IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 20. rujna 2006. broj 38/2006

Domovinske vijesti■ HDKN zabrinuto radom Povjerenstva za zdravstveni odgoj i obrazovanje■ Godišnji susret svećenika Hvarsko-bračko-viške biskupije■ Na đakovačkoj prvostolnici postavljen grb pape Benedikta XVI.■ Blagoslov kipa sv. Nikole u Ratnoj luci Lora■ Dani Gospe Osječke

Susret animatora za duhovna zvanja

Drugi zajednički godišnji susret animatora zaduhovna zvanja HBK, HKVRP i HUVRPzavršen izlaganjima u dvorani hotela "Alan" uStarigradu, zaključnim susretom uNadbiskupskom sjemeništu "Zmajević", misnimslavljem u katedrali Sv. Stošije i najavommeđunarodnog susreta Europskog centra zaduhovna zvanja u Zadru 2007.

■ Krk: Proslavljene dvije obljetnice sestara sv. Križa■ Šibenik: 10. obljetnica smrti biskupa Badurine■ Susret mladih Varaždinske biskupije i Marija fest 2006.■ Katehetski dan u Gospićko-senjskoj biskupiji■ Posveta crkve na Ravnim Njivama■ Zbornik radova o 725 godina franjevaca u Virovitici■ Rijeka: 10. obljetnica smrti biskupa Srećka Badurine

Rijeka: Teološko-pastoralni tjedan

Oko 160 svećenika razmišljalo o "Duhovnompozivu danas" na susretu koji je označiopočetak Godine duhovnih zvanja u Riječkojmetropoliji ■ Pastoral braka i obitelji

Crkva u Hrvata■ Rasipanje budućnosti - kritika mita napretka i cinizma rasipanja

Vojvodina: Veliki ekumenski događaj

Pod geslom "Isus Krist - Svjetlo svijeta, temelji nada Europe" održano trodnevno ekumenskohodočašće Crkava u Kovilju, Novom Sadu iFeketiću

Susret izaslanstava Hrvatske iMađarske BK u Budimpešti

Katoličko sveučilište bila je jedna odnajvažnijih tema trećeg susreta predstavnikadviju susjednih biskupskih konferencija, koji senaizmjence održavaju u Budimpešti i Zagrebu

■ Dan Franjevačke provincije Bosne Srebrene■ Ujedinjenje HKM Singen i HKM Villingen■ Misionar iz Konga u HKM Augsburg■ Nova kuća Kristovih službenica u Koenigsbrunnu

Inozemne vijesti■ Ekumenski patrijarh osudio "religijski fanatizam"■ Njemački biskupi o Papinu posjetu domovini■ Papa završio pohod Njemačkoj■ Vatikan: Novi državni tajnik preuzeo službuPapi žao što su njegove riječi pogrešno

protumačene

Državno tajništvo objavilo priopćenje u kojemse prenosi Papino žaljenje što su neki dijelovinjegova govora na sveučilištu u Regensburguuvrijedili muslimanske vjernike

■ Završen redovni generalni kapitul Kapucinskog reda

Katolici i pravoslavni o teologijikoinonije

U Beogradu zasjeda Mješovita međunarodnakomisija za teološki dijalog između Katoličke iPravoslavne crkve

■ Reakcije islamskih krugova na Papin nedjeljni nagovor■ Nove prijetnje kršćanima u Gazi

Prilog dokumenti■ Razjasniti pravo značenje govora u Regensburgu■ Papa: Duboko poštujem velike religije, a osobito muslimane

Prilog prikazi■ DVD s oproštajem od biskupa Marka Culeja

2 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Biskup Štambuk posjetio OŠ u Bolu na BračuVjeronauku pripadaosobito mjesto uizgradnji i odgojuljudske osobnosti uvremenu kada semladima kao vrednotenameću materijalizami hedonizam

Bol, 12.9.2006. (IKA) - Uzpočetak nove školske godinehvarsko-bračko-viški biskupSlobodan Štambuk posjetio je12. rujna Osnovnu školu "Bol"u Bolu na Braču. U pratnjisuperiora o. Marka Bobaša iztamošnjega dominikanskogasamostana, biskup Štambuk podolasku se susreo s ravnateljemškole Marijom Rončevićem.Razgovarajući o stanju uhrvatskome školstvu, biskupŠtambuk osvrnuo se napostojeće reforme školskogasustava, istaknuvši kako se,unatoč najavama, rasterećenjeučenika odvija otežano, a uučeničkome obrazovanjunaglasak stavlja nainformatičku pismenost.Upozorivši na sve veće izazove

u odgojno-obrazovnome raduučitelja, nastavnika ivjeroučitelja, ustvrdio je kakosu mladi danas sve više izloženimnogobrojnim čimbenicimakoji njihovim učiteljimaotežavaju odgojnu zadaću.Spomenuo je posebnonegativan utjecaj emisije "BigBrother" na mlade i na porukukoju ta emisija upućuje, a riječje o životu bez rada, muke itruda. Zabrinuto je upozorio ina određene negativne pojave usredištu Europe, primjerice naosnivanje stranke pedofila uNizozemskoj. Osvrnuo se i naulogu i značenje katoličkogavjeronauka unutar školskogasustava, rekavši kakovjeronauku pripada osobitomjesto u izgradnji i odgoju

ljudske osobnosti u vremenukada se mladima kao vrednotenameću materijalizam ihedonizam. Biskup Štambuk susreo se i sostalim školskim djelatnicimate ih kroz razgovor pozvao daosobito odgovorno i ispravnopoučavaju mlade o majčinstvu iočinstvu, zaželjevši im da spuno ljubavi i predanosti vrševeliku zadaću odgajanja iobrazovanja mladih naraštaja.U pratnji ravnatelja Rončevićabiskup je zatim obišao nekolikorazrednih odjeljenja, zadržavšise i na satu katoličkogavjeronauka u razreduovogodišnjih prvopričesnika.

Arheološka istraživanja na KornatuIskapanja su vezanauz romaničku crkvicuGospe od Tarcasagrađenu utrinaestom stoljeću,kraj koje se nalazeostaci apsidestarokršćanskebazilike iz šestogstoljeća

Šibenik, 12.9.2006. (IKA) - Nalokalitetu Tarac na otokuKornatu sredinom kolovozazapočela su arheološkaistraživanja u organizacijiKonzervatorskog odjelaŠibenik i Nacionalnog parkaKornati, koji je pokroviteljistraživanja. To su prvaarheološka istraživanja unacionalnom parku, na objektuneupitno velikog značaja,istaknuto je na predstavljanjulokaliteta novinarima, 12. rujnana samom lokalitetu.Provedena iskapanja vezana su

uz romaničku crkvicu Gospe odTarca sagrađenu u trinaestomstoljeću, kraj koje se nalazeostaci apside starokršćanskebazilike iz šestog stoljeća,kazao je Marko Menđušić,pročelnik Konzervatorskogodjela Šibenik. Već nakonprvih aktivnosti na nalazištupronađeni su ostaci krstioniceranokršćanske bazilike, koja jeu srednjem vijeku opustošena ipretvorena u grobnicu.Starokršćanska bazilika naTarcu dovodi se u vezu sobližnjom utvrdom Toreta, koja

se nalazila u sklopu sustava zanadzor plovidbe istočnomobalom Jadrana u dobaposljednjeg rimskog caraJustinijana, ističe pročelnikMenđušić, ukazujući na vrloveliku vjerojatnost postojanjanaselja na Tarcu još u neolitiku,što potvrđuje nalaz kamenesjekire iz tog doba. Iskapanjakoja vodi arheologinja MeriOpačić završavaju sredinomrujna. Lokalitet će se zaštititi ikonzervirati, a uskoro se moguočekivati i daljnje arheološkeaktivnosti na tome otočju.

Umirovljenici preko Caritasa jeftinije na more65 zagrebačkihumirovljenika uodmaralištu u Rovinju

Zagreb, 13.9.2006. (IKA) -Caritas Zagrebačkenadbiskupije omogućio je ovogljeta povoljno ljetovanje za 65zagrebačkih umirovljenika usvojem odmaralištu u Rovinju.Prva skupina umirovljenikaboravila je u Rovinju od 26.kolovoza do 4. rujna. Druga

skupina boravila je ondje od 4.do 12. rujna. Nekiumirovljenici Caritasu su samiuputili zamolbe za ljetovanje, adrugi su to učinili prekopredstavnika svojih udruga -Udruge umirovljenika NovoBrestje, Matice umirovljenikaSesvetski Kraljevec, Matice

umirovljenika Prečko iGerijatrijske udruge Prečko. Ucijenu desetodnevnogaranžmana uračunat je punipansion s odlaskom ipovratkom Caritasovimautobusom.

Hrvatska mlada reprezentacija za izgradnju Crkvehrvatskih mučenika na UdbiniGospić, 13.9.2006. (IKA) - Uorganizaciji Caritasa Gospićko-senjske biskupije i Savezasportova Ličko-senjskežupanije održan je 12. rujna uGospiću prijateljski nogometnisusret između mladihreprezentacija Hrvatske iFinske do 17 godina. Savprihod namijenjen je izgradnjiCrkve hrvatskih mučenika naUdbini. Prije susreta gospićko-senjski biskup Mile Bogovićodržao je primanje za

predstavnike stručnog stožerareprezentacije. RavnateljCaritasa gospićko-senjskebiskupije Luka Blaževićpodsjetio je na česta odazivanjanogometaša na slične susrete,od okupljanja Vatrenih prijedvije godine pa do susretaveterana Dinama sasvećeničkom reprezentacijomprotekle godine. U ime HNS-aBranko Kajfež izrazio je čast nasudjelovanju u takvoj akciji,baš kao i izbornik mlade

reprezentacije Ivan Gudelj, unekoliko navrata izborniksvećeničke reprezentacije.Biskup Bogović izrazio jezadovoljstvo što i sportašishvaćaju ideju koja se želipostići gradnjom Crkvehrvatskih mučenika na Udbini,a na kraju je i darovao članovestožera prigodnim knjigama tenazočio na susretu koji jezavršio pobjedom gostiju od1:0.

3v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

HDKN zabrinuto radom Povjerenstva za zdravstveniodgoj i obrazovanje

Dosadašnjeinformacije bile suvrlo općenite i nisumogle medijimapružiti objektivnusliku radaPovjerenstva na takovažnom pitanju kaošto je zdravstveniodgoj naše djece

Zagreb, 13.9.2006. (IKA) -Hrvatsko društvo katoličkihnovinara uputilo je 13. rujnapriopćenje za javnost u kojemuje izrazilo zabrinutostdogađanjima vezanim uz radPovjerenstva za zdravstveniodgoj i obrazovanjeMinistarstva znanosti,obrazovanja i sporta koje bitrebalo ministru dr. DraganuPrimorcu predložitinajkvalitetnije programezdravstvenog odgoja zaosnovne i srednje škole."Potaknuti ranijim napisima umedijima o toj problematici, aposebno posljednjim tekstom izSlobodne Dalmacije (13. rujna)u kojem se naziru neke

zabrinjavajuće nejasnoće,tražimo da ministar žurno primisve zainteresirane novinare ipruži uvid u rad spomenutogPovjerenstva. Dosadašnjeinformacije bile su vrloopćenite i nisu mogle medijimapružiti objektivnu sliku radaPovjerenstva na tako važnompitanju kao što je zdravstveniodgoj naše djece. Novinarimaje dužnost obavijestiti javnost ostvarnom stanju, a roditeljiimaju pravo prije bilo kakvogkonačnog rješenja znati što sesprema njihovoj djeci i na kojise način donose tako važneodluke", istaknuto je upriopćenju koje potpisujepredsjednik Društva Mate

Krajina. U priopćenju se također navodida je posljednja sjednicaPovjerenstva održana u četvrtak7. rujna, a još nema priopćenjaza javnost. Takvi postupciostavljaju prostor sumnjama uregularnost rada Povjerenstva idovode u pitanje cjelokupniNatječaj. Stoga, prije bilokakve konačne odlukeočekujemo da ministar dr.Dragan Primorac kao i u nekimranijim sličnim slučajevimaotvorenim razgovorom snovinarima pruži jasneinformacije o raduPovjerenstva, navodi se upriopćenju HDKN.

Ogulin: Dan bolesnih nemoćnih i starijih osobaMisu je predvodioduhovnik sarajevskebogoslovije mr. JozoTomić

Ogulin, 13.9.2006. (IKA) - Užupi sv. Križa u Ogulinu usklopu višednevne duhovnepriprave za proslavu nebeskogpatrona župe, Uzvišenje sv.Križa, u utorak 12. rujnaobilježen je Dan bolesnih,nemoćnih i starijih osoba. Misu

je predvodio duhovniksarajevske bogoslovije mr. JozoTomić u suslavlju župnika idekana ogulinskog mr.Tomislava Rogića i župnogvikara Petra Šporčića. Večernjumisu uveličao je veliki župnizbor pod vodstvom s.

Pankracije.U propovijedi je vlč. Tomićgovorio o sakramentubolesničkog pomazanja putemkojeg dobivamo Božju milost.Na misi je svima nazočnimapodijeljen sakramentbolesničkog pomazanja.

