poruka i blagoslov"Urbi et Orbi" ("Gradu isvijetu") zajedno stradicionalnim Papinimpozdravima na više od 60jezika. Prijenos, koji jeomogućen zahvaljujući suradnjiVatikanskoga televizijskogcentra i Praxes Ltd. izBozemana u američkojsaveznoj državi Montani, moćiće se pratiti u cijelosti ili

dijelovima na kablovskojteleviziji, putem satelita itelevizijskim kanalima naInternetu.Papinsko vijeće za sredstvadruštvenog priopćivanja u toj jeprigodi pokrenulo i posebnuweb stranicu, na kojoj se mogupronaći sve informacije o tompothvatu. Adresa je:www.vaticanchristmas2002.com.

Zimbabve: Do hrane samo podobniNadbiskup optužujeVladu zamanipuliranje hranomdok ljudi gladuju

Cape Town, 27.11.2002.(IKA/CNS) – PredsjednikZimbabvea Robert Mugabekoristi nedostatak hrane kako biljude prisilio da glasuju zavladajuću stranku, istaknuo jenadbiskup Pius Ncube izBulawaya. Ljudi moraju, prijenego im se odobri kupovinakukuruza, pokazati svojučlansku iskaznicu u vladajućojstranci, rekao je nadbiskup urazgovoru za američkukatoličku agenciju CNS. Takavpostupak vlasti tjera ljude dabudu nepošteni da bi preživjeli,

jer mnogi imaju dvije stranačkeiskaznice – onu vladajućegZANU-PF-a i druguDemokratskog pokreta.Nestašica hrane u Zimbabveupoprima drastične razmjera, asamo onima koji su članovivladajuće stranke odobrava sekupovina hrane, dok sečlanovima oporbe otežava, nesamo kupovina hrane, nego iliječenje. Svi državni i ostalislužbenici potpuno su podkontrolom vladajuće stranke imoraju raditi sve što im onanaredi, posvjedočio je

nadbiskup.Prema crkvenim podacima višeod polovice od 11 milijunastanovnika Zimbabveaugroženo je glađu, a već ih jeviše od 160 umrlo od gladisamo u biskupiji Bulawaya.Istodobno predsjednik i Vladakupuju luksuzne privatnehelikoptere i automobile, asvijetu lažu o stanju u zemlji.Zbog otvorenih kritikavladajuće stranke nadbiskupuNcubeu ta je stranka više putaprijetila smrću.

Nikaragva: 16.500 misionara kreće u evangelizacijuEvangelizacijskipothvat priređuje se usklopu proslaveMisionarske godine uSrednjoj Americi

Managua, 27.11.2002. (IKA) –U Nikaragvi 16.500 misionaraiz nadbiskupija Managua,Masaya i Carazo započet ćesredinom siječnja iduće godines evangelizacijom mjesnihčetvrti i zajednica. Službenipočetak poslanja označen jeprotekle nedjelje u tijekumisnog slavlja koje je ukatedrali glavnoga grada

predvodio nadbiskup Managuekardinal Miguel Obando yBravo. Taj se evangelizacijskipothvat priređuje u sklopuproslave Misionarske godine uSrednjoj Americi, koja će seodržati iduće godine, a u kojusu pozvani uključiti se svebiskupije, kao i svi vjernici.Svaki će od misionara ići odvrata do vrata držeći kateheze,

prikupljajući priloge ipozivajući zajednice da sepomire s Bogom i Crkvom.Nakon te prve etape rada "naterenu" misionari će se okupitina prvome velikom skupu.Misionari dolaze iz stotinužupa, a u Crkvi u Nikaragvi senadaju da će njihov broj dosredine siječnja narasti na24.000.

Erfurt: Teološki fakultet u sastavu SveučilištaJedina katoličkavisoka škola istočneNjemačke nakondugogodišnjihpregovora integriranau Sveučilište

Erfurt, 27.11.2002. (IKA) -Jedina katolička visoka školaistočne Njemačke nakondugogodišnjih pregovorapostala je dio Sveučilišta uErfurtu. Ugovor o integracijiTeološkog fakulteta u Erfurtu utamošnje Sveučilište potpisalisu apostolski nuncij uNjemačkoj nadbiskup GiovanniLajolo i predsjednik Vlade uThueringenu Bernhard Vogel(CDU). Sveučilište u Erfurtutime će do kraja godine postatijedina visokoškolska ustanovana području nekadašnjegaDDR-a koja će obrazovati iteologe.Pod imenom Filozofsko-teološki studij današnjiTeološki fakultet u Erfurtuposljednjih je 50 godina bila

jedina tamošnja akademskaobrazovna katolička teološkaustanova. Pod vodstvombiskupa razvio se uintelektualno središte katolikana tom području. Od promjena1990. i službenog priznanja,Njemačka biskupskakonferencija i vlasti slobodnedržave Thüringen pregovarajuo uključivanju u 1994. godineponovno utemeljeno Sveučilišteu Erfurtu. U međuvremenu jeprije tri godine Sveta Stolicaizdigla tada Filozofsko-teološkistudij na rang samostalnogacrkvenog fakulteta.Sadašnjom integracijom uSveučilište zemaljske vlastiobvezuju se u iznosu od 2milijuna eura godišnjefinancirati 12 katedri, a Crkva

sudjeluje u izboru kadra. S timsudjelovanjem u kadrovskojpolitici ni danas se ne slažusocijaldemokrati uThueringenu, koji sudevedesetih godina proteklogstoljeća bili koalicijski partneridemokršćanima, zbog čega suse pregovori o integraciji tolikoodužili.Sveučilištu u Erfurtu Teološkifakultet donosi 217 današnjihstudenata, izvrsno opremljenuknjižnicu i prostore krajerfurtske katedrale, u kojima jeprije pola tisućljeća studirao ipredavao Martin Luther.Tamošnji katolički biskupi ktome planiraju u sljedećih petgodina financirati novu katedru"Kršćanski svjetonazor, teorijareligije i kulture".

30 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Nekadašnji gradonačelnik New Yorka suzbijat ćekriminal u Meksiku

Crkva podupiresuzbijanje kriminala,ali upozorava nazloporabe i korupciju

Ciudad de Mexico, 27.11.2002.(IKA/CNS) – Crkva u Ciudadde Mexico poduprla je odlukutamošnjih gradskih vlasti dazaposle nekadašnjegagradonačelnika New YorkaRudolpha W. Giulianija zasavjetnika za suzbijanjekriminala, no traži dodatnioprez. Koordinator Komisije zaPravdu i mir te meksičkenadbiskupije Javier Acunaističe kako Crkva gledapozitivno na odluku, no trebavidjeti hoće li Gulijanijevapolitika "nulte tolerancije"prema kriminalu donijetiplodove i u tome meksičkomgradu.Gradska uprava sklopila je sGulijanijevom tvrtkom"Guliani Partners" ugovorvrijedan 4,3 milijuna dolara,kako bi se suzbio kriminal kojije u porastu od g. 1994.Djelatnici tvrtke surađuju s

gradskim vlastima od listopadaove godine, a Giuliani će u graddoći krajem prosinca. Crkva jeizrazila zadovoljstvo štogradske vlasti žele zaustavitikriminal, navodeći kako je utijeku protekle godine više odpet stotina crkava i pastoralnihcentara u glavnome meksičkomgradu prijavilo neku vrstukrađe. Lopovi su provaljivali utijeku noći i krali umjetnine irazbijali i pljačkali milodare, apočeli su džepariti i u tijekumise. Acuna ipak upozoravakako postoje i sumnje upostupak "nulte tolerancije", jersu i u New Yorku bilezabilježene zloporabe togazakona od strane policije,posebno prema pripadnicimarasnih manjina. Stoga Crkvatraži od gradskih vlasti dazajamče kako novi odnosprema kriminalcima neće ići naštetu ljudskih prava, jer

"kriminalci su zaslužili bitiuhićeni i suđeni, ali to ne značida su zaslužili biti zlostavljaniili mučeni". Dnevno se uCiudad de Mexicu prijavi višeod 500 kriminalnih radnji,promet se odvija bez praveregulacije, parkira se svatkogdje to želi bez kažnjavanja,bacanje smeća nije reguliranoniti kažnjivo, ističe Acun,dodajući kako je ipak u svemutome najveći problem "općinedostatak poštenja".Koordinator Komisije Pravda imir posebno je upozorio nakorupciju i zloporabe kojevladaju u svim dijelovimameksičkog društva, a posebno upoliciji. Upozoreno je i naiskustva iz New Yorka gdje jeoštro kažnjavanje sitnihprijestupnika potaknulokorupciju, jer se policajcepočelo potkupljivati i zbogsitnih kriminalnih radnji.

Novo marijansko svetište u KiniPeking, 27.11.2002. (IKA) –Sredinom studenoga u kineskojpokrajini Shan Xi svečano jeposvećeno novo marijansko

svetište. Zdanje je podignuto naMarijinoj gori, a građeno je uskladu s tradicionalnomkineskom arhitekturom. To je

svetište trinaesta crkvasagrađena od kako kineskevlasti provode politikuotvaranja.