Dubrovnik: Svećenički susret o krštenjuTema susreta bila je"Krštenje, Crkva ispasenje"

Dubrovnik, 13.9.2006. (IKA) -Sastanak svećenikaDubrovačke biskupije održan je13. rujna u sjemeništu uDubrovniku. Budući da subiskupi Splitske metropolijeodlučili u Prasvetištu u Solinuprigodnim slavljem pod geslom"Na živom izvoru" 13. i 14.listopada obilježiti 30.obljetnicu Gospe Velikogazavjeta, tema ovog susreta bilaje "Krštenje, Crkva i spasenje".Naime, nakon sloma hrvatskogproljeća 1971., Crkva jeprogovorila svojim provjerenimnačinom, hodočašćima uMarijina svetišta. Osjetila jepotrebu evangelizirati skupinekoje su prolazile kroz ateističkeškole i pomagati mladimaotkrivati i prepoznavatikorijene kršćanske baštine inarodnog stabla. Upravo uSolinu počela su velikahodočasnička okupljanjavjernika. I bili su organiziraniskupovi u Solinu (1975), gdjese razmišljalo o daru krštenja("našem Jordanu"), preko Nina(1979) do Euharistijskogkongresa u Mariji Bistrici(1984). Predavanje uDubrovniku održao je profesoriz Splita dr. Ante Mateljan.

Govorio je o teološkimosnovama sakramenata uopće,o njihovoj simbolici iegzistencijalnom značenju uživotu čovjeka, od rođenja dosmrti. Istaknuo je kako susakramenti potrebni čovjeku izistog razloga kao što jepotrebna i Crkva. Stoga, nemasakramenata bez Crkve, niCrkve bez sakramenata.Posebice se osvrnuo nasakrament krštenja u prvojCrkvi i kroz povijest. Govorioje o teologiji i simbolizmu togsakramenta te o krštenju djece iodraslih. Osvrnuo se i na odnoskrštenja i Istočnog grijeha, tegovorio o milosti, svetosti ispasenju. Budući je krštenjenužno za spasenje, velikuodgovornost u tomu imajuroditelji djece, kao i svećenicikoji nastupaju u ime Krista,zastupaju Učiteljstvo Crkve idjeluju u zajedništvo s mjesnimbiskupom. I nadasve, mole seza povjereno stado. Profesor jeistaknuo i važnost pripraveroditelja u prigodi krštenjanjihove djece te postavionekoliko praktičnih pastoralnihproblema: koga pripustitikrštenju, kada i kako pripravitiroditelje, gdje i kako provoditi

katekumenat i liturgijskoslavlje krštenja i drugo. Nakraju je postavio izazovnudilemu svećenicima narazmišljanje: Što izabrati? Biti"veliki narod" ili pak "malostado"; snažiti institucije, ili bitisol zemlje; prilagođavati seokolini i svijetu u promjenamaili opredijeliti se za evanđeoskiradikalizam; služiti se mjeromprava ili mjerom istine uljubavi. Nakon raspravedubrovački biskup ŽelimirPuljić iznio je kratko izvješće opohodu hrvatskih biskupa adlimina apostolorum. Svisudionici dobili su sažetakpriopćenja o sadržaju pismenogizvješća koje je dostavioKongregaciji za biskupe, ostrukturi Vatikanske države te ovažnosti institucije SveteStolice s posebnim osvrtom naodnose hrvatskog naroda iSvete Stolice. Na kraju je prof.Mateljan predstavio kratkivodič, tiskan za planiranoslavlje u Prasvetištu u Solinu uprigodi obilježavanja 30.obljetnice Gospe Velikogazavjeta. Nakon predavanjasvećenici su imali klanjanje ukapelici sjemeništa.

4 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Otvorena i blagoslovljena poliklinika MedikolPrivatnu zdravstvenuustanovu koja senalazi na adresiVoćarska 106blagoslovio jezagrebački pomoćnibiskup Josip Mrzljak

Zagreb, 13.9.2006. (IKA) -Poliklinika Medikol, privatnazdravstvena ustanova, svečanoje otvorena u srijedu 13. rujna uZagrebu, na svojoj novojadresi, Voćarska 106. Noveprostore poliklinike otvorio jezagrebački gradonačelnikMilan Bandić, a zagrebačkipomoćni biskup Josip Mrzljakpotom je blagoslovio svedjelatnike i prostorije u kojimaće pacijentima, poput sv. Luke,pružati različite zdravstveneusluge. Ravnateljica Medikola dr.Ivanka Trstenjak Rajković injeni suradnici, predstavljajući

nastanak i rad te zdravstveneustanove, istaknuli su da jepoliklinika osnovana 1994.godine u Čakovcu, a 2000.godine, nakon reorganizacijepromijenila je sjedište te počeladjelovati u Zagrebu na Dobromdolu, kao poliklinika zaradiološku dijagnostiku iultrazvuk. Sredinom 2005.godine počela se preseljavati nadanašnju lokaciju, proširivšiujedno i opseg svog djelovanjana radiologiju, internumedicinu, dermatologiju ivenerologiju, ginekologiju,onkologiju, psihijatriju,fizikalnu medicinu irehabilitaciju, oftalmologiju,

neurologiju, ortopediju,otorinolaringologiju, urologiju,medicinu rada i nuklearnumedicinu. Kvaliteta medicinskeusluge, najmodernijatehnologija i oprema, diskrecijai briga za pacijente osnovne suznačajke rada, u ciljuosiguranja zadovoljstvazdravlja i psiho-fizičkogblagostanja pacijenta, ističuvoditelji Poliklinike Medikol.Poliklinika je organizirana kaodijagnostičko terapijskaustanova, s mogućnošćupružanja dijagnostičkih iterapijskih postupakaambulantno, kao i putemdnevne bolnice.

Godišnji susret svećenika Hvarsko-bračko-viškebiskupije

Središnju proslavuGodine zajedništva uHvaru na svetkovinusv. Stjepana, 2.listopada, predvoditće potpredsjednikHBK splitsko-makarski nadbiskup imetropolit MarinBarišić

Bol, 13.9.2006. (IKA) - Uorganizaciji Biskupskogaordinarijata Hvar održan je 13.rujna cjelodnevni godišnjisusret svećenika Hvarskebiskupije u dominikanskomesamostanu u Bolu na Braču.Susret je započeo misnimslavljem koje je udominikanskoj crkvi predvodiohvarsko-bračko-viški biskupSlobodan Štambuk.Prijepodnevni dio radnogasusreta, pod vodstvomhvarskoga dekana i župnika izJelse Stanka Jerčića, započeo jepozdravom biskupa mjesneCrkve, koji je podsjetio naznačajnije događaje u tojtrootočkoj biskupiji. Osobito jeistaknuo radost zbogsvećeničkoga ređenja AnteMatulića iz Postira na Braču,ali i žalost zbog smrti svećenikaMirka Matulića sredinomsvibnja i nedavne iznenadnesmrti katedralnoga župnika uHvaru i generalnoga vikara tebiskupije mons. JosipaMihovilovića. Podsjetio je i nasredišnju proslavu Godinezajedništva koja će u Hvaru bitiupriličena na svetkovinu sv.Stjepana, 2. listopada, apredvodit će je potpredsjednikHBK splitsko-makarskinadbiskup i metropolit MarinBarišić. Stjecajemnepredvidivih okolnosti došloje i do određenih personalnihpromjena u biskupiji, s kojimaje upoznao biskupijski kler.Uvodno predavanje "Odnosi izajedništvo svećenikameđusobno i s biskupom"održao je pastoralni vikarSplitsko-makarske nadbiskupije

mons. dr. Drago Šimundža.Govoreći o značenjuzajedništva u međusobnimodnosima, podsjetio je kako sezajedništvo klera temelji navjerskomu i religioznomuzajedništvu. Ono je mnogo putaizloženo određenim zaprekamai izazovima, jer se nalazimo uvremenu koje više ne poznajecjelinu, već pojavnost idruštvenu funkcionalnost. Usadašnjemu vremenu bitan jerelativistički pristup,liberalizam i hedonizam vrlonametljivo djeluju, nerijetkorušeći etička načela, upozorioje mons. Šimundža, ustvrdivšikako neki od tih elemenatagotovo neprimjetno ulaze i uCrkvu. Govor o svećeničkomezajedništvu utemeljio je i naodređenim koncilskimdokumentima koji, izmeđuostaloga, ističu kako su biskupis jedne strane pozvani držatisvećenike braćom i prijateljima,brinuti se oko njihovaizgrađivanja, dok su svećenici,čija se poslušnost temelji nasudjelovanju u biskupskojslužbi, s druge strane pozvanipoštovati biskupa. Zakonikkanonskoga prava, podsjetio jepredavač, poziva biskupe da sposebnom brigom prateprezbitere te čuvaju njihovaprava i obveze. Osvrnuvši se napraktično življenje togazajedništva, ustvrdio je kako jeono puno složenije, jersakrament svećenike duhovnoosnažuje, ali ih antropološki nemijenja. Prema njegovumišljenju, svećenički odnosi izajedništvo uglavnom su navisokoj razini suradnje i

prijateljstva, ali ih je potrebnoprodubljivati. Puno je važniježivjeti vjeru i teologiju odnjihova poznavanja. Svećenici ibiskupi toga bi se trebali višepridržavati, jer nastupaju ipropovijedaju. Ustvrdio je kakosu nositelji autoriteta u Crkvičesto na udaru kritikapodređenih, kao što su ipodređeni na udaru nadređenih.Na kraju je istaknuo da jesvećeničko zajedništvo mogućepostići jedino slijedeći Kristovprimjer. U raspravi je zatimistaknuto kako se dijecezanskisvećenici u pripravi zasvećeništvo uglavnom nepripremaju za zajednički život,što je otežavajući element zakvalitetne međuodnose.Nadalje je upozoreno i naproblem lošega pastoralnogaplana zbog čega i postojeodređene poteškoće ukomunikaciji i suradnji.Profesor dogmatske teologijena KBF-u Sveučilišta u Splitudr. Nikola Bižaca istaknuo jekako je percepcijasvećeničkoga identiteta udanašnjemu vremenu bitnoizmijenjena i kako je uvijekiznova potrebno razmišljati označenju Crkve i kršćanstva, jerbez ispravna razumijevanjadruštvenih promjena nijemoguće ni ispravno shvatitivlastiti svećenički identitet. Dr.Bižaca održao je predavanje"Svećenik i otajstvoeuharistije", istaknuvši kako jeiznimno važno pitanjeeuharistijskoga otajstva u našojegzistenciji, u stvarnomeživotu, te kako zavoljetieuharistiju na egzistencijalnoj

5v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

razini. Na početku je predstaviopovijesna shvaćanja euharistije,podsjetivši kako je kršćanstvo usvojim počecima imalomentalitet sekte, a u svakome jegradu samo jedna euharistijapod predsjedanjem biskupa. Upostkonstantinskoj "revoluciji"kršćani postaju većina, aeuharistija se mora umnažatikako bi nastavila bitičimbenikom jedinstva.Predavač je upozorio da se idanas nalazimo u vremenupromjena, sličnih onima iz 5.stoljeća, samo u mnogočemu uobratnome smjeru, istaknuvšiindividualizaciju i opadanjesolidarnosti među generacijamakao temeljne karakteristikenašega vremena. Zapitavši sekako danas ljude okupiti ueuharistiji da bi ona svojedjelovanje protegnula i izvangranica sakramentalnogaslavlja, dr. Bižaca zaključio jekako je potrebno sve učiniti daeuharistija u svakome članuBožjega naroda stvara"proegzistentnost", odnosno daih čini ljudima za druge. Uposlijepodnevnome dijeluprograma, koji je moderiraodekan Bračkoga dekanata isupetarski župnik Andro Ursić,dekani su podnijeli izvješća.Dekan Ursić posebno jeistaknuo sudjelovanje mladih s

toga otoka na Susretu hrvatskekatoličke mladeži u Puli iupozorio na ovogodišnju krađuu svećeničkoj pustinji Blaca,zbog čega su brački svećeniciuputili odgovornima dopis da bise taj lokalitet što primjerenijesačuvao za buduće naraštaje.Bilo je riječi i o crkvenojimovini te poteškoćamavezanima uz kvalitetno i brzorješavanje postojećihimovinsko-pravnih sporova,odnosno pitanjedenacionalizacije. BiskupŠtambuk istaknuo je kako seodređena imovinsko-pravnapitanja rješavaju već nekolikogodina i kako je neophodno ubiskupiji angažiratikvalitetnoga pravnika. Izrazioje načelni stav protivljenjaprodaji crkvene imovine, kakose ne bi davao doprinospostojećemu trendu rasprodajehrvatske imovine strancima.Neki su svećenici predlagali dabi prilikom primopredaje župeuz popis inventara trebalopriložiti dokument o vlasništvui posjedovni list, čime bi seizbjegli mogući nesporazumi.Svi su se složili da se na razinidekanata održi sastanak spravnikom o tim pitanjima.Predstojnik Katehetskoga uredaMili Plenković iznio jepriopćenje o radu toga ureda,

upoznavši sudionike skupa sreformama u hrvatskomeškolskom sustavu, osobito suvođenjem Hrvatskoganacionalnog obrazovnogstandarda u osnovne škole.Upozorio je na važnostredovitoga sudjelovanja svihvjeroučitelja na stručnimskupovima, a dotaknuto je ipitanje pripuštanja krizmiučenika koji ne pohađajuškolski vjeronauk. Biskup jepodsjetio na službeni dopis ijasan stav da je pohađanjekatoličkoga vjeronaukaobvezno za pristupanje tomsakramentu. O stanju obiteljigovorio je povjerenik za obiteljiStanko Jerčić, o misijamanovoimenovani povjerenikPaulin Bjažević, o laicima IvicaHuljev. U završnoj riječi biskupŠtambuk pozvao je dekane trijuotoka da na prvim dekanatskihsusretima nastave i produbetemu zajedništva među klerom."Vi ste, dragi svećenici,prevažna karika u životu našebiskupije. Trebamo bitipovezani najprije molitvom.Ona stvara prevažno ozračje umeđusobnim susretima,odnosima i suradnji", poručio jesvećenicima mjesni biskup,zaželjevši im puno uspjeha napočetku nove školske ivjeronaučne godine.

Komemoracija u povodu 10. obljetnice smrti biskupaBadurine

O biskupu Badurinikroz dva oproštajasvjedočio i biskupBogović

Ogulin, 13.9.2006. (IKA) - Uorganizaciji Provincijefranjevaca trećoredaca uOgulinu je 13. rujna održanakomemoracija u povodu 10.obljetnice smrti šibenskogbiskupa Srećka Badurine, kojije posljednju misu služio uOgulinu na blagdan Križeva.Na skupu koji je u župnoj crkviSv. Križa vodio gvardijansamostana franjevacatrećoredaca iz Ogulina fra PetarRunje, okupili su se brojnisvećenici i franjevačkiprovincijal o. Ivan Paponja.Blagopokojni biskup SrećkoBadurina bio je osoba koja jeutjelovljivala osobine pravogčovjeka, vjernika i rodoljuba,

istaknuo je na početku susretagospićko-senjski biskup MileBogović, koji je o biskupuBadurini govorio kroz dvaoproštaja, prvog s Visokebogoslove škole u Rijeci, kad jeotišao u Šibenik na biskupskudužnost, te kada je odlazio sovoga svijeta. Biskup Srećkosvojim uravnoteženimprosudbama stvorio je najvišenorme u ekumenskimraspravama. Nikada nijezanemarivao obična čovjekaniti je koristio nasilničku iosvetničku riječ, čak ni protivonih koji su razarali njegovubiskupiju. Profesor s KBF-a uRijeci dr. Emanuel Hoškotežište u izlaganju o biskupu

Badurini stavio je nacivilizaciju ljubavi na kojoj jebiskup temeljio svojedjelovanje. Put obnove premabiskupu Badurini bio jepovratak evanđelju, a uzroksvih sukoba i zla ležao je učinjenici okrnjenog kršćanstva.Mr. Ivan Jurasić, vojni kapelaniz Krčke biskupije, nazvao jebiskupa Badurinu prorokomkoji je želio razviti ponos kodiseljene Hrvatske, da domovinane bude iskorijenjena. BiskupBadurina bio je svjestannegativnih posljedicakomunizma i gorljivo jegovorio protiv grijeha prezirakrštenja, ženidbe i pete Božjezapovijedi.

Rezultati jesenskog roka razredbenih ispita na KBF-uu ZagrebuZagreb, 14.9.2006. (IKA) - NaKatoličkome bogoslovnomfakultetu Sveučilišta u Zagrebuodržan je jesenski rokrazredbenih ispita za upis uprvu godinu studija u

akademskoj godini 2006/07.Pravo upisa na filozofsko-teološki studij steklo je 67kandidata, na Institut zateološku kulturu 14 kandidata,na Katehetski institut 48

kandidata te na Institut zacrkvenu glazbu 2 kandidata. Na Teologiji u Rijeci pravoupisa steklo je 12 kandidata.

6 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Đakovo: Sestre sv. Križa proslavile svetkovinuUzvišenja sv. Križa

Svečano misno slavljepredvodio je biskupĐuro Hranić

Đakovo, 14.9.2006. (IKA) -Milosrdne sestre sv. Križa uĐakovu proslavile su 14. rujnasvetkovinu Uzvišenja sv. Križa.Svečano misno slavljepredvodio je pomoćniđakovački i srijemski biskup dr.Đuro Hranić, zajedno sasvećenicima, duhovnimposlužiteljima u samostanskojcrkvi Presvetog Srca Isusova.Koncelebrirali su rektor crkvedr. Ivica Raguž, mons. dr.

Andrija Šuljak i dr. Ivo Džinić,a propovijedao pomoćnikrektora crkve dr. Ivo Džinić.Pozvao je na trud okootkrivanja slike Boga koji ljubisvakog čovjeka, a koji seobjavio u Isusu na križuraspetom. Stoga je križ objavaBožje beskrajne i neshvatljiveljubavi. Napose su na topozvane milosrdne sestre sv.Križa, koje su svojim zvanjemizabrale križ, kako je podsjetio

biskup Hranić na početkumisnog slavlja. Svečano pjevanje predvodio jeZbor sestara pod ravnanjem s.Svjetlane Paljušević, uzorguljašku pratnju maestraVinka Sitarića. SvetkovinaUzvišenja sv. Križa slavi se nesamo u samostanu u Đakovu,nego i po svim zajednicamadiljem Provincije i čitaveDružbe.

Blagdan Uzvišenja sv. Križa u Svetom Križu"Križ nije samo ukrasna prsima i kršćanskiznak u našim kućama"

Mala Subotica, 14.9.2006.(IKA) - U Svetom Križu u župiMala Subotica 14. rujnaproslavljen je blagdanUzvišenja sv. Križa ili"Jesenskog križeva" kako tusvetkovinu nazivaju mještani.Svečanu misu uz sudjelovanjemnoštva vjernika predvodio je ipropovijedao o. Ljudevit JosipJeđud OP, dominikanac rodomiz župe Sveti Juraj u Trnju,dugogodišnji misionar, danasna službi u Zagrebu. Otkako jena drvetu križa umro Spasiteljsvijeta, križ je ostao dokazneizmjerne Božje ljubavi premanama ljudima. Postao je znakspasenja na križištima povijesti,

oslonac vjernicima u patnji itrpljenju i po svojim gredamaputokaz prema Bogu nas jednihprema drugima. Svatko od nasraspet je na svome životnomkrižu. Svaki naš dan pokazujeda nema očiju bez suza. Zatosjedinimo svoje životne križeves Isusovim križem na kojemu jedošlo spasenje svijeta, kazao jeo. Ljudevit, dodavši da križ nijeprivlačan našemu modernom ipotrošačkom vremenu. "Mnogi danas nose križ obješenoko vrata, a taj križ im ništa negovori. On šuti. Raspeti jepostao nijem. A oni ne živekršćanski, ne dolaze u nedjelju

na misu i mnogo toga što suvrline i vrijednosti kršćanstva,u njihovu životu više nisuprisutne. Križ nije samo ukrasna prsima i kršćanski znak unašim kućama. Tko god stanepod križ i zamisli se pozvan je ičuti poruku križa. Zato je križnadahnuo heroje naše Crkve,naše svete Crkve, po njemu suoni krvavim mučeništvomzaslužili nebo", rekao jepropovjednik, dodavši da su inaši stari znali nekada uzputove podizati "krajputaše -raspela", a križeve su podizali iu poljima.

Uzvišenje sv. Križa u OgulinuBiskup Bogovićpozvao naspoznavanje mudrostikriža

Ogulin, 14.9.2006. (IKA) - UOgulinu u župi Uzvišenja sv.Križa svečano je 14. rujnaproslavljen blagdan nebeskogpatrona župe. Misno slavljepredvodio je gospićko-senjskibiskup Mile Bogović ukoncelebraciji 14 svećenika,među kojima je bio generalnivikar Gospićko-senjskebiskupije Tomislav Šporčić,župnik i dekan ogulinskiTomislav Rogić, gvardijansamostana franjevacatrećoredaca iz Ogulina fra PetarRunje te svećenici župaOgulinskog dekanata. Misu jeuveličao veliki župni zbor podravnanjem s. Pankracije Žižićuz orguljsku pratnju prof.Slavka Barčića. Misno slavljezapočelo je ophodom središtemOgulina u kojem su sudjelovalesve laičke udruge kao ipredstavnici policije, vojske ivatrogastva. Među oko tisućuvjernika bio je i kum gradaOgulina, predsjednik Hrvatskog

sabora Vladimir Šeks,karlovački župan Ivica Horvatkao i brojni saborski zastupnici,gradonačelnici i načelnici. Križ koji je nekada bio znaksramote i okrutnosti, vremenomje postao znak pobjede, a akoga slijedimo bit ćemo spašeni,istaknuo je na početku svogobraćanja biskup Bogović teporučio da oni koji ne spoznajumudrost križa ne mogu računatida se izvuku iz nevoljadanašnjeg svijeta. Premda jeKrist mogao zaobići Jeruzalem,on je trpio nevin, što je postaotemelj njegove pobjede.Griješimo ako danaszaobilazimo naše Jeruzaleme,istaknuo je biskup te ukazao naznačaj trpljenja i u braku kao iodgoju djece, jer suprotno vodiu propast i pojedinca i naroda.Zato mnogi manipulatori putemmedija nude filozofijumanipuliranja i potkradanja zadolazak na vlast što je po njima

fino i civilizirano a ustvari jeotrov. S druge strane mnogiotkrivaju slabosti vlastitognaroda te žive od toguveličavanja. Oni, naime,stavljaju olako križ na tuđa leđaa teško na svoja, što je ustvarigubitnička pozicija, upozorio jebiskup. Otkrijmo pobjedničkupoziciju u našoj povijesti iveselimo se nečemu dobrom,jer dobra je kod nas bilomnogo. Upravo takvima koji sunosili križ za druge gradimoCrkvu hrvatskih mučenika naUdbini, rekao je biskupBogović. Na kraju je zahvalioBogu za izvrsnu suradnjuCrkve i grada na svimpodručjima, što je donedavnobilo nezamislivo.Biskup Bogović kasnije jenazočio i svečanoj sjednicigradskog vijeća te je graduOgulinu poželio još većeuspjehe u svih područjimaživljenja.

7v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Ponovna molba Caritasa za pomoć školarcimaCaritas Zagrebačkenadbiskupije ćepomoći, prema svojimmogućnostima, svimobiteljima koje moleza pomoć

Zagreb, 14.9.2006. (IKA) -Caritas Zagrebačkenadbiskupije uputio je ukolovozu zamolbu svimljudima dobre volje za pomoć uopremanju školske djecesmještene u Caritasovimkućama, a također i školaraca izsocijalno ugroženih obitelji kojise Caritasu obraćaju za pomoć.Katolički tjednik "GlasKoncila" i katolički mjesečnik"MAK" među prvima su seodazvali pozivu na pomoć iuplatili na žiro račun Caritasa3600 kuna. Caritasova socijalnaslužba izabrala je tri obiteljiizmeđu dvadesetak pristiglihzamolbi.Caritas Zagrebačkenadbiskupije pomoći će, premasvojim mogućnostima, svimobiteljima koje mole za pomoć.

Caritas je pozvao župnezajednice da uoče potrebite nasvom području i da za njih, uzpomoć odbora župnih Caritasa,organiziraju prikupljanjepotrebne pomoći. Ove godine zagrebački Caritasu svojim kućama ima 120školaraca - 30 polaznikaspecijalnih škola, 48 osnovaca i42 srednjoškolca.Dobročinitelji koji žele za njihdarovati manje količineškolskog pribora i oprememogu to učiniti u Caritasovompodručnom uredu u Selskojcesti 165, svakim radnimdanom od 8 do 16 sati, asubotom od 9 do 14 sati; uCaritasovoj PodružniciSusedgrad, Crnojezerska 20(više informacija na tel./fax

3457-175) i CaritasovojPodružnici Dubrava, Av.Dubrava 220 (više informacijena tel. 2944-489 i tel./fax 2944-511). Dobročinitelje koji žele uručitiveće donacije Caritas upućujena voditelja Tehničke službeinž. Davora Hajtuda na tel./faks01/3323-022. Za uplatunovčanih donacija darovateljisu upućeni na računovodstvo naKaptolu 31 (u dvorištuKatedrale) ili na račune:devizni račun: SWIFT ZABAHR 2X-2500-0610585; žiro-račun: Caritas, Kaptol 31,10000 Zagreb / 2360000-1101340277 s naznakom "zaškolarce".

Na đakovačkoj prvostolnici postavljen grb papeBenedikta XVI.

Na pročeljuđakovačke katedralekao znak počasnoganaslova manjebazilike postavljengrb sadašnjega papeBenedikta XVI

Đakovo, 14.9.2006. (IKA) - Napročelju đakovačke katedralekao znak počasnoga naslovamanje bazilike postavljen je učetvrtak 14. rujna grbsadašnjega pape BenediktaXVI. Naslov bazilike katedraliSv. Petra u Đakovu podijelio je1965. godine papa Pavao VI.Dogodilo se to za biskupaStjepana Baeuerleina (1905-1973), u doba obilježavanjazavršetka obnove katedralenakon oštećenja u II.svjetskome ratu i u potresu1964. godine. Tim su činomujedno bila otvorena slavlja1966. godine, prigodomobilježavanja 100. obljetnicepočetka gradnje katedrale.Apostolski breve Slavi Božjoj oproglašenju bazilikomđakovačke katedrale, trećegadana po svečanom zaključenjuDrugoga vatikanskoga koncila,11. prosinca 1965., ovjerio je ipotpisao tadašnji državni tajnikSvete Stolice kardinal AmletoGiovanni Cicognani (1883-1973). Riječ je o počasnomenaslovu manje bazilike(basilica minor) kojim se naposeban način želi istaknutipovezanost neke značajnijecrkve s Apostolskom Stolicom ipapinskom službom te je napročelju ili nekom drugomistaknutome mjestu u crkvi -manjoj bazilici, koja se još znanazivati i papinskom bazilikom,uobičajeno postavljen grbaktualnoga pape. Postavljanjemnovoga grba zamijenjen je grb