Božićno primirje u KolumbijiBožićno je primirjeplod susretapredstavnika Crkve uKolumbiji, vođa gerilei najvišihpredstavnika vlasti

Bogota, 27.11.2002. (IKA) –Sve kolumbijske oružaneskupine obustavit će sveoružane akcije počevši od 1.prosinca, objavio je RadioVatikan pozivajući se na izjavukolumbijskog biskupa JuliaCesara Vidala. On je pojasniokako je "za božićne blagdane

predviđeno primirje". Premdaje još prerano govoriti o"istinskome mirovnomprocesu", biskup je naveo kakose čini da sve paravojneskupine okreću umjerenijimrješenjima. On je takođerizrazio spremnost Crkve daposreduje među stranama i

započne kontakte sa svimstranama, pa i najnasilnijima.Prema službenim izvorima,božićno je primirje plodnedavno održanog susreta nakojem su se za istim stolomokupili predstavnici Crkve uKolumbiji, vođe gerile i najvišipredstavnici vlasti.

Austrija: Katolici pomažu oboljelima od AIDS-aU svijetu je više od 14milijuna djece kojimasu jedan ili obaroditelja oboljela odAIDS-a

Beč, 28.11.2002. (IKA) – Upovodu Svjetskog dana borbeprotiv AIDS-a, 1. prosinca,katolička humanitarna udruga"Missio – Austrija" pokrenulaje niz inicijativa kako bipomogla zaraženima virusomHIV-a, posebice u siromašnimazijskim i afričkim zemljama.Prema podacima te udruge,protekle je godine bilo oko pet

milijuna novozaraženihvirusom HIV-a, a od toga jeoko 800 tisuća djece mlađe od15 godina. Od AIDS-a je g.2001. umrlo oko tri milijunaljudi, od čega 580 tisuća djece.U svijetu živi više od 14milijuna djece kojima su jedanili oba roditelja oboljela odAIDS-a, a 90% te djece živi uAfrici.

"Missio – Austrija" pokrenulaje projekte pomoći oboljelimaod AIDS-a u Vijetnamu,Tajlandu, Zambiji, JužnojAfrici i Brazilu. U tajlandskomgradu Rayongu novčano ćepomoći izgradnju "Kuće nade",u kojoj će se odgajatelji,liječnici i psiholozi skrbiti zaosamdesetero siročadi kojaboluju od AIDS-a.

Ukrajinski predsjednik kod PapeVatikan, 28.11.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. primio je28. studenoga u audijencijuukrajinskog predsjednikaLeonida Kučmu. Riječ je o

"uzvratnom" posjetu kojim jepredsjednik Kučma želiozahvaliti Papi za posjet Ukrajiniu lipnju 2001. godine. Nakondesetominutnog susreta sa

Svetim Ocem, ukrajinski jepredsjednik nastavio razgovor skardinalom Angelom Sodanom.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

O smislu došašćaBiskup iz Fuldeupozorava kako jedanas zaboravljenoda je došašće vrijemeiščekivanja Božića

Bonn, 28.11.2002. (IKA) –Došašće je u modernom svijetupostalo "karikaturom",mišljenja je njemački biskupHeinz Josef Algermissen. Ukomentaru za biskupijskenovine iz Fulde, biskup je

upozorio kako je danaszaboravljeno da je došašćevrijeme iščekivanja Božića, aprevladavaju božićni sajmovi ikupovina, adventske i božićnezabave, odnosno duhkonzumizma koji ljude pretvara

u kupce darova. Stoga biskupAlgermissen poziva kršćane daotkriju novi stil "slavljenja"došašća, jer je to vrijemepriprave za dolazak Kristov, ukojemu treba biti i tišine i duha,te blizine s bližnjma.

Nizozemci žele crkveno vjenčanjeDen Haag, 28.11.2002. (IKA) –Sve više Nizozemaca odlučujese za crkveno vjenčanje. Premaanketi, koja je objavljena unizozemskim novinama, broj

parova koji se želi vjenčati uCrkvi porastao je u odnosu naanketu provedenu g. 1996. za20%.95% ih je izjavilo da se žene iz

ljubavi, a 36,5% parova je navjenčanje potaknula trudnoća.Prije šesto godina trudnoća jebila razlogom 80% svihvjenčanja u Nizozemskoj.

Australija u molitvi za kišuCanberra, 28.11.2002. (IKA) -Nacionalno vijeće Crkava uAustraliji proglasilo je prvunedjelju prosinca Danomnacionalne molitve za kišu.Trenutak je da svi Australcikrenu u crkve i kažu Bogu što

im je na srcu, poručio je luteranJohn Henderson, generalnitajnik Vijeća koje okuplja 15Crkava, među njima ikatoličku. Govoreći o patnjamaljudi, gladi, bolesti, pomorustoke i požarima koje je u

zemlji prouzročila katastrofalnasuša, Henderson ističe da uteškoj nevolji zajedničkamolitva pruža veliku potporu iutjehu.

Salezijanac Alois Kothgasser novi nadbiskup uSalzburgu

Dosadašnji insbruškibiskup naslijedio jenadbiskupa GeorgaEdera u vodstvu jedneod najstarijihsrednjoeuropskihnadbiskupija

Vatikan/Salzburg, 28.11.2002.(IKA) - Papa Ivan Pavao II.imenovao je insbruškogbiskupa Aloisa Kothgasseranovim nadbiskupom uSalzburgu, prihvativši ostavkunadbiskupa Georga Edera.Alois Kothgasser je 78.nadbiskup Salzburga, jedne odnajstarijih nadbiskupija srednjeEurope. Na području koje seosim savezne države Salzburgprostire i na dijelove Tirola,živi 520.000 katolika.Alois Kothgasser rođen je 29.svibnja 1937. u St. Stefanu uŠtajerskoj u obiteljizemljoradnika, gimnaziju jepohađao kod salezijanaca DonBosca u Donjoj Austriji, nakončega je pristupio Družbi. Nakontrogodišnjeg praktikuma zaodgojitelje u Klagenfurtustudirao je filozofiju i teologijuna salezijanskoj visokoj školi uTorinu. Za svećenika je zaređen1964. u bazilici MarijePomoćnice u Torinu. Studij jenastavio u Rimu, gdje jedoktorirao teologiju 1968.Predavao je kao izvanredniprofesor na Salezijani te vodioInstitut za salezijanskuduhovnost. U svojojdugogodišnjoj akademskojkarijeri isticao se svojimslužbama u Benediktbeuernu,gdje salezijanci vode

filozofsko-teološku visokuškolu, Pastoralni institut zamladež i Centar za ekologiju ikulturu, a predavao je i uBetlehemu. Kothgassera je zabiskupa 1997. zaredio njegovprethodnik u InnsbruckuReinhold Stecher, a u sljedećihpet godina osvojio je srcaTirolaca.U javnosti je poznat kaozagovornik objektivnoga iotvorenog dijaloga o crkvenim idruštvenim stvarnostima. PriAustrijskoj biskupskojkonferenciji između ostaloga jezadužen za Teološke fakultete iCaritas. U nedavnom sporuCaritasa i Ministarstvaunutarnjih poslova oko azila,znatno je osnažio položajCaritasa. Veliku je solidarnostjavno iskazao tirolskimgrađanskim prosvjedima protiv"tranzitnog pakla", za očuvanjete alpske regije. Poznat je i pozalaganju za pomirenje sprošlosti, osobito svomenastupu na svečanostiobilježavanja progonaevangelika iz istočnog Tirola u17. stoljeću, kada je poručio dase katolici uz priznavanjepogrešaka moraju i potruditi danikada više ne dođe do progonapod plaštem vjere. Veliki jeodjek u javnosti izazvaoproteklog ljeta svojim

pastirskim pismom o Očenašu,koje je napisao zajedno sasedmoro djece.Austrijski salezijanskiprovincijal o. Franz Woessizrazio je veliku radost zbogimenovanja svoga subrata,kojega je opisao u prvom redukao skromnog čovjeka sizvanrednom sposobnošćuslušanja ljudi, izvrsnog teologa,svećenika dubokoukorijenjenog u vjeri, koji ipak"s obje noge čvrsto stoji nazemlji". Kothgasserov izborsrdačno su pozdravile i laičkeudruge, između ostalogaAustrijska katolička akcija iplatforma "Mi smo Crkva".Salzburški zemaljski poglavarFranz Schausberger izrazio jeveliko zadovoljstvoimenovanjem, ocjenjujućinovog nadbiskupa kao odlučnuosobu, tijesno povezanu snarodom, te mu izrazio srdačnudobrodošlicu. Njegov tirolskikolega Herwig van StaaKothgasserov odlazak uSalzburg nazvao je velikimgubitkom za Tirol.Nadbiskup Kothgasser trenutnose zajedno sa svim austrijskimbiskupima na čelu s kardinalomChristophom Schönbornomnalazi na duhovnim vježbama uaugustinskom samostanu Vorauu Štajerskoj.

32 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Predsjednik Talijanske BK posjetio žrtve potresaU San Giuliano diPuglia u potresu jekrajem listopadapoginulo 26 djece

Rim, 28.11.2002. (IKA) -Kardinal Camillo Ruini je 28.studenoga molio na grobljupotresom razrušenog mjestaSan Giuliano di Puglia, utalijanskoj pokrajini Molise. Utom je mjestu 31. listopada upotresu stradalodvadesetšestero djece. Kardinalje, kao predsjednik Talijanskebiskupske konferencije, svojimdolaskom izrazio solidarnost

cijele Crkve u Italijistanovnicima i župniku togmjesta. Nakon pohoda groblju,gdje ga je pratio biskupTermolija i Larina TommasoValentinetti, kardinal jeposjetio šatorsko naselje isusreo se s djecom svihškolskih uzrasta.Kardinal Ruini je u Molisestigao zbog otvaranja novogsjedišta Katoličkog sveučilišta

Presvetog Srca Isusova uCampobassu, glavnom gradupokrajine, gdje je predvodiosvečanu koncelebraciju.Milansko katoličko sveučilištedobilo je, nakon Brescie,Piacenze i Rima, svoje petosjedište. Svečanosti su nazočilii najviši predstavnici talijanskihvlasti.

Mađarska: Crkva pokreće kampanju za brak i obiteljPothvat započinje naprvu nedjelju došašća,a trajat će cijelu idućugodinu

Budimpešta, 29.11.2002. (IKA)– Katolička crkva u Mađarskojpokrenut će javnu kampanjukako bi upozorila na vrijednostibraka i obitelji. Pod geslom"Dok nas smrt ne rastavi",Mađarska će biskupskakonferencija prirediti nizpastoralnih programa kako bipodsjetila na katoličko učenje obraku i obitelji. Pothvat

započinje na prvu nedjeljudošašća, a trajat će cijelu idućugodinu.Novinarima je generalni tajnikMBK biskup Andras Verespredstavio plakate kojiprikazuju mladi bračni par snovorođenim djetetom, a izanjih se vidi starinska slika sacrkvenoga vjenčanja pradjeda iprabake. Time se želi iskazati

mađarska crkvena i obiteljskatradicija i ljepota života uzajednici, rekao je biskup,dodajući kako će se u tijekukampanje posebna pozornostposvetiti temama kao što suvrijednost braka, bračnavjernost, zajedništvo u obitelji iu Crkvi.

Franjevci se ne daju instrumentaliziratiOdbacujući izraelske ipalestinske izjave,franjevci Svete zemljenajavljuju održavanjebogoslužja u došašću ibožićnom vremenu

Jeruzalem, 29.11.2002. (IKA) -Franjevci Svete zemljeoduprijet će se izraelskim ipalestinskim pokušajimainstrumentaliziranja svetkovineBožića u Betlehemu u političkesvrhe. Izjave izraelskogministra turizma o zabranipristupa hodočasnicimaBetlehemu, kao i Palestinskeautonomne vlasti oovogodišnjem izostanku velikihliturgijskih slavlja u Isusovurodnom mjestu izazvale suoštru kritiku franjevaca ali iApostolske nuncijature.Kustodija Svete zemljeistodobno je odlučno izjavila daće se velika bogoslužja udošašću i božićnom vremenusigurno održati.O. Ibrahim Faltas iz

franjevačkog samostana uBetlehemu izjavio je zanjemački program RadioVatikana da je situacija vrlonejasna - razgovarali su sa svimstranama i očito je da niizraelska vojska ne zna kakvoje stvarno stanje stvari.Hodočasnici u Betelhemu "nisuu opasnosti", ali zbog unakrsnepaljbe ulice su prazne.Franjevci i nadaljesvakodnevno slave liturgiju, nakoju, naravno, nitko ne možedoći, svjedoči palestinskiredovnik.Ruske vlasti zatražile su 28.studenoga povlačenje izraelskihsnaga iz Betlehema i ostalihokupiranih autonomnih mjesta,kao i ukidanje restrikcijepristupa vjernicima bazilici

Rođenja - jednog od glavnihsvetišta pravoslavlja. Pariškakatolička agencija "Infocatho"izvješćuje kako međudomaćim, uglavnomkršćanskim, stanovnicimaBetelehema većina osuđujesamoubilačke atentate i njihovenalogodavce. Sigurni su da tiatentatori dolaze "izvana" isluže Izraelu kao izgovor zakažnjavanje mjesnogstanovništva. Ističu kako 22-godišnji Hamasov samoubojicaNael Abu Hilayel, koji je 21.studenoga sa sobom odveo usmrt i 11 putnika autobusa kojije raznio, nije "domaći" većdolazi iz mjesta Doudra kodHebrona, a u Betlehem jedoselio prije par mjeseci.

Europski biskupi s Prodijem o europskom UstavuAko budući ustav EUprizna činjenicu da jeza mnoge Europljanerazličitih konfesijaizvor univerzalnihvrednota njihovavjera u Boga, to ćetada bitiidentifikacijskičimbenik, koji nećenikoga isključivati

Bruxelles, 29.11.2002. (IKA) -S jesenskoga plenarnogzasjedanja Vijeća biskupskihkonferencija Europske unije(ComECE) 28. i 29. studenogau Bruxellesu biskupi su pozvaliEuropsku uniju da priznaspecifični doprinos religijadefiniranju vrednota noveEurope. Na susretu spredsjednikom Europskekomisije Romanom Prodijem29. studenoga europski biskupipredstavili su mu što očekujuod Europske konvencijezadužene za prijedlog budućegaeuropskog Ustava.

Svojim prijedlozima želepridonijeti stvaranju EU, kojaće prije svega služiti svojimgrađanima, a ne očuvanjuposebnih privilegija. U prvomredu ističu zaštitu ljudskogdostojanstva i služenje općemdobru. Smatraju da seEuropljanima mora pružitimogućnost identificiranja sUstavom, jer će socijalnozajedništvo u budućem savezuovisiti prvenstveno oodređivanju slike čovjeka.Mora biti razvidno da EUpromiče temeljna pravagrađana pa je stoga riječ o

zajednici vrijednosti -nezamislivo je da u definiranjutih vrednota ne bude priznatprinos vjerskog nasljeđaEurope. Ako budući ustav EUprizna činjenicu da je za mnogeEuropljane različitih konfesijaizvor univerzalnih vrednotanjihova vjera u Boga, to će tadabiti identifikacijski čimbenik,koji neće nikoga isključivati.Katolički biskupi zemalja EU sProdijem su razgovarali i osvojim prijedlozima zastrukturiranim dijalogomizmeđu ustanova EU-a i Crkavai vjerskih zajednica. Također su

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

pozdravili predstojeći pristupdeset novih članica te najaviliprigodno priopćenje u povodusummita u Kopenhagenu 6.prosinca. Istaknuli su zatimnužnost šire rasprave o

bioetičkim pitanjima naeuropskoj razini, među ostalimzabranu eksperimentiranja namatičnim stanicama.S plenarnog zasjedanja biskupisu uputili radni dokument o

dugoročnoj zajedničkojagrarnoj politici Europske unijete pozvali biskupskekonferencije i katoličke pokreteda iznesu svoje komentare ipreporuke.

Kardinal Ratzinger novi dekan Kardinalskog zboraKardinal dekan kao"prvi međujednakima" predsjedaKardinalskom zborukoji trenutno ima 171člana

Vatikan, 29.11.2002. (IKA) -Predstojnik Kongregacije zanauk vjere kardinal JosephRatzinger (75) izabran je zanovog dekana Kardinalskogzbora, javlja Kathpress. Izborkardinala biskupa - najviših"katoličkih senatora" papa IvanPavao II. još nije službenopotvrdio, no malo je vjerojatnoda Sveti Otac neće tu častudijeliti njemačkomekurijalnom kardinalu s trenutnonajdužim "stažem".Kardinal dekan kao "prvi međujednakima" (Primus interpares), bez izravne vlasti nadkardinalima, predsjedaKardinalskom zboru kojitrenutno ima 171 člana. Uslučaju sedisvakancije vodiskupštinu kardinala i sazivakonkalvu. Malo je tkoiznenađen što je kardinal

Ratzinger izabran zanasljednika doajenaKardinalskog kolegija afričkogkardinala Bernardina Gantina,koji je s navršenih 80 godinaizgubio pravo birati papu te većnajavio svoj povratak u Benin.Kardinal Ratzinger pored togaje od 1998. vice-dekanKardinalskog zbora te već 25godina pripada vodstvu Crkve.Prema crkvenom pravu, dekanameđu sobom bira šestorokardinala biskupa, poredRatzingera i Gantina to su jošdržavni tajnik Svete StoliceTalijan Angelo Sodano,vatikanski "ministar za obiltelj"Alfonso Lopez Trujillo inekadašnji predstojnikPapinskog vijeća za pravdu imir Francuz Roger Etchegaray.Još nije imenovan nasljednikBrazilca Lucasa Moreire

Nevesa, koji je preminuo prijenekoliko mjeseci. Nagađa se daće shodno rangu i godinamaslužbe te geografskojzastupljenosti na to mjesto doćinigerijski kurijalni kardinalFrancis Arinze ili neki odpatrijarha Istočnih Crkava.Kao kardinal dekan Ratzingerdobiva niz novih, uglavnomprotokolarnih zadaća i obveza -kao dojen Zbora predstavlja gau službenim prigodama,predsjeda i moderira zasjedanjaZbora te u ime crkvenog senataizražava čestitke Svetom Ocu upovodu imendana i ostalihznačajnih prigoda. Također jenjegova dužnost nakon izborapape upitati kandidata prihvaćali službu, a u slučaju daizabrani još nije biskup,njegova je zadaća zarediti ga.