pape Ivana Pavla II., koji je uzglavni katedralni portalpostavljen početkom njegovapontifikata. Nakon pozdravneriječi molitvu prigodominauguracije novoga grba, unazočnosti članova Zborasavjetnika i članovaBiskupijskoga ekonomskogvijeća, predvodio je đakovački isrijemski biskup Marin Srakić.Novi papin grb, jednakogaoblika i veličine kao i prethodnigrb, u pismoslikarskoj jetehnici izvela tvrtka Format izĐakova, pod vodstvom OtmaraTosen-bergera. Polikromiranigrb, 110 x 80 cm, izrađen je uzadanim bojama Papina grba.Tekst papinskoga dokumenta oproglašenju bazilikom, pisanlatinskim jezikom, ističeznačajno umjetničkodostojanstvo katedrale uĐakovu, nazivajući jedragocjenim biserom. U tekstunadalje stoji: Valja Nam kaoprvo istaknuti da u ovaj hram,posvećen blaženomu apostoluPetru, dolaze brojni Kristovivjernici, hodočasteći svakegodine o njegovu blagdanu, danjega, koji je temelj Crkve,počaste svojim pobožnimdjelima; i unutrašnjost jeBiskup - utemeljitelj rasporediotako da bi Božji narod bezteškoća mogao sudjelovati ubožanskim otajstvima, upravoonako kako to određujeKonstitucija o svetoj liturgiji,koju je donio Drugi vatikanskiekumenski koncil. A da bi se

sačuvala trajna uspomena na tajnedavno sretno završeni općiSabor, čiji je skrivenipredglasnik bio graditelj ovogakatedralnoga hrama, (…)zamolio Nas je časni bratStjepan Baeuerlein, đakovačkiili bosanski i srijemski biskup,da ga obdarimo imenom ipravima manje bazilike. Nazivbazilika danas se koristi udvojakome značenju: podpojmom bazilike označava setipičan oblik ranokršćanskecrkvene građevine, nastaoprilagodbom iz rimskogacarskoga graditeljstva te pojambazilike koji se odnosi naznačaj i crkveno-pravni statusneke crkve, najprije u graduRimu, a potom i u drugimkrajevima. Ovo crkveno-pravnoznačenje nadalje razlikuje većeili velike bazilike (basilicamaior) i manje bazilike(basilica minor). Većim ilivelikim bazilikama nazivaju sesamo četiri glavne crkve gradaRima, koje se nazivaju ipatrijarhalnim bazilikama, a tosu: rimska katedrala -lateranska bazilika Sv. Ivana,vatikanska bazilika Sv. Petra,bazilika Sv. Marije Velike tebazilika Sv. Pavla izvan zidina.Njima se pridružuje i rimskabazilika Sv. Lovre. Ove suglavne rimske crkve simboličnopovezane s ranokršćanskimpatrijarhatima: rimskim,carigradskim, antiohijskim,aleksandrijskim ijeruzalemskim. Naslov

8 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

patrijarhalnih, većih bazilikanose i dvije crkve izvan Rima -Sv. Franjo i Gospa od Anđela uAsizu. Sve ostale pripadajustupnju manjih bazilika, odkojih neke nose naslovpatrijarhalne (Venecija,Lisabon, Akvileja...). Naslovbazilike danas u svijetu nosi1477 crkava. U Hrvatskoj je 7crkava s naslovom manje

bazilike, a najstariji takavpočasni naslov u Hrvatskoj, od1867. godine, nosi zadarskakatedrala Sv. Stošije. UĐakovačkoj i Srijemskojbiskupiji, od 28. svibnja 1991.,naslov manje bazilike nosi ikonkatadralna crkva Sv.Dimitrija u SrijemskojMitrovici. Posebni vidoviliturgijskih slavlja u crkvi-

bazilici, uporaba Papina grbakao i prepoznatljivihvatikanskih "prekriženihključeva" (claves decussatae) izgrba Svete Stolice i drugihposebnih znakova, danas seravnaju prema dekretimaKongregacije za bogoštovlje idisciplinu sakramenata DomusDei (1968) i Domus Ecclesiae(1989).

Okruk Gornji: Nadbiskup Barišić posvetio novu crkvuPrva crkva na otokuČiovu izgrađena uposljednjih tristogodina

Split, 14.9.2006. (IKA) - "AkoGospodin kuće (crkve) ne gradiuzalud se muče graditelji" gesloje proslave posvetenovoizgrađene crkve Uzvišenjasv. Križa u Okruku Gornjem,prve crkve na otoku Čiovuizgrađene u posljednjih tristogodina, koju je 14. rujna, nasam blagdan naslovnika,predvodeći euharistijsko slavljeposvetio splitsko-makarskinadbiskup i metropolit MarinBarišić. U koncelebraciji je biloviše od 30 svećenika na čelu sgeneralnim vikarom mons.Ivanom Ćubelićem ipastoralnim vikarom mons.Dragom Šimundžom tedekanom Trogirskoga dekanatadon Tomislavom Ćubelićem ižupnikom don MariomMatkovićem. Nadbiskup jeBarišić, pozdravljajući nazočnei sve one koji su bili spriječenidoći te one koji su svoju ljubavutkali u ovaj novi hram Božji, uduhu gesla kazao "ova crkva nebi bila dovršena da rad nije biousmjeren Gospodinu".Tumačeći riječi prorokaNehemije, nadbiskup jenapomenuo kako su se Židovinakon lutanja i 40 godinasužanjstva vratili u Obećanuzemlju, ponovno uspostavilibogoštovlje, obnovili Hram,ponovno podigli zidoveJeruzalema i živjeli ravnajući sepo Mojsijevu zakonu uzajednici kojom su upravljaliljudi iz njihova naroda. Rađanjejudaizma bilo je pripravljenodugim razmišljanjem usužanjstvu, a potpomognutodjelovanjem providonosnihljudi. Zar ne bismo moglipovući paralelu s današnjomsituacijom i današnjimslavljem, upitao je nadbiskup.Zar se i nama danas ne događaisto to da, 50 godina nakonpretrpljene agresije, otacpovratnik i sin zajedno gradehram? Crkva se ne gradi ujednoj godini, ali zajedništvokoje je iznjedrilo ovaj hramBožji, svjedok je da je i tomoguće. I kome bi drugome,

kazao je nadbiskup Barišić,ovaj puk Okruka posvetiocrkvu nego Onome koji je sljubavlju i iz ljubavi došao uznaku križa da bi nas po njemuRaspetome uzdignuo uuzvišeno. Nakon što jenadbiskup izmolio posvetnumolitvu, pomazao svetim uljemoltar i zidove crkve, obavioobred kađenja oltara i crkve tepredao župniku upaljenusvijeću koja je znak Krista"svjetla na prosvjetljenjenaroda", nova svjetla osvijetlilasu crkvu, mons. Šimundžapročitao je dokument o posveticrkve čime je završen obredposvete. Slavlju je nazočiotrogirski gradonačelnik VedranRožić i splitskidogradonačelnik BožoČapalija, načelnik općineOkruk Dominik Matković inačelnik Marine MilivojVranješ te saborski zastupnici ivijećnici. Na otoku Čiovu su 4župe, jedna od njih je župaOkruk (crkveno se kaže Okruk,a društveno Okrug) smještenana zapadnom dijelu otoka, asačinjavaju je dva mjesta:Gornji i Donji Okruk.Naslovnik župe sv. Teodor, kojise u narodu zove Tudor, bio jesve do druge polovice 19. st.kada ga je zamijenio sv. KarloBoromejski. Župa jeosamostaljena 1686. godine, dabi polovinom 19. st. snagomOrganskog dekreta austrijskeVlade ponovno postala izloženakapelanija koju su posluživalisvećenici iz Trogira. Posljednjacrkva na otoku izgrađena je1715. i posvećena je upravo sv.Karlu Boromejskom. ŽupaOkruk koja ima više crkvi ikapela s vremenom se sve višenapučila i te su crkvice postalepremalene za toliki brojvjernika, a sada ih ima oko3000. Ta je činjenica potaklavjernike na čelu sa župnikomdon Mariom Matkovićem da seizgradi nova, prikladnija crkvas pastoralnim sadržajima ukojoj će se vjernici okupljati,održavati se bogoslužje te drugi

pastoralni pothvati. Prije četirigodine općinskom dobrotomdodijeljena je zemlja, teren zaizgradnju pastoralnoga centra icrkve Uzvišenja svetoga Križa.Idejno rješenje izradio je d.i.a.Zlatko Jurković.Razumijevanjem općinskihvlasti crkva je oslobođenakomunalnih doprinosa pa jeizgradnja, tj. postavljanjekamena temeljca, sblagoslovom nadbiskupaBarišića mogla započetiprotekle godine na blagdanUzvišenja sv. Križa.Zalaganjem župnika don Marijauz pomoć Splitsko-makarskenadbiskupije, općine Okruk iraznih donatora crkva je ucijelosti dovršena u roku oddeset mjeseci, a izvoditeljradova je splitsko poduzeće"Konstruktor inženjering d. d."i njegovi podizvoditelji.Novoizgrađena crkva Uzvišenjasv. Križa, projekt je u stilulatinskoga križa te je tosimbioza s naslovnikom,patronom. Osmišljena jearhitektonski, liturgijski iteološki točno. Pročelje jeunikat Katoličke crkve. Kamenireljef oltara, svetohraništa,krstionice, ambona izradio jeakademski kipar Marko Gugić.Na oltaru je prikazanaPosljednja večera, na ambonumreža s ribama, krstionicaprikazuje Isusovo krštenje naJordanu, na svetohraništu jejedna velika riba s puno malihribica a u sredini na vratimamotiv od metala i bakra kalež shostijom. Uz oltar se nalazi križveličine 4.5 m, a sam korpus jedug 180 cm, iza oltara su vitrajina tri prozora gdje se očitujeGugićeva igra boja s modernimmotivima. Crkvu je izvana iiznutra obojio Ivan Miljak.Crkva s korom ima 450 m2,ima župni dvor i tri dvoranekoje služe u pastoralne svrheveličine 270 m2. Kosina krova ikupola zvonika uklapa se umediteransku hrvatskuarhitekturu i u naslijeđemediteranske arhitekture.

9v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Dubrovnik: Misa sa zazivom Duha Svetoga na početkuškolske godine

Bez truda i naporanema uspjeha,poručio novistudentski kapelanMiroslav Čadek

Dubrovnik, 14.9.2006. (IKA) -U povodu početka nove školskegodine u dubrovačkoj katedralislavljena je 14. rujna misa sazazivom Duha Svetoga zadubrovačke srednjoškolce.Veliki broj učenika i njihovihprofesora okupio se na misikoju je predvodio novistudentski kapelan uDubrovačkoj biskupiji MiroslavČadek, isusovac, ukoncelebraciji s katedralnimžupnikom don Stankom

Lasićem.U propovijedi je o. Miroslavgovorio o križu, poručivšimladima da na početku školskegodine uzmu na sebe križučenja i izvršavanja školskihobveza. Učenjem utirete sebiput za buduće zanimanje, rekaoje propovjednik, i o vama ovisikakve ćete temelje steći. Beztruda i napora nema uspjeha.Misno slavlje su animiraliučenici i profesori iz svihsrednjih škola, a pjevanje su

predvodili učenici Umjetničkeškole Luke Sorkočevića.Budući da je proteklog tjednanesretnim slučajem stradaomaturant Medicinske školeIvan Curić misa je prikazana iza pokoj njegove duše, anjegovi prijatelji su se kratkommeditacijom oprostili od njega.Susret je organiziralo Vijeće zapastoral mladih Dubrovačkebiskupije.

Blagoslov kipa sv. Nikole u Ratnoj luci LoraKip je blagosloviobiskup Jezerinac

Split, 15.9.2006. (IKA) - URatnoj luci Lora u večernjimsatima 15. rujna upriličena jesvečanost obilježavanjaobljetnice utemeljenja Hrvatskeratne mornarice. U toj prigodislavljena je misa te jeblagoslovljen kip sv. Nikolebiskupa, zaštitnika mornara.Time je pod vodstvomzapovjedništva HRM-a usuradnji s Vojnimordinarijatom ostvarena ta većnekoliko godina stara zamisao. Ostvarenje tog projektapovjereno je mladim kiparimasplitske Likovne akademije, alijevanje spomenika izvela jezagrebačka ljevaonicaumjetnina Ujević. Kip sv.Nikole postavljen je u dnuRatne luke, gdje svetac svojomispruženom desnicom zazivamorsku utihu za hrvatskemornare. Kip je nakoneuharistijskog slavlja, u kojemsu osim generalnog vikarakoncelebrirali kapelaniSplitskog vojnog dekanata i

ostali svećenici, blagosloviobiskup Juraj Jezerinac. U propovijedi je biskup,govoreći najprije o blagdanuMajke Božje Žalosne, istaknuoda nam upravo Marija, koja je isama iskusila duboku bol,najbolje može pomoći i pružitiutjehu tamo gdje to drugi nisukadri učiniti, što smo najboljekao narod osjetili upravo uDomovinskom ratu. Zato su uto teško vrijeme dok su granatepadale, naši vojnici i policajcina svojim hodočašćima u Lurdi Mariju Bistricu pjevajućimolili Mariju: Dom nam čuvaj,Božja mati i sinova našihcvijet! Tvojom molbom nek sevrati Božji mir na cijeli svijet!Podižući spomenik sv. NikoliHrvatska mornarica želiposvjedočiti prije svega vjeru uBoga, Isusa Krista i zagovorSv. Nikole, te želi javnoispovjediti vjeru koju je njihovZaštitnik ispovijedao, a to značida možemo samo vjerom uBoga smiriti valove na pučini

našega života i naroda.Također, tim činom našamornarica želi poručiti dastanovnici Hrvatske budu mirnidok nas ona čuva, istaknuo jebiskup Jezerinac te zaključio daumjetnički lik sv. Nikole uveličanstvenom stavu kao daželi objediniti sve te poruke iuputiti ih hrvatskom narodu imornarima posebno: hrvatskimornari i hrvatski narode, kadse budete našli u uznemirenostii pogibelji, imajte povjerenjeprije svega u Boga, u zagovorsv. Nikole, i ne klonite predteškoćama! Imajte i vjeru upomoć Majke Božje, koja jeproživljavala sve nedaćeljudskog života, pa nam kaotakva može i najbolje pomoći.Cijelu svečanost, a naposeeuharistijsko slavlje, kojem sunazočili najviši dužnosniciHRM na čelu s viceadmiralomKardumom i zapovjednikomFlote HRM komodoromTolićem, pjevanjem jeobogatila klapa HRM Sv. Juraj.

Proslava Gospe Žalosne u zagrebačkoj župi ŠpanskoZagreb, 15.9.2006. (IKA) -Blažena Djevica MarijaŽalosna, nebeska zaštitnicamlade zagrebačke župeŠpansko, osamostaljene u rujnu1975. godine, svečano jeproslavljena 15. rujna, nablagdan koji župa slavi kaosvoju župnu svetkovinu.Blagdanske mise s više od dvijetisuće župljana i hodočasnika izokolnih prigradskih župajugozapadnog dijela Zagreba,slavljene su u 8 i u 11 sati, asredišnja svečana biskupskaslužba Božja, proslavljena je u19 sati.U prepunoj nevelikoj župnojcrkvi BDM Žalosne u središtu

naselja, zbog čega je velik brojvjernika stajao vani, svečanobogoslužje sa župnikomStjepanom Rusanom i novimžupnim vikarom MarkomKovačem, koncelebriralo jedvadesetak svećenika izKustošijskog dekanata i šire, aeuharistijsko slavlje predvodioje i propovijedao pomoćnizagrebački biskup ValentinPozaić. U propovijedi jeaktualizirao temu boli i žalosti,koje su, kako je rekao,neizostavni pratilac i sastavnidio svakog ljudskog života i odkojih nitko, pa ni BlaženaDjevica Marija, nije bilaizuzeta. Ona, koja je u svoje

krilo primila mrtvo tijelo svogaSina, neka nam bude uzor upodnošenju životnih boli ipatnji, poručio je biskup,spomenuvši se slikovito da jenjezino srce probodeno sasedam mačeva boli.Za proslavu župnog blagdanažupljani su se pripravljalitrodnevnicom koju su od 12. do14. rujna predvodili su DanijelDukić, nekadašnji župni vikar uŠpanskom, sada u Sv. Blažu, tedvojica ovogodišnjihmladomisnika: Saša Jozić,župni vikar u susjednomPrečkom i Marko Kovač, novižupni vikar u Španskom.

10 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Dani Gospe OsječkeBogat vjerski ikulturni program

Osijek, 15.9.2006. (IKA) - DaniGospe Osječke koji su ufranjevačkoj crkvi u Tvrđi uOsijeku započeli u petak 8.rujna, na blagdan Male Gospe,završeni su u petak 15. rujnaproslavom blagdana GospeŽalosne. To je treća godinakako se u toj crkvi slave daniposvećeni osječkoj Gospi, čijise kip s djetešcem Isusom unaručju u Tvrđi nalazi već 300godina.Duhovni program svih osamdana predvodio je fra PetarLubina, koji je na službi ufranjevačkom samostanu Gospeod Zdravlja u Splitu, a 25 jegodina i urednik lista Marija.Mnogobrojni su vjernici, međukojima je bilo puno mladih,sudjelovali u bogatomprogramu koji je svakog danazapočinjao marijanskompobožnošću, misom, a nakontoga prigodnim kulturnimprogramom. Teme nagovora irazmatranja bile su prilagođenebiblijskim čitanjima pojedinihdana: Što znači slaviti Gospinrođendan, Bog te najprije zoveda budeš čovjek, Jesmo li vjernizavjetu otaca, Ljubav nadilazisvaki zakon, Jadan ti je onajkome ništa nije sveto, Isusračuna drukčije, Ima li tvojetrpljenje smisla i Jesi li vjerando kraja?Prigodan kulturni programnakon mise svakoga je dana bio

raznolik. Prvoga je dana bilootvorenje izložbe biblijskihmotiva, autora VladimiraBašića iz Duge Rese, dok jedrugi dan glazbena obiteljCvetinčanin održala koncertklasične glazbe koji je oduševioOsječane. U nedjelju 10. rujnafra Petar je predstavio svojedvije knjige, BogorodiciDjevici i Majci Milosrđa. Uponedjeljak 11. rujna izveden jerecital Marijanske poezije, a uutorak 12. rujna održano jecjelonoćno klanjanje predPresvetim. U srijedu 13. rujnaupriličena je repriza koncertaKristfesta, a u četvrtak 14.rujna koncert duhovnih skladbi.Proslava je završena u petak 15.rujna kada su uz domaćevjernike na zajedničkomeuharistijskom slavljusudjelovali hodočasnici iz trijužupa u kojima su djelovalifranjevci koji su bili na službi utoj osječkoj crkvi: iz Belja,Dalja i Sarvaša kao i izfranjevačkog samostana izSlavonskog Broda. Uz fra Petrakoncelebrirali su domaćižupnik Željko Paurić i fraGracijan Biršić, te župnici IvanPetričević, Zoran Vukoje,Dinko Kalmar i fra DomagojŠimunović, gvardijan izSlavonskog Broda. ŽupnikPaurić na završetku slavljadarivao je goste svećenikeprigodno izrađenim likom

Gospe osječke u keramici, kaoznak povezanosti župa.Himnom "Tebe Boga hvalimo"na kraju su svi zajednopjevajući iskazali Bogu svojuzahvalu te u ophodu oko oltarapočastili Gospin kip. Kip Gospe Osječke modeliraoje 1425. godine za franjevačkucrkvu u Koprivnici nepoznatiumjetnik. Više od 300 godinabio je u toj crkvi, a u dobaturske vladavine franjevci su gaponijeli u progonstvo.Početkom 17. stoljeća vraćen jeu Koprivnicu, a 1682. darovanje franjevcima u Šiklošu. Tu jestekao veliko čašćenje, nouskoro je morao opet uprogonstvo. Tako je dospio ufranjevačku crkvu u Tvrđi, uOsijeku gdje se do danas nalazii časti. Ubrzo po dolasku GospaJudska (kako su je tada zvali)okupljala je mnogobrojneštovatelje i hodočasnike. U 18.stoljeća zabilježena su mnogačudesna ozdravljenja ponjezinu zagovoru. Osječaničvrsto vjeruju da Gospi moguzahvaliti što grad uDomovinskom ratu nije višestradao i pao u neprijateljskeruke. Tada su je prozvaličuvarica grada i darovali jojpozlaćene krune koje je 1994.godine u Vatikanu blagosloviopapa Ivan Pavao II.

Požega: Zaziv Duha Svetoga za početak školske godineNa misi koju je u crkviSv. Lovre predvodiobiskup Škvorčevićokupili su se učenicišest požeških srednjihškola, njihovivjeroučitelji, profesorii ravnatelji

Požega, 15.9.2006. (IKA) -Požeški biskup AntunŠkvorčević predvodio je 15.rujna u drevnoj požeškoj crkviSv. Lovre euharistijsko slavljesa zazivom Duha Svetoga zauspješan i blagoslovljenpočetak nove školske godine.Na slavlju su se okupili učenicišest požeških srednjih škola,njihovi vjeroučitelji, profesori iravnatelji, a u koncelebraciji subili predstojnik Katehetskogureda Požeške biskupije MarioSanić, kancelar biskupije IvicaŽuljević i novi stalni đakonbiskupije i vjeroučitelj IvoGrbeš.Radujem se što su sesrednjoškolci okupili u ovojcrkvi koja pamti osam požeškihstoljeća te što upravo na ovommjestu žele otvoriti svoju dušu,

srce i cijele sebe za Božjublizinu, za Njegovo svjetlo iljubav kojoj je ime Duh Sveti,kazao je biskup. Podsjetio jekako se toga dana vjernicispominju Gospe Žalosne tekako nas taj blagdan podsjećakako čovjek nije biće samouma, nego neke cjelovitostikoja je označena i patnjom itrpljenjem. U kakvu to školutrebamo ići, pitao je biskup, dase, naučimo kako se treba nositis trpljenjem i patnjom na kojućemo sigurno nailaziti u svomživotu. Odgovor na to pitanje jeBožja škola, ona u kojoj jeBoga pokazao kako i kolikoljubi čovjeka, ona u kojoj jeradi te ljubavi prema čovjekusvoga Sina poslao u smrt nakriž. Križ je ne samo znak te itakve ljubavi, nego i najbolji

odgovor smisla patnje itrpljenja.Biskup je srednjoškolceupozorio da nije dovoljno ićisamo u one škole koje oni sadatrenutačno pohađaju i gdjedobivaju određena znanja zakoja im treba razum nego je zanjih, za njihovu cjelovitostneophodna i Božja škola zakoju je potrebno otvoriti svojesrce i dušu da bi u njih ušlaBožja ljubav, ona koja je nijesamo ispričana na križu prije2000 godina, nego kao silnasnaga traje jednako i danas. Stakvom ljubavlju, dodao jebiskup, vaša mladost jesmislenija, dublja i ispunjenijanego kada je živite samo s onihljudskih polazišta.

11v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Zaziv Duha Svetoga za početak nove školske godine uŠibeniku

Molitvu je predvodiošibenski biskup AnteIvas

Šibenik, 15.9.2006. (IKA) -Šibenski srednjoškolcipredvođeni vjeroučiteljima išibenskim biskupom AntomIvasom okupili su se 15. rujna ukatedrali Sv. Jakova na molitvui zaziv Duha Svetoga zauspješan početak nove školskegodine.Biskup Ivas istaknuo je važnostobrazovanja, ukazujući kakoškola donosi što cjelovitiju

istinu o životu. Svaki predmetje jedna nova istina koja seotkiva. Škola je tu da pomognemladom čovjeku. No, ne možese zemaljskim spoznajamaotkriti puna istina o čovjeku,upozorio je biskup, ističućivažnost duhovnog u životumladog čovjeka. Treba namcjelovita istina, jer onda sečovjek osjeti dostojanstven.Škola je Božji dar i pomaže

mladom čovjeku da vidicjelovitu istinu o sebi. Želim davam ova godina bude uspješna ida uz pomoć učitelja ivjeroučitelja otkrijete istinu osebi, o narodu i o povijesti kojugradite te o budućnosti koja vasčeka. Mi, kršćani, ne idemo unoć, nego u puninu života uBogu, zaključio je biskup Ivas.

Susret animatora za duhovna zvanjaDrugi zajedničkigodišnji susretanimatora za duhovnazvanja HBK, HKVRPi HUVRP završenizlaganjima u dvoranihotela "Alan" uStarigradu,zaključnim susretom uNadbiskupskomsjemeništu"Zmajević", misnimslavljem u katedraliSv. Stošije i najavommeđunarodnogsusreta Europskogcentra za duhovnazvanja u Zadru 2007.

Starigrad-Paklenica, 16.9.2006.(IKA) - Središnji godišnjisusret animatora za duhovnazvanja Hrvatske biskupskekonferencije, Hrvatskekonferencije viših redovničkihpoglavara i Hrvatske unije višihredovničkih poglavaricazapočeo je u petak 15. lipnja udvorani hotela Alan uStarigradu-Paklenici, podpredsjedanjem zadarskognadbiskupa Ivana Prenđe,predsjednika Vijeća za duhovnazvanja HBK-a. NadbiskupPrenđa je pozdravio sudionike iuputio uvodnu riječ, aokupljene su pozdravili ipovjerenik za duhovna zvanjaZadarske nadbiskupije donZdenko Dundović i župnikStarigrada-Paklenice don IvanBorić. Susret je okupiošezdesetak svećenika,redovnika i redovnica iz svihhrvatskih biskupija i susjedneBiH. Ovo je prilika da se učini korakdalje i više, rekao je nadbiskupPrenđa, prenoseći i pozdravekardinala Josipa Bozanića.Dosad su dva tijela za duhovnazvanja, HBK-a i HKVRP-a,radila zasebno, a naprošlogodišnjem rujanskomsusretu u duhovnom centruKćeri Božje ljubavi u Granešinita su se povjerenstva ujedinila.U Starigradu drugi putnastupaju zajedno, želećizajednički napraviti projekt kojiće pomoći radu za novaduhovna zvanja. U imeKomisije za pastoral zvanjaHKVRP-a i HUVRP-asudionike susreta pozdravila jes. Dubravka Moharić,ravnateljica Duhovnog centra uGranešini. Svjesni smo da Bogi danas poziva, ali mlade ljudetreba i ohrabriti za takav načinživota; a ako netko osjećapoziv, da zna kako će ga

realizirati. To je smisao susreta.U radu po radionicama dolazitćemo do konkretnih zaključakai napraviti određene projekte, aonda će svatko raditi premasposobnosti i mogućnosti, reklaje s. Dubravka. Zadaća pastorala zvanja jepokazati kako Bog usvakodnevnom životu čovjekuželi pomoći da se odvaži zanasljedovanje Krista i življenjesvoga zvanja. Potrebni su ljudikoji će svojim nesebičnimzalaganjem pokazati dapojedinac nije dobio pozivsamo za sebe. Poziv koji smodobili dužni smo opravdatizauzetim zalaganjem zaizgradnju Kraljevstva Božjeg.Živo svjedočenje vjerepozvanih najbolji je pastoralzvanja" rekla je s. Dubravka,citirajući papu Benedikta XVI.sa Svjetskog dana mladih,susreta s njemačkim biskupima:Bog svojom riječju i zovomobećava siguran ishod, ali uvrijeme novog buđenja nedaruje uvijek miran život. Zbogtoga se pastoral zvanja ne smijeobeshrabriti zbog padajućegbroja zvanja, nego mora bitiprožet čvrstom i dubokomnadom koja pastoralom uvremenu sjetve s Kristom možepokazati nove perspektive zaživot pojedinca i zajednice. S.Dubravka i domaćini poželjelisu da taj skup otvori vrata zanove perspektive, budeohrabrenje, poticaj i zalogplodnog djelovanja koje im jepovjereno. Fra Andrija Bilokapić, koji radiu zadarskom samostanu sv.Frane, održao je izlaganje"Župnik, promicatelj zvanja,prvi svjedok vjere". Došli smodo takve nezrelosti vjere da suprve prepreke roditelji kojidjeci brane odlazak u samostan.