Papa primio sudionike kongresa obljetnice UrbanianeIvan Pavao II.ohrabrio na posebnupozornost premakulturama naroda ivelikim svjetskimreligijama

Vatikan, 30.11.2002. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. primio je29. studenoga u audijencijusudionike kongresa koji jeorganiziralo Papinskosveučilište Urbaniana, u prigodi375. obljetnice utemeljenja togsveučilišta. Utemeljio ga je kaoCollegium – Zavod papa UrbanVIII. bulom Immortalis DeiFilius, a od samoga početka taje visoka teološka škola imalamisionarsku namjenu. Brigapape Urbana VIII. bila jeosloboditi Crkvu odkolonijalnih snaga. Prije 40godina bl. Ivan XXIII. dodijelioje Urbaniani naslov sveučilišta.Ako su ona vremena bila teška,ne možemo reći da je naševrijeme lagano. To osobitoznaju oni među vama kojidolaze iz područja u kojima rat,bolesti i siromaštvo svakogadana odnose brojne živote,kazao je Sveti Otac nazočnimate dodao: "Stoga je jakopotrebna akademska ustanovapoput vaše, koja znade prenijetifilozofsku, teološku, povijesnui pravnu znanost u kulturemeđusobno vrlo različitihnaroda. Dok nasilje, terorizam irat grade nove zidove međunarodima, Papinsko sveučilište

Urbaniana je školauniverzalnosti u kojoj se moraudisati onaj osjećaj dubokogzajedništva koje je obilježavaloprvotnu zajednicu", istaknuo jePapa. U današnjem izmučenomsvijetu, važna je zadaća kršćanada budu ljudi dijaloga i da seopiru sukobu civilizacija kojiponekad izgleda neizbježan, ada pritom ne prestanupotvrđivati snagu evanđeoskeporuke. Zbog toga, gledajući ubudućnost, bilo bi poželjno dase Urbaniana razlikuje oddrugih rimskih visokih učilištaupravo po posebnoj pozornostiprema kulturama naroda ivelikim svjetskim religijama,počevši od islama, budizma ihinduizma, poručio je Papa.Zatim je podsjetio kako jeprotekle godine obilježena 10.obljetnica enciklikeRedemptoris Missio,dokumenta koji treba biti nacrtza studij i za život. U njemu segovori o misiji koja je još napočetku, nakon 2.000 godinakršćanskoga života.Misija je obveza koja se i danasnastavlja i to je duh koji morapoticati duhovni i akademskiživot Urbaniane, kako je urazgovoru za Radio Vatikan

potvrdio i kardinal CrescenzioSepe, pročelnik Zbora zaevangelizaciju naroda i velikikancelar sveučilišta Urbaniana.I danas ostaje ista namjena,štoviše, postaje sve aktualnija,budući da misionarstvopredstavlja niz izazova, žurnihproblema i teškoća, kojizahtijevaju posebnu revnost isklonost, kako bi se uvijekmoglo odgovoriti na Kristovuželju – evangelizirati svastvorenja. Svečani kongres u prigodiobilježavanja 375 godinapovijesti Papinskoga sveučilištaUrbaniana započeo je 28.studenoga konferencijama opovijesno-ekleziološkomkontekstu utemeljenja ZavodaUrbano. U petak su radovinastavljeni pogledom namisionarstvo krajevnih Crkava,te prikazom nekih važnihistaknutih ličnosti iz povijestiučilišta. Kongres je završio usubotu razmatranjem opravcima misionarske teologijeZbora za evangelizaciju naroda,u dijalogu s ostalim kulturama irazličitim religijama.

34 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Biskupi za vojnu intervenciju protiv anarhijeCaracas, 30.11.2002. (IKA) -Venezuelanski su biskupipriopćenjem naslovljenim “Tkomrzi svoga brata ubojica je”,izrazili veliku zabrinutost zbognereda do kojih je u zemljidošlo posljednjih dana. Biskupinavode kako je zemlja dubokopodijeljena i pučanstvo ranjivo,a ustanove su posve odsutne.U Venezueli se krše temeljna

ljudska prava, posebno pravona život, sigurnost, sloboduizražavanja, vlasništva islobodu kretanja. Odgovorne zakršenje tih prava policija nepronalazi, tvrde biskupi,navodeći kako je najgoranepokretnost redarstvenihsnaga. Vlasti se morajuponašati jednako sa svimgrađanima, jer će inače

zemljom zavladati pravaanarhija. Biskupi pozivajuNarodnu skupštinu i Vrhovnisud da poduzmu prikladnemjere, jer od njih ovisi mir uzemlji. Biskupi čak traže vojnuintervenciju, koja, međutim, nebi smjela biti represivna inasilna.

Papina zahvala kardinalu GantinuVatikan, 30.11.2002. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. uputio jeblagoslov i poruku kardinaluBernardinu Gantinu,dugogodišnjem dekanuKardinalskoga zbora, prigodomnjegove odluke da se vrati uBenin. Kardinal Gantin je usvojoj ostavci na službu dekanaKardinalskog zbora naveonavršenih osamdeset godina,sve veće zdravstvene teškoće iželju da još bude koristan Crkviu Beninu. Sveti Otac uzahvalnom pismu ističe kako je

kardinal cijeli život služioGospodinu, stalno u dubokomzajedništvu misli i osjećaja sPetrovim nasljednikom.Nabrajajući njegove službe,Papa spominje kako je kardinalGantin bio tajnik Kongregacijeza evangelizaciju naroda,predsjednik Papinskogpovjerenstva za Pravdu i mir,zatim Vijeća Cor Unum i nakraju pročelnik Kongregacijeza biskupe te dodaje kako ćenjegovim odlaskom iz Rimaizgubiti suradnika bogatog

velikim iskustvom i dubokimsmislom za Crkvu. Sveti Otacnapominje kako razumijenjegovu privrženost domovini,prirodnoj i kulturalnoj srediniBenina te želju da i tamosvjedoči za Evanđelje.Zahvaljujući mu zadugogodišnju velikodušnupomoć Papa na kraju želikardinalu Gantinu da jošmnogo dobra učini služećiKraljevstvu Božjem.

Papa primio članove Zaklade don Carla Gnocchija“Poduzetnik ljubavi”jedan je od prvihdarovatelja organa,dok u Italiji takveinicijative još nisu bileuređene posebnimzakonom

Vatikan, 30.11.2002. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. primio je30. studenoga izaslanstvo od7.000 članova Zaklade donCarlo Gnocchi, koja se,nastavljajući inicijative togsvećenika iz Lombardije, brineo teško bolesnim osobama iinvalidima. U prigodi 100.obljetnice rođenja don Carla te50. obljetnice osnutka Zaklade,Sveti je Otac izrazio iskrenuzahvalnost pripadnicima te“velike duhovne obitelji”, čijegje utemeljitelja 1987. godine,prigodom početkabiskupijskoga procesa zabeatifikaciju, kardinal CarloMarija Martini nazvao“poduzetnikom ljubavi”. Bio jeizvanredni poduzetnik, koji jenajprije umnožio socijalne iapostolske inicijative u korist

mnoštva ratne siročadi i malihinvalida, prihvativši ih u kućeZaklade Pro Juventute. A zatimsu, nakon njegova preminuća1956. godine, njegove rožnicedarovane dvojici slijepihdječaka. Tako je postao jedanod prvih darovatelja organa doku Italiji takve inicijative jošnisu bile uređene posebnimzakonom. Danas su,napomenuo je Papa, invalidi iratna siročad postali mnoštvomladih, odraslih i starih osoba srazličitim hendikepima ilineizlječivi bolesnici za koje jeZaklada otvorila onkološkebolnice. Za sve njih vrijedipravilo don Carla, utvrđeno sherojskom ljubavlju imilosrđem: “Obnoviti ljudskuosobu”. To je načelo koje vas idalje nadahnjuje, u vjernosti

duhu don Carla Gnocchija. Bioje uvjeren da nije dovoljnopružiti pomoć bolesniku; valjaga “obnoviti”, potičući gaprikladnim odgovarajućimterapijama da povratipovjerenje u samoga sebe,kazao je Papa te dodao:Nastavite tragovima toganezaboravnog životnog učitelja.Budite kao i on dobriSamaritanci svima koji kucajuna vrata vaših domova.Njegova poruka danaspredstavlja jedinstvenoproročanstvo solidarnosti imira. Doista, nesebično služećiposljednjima i najmanjimapridonosi se izgradnjiugodnijega i solidarnijegsvijeta, istaknuo je Sveti Otac.

Papa slavio misu s filipinskom zajednicomŽupljani Rima bit ćepozivani na susret sPapom u Vatikan

Vatikan, 1.12.2002. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. slavio je napočetku došašća, u nedjelju 1.prosinca u vatikanskoj dvoraniza audijencije misu s oko 5.000Filipinaca, koji žive u Rimu.Taj susret s filipinskomzajednicom nadoknađuje onajkoji je Sveti Otac u sklopusvojih pohoda rimskim župamau veljači morao otkazati. To ćeubuduće često biti i novi način

Papina pastoralnog pohađanjažupa, iz obzira prema njegovuzdravstvenom stanju. Umjestoda ih pohodi u središtu njihovihžupa, župljani će biti pozivanina susret u Vatikan.Papa je u propovijedi pozvaofilipinske vjernike da i u tuđiničuvaju svoje bogato kulturalnoi vjersko nasljeđe. Premacrkvenim podacima u Rimuživi oko 28.000 Filipinaca, koji

su većinom zaposleni kaomedicinske sestre, njegovateljiili pomoć u domaćinstvu.Rimska biskupija za njih je1991. g. ustanovila osobnuzajednicu pod vodstvomfilipinskog dušobrižnika, a kaosjedište odredila ranokršćanskubaziliku Santa Pudenziana.Diljem grada također djeluje 39crkvenih kulturnih i socijalnihcentara.

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Kolumbija: Biskupi podupiru mirovne naporeBogota, 1.12.2002. (IKA) -Katolička crkva u Kolumbijipotvrdila je svoju namjeru daposreduje u mirovnimpregovorima između Vlade irazličitih pobunjeničkihskupina u zemlji. Crkva jespremna pomoći u pronalaženjutrajnoga i pravednog mira,ističe se u odgovorupredsjednika Kolumbijskebiskupske konferencijekardinala Pedra RubianaSaenza paravojnoj skupiniAUC. Istaknuo je kako seCrkva bez prekida zalaže i za

pomirenje velikih gerilskihskupina FARC i ELN.Sredinom studenoga pripadniciFARC-a oteli su biskupa JorgaJimenez Carvajala,predsjednikaLatinskoameričkog vijećabiskupa (CELAM), koji jenakon kraćeg zatočeništvaneozlijeđen oslobođen.Ekstremistička desna skupinaAUC, koja ima svoje pristaše iu vojsci, najavila je jednostranii bezuvjetni prekid borbi od 1.prosinca i spremnost namirovne pregovore. Kao

povjerenik Vlade biskup JulioCesar Vidal Ortiz razgovarao jes predstavnicima AUC-a, kojiima oko 10.000 pristaša, auvjeren je da je dogovor mogući s ljevičarskom ELN. Crkva senada da će uskoro "popustiti" iFARC, koji sa svojih 17.000gerilaca predstavlja najbrojnijuoružanu skupinu u zemlji. ELNi FARC još nisu reagirali nakorak skupine AUC. Građanskirat u Kolumbiji u više od 35godina odnio je 200.000ljudskih života, a svake jegodine oteto 3.000 osoba.

Poljski biskupi pozivaju na dijalog na svim razinamaIzražena zabrinutostza socijalno stanjerudara Gornje Šleske

Varšava, 1.12.2002. (IKA) - Sasvoga plenarnog zasjedanja uČenstohovi poljski biskupiuputili su pastirsko pismo"Dijalog kao uvjet mira", ukojemu pozivaju građane nadijalog na svim razinama.Dijalog se mora voditi uobiteljima, ali isto tako udržavi, između nacija,

podijeljenih kršćanskih Crkavai velikih svjetskih religija,poručuju biskupi.Na zasjedanju su takođerraspravljali o trenutnom stanjuodnosa između Crkve i države.Izrazili su i svoju zabrinutostzbog socijalnog stanja rudara uGornjoj Šleskoj, koje bi moglodovesti do opasnog razvoja

događanja.Poljski biskupi razgovarali su io pripravama zaSrednjoeuropski katolički dan2003/2004., koji zajednoobilježavaju BK Austrije,Mađarske, Slovenije, Hrvatske,BiH, Poljske, Češke i Slovačke.

Nigerija: Svećenik podlijegao ozljedamaJedan od najstarijihduhovnika u zemljinova je žrtva sukobaoko izbora Misssvijeta - Predsjednikkatoličke BK smatrada postoji strategijaiza muslimanskihpostupaka i poručujeda više nećesprječavati kršćane dase brane

Lagos, 1.12.2002. (IKA) - Ugradu Kaduna u Nigeriji zbogteških opekotina zadobivenih usukobu oko izbora Miss svijetaumro je katolički svećenik,jedan od najstarijih duhovnikau zemlji James Iyere, javljaFides. Muslimanski fanaticizapalili su njegovu crkvu ižupnu kuću u središtu grada.Predsjednik Nigerijskebiskupske konferencijenadbiskup John Onaiyekan urazgovoru za vatikanskumisijsku agenciju izjavio je dasu najnoviji sukobi oko izboraza Miss samo još jedna epizodasituacije na domaćoj sceni, kojainozemstvu nije dovoljnapoznata. Pozvao jemuslimanske vjerske vođe dajasno osude nasilje. Nadbiskupističe da su uzroci problemapolitički, a ne vjerski, ali neki

političari koriste religiju uvlastite svrhe. No, takođerističe kako su vodeći islamskisvećenici kritizirali fetvu naautoricu spornoga novinskogčlanka, a guvernera, koji ju jeproglasio nazvalineodgovornim. Nadbiskup jezatim izjavio kako kršćani unajmnogoljudnijoj afričkojzemlji neće više podnositimuslimanske napade. Napadi senisu desili samo u Kaduni, već iu Abuji, što je iznenađujuće timviše što članak koji je razljutiomuslimane nije objavljen ukršćanskim novinama, niti jecrkva koja je priredila izbor zaMiss bila kršćanska pa mizapravo s tim nismo ništa imali,ističe nadbiskup. To što suusprkos tome odmah napadnutikršćani dokazuje da su nekisamo čekali na povod, i sve je

jasniji obrazac koji se pokazujeposljednjih godina, a nasiljeuvijek započinju muslimani,kazao je nadbiskup. Vlastima jeporučio da ako su nesposobniili ne žele zaštititi živote iimovinu kršćana, kršćani će semorati sami braniti.Najviša nigerijska islamskainstanca u međuvremenu jepoziv na ubojstvo novinarkeproglasila nevažećim i zatražilaod svih muslimana da gaignoriraju.Isioma Daniel koja je napisalada bi prorok Muhamedvjerojatno oženio jednu odkandidatkinja za Miss svijeta,izbor koje se 7. prosinca trebaoodržati u Nigeriji, što jeproglašeno bogohuljenjem,prema nepotvrđenimagencijskim vijestima nalazi seu SAD-u.

Italija: Zbog opoziva župnika zazidana vrata crkveRim, 1.12.2002. (IKA) - Izsolidarnosti sa svojimžupnikom vjernicijužnotalijanskog mjesta SantAngelo in Scala zazidali suvrata crkve. U nedjelju 1.prosinca ujutro ispred vrata jeosvanuo dva metra visok zid odcigle s natpisom "Ruke dalje oddon Vitaliana", javio je RAI.Svećenik Vitaliano Della Sala

(39) poznat je i izvan granicaItalije kao protivnikglobalizacije, što iskazuje vrlonekonvencionalnim metodama,zbog čega su ga nadređeni,nakon više neuspješnihopomena, smijenili.Don Vitaliano već godinamaneobičnim načinima iskazuje isvoju solidarnost s imigrantima.Između ostaloga na crkvu je

izvjesio kubansku zastavu uznak prosvjeda protivameričkog embarga.Prosvjedovao je na ulicamaGenove u tijeku summita G-82001., a godinu dana prijemarširao je u kolaru u paradihomoseksualaca "Gay Pride" uRimu.