Događa se kriza morala,obitelji, smisla života. Sve togenerira i krizu duhovnihzvanja, a plod je kultura smrti okojoj govore pape. Nekad jebila krilatica "Krist da - Crkvane", a danas je "Religija da -Bog ne", rekao je fra Andrija,upozorivši da je kriza vjerestožerni uzrok svih kriza, pa ione duhovnih zvanja. Predsudionike susreta postavio jepitanje o značenju pojmovaliturgija i svetost. Liturgijskiživot je najznačajniji,najvrhunskiji čin kojeg čovjekmože činiti, djelo Boga ičovjeka, uprisutnjenje Isusovačasa. To je onodoban čin,jedinstven Isusov čas muke,smrti i uskrsnuća, postajeovodoban i svedoban, jer je todohvat i slavlje budućnosti.Župnik je onaj koji prvenstvenoposvješćuje Isusov čas ipomaže zajednici da postanedio njega. Župa je Crkva umalom, a Crkva je trajanjeIsusova utjelovljenja, rekao jefra Andrija, razlažući naravžupe i župnika, te biblijskorješavanje pitanja krize. Biblijasvjedoči da su se u razdobljukrize javljale grupe, svetiostatak koji je urodio novimplodovima, kojim je Izraelobnavljao savez s Bogom. Svetiostatak danas živi u svim našimzajednicama. Na tome trebajuporaditi župnik i župa. Nismopozvani na kuknjavu, nego naponizni stav i prianjanje uzvjeru. Sve pokušavamo,organiziramo i oslanjamo se nasvoje snage, ali ne ide.Trebamo ući u dramu Božjeljubavi, tu se napojiti bolom iljubavlju i odatle početidjelovati. Čudo obnove uvijeknam je na dohvatu ako pođemoiz Života, poručio je fraAndrija. Kad je takav ambijentu duhovnoj zajednici s kojomse Krist poistovjetio, u njoj se

12 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

može roditi i primiti duhovnozvanje. Nedostaje nam da jezvanje niklo iz župne zajednice,da ga ona nosi, raduje mu se,moli za nj. Prosječna župa jeprestala biti kolijevka zvanja,upozorio je fra Andrija. Netreba robovati brojevima, negou svakoj prilici biti otvoren nakršćanski način. Istaknuo jepritom značenje osobnogsusreta, što pokazuju i primjerisusreta Isusa s ljudima opisaniu Svetom pismu (Samaritanka,Nikodem, Zakej, Matej).Imamo razloga biti žalosni, ali isa silnom radošću krenuti ubuđenje svetog ostatka.Dopustiti Bogu da u nama budisveto, kako bismo mi mogliprobuditi sveto u drugima,poručio je fra Andrija. Nakon izlaganja sudionici su uradu po skupinama razmatraliodgoj za zvanja tijekomformacije kandidata, poimanjezvanja i župničke službe kodvjernika, te teme: župnik -izazov djeci i mladima; župnik- član svake obitelji.Predstavnici skupina iznijeli suzaključke, započela je irasprava. Susret je prvog danazavršen misom, euharistijskimklanjanjem i molitvom za novaduhovna zvanja u župnoj crkviSv. Jurja u Starigradu-Paklenici. Drugi zajednički godišnji susretanimatora za duhovna zvanjaHBK, HKVRP i HUVRPzavršen je u subotu 16. rujnaizlaganjima u dvorani hotela"Alan" u Starigradu,zaključnim susretom uNadbiskupskom sjemeništu"Zmajević" i misnim slavljem ukatedrali Sv. Stošije u Zadrukoje je predvodio nadbiskupPrenđa. Animatori za zvanja tepredsjedavajuće vodstvo usastavu: nadbiskup Prenđa, vlč.Vlado Razum i don JureVrdoljak, povjerenici za zvanjaZagrebačke i Splitsko-makarske nadbiskupije, te s.Dubravka Moharić, donijeli suniz smjernica za budućnost radaza zvanja za Crkvu u Hrvatskoj. Struktura i organizacija nam jepotrebna, ali bez oslonjenostina duh živog Boga ostajeprazna i neučinkovita. PriđimoIzvoru Abrahamovom vjerom,poručio je nadbiskup Prenđa,upozorivši da je kriza zvanja,ali i niz uznemirujućih znakovavremena, ozbiljan poziv Crkvida posvijesti svoju izabranost i

uvjerljivo živi poslanost odBoga. "Ne šalju nas gospodarisvijeta, nego Gospodin, Izvorživota. Ako smo s njim nemožemo ne ići", istaknuo jenadbiskup. "Crkva je zajedničkinazivnik svih naših napora.Najljepše što je Bog mogao datisvijetu je Crkva, a mi smo unjoj da to posvjedočimo", rekaoje, potaknuvši sudionike naupornost i da se ne obeshrabre.U propovijedi na misi pred sveje stavio misao da Bog pozvaone koje htjede, pozva ih dabudu uza nj i da ih šalje. "To jesrž, identitet duhovnog poziva",istaknuo je nadbiskup,upozorivši da ne presahne ono"biti s Njim", jer prazniaktivizam, o kojem je govorio ipapa Benedikt XVI., teopasnost da se svećeničkaslužba pretvori u činovničku,ne donose plodova. Don Jure Vrdoljak u zaključnojje misli rekao: "Prepustimoposao onome tko zapravo svečini. A onaj tko zna radit jeGospodin. Mi ćemo surađivati".Drugog dana susreta održao jeizlaganje "Odgovornost župnezajednice u pastoralu duhovnihzvanja. Župa - zajedništvozajednica i suradnika upastoralu zvanja". Drugivatikanski sabor preporučaskladno djelovanje svećenika,obitelji, župne zajednice ibiskupa kako bi Crkva imaladovoljno svećenika.Svećeničko zvanje nužno jepovezano s brigom o zvanjima,jer ako svećenik ne svjedočisvoje zvanje, onda se mladi nemogu zaljubiti u zvanje koje jemrtvo, u ono što je nestalo unama, upozorio je don Jure.Župa je središte u promicanjuzvanja, a uglavnom osvećenicima ovisi kako i kolikoće se posvećene osobe i laiciuključiti u život zajednice.Stoga bih poteškoće duhovnihzvaj zajednici stavio u okvir"obnove vjere" putem noveevangelizacije kojoj su potrebniučitelji-svjedoci. U tom smisluu Crkvi koja je sva "poziv" svisu animatori zvanja, rekao jedon Jure. Istaknuo je pritomdva bitna čimbenika: ustroj,putovi i učinkoviti načinikomunikacije i osobnih susreta,koji će omogućiti širenje iupoznavanje programa isadržaja pastorala zvanja nasvim razinama; te sudionici,animatori, uključeni uneposredni odgoj djece imladih. "Budući da nijejednostavno uvijek

oduševljavati i poticati naautentičnost evanđeoskogživota, nužni su odgajatelji uvjeri: župnik, roditelji, učitelji,animatori, evangelizacijskezajednice i pokreti, župnavijeća, pjevački zborovi", rekaoje don Jure. Izložio je nizpoticaja kojima se stvarazdravo i snažno duhovnoozračje kojima se potiče rastzvanja: klanjanja predPresvetim, dani molitve iseminari za duhovna zvanja,duhovne obnove, susreti mladihs redovništvom u samostanima,rad s ministrantima, hodočašća.Predavač je istaknuo da crkvenipokreti pokazuju značajnuplodnost u zvanjima, o čemu jegovorio i papa Benedikt XVI.na 5. svjetskom susretu obiteljiu Valenciji. U zaključnoj jeriječi don Jure istaknuo potrebustvaranja autentičnih malihzajednica u župama, kaonajbolju pomoć župniku isuvremenim katoličkimobiteljima u stvaranjuprikladnih uvjeta za razvojsvećeništva i redovništva. S. Meri Gotovac, djelatna uĐakovačkoj i Srijemskojbiskupiji, voditeljica duhovnihobnova u samostanuMilosrdnih sestara sv. Križa uĐakovu, izlagala je na temu"Uloga posvećenog života upromicanju duhovnih zvanjaunutar konkretne župnezajednice". Postavila je nizpitanja o stvarnosti redovničkihzajednica u župi, poput: kolikodanašnje redovništvo može bitiznak ili izazov da u traženjuautentičnog kršćanskogiskustva mladi dolaze uredovničke zajednice, koliko jedanašnje redovništvo otvorenopotrebama Crkve i svijeta isposobno raspoznavati znakovevremena, koje poteškoćenadvladati, na što u svomdjelovanju staviti naglasak dabi pozitivno mogli utjecati namlade pri izboru duhovnogzvanja. Ta je pitanja razlagalarazmatranjem temeljnog smislaredovničkog života udanašnjem svijetu, Crkvi ižupnoj zajednici, promatrajućiga kroz dimenzije liturgije imolitve, crkvenog zajedništva,služenja, evangelizaciju isvjedočenje. "Da bismo bilisvjedoci, trebamo biti prvivoditelji u tim dimenzijama.One su klasični putovi kojipripadaju životu svakezajednice. Upravo zato ne samoda predstavljaju obvezatan put,nego su jamstvo autentičnog

13v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

traženja i raspoznavanjapoziva", istaknula je s. Meri. Iziskustva 15-godišnjegvjeroučiteljskog rada s djecom imladima, s Meri je rekla:"Imamo vrijednosti kojenosimo, samo trebamo naćijezik. Mislim da je najvećinedostatak to što nismo našlikomunikaciju s mladima.Uvijek osjećam da im ono štoimamo ne znamo izreći nanačin kako oni to očekuju". No,najsnažnije će svjedočanstvomladi, a i svi ostali, osjetiti akomeđu redovnicima u župidožive kako se međusobnoljube, pomažu, prihvaćaju,radosno žive i dijele s drugimaono što imaju, ako imajuvremena jedni za druge i za onekoji trebaju njihovu pomoć,rekla je s. Meri.

Nadbiskup Prenđa istaknuo jepotrebu održavanja danaduhovnosti promotora zazvanja, susreta gdje biprodubljivali svoj put u radu zazvanja, tražili metode, rasli uvjeri, elanu i žaru. Na poticajnadbiskupa Prenđe sudionicisusreta predložili su teme zadaljnji rad jedinstvenog tijelazaduženog za pastoral zvanja:duhovno vodstvo većostvarenog zvanja, pomoćmladima u otkrivanju zvanja,obitelj kao rasadište zvanja,vjeroučitelj, promicatelj isuradnik u pastoralu zvanja.Dogovoreno je daljnje izlaženječasopisa "Dođi i vidi" kojipromiče pastoral za zvanja iizrada jedinstvenogpromidžbenog materijala. U

radionicama se govorilo opotrebi uspostave Centra zaduhovna zvanja na nacionalnojrazini, imenovanju njegovaravnatelja, te centara nabiskupijskim razinama,njihovoj koordinaciji iusklađivanju rada s redovitimpastoralom župe. O svemutome nadbiskup će izvijestitikolegij HBK koji će u suradnjis Konferencijom i Unijomdonijeti konkretne odluke.Najavljen je i velik događaj zaCrkvu u Hrvatskoj. Krajemlipnja sljedeće godine Zadar jedomaćin međunarodnog susretaEuropskog centra za duhovnazvanja, kad će Hrvatskupohoditi animatori za zvanja izcijele Europe.

Sastanak Misijskog vijeća Šibenske biskupijeŠibenik, 16.9.2006. (IKA) -Radni sastanak Misijskogvijeća Šibenske biskupijeodržan je u subotu 16. rujna uprostorijama biskupskogOrdinarijata. Fra Ante Vukušić,misijski animator Šibenskebiskupije, nazočne članoveupoznao je s godišnjimsusretom hrvatskih misionara imisionarki, prenoseći njihovaiskustva i potrebe rada umisijama. Potom je bilo riječi o

predstojećoj misijskoj nedjelji ivažnosti misija za život Crkve.Analizirana je i poruka papeBenedikta XVI. upućenavjernicima za Misijsku nedjeljute je u njenom duhu istaknutavažnost kršćanske ljubavi umisijskom djelovanju. UŠibenskoj biskupiji u idućemrazdoblju intenzivnije će seraditi na oživljavanju svijesti omisijama i afirmaciji vjernikaza misijsko djelovanje. Posebnoće se staviti naglasak nasvećenike. Promovirat će se i

molitva misijske krunice te jezaključeno kako bi se ona požupama trebala moliti baremjednom mjesečno. Trebalo biorganizirati i osmisliti prigodneakcije u kojima bi seprikupljala novčana pomoć zamisije, a na koje se vjerniciŠibenika i biskupije radoodazivaju. To pokazuje i veomauspješna akcija prikupljanjamaslinovih grančica u korizmiove godine, zaključeno je nasusretu.