36 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papina poruka patrijarhu Bartholomaiosu I.Izaslanstvo SveteStolice u Fanaru

Vatikan, 1.12.2002. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. u prigodiblagdana sv. Andrije, zaštitnikaCarigradskoga ekumenskogpatrijarhata uputio je 30.studenoga poruku patrijarhuBartholomaiosu I. Imajući predočima dragocjenu ikonu koju jepapi Pavlu VI. darovaopatrijarh Atenagora I. usjećanje njihova prvog susreta uJeruzalemu, Sveti je Otac uporuci istaknuo kako su dvojicabraće, apostoli Petar i Andrija,zagrljeni u bratskom zagrljaju,simbol “cilja kojemu trebamotežiti: zagrljaju naših Crkava upunom zajedništvu”.U toj je prigodi, kao i obično,izaslanstvo Svete Stolice kojevodi predsjednik Papinskogavijeća za jedinstvo kršćanakardinal Walter Kasper stiglo uFanar, sjedište Patrijarhata uCarigradu, kako bi sudjelovalou proslavi. Isto tako, svakegodine 29. lipnja, na blagdansv. Petra, u Vatikan stigne

izaslanstvo Ekumenskogpatrijarhata. Papina je porukapredana na kraju Svete liturgijekoju je 30. studenoga u crkviSv. Jurja na Fanaru predvodiopatrijarh Bartholomaios I. Uporuci je vidljiva jaka želja zajedinstvom koju Sveti Otac imana srcu. Ono je i žurno u ovomvremenu u kojemu su kršćanipozvani promicati istinski duhmira i pomirenja u “svijetu kojiproživljava dramatičnarazdiranja i oružane sukobe”.Put nije lagan, stoga Sveti Otacupozorava na put mučeništva,kao mjeru vjernosti Kristu, onajisti put kojim su prošla dvojicaapostola. Oni su primjer premakojemu moramo bez prestankatežiti bez suzdržanosti, te kojitreba voditi naše korake ipripraviti nas ponizno na žrtvuza jedinstvo koje želiGospodin. Trebamo pronaćičešće oblike komunikacije iredovnih i međusobnihrazmjena, kako bi naši odnosi

bili skladniji te kako bismodjelotvornije uskladili našezajedničke napore. Na krajuporuke Papa je spomenuo izabrinutost koja na isti načinleži na srcu i carigradskompatrijarhu, a to je oživljavanjeteološkog dijaloga za otvaranjenovoga razdoblja, nakonnesigurnosti, teškoća ikolebanja proteklogadesetljeća. Zajednička molitva irazgovori koji se održavajutijekom tih godišnjih susreta,čine važni element upodupiranju odnosa izmeđuRima i Istanbula. U tijekuvikenda održani su razgovori saSinodnim povjerenstvomPatrijarhata za odnose sKatoličkom crkvom. KardinalKasper susreo je i predstavnikeArmenskoga i Antiohijskogsirijsko-pravoslavnogapatrijarhata te novoga vrhovnograbina u Istanbulu.

Otvorena "Europska godina osoba s invaliditetom2003."

U EU je oko 10%osoba s invaliditetom

Bruxelles, 2.12.2002. (IKA) –"Europska godina osoba sinvaliditetom 2003." otvorenaje 2. prosinca u Bruxellesu.Predstavnici Europske komisijei udruga osoba s invaliditetomna otvaranju su istaknuli kakoosobe s tjelesnim i mentalnimoštećenjima imaju ista pravakao i svi ostali građani

Europske unije.U povodu godine osoba sinvaliditetom predviđena subrojna zbivanja u svimdijelovima Unije, kako bi sejavnost senzibiliziralo zapoložaj invalidnih osoba kojihje u EU oko 10%. Predstavniciudruga osoba s invaliditetomzamolili su Europsku komisiju

da više učini za invalidneosobe, upozoravajući kako jenajveći problem zapošljavanje.U Uniji 38% invalidnih osoba udobi od 16 do 34 godine imasamostalni prihod, a kod osobabez oštećenja taj je postotak64%.

Papa primio albanskog predsjednikaVatikan, 2.12.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. primio je uaudijenciju albanskogpredsjednika Alfreda Moisiu,koji se nalazi u službenome

posjetu Republici Italiji.Albanski je predsjednik naaudijenciji izvijestio SvetogaOca o suživotu katolika,pravoslavnih i muslimana u

Albaniji. 74-godišnji Moisiu,nekadašnji general, izabran je usrpnju za predsjednikaAlbanije, a sam pripadatamošnjoj Pravoslavnoj crkvi.

Predstavljena Papina poruka za Svjetski daniseljenika 2003.

Tema poruke je“Prema zauzetosti usuzbijanju svakograsizma, ksenofobije ipretjeranognacionalizma”

Vatikan, 2.12.2002. (IKA) – UTiskovnom uredu Svete Stoliceu ponedjeljak 2. prosincapredstavljena je poruka papeIvana Pavla II. za Svjetski daniseljenika 2003. godine. Porukusu predstavili predsjednikPapinskoga vijeća zadušobrižništvo selilaca iputnika nadbiskup StephenFumio Hamao te tajnik idotajnik toga Vijeća nadbiskupAgostino Marchetto i o.Michael Blume.Tema poruke je “Premazauzetosti u suzbijanju svakog

rasizma, ksenofobije ipretjeranog nacionalizma”. Naprijedlog te Papinske ustanoveSvjetski dan iseljenika običnose slavi na treću nedjelju nakonblagdana Sveta Tri Kralja, alisvaka je biskupska konferencijaslobodna prenijeti tu proslavuna neki drugi dan. Tako jeHrvatska biskupskakonferencija odredila da se kodnas Dan iseljenika slavi nablagdan Svete Obitelji. Govoreći o povijesti proslaveSvjetskoga iseljeničkog dana,

koji će se u 2003. godini slavitipo 89. puta, nadbiskupAgostino Marchetto, tajnikvijeća, rekao je novinaru RadioVatikana kako je još u prvimdesetljećima XX. stoljeća, kadasu mnoštva selilaca prelazilaocean, Crkva shvatila s kolikimse velikim problemimasuočavaju te osobe: i sreligijskog vidika, ali ipsihološkoga, društvenog igospodarskog. Da bi moglaodgovoriti na te izazove, bilo jenužno uključiti malo po malocijeli Božji narod. Zbog toga su

37v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

se prvi dani selilaca i izbjeglicaobilježavali kako bi upozorilivjernike na odgovornost kojuimaju pred tom braćom, te kakobi ih potaknuo na zauzimanjeza njih, svatko prema vlastitimsposobnostima imogućnostima, rekao je mons.Marchetto. Već je 1969. godineuputa "De PastoraliMigratorum Cura", temeljnidokument u dušobrižništvuselilaca, istaknula velikuvažnost proslave toga, tadanazivanog Dana selilaštva, kaopoticaj svim kršćanima nadjelovanja upravljanjusvladavanju predrasuda idiskriminacija temeljenih nanacionalnosti, rasi ili vjeri, tena stvaranje duha istinskogabratstva među narodima. Stogatema novog Dana iseljenikaima vrlo veliku važnost, rekaoje mons. Marchetto. Dovoljnoje poslušati vijesti ili čitatinovine, pa da se shvati u kojojsu mjeri kod ljudi prisutniksenofobija i rasizam. Kodmnogih se u prisutnostistranaca stvara strah, jerosjećaju da je, na neki način, uopasnosti njihov identitet, ilinjihova sigurnost. Naravno,događaji od 11. rujna uvelike su

pogoršali stanje. Ali, kad bismosamo poznavali život svakeosobe, teškoće i poniženja kojaje pretrpjela i koja i daljepodnosi, možda bismo imaliviše razumijevanja te bilimilosrdniji. Za nas kršćane, toje pitanje još važnije, jer svipripadamo Kristovu tijelu.U nastavku razgovora mons.Marchetto rekao je da i SvetiOtac ne skriva da je teškopronaći sklad umultikulturalnom društvu ukojemu žive osobe različitogapodrijetla i različitih običaja. Usvojoj poruci Papa potvrđuje daje pravo prihvaćanje selilaca, unjihovoj kulturalnoj različitosti,teško, te je ponekad riječ opravome križnom putu. Ali, onnas poziva da se neobeshrabrimo, nego da“uložimo sve u ljubav”. Doista,samo istinska evanđeoskaljubav može pomoćizajednicama da s jednostavnepodnošljivosti prijeđu naistinsko poštivanje, te ododbijanja drugoga nasolidarnost s njim. Ipak, iuseljenici trebaju poštivatigrađane zemlje koja ih jeprimila, rekao je mons.Marchetto te zaključio:

Solidarnost prema strancu,prema onome koji je drugačijiod mene, ne rađa se spontano.Osobe treba još od mladostiodgajati u tom duhu. Tu jestoga vrlo važna ulogaroditelja, nastavnika,odgojitelja, ali i obavijesnihsredstava. Ona mogu dovesti dorasizma i ksenofobije, ili dopobjede nad takvimstajalištima.Posljednjih se desetljeća pojavaselilaštva snažno proširila. Višeod 190 milijuna osoba živiizvan zemlje u kojoj su rođeni.Procjenjuje se dameđunarodnih selilaca izekonomskih razloga ima oko175 milijuna. Njima valjapridodati oko 16 milijunaizbjeglica pod pokroviteljstvomVisokog povjerenstvaUjedinjenih naroda (UNHCR) iAgencije Ujedinjenih naroda zapomoć i rad za palestinskeizbjeglice na Bliskom istoku. Ibroj je osoba primoranihnapustiti vlastite domove ipodručja u kojima žive dostigao50 milijuna, dok je 25 milijunaosoba evakuirano zbogprirodnih nesreća.