Susret osoba s invaliditetom predvodio novi duhovnikCaritasa

U Kulturnom centruna zagrebačkojKnežiji prvi susret utekućoj školskojgodini okupio oko 150sudionika

Zagreb, 16.9.2006. (IKA) -Caritas Zagrebačkenadbiskupije organizirao je usubotu 16. rujna prvi susretosoba s invaliditetom u tekućojškolskoj godini. U Kulturnomcentru na zagrebačkoj Knežijisusret je okupio oko 150sudionika, a započeo je misnimslavljem koje je predvodio vlč.Dragutin Goričanec,novoimenovani povjerenik zaosobe s posebnim potrebama iduhovnik pri CaritasuZagrebačke nadbiskupije. Vlč. Goričanec je upropovijedi, oslanjajući se naprimjere iz života, pozvaosudionike susreta da seneprestano pouzdaju u Boga,bilo kad im u životu sve tečeglatko bilo kad imaju

poteškoća. Istaknuo je takođerda u skrbi za osobe sinvaliditetom sve pastoralneobjekte treba učinitidostupnima osobama uinvalidskim kolicima. Vlč.Goričanec novu je službupovjerenika za osobe sposebnim potrebama iduhovnika pri CaritasuZagrebačke nadbiskupijepreuzeo 1. rujna, nakonpetnaest godina upravljanjažupom sv. Kuzme i Damjana uVrhovcu kraj Ozlja. Ujedno jeosnivač i predsjednikHumanitarne neprofitne udrugeza osmišljavanje životaosobama s invaliditetom "Job". Svečanom tonu misnog slavljapridonio je volonter udruge"Job" Mario Blažanović,

svirajući na gitari i predvodećipjevanje. Igrokaz pod nazivom"Razgovor s Bogom" izveli sučlanovi vjeronaučne skupinemladih iz zagrebačkog naseljaSvete Klare i nekolikovolontera udruge "Job". Igrokazprati tijek obraćenjasuvremenog mladog čovjekakoji svoje srce predajeprolaznim idolima, a zaboravljaga hraniti Božjom ljubavljukroz molitvu. Sljedeći susret održat će se usubotu 21. listopada. Osobe sinvaliditetom koje bi htjeleposjećivati te mjesečne susretemogu se prijaviti voditeljususreta Josipu Crnkoviću na tel.01/3016-274.

14 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Biskup Jezerinac predvodio misu uoči hodočašćaVojnog ordinarijata i Zrinske garde u Rim

Hodočašće djelatnikaVojnog ordinarijata uRim priređuje se upovodu predstojeće10. obljetniceutemeljenja Vojnebiskupije u RH

Zagreb, 17.9.2006. (IKA) -Misnim slavljem koje je unedjelju 17. rujna predvodiovojni biskup Juraj Jezerinac,započet je program hodočašćadjelatnika Vojnog ordinarijata uRim, kojem su se pridružili ipredstavnici Zrinske garde izČakovca. Večernju misu biskupJezerinac predvodio je u kapeliVojnog ordinarijata u Zagrebuzajedno s desetak svećenika,među kojima su bili djelatniciOrdinarijata i vojni kapelani, apropovijedao je mons. JosipŠantić, generalni vikar Vojnebiskupije. Nazočno je bilo i 40-tak članova i podupirateljaudruge Zrinske garde izČakovca, među kojima je idesetak pripadnika povijesnepostrojbe, koji će se u Rimupredstaviti u svojim svečanim

odorama. Hodočašće djelatnika Vojnogordinarijata pod vodstvombiskupa Jezerinca u Rimpriređuje se od 17. do 23. rujna,u prigodi predstojeće 10.obljetnice utemeljenja Vojnebiskupije u RepubliciHrvatskoj, koja će se proslavitiiduće godine 25. travnja.Zrinska garda Čakovec nazahvalno hodočašće odlučila seu prigodi ovogodišnje 5.obljetnice osnutka te drugihznačajnih obljetnica vezanih uzobitelj Zrinski koja je stolovalau Čakovcu 120 godina. Taudruga građana utemeljena je30. travnja 2001., na 330.obljetnicu mučeničke smrtihrvatskih velikana PetraZrinskog i Frana Krste

Frankopana, koji su upravo izČakovca otišli na svojeposljednje putovanje stragičnim završetkom.Predstavnike Zrinske garde nahodočašću vodenadzapovjednik AlojzijeŠestan, članovi PredsjedništvaBojan Kocijan, Antun Grošanići Bernarda Cecelja, predsjednikNadzornog odbora Ivan Baksa,te zapovjednik povijesnepostrojbe Mladen Obadić.Zrinskoj gardi pridružili su se ifra Stanko Belobrajdić, župnikčakovečke župe sv. Nikole igvardijan samostanafranjevaca, koji su 1659. g.došli u Čakovec na pozivNikole Zrinskog te više članicameđimurske udruge poginulihhrvatskih branitelja.

Zaziv Duha Svetoga u Slavonskom BroduSlavonski Brod, 17.9.2006.(IKA) - U slavonskobrodskimžupama 17. rujna mise su bile uznaku blagoslova učenika sazazivom Duha Svetoga. U župisv. Leopolda Mandića bio je tenedjelje i blagoslov učenikaprvih razreda i njihovihškolskih torbi. Domaći župnikJosip Antolović ove je godinezajedno s vjeroučiteljicama OŠVladimir Nazor koja pripadažupi Helenom Aničić, MarijomBorevković, Irenom Radičević ižupnim suradnicima pripremiosadržajan program popredlošku posljednjeg broja

dječjeg mjesečnog lista Malogkoncila "S Božjim blagoslovom- kao kišobranom". Prvašići suna prigodnom uređenom panouu crkvi ispisali svoja imenaispod kišobrana. U prinosimadarovima prinijeli su igračke,torbe, knjige, Bibliju, cvijeće, anajzanimljiviji bili su kišobrani.Molitva vjernika uzeta jetakođer iz MAK-a, a na krajumise župnik je blagosloviosvakog prvašića i darovao imslikovitu molitvu Očenaša. Upropovijedi, čije je dijelovetakođer uzeo iz tekstapredloška, župnik je istaknuo

kako nas Božji blagoslov prati ipoput kišobrana štiti odopasnosti. Potaknuo je djecu injihove roditelje da čitajuMAK, u kojem mogu naćibrojne zanimljivosti,svjedočenja njihovih vršnjaka ipoticajne tekstove s raznimidejama te uz malo truda samiosmisle razne događaje u svomživotu. Dobru suradnjasvećenika s vjeroučiteljima iučiteljima te škole koja jezapočela prije nekoliko godinas prvim župnikom StjepanomBjelobrajdićem, nastavljena je isa sadašnjim Antolovićem.

Više tisuća hodočasnika kod Žalosne Gospe u HrvacamaHrvace, 17.9.2006. (IKA) -Više tisuća hodočasnika iz župacetinskoga kraja i širehodočastilo je 17. rujnaŽalosnoj Gospi u Hrvace, ukojima se blagdan drugezaštitnice župe Svih svetih,tradicionalno slavi prvunedjelju nakon blagdana, 15.rujna. Svečana proslava počelaje procesijom u kojoj jetridesetak mladih župljana ustarim narodnim nošnjamaCetinske krajine nosilo više od300 godina staru, umjetničkivrijednu sliku Gospe od SedamŽalosti u srebrnom okviru, uljena platnu, rad nepoznatogmajstora talijanske škole iz 17.st., koju u svojim zapisimaspominje i glasoviti putopisacisusovac Albert Fortić, putujućiu 18. st. tim krajevima, a nalazi

se na Gospinu oltaru u župnojcrkvi. Povratkom ophoda ucrkvu, nastavljena je svečanaeuharistija, u kojoj je uzžupnika fra Franu Bilokapićakoncelebriralo dvanaestsvećenika iz župa Cetinskogdekanata i obližnjeg sinjskogfranjevačkog samostana, apredslavio ju je i propovijedaofra Blaž Toplak, profesor naFranjevačkoj klasičnojgimnaziji u Sinju. Govoreći oboli i patnji, koju jeproživljavala i Blažena DjevicaMarija, od prvih dana Isusovarođenja pa do njegove smrti nakrižu, koje joj je prorekao istarac Šimun u Hramu,propovjednik je istaknuonjihovo značenje i usvakodnevnom ljudskom, anapose vjerničkom životu.

Spomenuvši da ni jedan čovjeknije lišen ni boli ni patnje, i dasvaki od nas nosi svoj križ, kojije simbol Isusova i našegatrpljenja, podsjetio je da ga svimoramo nositi strpljivo iustrajno, s ljubavlju ikršćanskom nadom. Zaproslavu župne svetkovine,vjernici su se duhovnopripravili trodnevnicom od 14.do 16. rujna, a u župnoj crkviSvih Svetih u Hrvacamapredvodili su je župnik fraFrano i franjevci iz obližnjegfranjevačkog samostana uSinju. Na sam blagdan ŽalosneGospe popodnevnukoncelebriranu misu s velikimbrojem župljana, predvodio ježupnik fra Frane.

15v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Slavonski Brod: Blagoslovljen bogoslužni prostorBlagoslovljennovozakupljeniprostor za bogoslužjei pastoralne potrebeviše od 5000 vjernikakoji žive u naselju A.Hebranga

Slavonski Brod, 17.9.2006.(IKA) - Novozakupljeni prostorza bogoslužje i pastoralnepotrebe više od 5000 vjernikakoji žive u naselju A. Hebrangau Slavonskom Brodublagoslovljen je u tijekueuharistijskog slavlja u nedjelju17. rujna. Slavlje je uz župnogvikara Tomislava Ćurićapredvodio domaći župnik IvanLenić.Nakon što je vikar Ćurićpročitao dekret đakovačko-srijemskog biskupa MarinaSrakića o dopuštenju korištenja

toga prostora u pastoralnepotrebe, župnik je blagoslovioprostor i okupljene vjernike.U propovijedi je istaknuo kakoIsus nakon vremenaposvećenog poučavanju isluženja mnoštva u mnogimgradovima i selima pripremaučenike za njihovo poslanje usvijetu. Neka ovo mjesto budeoaza u kojoj ćete moliti zasnagu, strpljivost i ustrajnuljubav u prihvaćanjusvakodnevnih križeva. Željanam je, da uz postojeće brodskežupe posvećene hrvatskim

svecima, nova crkva, čija segradnja planira u ovom naselju,bude mjesto štovanja bl.Alojzija Stepinca. U tome nekanam pomogne naša Gospa odBrze Pomoći, poručio je međuostalim župnik Lenić. Naseljepripada župi Gospe od BrzePomoći, a dosadašnjaeuharistijska slavlja slavljenasu u iznajmljenim prostorijamaopćine.Na kraju slavlja vjernicima supodijeljene moći blaženikaStepinca.

Krk: Proslavljene dvije obljetnice sestara sv. KrižaSestre sv. Križa žive idjeluju na područjuKrčke biskupije većviše od 120 godina idale su veliki doprinosu karitativnom radu,brizi za bolesne inapuštene te odgojudjece

Krk, 17.9.2006. (IKA) - Krčkibiskup Valter Župan predvodioje u nedjelju 17. rujna ukatedrali u Krku svečano misnoslavlje kojim je proslavljena150. obljetnica osnutka Družberedovnica Milosrdnih sestarasv. Križa te ujedno 40.obljetnica njihova službovanjau Krku. Sestre sv. Križa žive idjeluju na području Krčkebiskupije već više od 120godina, najprije u Velom iMalom Lošinju, a zatim u Portui Sv. Vidu, i dale su velikidoprinos u karitativnom radu,brizi za bolesne i napuštene teodgoju djece, a od 1966. napoziv tadašnjeg krčkog biskupaKarmela Zazinovića, dolaze i u

Biskupiju u Krku te preuzimajurad u kući, uredima, katedrali, au novije vrijeme i svećeničkomdomu Sv. Josipa. Tom se redupridružilo i mnogo djevojaka spodručja Krčke biskupije.Ovim im se slavljem htjelozahvaliti za njihovu prisutnost icjelokupnu vjernu službu. Biskup Župan u propovijedi jeistaknuo kako se čovjekostvaruje upravo odgovorom naBožji poziv. Prihvaćajući tajpoziv, čovjek nadilazi svojuvlastitu uvjetovanost inestalnost. Dodao je kako seBožji planovi za čovjeka moguostvariti samo kod onih ljudikoji se ne oslanjaju samo na

svoje sposobnosti i razumskeračunice, već prvenstvenoračunaju s Božjom prisutnošću.Potpuna predanost Božjempozivu čini čovjeka suradnikomu djelu stvaranja i spasenja,dionikom Božjeg života. Kaošto se to najbolje vidi naprimjeru Isusa, služba tada nijenešto nadodano već postajeposlanje, identitet.Na kraju mise krčki župnik idekan preč. Antun Toljanićsestrama sv. Križa podijelio jesimboličan dar - Sveto pismo -poručujući im da im Božja riječtreba biti trajni svjetionik unjihovu životu i radu.

Deseta obljetnica smrti biskupa Srećka BadurineBiskup Badurina bioje zagledan u Krista,potrebe i patnječovjeka i pitanjadomovinske Crkve,kako bi najboljeposlužila svomenarodu. Trpio je zbognevolja koje suzadesile Crkvu i narodu epohalnimeuropskimpromjenama, istaknuoje nadbiskup Prenđa

Zadar, 17.9.2006. (IKA) - Nadesetu obljetnicu smrtišibenskog biskupa SrećkaBadurine 17. rujna zadarskinadbiskup Ivan Prenđapredvodio je u crkvi Sv.Mihovila u Zadru misu saspomenom na pokojnogšibenskog biskupa. Suslavili suumirovljeni nadbiskup MarijanOblak, o. Ante Badurina,gvardijan samostana sv.Mihovila, inače bratblagopokojnog biskupa te višesvećenika. U svjetlu navještene Božjeriječi o "sluzi patniku", upropovijedi je nadbiskupPrenđa govorio o smislučovjekove patnje, Crkvi patnici,a tim je tragom, u spomen nablagopokojnog mons.Badurinu, opisao i lik biskupana putu križa, koji je u svomapostolskom poslanju pozvanslijediti Glavu, Učitelja. Predkraj svog života blagopokojnikje trpio i svojim tijelom.