Američki biskupi objavili pastirsko pismo o AIDS-u2001. g. AIDS je bioglavni uzrok smrtiAfroamerikanacaizmeđu 35. i 44.godine života i ženaizmeđu 25. i 44.godine

Washington, 3.12.2002. (IKA)– U povodu Svjetskog danaborbe protiv AIDS-a 1.prosinca američki biskupiobjavili su pastoralno pismo ukojem pozivaju župe da seaktivno uključe u programesprječavanja širenja virusaAIDS-a. Od župa se u prvomredu traži sudjelovanje uprogramima koji se odnose napučanstvo španjolskog

podrijetla i Afroamerikance uSAD-u jer su, prema Vladinimizvorima, te dvije zajednicenajviše pogođene AIDS-om. Udokumentu se također navodikako katolička "mreža" i dvabiskupijska odbora rade na"razradi informacija iprimjerene teološkedokumentacije o strategijisuzbijanja epidemije" u skladus naukom Crkve.

Prema podacima američkevlade g. 2001. AIDS je bioglavni uzrok smrtiAfroamerikanaca između 35. i44. godine života i žena između25. i 44. godine života, dok jena visokome četvrtome mjestuuzroka smrti muškaraca i ženaiste životne dobi u španjolskojzajednici.

Pretisak Lutherove BiblijeKoeln, 3.12.2002. (IKA) – Upovodu "Godine Biblije 2003."u Koelnu će biti objavljenpretisak Lutherove Biblije iz g.

1534. To je bila prva "cjelovitaBiblija" na njemačkom jeziku,a potekla je iz radionice LucasaCranacha, te je imala više od

1.800 stranica. Pretisak se moženabaviti po cijeni od 99,99eura.

Papa primio autore zbirke fotografija o svomepontifikatuVatikan, 3.12.2002. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. primio je 3.prosinca u audijencijuslužbenike Papinskog vijeća zasredstva društvenogpriopćivanja i skupinufotografa u povodupredstavljanja knjige"Immagini" ("Slike") odjelovanju Svetoga Oca u 24godine njegove papinske

službe. Papa je zahvaliookupljenima na tomeizdavačkom pothvatu u povodupočetka 25. godine svogapontifikata te sponzorima ifotografima. "To novo izdanjekani svjedočiti, učinkovitimjezikom slika, djelovanjePetrova nasljednika u ove 24godine, ilustrirajući neketrenutke i najznačajnije

događaje toga djelovanja",rekao je Papa. Izrazio jetakođer želju da "susreti Pape svjernicima iz cijeloga svijeta",sabrani i dokumentirani u tojzbirci fotografija, budu"ohrabrenja svima da vjernonastave putom evanđeoskogsvjedočenja".

38 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Trajno i budno iščekivanje Kristova dolaskaPapine riječi uzmolitvu Anđelovapozdravljenja unedjelju 1. prosinca2002.

1. Danas, s prvom nedjeljomdošašća, započinje novaliturgijska godina. Bog savezaobjavio se u povijesti i upovijesti Crkve slavi se njegovootajstvo spasenja: utjelovljenje,Muka, Smrt i UskrsnućeGospodina Isusa Krista. Hodvjernika tako se trajnoobnavlja, u protegnutostiizmeđu "već" ostvarenog poKristu i "još ne" njegova punogočitovanja. Bog je budućnostčovjeka i svijeta. Ako izgubiosjećaj za Boga, čovječanstvose zatvara budućnosti ineizbježno gubi perspektivusvog hodočašćenja u vremenu.Zašto se roditi, zašto umrijeti?Zašto se žrtvovati, zašto trpjeti?Na ta pitanja kršćanstvo pruža

zadovoljavajući odgovor. Zatoje Krist nada ljudskog roda. Onje pravi smisao naše sadašnjice,jer je naša sigurna budućnost. 2. Došašće nas podsjeća da jeOn došao, ali da će takođerdoći. Vjernikov je život trajno ibudno iščekivanje njegovadolaska. Poziv da se bdije iiščekuje danas je snažnoistaknuo sveti Marko, koji ćenas, tijekom cijene noveliturgijske godine, voditi kotkrivanju Kristova otajstva.U današnjem odlomku, uzetomiz drugoga velikog Isusovagovora, evanđelist ističe krajnjismisao povijesti i samogastvaranja i poziva nas da cijelisvoj život uložimo u neprestano

traženje Krista. Iz susreta sNjim i iz razmatranja njegovalica izvire ona misionarskasnaga po kojoj izlazimo izsvakodnevnog sivila da bipostali njegovi odvažnisvjedoci. 3. Na tome putu obraćenja iapostolske zauzetosti prati nasMarija, svijetla zora i sigurnivođa naših koraka. Čini to naosobit način pozivajući nas darazmatramo radosna otajstvakrunice. Obraćamo se njoj spouzdanjem, dok sepripremamo proslaviti, idućenedjelje, svečanu svetkovinunjezina Bezgrešnog začeća.

Miserere - Molitva pokajnika za oproštenje grijeha(3)

Papina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 4. prosinca2002.

Kateheza br. 60 – Smiluj mi se,BožeUvodno biblijsko čitanje: Ps50,12-16 "Čisto srce stvori mi, Bože, / iduh postojan obnovi u meni! /Ne odbaci me od lica svojega /i svoga svetog duha ne uzmi odmene! / Vrati mi radost svogaspasenja / i učvrsti me duhomspremnim! / Učit ću bezakoniketvojim stazama, / i grešnici tebiće se obraćati. / Oslobodi meod krvi prolivene, / Bože, Božespasitelju moj! / Nek mi jezikkliče pravednosti tvojoj!" 1. Svakoga tjedna časosloviznova predlaže psalam 50,slavni Miserere. Već smo udrugim prigodama meditiralinad nekim njegovimdijelovima. I sada ćemo sezadržati naročito na jednom oddijelova te veličanstvenemolitve za oproštenje: recima12-16. Značajno je u prvomredu istaknuti da se, uhebrejskom izvorniku, tri putjavlja riječ "duh", kojeg sezaziva od Boga kao dar i kojegprima stvorenje koje se kaje zasvoje grijehe: "...duh postojanobnovi u meni... svoga svetogduha ne uzmi od mene... učvrstime duhom spremnim". Moglibismo gotovo govoriti –pribjegavajući liturgijskomizrazu – o "epiklezi", to jesttrostrukom zazivu Duha koji,kao što je kod stvaranja lebdionad vodama (usp. Post 1,2),sada ulazi u vjernikov duhizlijevajući novi život i

podižući ga iz vlasti grijeha unebo milosti. 2. Crkveni Oci u "duhu" kojegzaziva psalmist videdjelotvornu prisutnost DuhaSvetoga. Tako je svetiAmbrozije uvjeren da je riječ ojednom Duhu Svetom "koji jesa žarom plamtio u prorocima,bio udahnut [od Krista] uapostole, bio sjedinjen s Ocem iSinom u sakramentu krštenja"(Lo Spirito Santo 1, 4, 55:SAEMO 16, str. 95).Isto su uvjerenje izrazili ostalioci poput Didima Slijepca izAleksandrije u Egiptu i BazilijaCezarejskog u njihovimraspravama o Duhu Svetom(DIDIM SLIJEPAC, Lo SpiritoSanto, Rim 1990., str. 59;BAZILIJE CEZAREJSKI, LoSpirito Santo, IX, 22, Rim1993., str. 117 sl.).Nadalje, sveti Ambrozije,promatrajući kako psalmistgovori o radosti koja jepreplavila dušu nakon što jeprimila velikodušnoga imoćnog Duha Božjeg,komentira: "Veselje i radost suplodovi Duha Svetoga i DuhGospodar jest ono na čemunadasve počivamo. Stoga onajkoji je osnažen DuhomGospodarom nije podložanropstvu, ne zna za ropstvogrijeha, ne zna za neodlučnost,ne luta, nije kolebljiv uopredjeljenjima, nego, zasađenna stijeni, stoji čvrsto nanogama koje ne klecaju"(Apologia del profeta David aTeodosio Augusto, 15,72:

SAEMO 5,129). 3. Tim trostrukim spomenom"duha" psalam 50, nakon što jena prethodnim recima opisaomračnu tamnicu grijeha, otvarase svijetlom području milosti.To je veliki preokret, koji jeusporediv novom stvaranju:kao što je u počecima Bogudahnuo svog duha u materiju istvorio čovjeka (usp. Post 2,7),tako sada sam Duh Božjiponovno stvara (usp. Ps 50,12),obnavlja, preobličuje ipreobražava raskajanoggrešnika, iznova ga prima uzagrljaj (usp. r. 13) i činidionikom radosti spasenja (usp.r. 14).I sada čovjek, potaknutbožanskim Duhom, krećeputovima pravednosti i ljubavi,kao što se kaže u drugompsalmu: "Nauči me da vršimvolju tvoju jer ti si Bog moj.Duh tvoj dobri nek' me poravnu putu vodi!" (Ps 142,10). 4. Nakon što je doživio toduhovno preporođenje, moliteljpostaje svjedok; obećava Boguda će "učiti bezakonikestazama" dobra (Ps 50,15), takoda se oni mogu poput rasipnogsina ponovno vratiti u Očevdom.Na isti je način sveti Augustin,prošavši putove tame grijeha,osjetio potom potrebu da usvojim Ispovijestimaposvjedoči slobodu i radostspasenja. Onaj koji je iskusiomilosrdnu ljubav Božju postajenjezin gorljivi svjedok, osobito

39v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

pred onima koji su još uvijekzapleteni u mreže grijeha.Mislimo na Pavla koji, Kristomobasjan na putu za Damask,postaje neumorni misionarbožanske milosti. 5. Posljednji put molitelj gledasvoju tamnu prošlost i vapiBogu: "Oslobodi me od krviprolivene, Bože, Božespasitelju moj" (r. 16). "Krv",koju spominje, različito setumači u Bibliji. Aluzija,

stavljena u usta kralju Davidu,upućuje na ubojstvo Urije,muža Bat-Šebe, žene koja jebila predmet kraljeve strasti. Unajopćenitijem smislu, taj zazivukazuje na želju za očišćenjemod zla, nasilja, mržnje uvijekprisutnih u čovjekovu srcu smračnom i zlokobnom snagom. Sada vjernikove usne, očišćeneod grijeha, pjevaju Gospodinu.Ulomak psalma 50., koji smodanas komentirali, završava

upravo proglašenjem Božje"pravednosti". Izraz"pravednost" ovdje, kao što jeto često u biblijskom jeziku, neznači upravo čin Božje kazneprema zlu, već radije označavarehabilitaciju grešnika, jer Bogpokazuje svoju pravednostopravdavajući grešnika (usp.Rim 3,26). Bogu nije mila smrtbezbožnika, već da se odvratiod svog vladanja i živi (usp. Ez18,23).

40 4 . prosinca 2002. broj 49/2002

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Biskup Sgreccia pohvalno o zauzetosti HrvatskeOsvrt potpredsjednikaPapinske akademijeza život u dnevniku "LOsservatore Romano"

“Za našu je ustanovu bilavelika čast što se službenotijelo jedne mlade državeželjelo s nama suočiti o takovažnom pitanju kao što jedostojanstvo ljudske osobe”,izjavio je za vatikanski dnevnik“L Osservatore Romano” od 1.prosinca potpredsjednikPapinske akademije za životbiskup Elio Sgreccia. Osvrćućise na dvodnevni susret, koj jena poticaj vrhovnog poglavarafranjevaca trećoredaca fra IlijeŽivkovića u Vatikanu 29. i 30.

studenoga prirediloveleposlanstvo RH pri SvetojStolici zajedno sa stručnimizaslanstvom Bioetičkogamedicinskog povjerenstva prihrvatskoj Vladi, biskupSgreccia je primijetio: “Sudećipo položaju predsjednika togPovjerenstva, osnovanog prijenešto više od godinu dana, to ćeBioetičko povjerenstvo sigurnopreuzeti važnu ulogu unacionalnome društvenomsustavu. To će se posebnoodraziti na zakonodavnom

području, kada se u Hrvatskojbude moralo odlučivati za iliprotiv života i dostojanstvaljudske osobe”. ProfesorSlobodan Vukičević je, premariječima biskupa Sgreccie,veliki autoritet na područjuproučavanja matičnih stanica inositelj revolucionarne teorijena tome području. Premadosadašnjim rezultatimaistraživanja provedenog na oko2.500 pacijenata ta teorijapobuđuje veliko zanimanje usvijetu. (ika-sa/as)

Novo izdanje “Srednjega kršćanskog nauka”Priručnik za 3. i 4.godinu vjeronaučneobuke

Hrvatsko književno društvo sv.Jeronima objavilo je novo,popravljeno izdanje knjige“Srednji kršćanski nauk” FerdeHefflera i Eugena Kornfeinda,koju je priredio dr. NikolaKolarek. Knjiga je namijenjenaponajprije kao priručnik za 3. i

4. godinu vjeronaučne obukenižeg stupnja.Priručnik je podijeljen u dvijevelike tematske cjeline. U prvojcjelini “Što je Bog učinio zanaš spas”, govori se o BoguOcu Stvoritelju; Bogu Sinu,Spasitelju te Bogu Duhu

Svetom, Posvetitelju. Drugi dioodgovara na pitanje: što mitrebamo činiti za svoj spas. Utom se dijelu govori oobdržavanju zapovijedi te serazlažu Deset zapovjedi Božjihi Pet zapovjedi crkvenih. (ika-kj)

Posteri i kalendari s motivima hrvatskih katedralaIzdavač je "GlasKoncila"

“Glas Koncila” tiskao jepostere i kalendare s motivimahrvatskih katedrala. Posteri,veličine 50x70 cm, sadržetemeljne podatke okatedralama, a pogodni su zavjeronaučne dvorane, školske

učionice, društvene prostore.Komplet postera stoji 300 kuna,a pojedinačna cijena je 20 kuna.Kalendari za 2003. godinusadrže imendanski kalendarij sasvim svetkovinama iblagdanima te kratkom

poviješću svih hrvatskihkatedrala na četiri jezika, astoje 20 kuna.Kalendari i posteri mogu senaručiti u prostorijama “GlasaKoncila “u Zagrebu, Kaptol 8.,a broj telefona je 01 4814 836.

“Tri stoljeća Slavonije u malom”Knjiga Mije Živkovićagovori o "ljudima,životu i običajima"

Odvjetnik Mijo Živković svojeje zapise, slike i karte o rodnommjestu Jarugama, koje jebilježio i skupljao cijeli život,objavio u zamašnoj knjizi s višeod 400 stranica naslovljenoj“Tri stoljeća Slavonije umalom”. Sadržaj knjige,objavljene u vlastitoj nakladi,sažima njezin podnaslov:"Prošlost, ljudi, život i običaji".Svaka stranica obiluje imenima,brojkama iz protekloga i

sadašnjeg života i pouzdan jevodič u tome malomslavonskom selu Brodsko-posavske županije. Premda jesve usredotočeno na selo Jarugei njegove žitelje, iznesenipodaci, mnogi naoko sitni,čitatelju približavajutrostoljetnu povijest Slavonije,od protjerivanja Turaka dodanas. A sve je to izrečenonepretencioznim slavonskimnačinom pripovijedanja, što je

još jedna kvaliteta knjige.Knjiga opisuje sve oblikeživota Jaružana, napose mnogepopise sudionika u ratovima,popise rodova i domaćinstava,vjerske prilike, opise seoskihradova, podatke o mnogimpojedincima i dr. Tekstu supotvrda brojne fotografije,crteži i karte. Nakonpredstavljanja u Jarugama,knjiga je izazvala velikozanimanje. (ika-kj/aj)

Nove knjige fra Miljenka StojićaDjela su dostupna i naInternet adresiwww.miljenko.info

Hercegovački franjevac fraMiljenko Stojić autor je petknjiga pjesama, pet slikovnica,četiri knjige ogleda i tri knjigeprijevoda te brojnih eseja iknjiževno-kritičkih tekstovaobjavljenih u periodici. Svesvoje knjige taj je autorobjelodanio u proteklih desetgodina i uvrstio se međunajplodnije hrvatske autore. Niknjiževna kritika ni čitateljstvonisu prešutjeli Stojićevo bogato

djelo: uvršten je u izbore iantologije pjesništva, u lektiru,a neke od njegovih knjigaprevedene su i na strane jezike -engleski, njemački, francuski,poljski, talijanski. Djela su mudostupna i na Internet adresiwww.miljenko.info.Ovih su dana objavljene i dvijenove Stojićeve knjige:"Rijeka", knjiga kratkih eseja onašoj svagdašnjici, nakladaInformativnog centra "Mir"

Međugorje, i poema-molitva"Golgote glas - Put križa", unakladi Društva hrvatskihknjiževnika Herceg Bosne iMatice hrvatske iz Čitluka. Uknjizi "Golgote glas", svakostajalište Puta križa obogaćenoje fotografijama djelaglasovitoga ruskog slikara ikipara Saše Zvjagina izkapelice Franjevačkogsamostana iz Mostara. (ika-sv)