"Biskup Badurina bio jezagledan u Krista, potrebe ipatnje čovjeka i pitanjadomovinske Crkve, kako binajbolje poslužila svomenarodu. Trpio je zbog nevoljakoje su zadesile Crkvu i narodu epohalnim europskimpromjenama", rekao jenadbiskup Prenđa, dodavši daje predmet njegovih teološkihrazmišljanja i doktorskedisertacije bio čovjek. Otvaraoje put spasenja obiteljima inastojanja u zajedništvu sdrugim kršćanima, kako bi bilisvjedoci vremena. NadbiskupPrenđa opisao je krepostan liktog redovnika, teologa, pastira,mislioca i člana kolegijahrvatskih biskupa. "Bio jedragocjen doprinos HBK,zacrtavao je rješenja. Zasjao jesvojom umnošću, služenjem,blizinom čovjeku i Crkvipatnici. Vraćao je naduizranjenima u Domovinskomratu", istaknuo je nadbiskupPrenđa. Cijelog svog života,

kao redovnik i biskup,promišljao je o moralnimnačelima, evanđeoskommoralu, a on u sebi uključuje ipatnju koja treba proći, ona jedio božanske milosti,suotkupnina zbog našegrešnosti i napadnute Božjepravednosti, rekao jenadbiskup. Taj putpodrazumijeva križ, ali iproslavu, uskrsnuće. Sve bi bilobesmisleno kad ne bi bilouskrsnuća. Patnja je uvijek putpročišćenja, dubljeg nutarnjegživota, izgradnje i proslaveonih koji idu za Kristom, uljubavi prema čovjeku isluženju Crkvi, kako je to činioi biskup Badurina", rekao jezadarski nadbiskup. Poželio jeda plodovi njegova života irada budu blagoslov našojCrkvi i da se u vjeri zagledamopred onim koga on sad gledalicem u lice i za koga jecjelovito, svim svojim bićem,živio.

16 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Šibenik: 10. obljetnica smrti biskupa BadurineMisu u katedrali Sv.Jakova, gdje se nalazigrob biskupaBadurine, predvodiobiskup Ivas

Šibenik, 17.9.2006. (IKA) -Vjernici grada Šibenika iŠibenske biskupije obilježili suu nedjelju 17. rujna desetuobljetnicu preminuća biskupaSrećka Badurine. Svečanomisno slavlje u katedrali Sv.Jakova, gdje se nalazi grobbiskupa Badurine, predvodio ješibenski biskup Ante Ivas. Namisnom slavlju uz ostalesvećenike koncelebrirala su ibraća pokojnog biskupa, fraAntun i fra Ivan Badurina. U propovijedi je biskup Ivasukazao na Kristove riječi "Tkohoće za mnom, neka se odreknesamoga sebe, neka uzme svojkriž i neka ide za mnom!" TeKristove riječi živio je i

svjedočio Srećko Badurina.Njegovo iskustvo hodanja zaIsusom upravo je bilo u skladus riječima "Neka se odreknesamog sebe". Takvo odricanjebilo je prihvaćanje biskupskeslužbe. Nasljedovanje Kristanije moguće bez prihvaćanjakriža, a križ biskupa Badurinebio je zaista velik, posvjedočioje biskup Ivas. Mučila su gazlodjela politike koja je u tijekuDomovinskog rata nastojalaizbrisati s lica zemlje kršćanskei hrvatske svetinje. Teško jeproživljavao i neshvatljivi stavmeđunarodne zajednice koja jemirno i nezainteresirano, aponekad i pristrano promatralašto se događa na okupiranimhrvatskim područjima i nije

ništa napravila kako bi tospriječila. Mučio ga je i križnaše hrvatske nesloge, ustvrdioje biskup Ivas. Unatoč tome,biskup Badurina nijeposustajao. Naprotiv, iz tihsvojih muka i križeva kao da jeviše razumio i suosjećao sasvojim narodom, ali i na nekinačin i s onima koji su mu tajkriž stavljali. Fra Antun Badurina u izjavi zamedije istaknuo je kako jenjegov brat Srećko Badurina inakon deset godina živ usrcima i sjećanjima vjernikaŠibenske biskupije te danjegove vrline i ono što je onživio mogu svima biti poticaji ubudućnosti.

Susret mladih Varaždinske biskupije i Marija fest2006.

U župi UznesenjaBDM u Molvama,najvećemumarijanskom svetištuu Podravini, okupilose tristotinjak mladihvjernika

Molve, 17.9.2006. (IKA) -Brojni mladi vjernici okupili suse u nedjelju 17. rujna načetvrtom u nizu festivaluduhovne glazbe "Marijafest" isusretu mladih Varaždinskebiskupije u župi UznesenjaBDM u Molvama. I ove jegodine to najveće marijanskosvetište u Podravini primilotristotinjak mladih vjernika izrazličitih župa biskupije ipružilo im gostoprimstvo.Program su priredili Ured zapastoral mladih Varaždinskebiskupije pod vodstvom vlč.Damjana Korena i Nacionalnicentar Udruge VojskeBezgrešne s duhovnimasistentom fra ZdravkomTubom, a održan je podpokroviteljstvom Hrvatskeprovincije sv. Jeronimafranjevaca konventualaca,svetišta Majke BožjeMolvarske i općine Molve. Ovogodišnjem programuorganizatori su pristupili saželjom da okupe mlade izčitave biskupije preko njihovihsrednjoškolskih vjeroučitelja teda im pruže mogućnostzajedničkog susreta i rada uskupinama uz prigodnu temu iprogram koji već tradicionalnonavečer završava festivalomduhovnih skladbi, "Marijafestom". Ove je godineishodište tema za kateheze i radu skupinama bila enciklikapape Benedikta XVI. "Deuscaritas est".

Nakon početnog okupljanja okopodneva mladi su se okupili užupnoj crkvi Uznesenja BDM,gdje ih je pozdravio domaćižupnik i gvardijan fra MartinDretvić, uputivši imdobrodošlicu s kraćomkatehezom o svetištu i MajciBožjoj Molvarskoj. Mlade jezatim pozdravio predstojnikUreda za mlade vlč. Koren, kojiim je obrazložio tijekprograma. Okupljeni su sezatim podijelili u skupine te seuputili na poznato molvarskoizletište "Sekuline" na obalirijeke Drave. Budući da jevrijeme bilo sunčano, mladi suse sa svojim vjeroučiteljima,koji su vodili rad u skupinama,razišli po prirodi, smjestili potravi te sve do 15 sati obrađivalikateheze s pet tema iz Papineenciklike "Bog je ljubav". Petkateheza obrađivane su udvadeset skupina na četirinačina koje su mladi moglisami birati. Birali su izmeđunačina rada rasprave, izradeplakata, scenskog prikaza ikreativne radionice. Pozavršetku grupnog rada, svakaje skupina iznijela svojerezultate pred ostalima. Zatimsu se mladi vratili u Molve dabi se pripremili za misno slavljekoje je predvodio mons. IvanGodina, dijecezanski upraviteljVaraždinske biskupije, zajednos novim provincijalomfranjevaca konventualaca fraĐurom Hontićem i ostalimsvećenicima.

Mladi su se u svojimmolitvama sjetiliblagopokojnog Marka Culeja,prvog varaždinskog biskupa,koji je svake godine bio s njimana molvarskom susretu, te su sozbiljnošću prihvatili poziv namolitvu za izbor novogbiskupa. Po završetku misesvaki je sudionik dobio na darencikliku "Deus caritas est" tesu se svi zajedno uputili premasportskoj dvorani gdje je u 20sati počeo "Marija fest". Ove godine na festivalu susudjelovali Apostoli mira,Bogdan Fabris, Čedo Antolić,Davor Terzić i Iva Jelić,FRAMA iz Molva, Kefa, KefaStijena, Novo svitanje i NonetOFM Conv., Otkrivenje iŽeljka Marinović. Već prematradiciji, festival nije bionatjecateljskog karaktera, negoje svaki od izvođača izveojednu svoju poznatu i većizvođenu skladbu i jednu novu,posvećenu Blaženoj DjeviciMariji, sa željom da se upravomeđu njima izdigne ponekanova duhovna marijanskašansona koju će mladi radoprihvatiti, slušati i pjevati. Sviizvođači zajedno s publikom,kao i svake godine, zapjevali supjesmu "Zdravo Djevo,Kraljice Hrvata" i timeslužbeno zatvorili četvrti"Marija fest". Glavni medijskipokrovitelj festivala bio jeHrvatski katolički radio.

17v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Katehetski dan u Gospićko-senjskoj biskupijiU nedjelju je u svimcrkvama biskupiječitano pismo biskupaBogovića "Pratioci isuradnici u hodu irastu mladog čovjeka"

Gospić, 17.9.2006. (IKA) - Upovodu završetka Katehetskenedjelje u svim crkvamaGospićko-senjske biskupije unedjelju 17. rujna čitano jepismo gospićko-senjskogbiskupa Mile Bogovićanaslovljeno "Pratioci i suradniciu hodu i rastu mladog čovjeka".Premda naziv Katehetski dansugerira u prvi plan katehetu, usredištu je ustvari učenik koji jeovih dana krenuo u novuškolsku godinu da tijekom njeraste u mudrosti i znanju uzpomoć onih koji ga prate, a tosu uz obitelj, šira društvenazajednica i škola, poručio je u

pismu biskup Bogović. Obiteljje prema njemu glavničimbenik oblikovanja cjeloviteosobe, koja zbog složenostiživota i društvenih zadaća sveviše treba pomoć šire zajednice,odnosno države i Crkve. Zauspješan odgoj nužno jeuspostaviti tijesnu suradnjuizmeđu obitelji i državnihustanova po kojima država vodibrigu o odgoju i obrazovanju,gdje je značajna suradničkauloga roditelja. S druge straneCrkva po svom poslanjupomaže svakom čovjeku da birazvio svoje sposobnosti uljudskom i kršćanskom smislu.

Sam kateheta ima mandat iCrkve i društvene zajednice atreba biti povezani sroditeljima. Premda je Hrvatskalaička država, ona za razliku odnekadašnjeg komunističkogsustava dopušta vjeroučiteljimada prenose vjeru na učenike uškolama. Oni trebaju voditimlade prema svjetonazorima ukojima će shvatiti da život nijelagodan, već da se samo uzžrtvu mogu ostvariti velikestvari. Da bi se to postiglovažna je povezanost roditelja,Crkve i države, o čemu ovisiuspješnost odgoja, zaključio jebiskup Bogović.

Posveta crkve na Ravnim NjivamaCrkvu sv. Matejaapostola i evanđelisteposvetio nadbiskupBarišić

Split, 17.9.2006. (IKA) -Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić predvodio je 17.rujna svečano bogoslužje iposvetio novu župnu crkvu Sv.Mateja apostola i evanđeliste naRavnim Njivama u Splitu.Koncelebriralo je 15 svećenikana čelu s pastoralnim vikarommons. Dragom Šimundžom,dekanom Splitskogakonkatedralnog dekanata donVjenceslavom Kujundžićem ižupnikom don Antom Čotićem.Na početku misnoga slavljažupljanin Lukša Aras uimežupe pozdravio je nadbiskupa,pastira svih župa mjesne Crkvete mu predao ključ crkve u znakodanosti. Potom je nadbiskupBarišić pozdravio sve koji susudjelovali u tom pothvatu, biloda su time odvajali od svojihusta, bilo da su zarađivali zakruh, te sve sudionike slavlja ione koji su bolešću ili nekimdrugim razlogom bili spriječenidoći. U propovijedi jenadbiskup protumačio smisaosamoga čina posvete, istaknuvšida se time crkva zauvijekpredaje Gospodinu uz molitvuza njegov blagoslov. Prostor ivrijeme su važne dimenzijeljudskoga života. One nisunešto što pripada čovjeku, negoje on kao fizičko biće bitnoodređen njima. Tako nas i ovajhram Božji, pomažući nam bitiduhovni hram Božji, bitnoodređuje, kazao je nadbiskup.Gospodin je uzevši tijeločovjeka ušao u prostor ivrijeme i posvetio ga te učinioda njegova riječ odzvanjasvetim mjestom. Tako i midanas ovim činom posveteželimo udomiti Gospodina,dopustiti Njegovoj riječi daodzvanja u našim srcima,

hraniti se njime prekosakramenata. No, prije toga,istaknuo je nadbiskup, važno jeodgovoriti na pitanje koje jeIsus postavio Petru, a koje inama danas postavlja: Tko samja za vas, za tebe? Odgovor neotkriva samo Isusov, nego i našidentitet, a na njemu Gospodingradi crkvu, na živoj vjeri,molitvi, ljubavi, solidarnosti izajedništvu. Nema crkve bezsvjedočenja, ni vjere bezdjelatne ljubavi, kazao jenadbiskup Barišić te potaknuožupljane da budu prepoznatljivipo vjernosti Bogu u svojimsredinama gdje žive i rade te daim ova kuća molitve bude izvortopline i stvarne ljubavi koju ćeoni unositi u svoju obitelj idonositi potrebnima: gladnima ižednima, žalosnima iosamljenima, jer bol kad sedijeli umanjuje se, a radostpodijeljena raste.Nakon što je nadbiskup izmolioposvetnu molitvu, pomazaosvetim uljem oltar i zidovecrkve, obavio obred kađenjaoltara i crkve te predao župnikuupaljenu svijeću, mons.Šimundža pročitao je povelju oposveti crkve. Na krajumisnoga slavlja župnik Čotićuputio je riječ zahvalenadbiskupu na pastirskoj brizi,Splitsko-makarskojnadbiskupiji, izvoditeljimaradova, donatorima,svećenicima, župljanima tesvima koji su na evanđeoskinačin sudjelovali u gradnjicrkve od "udovičina novčića"do žive crkve u obitelji.Prije svečanoga blagoslovanadbiskup je čestitao župniku ižupljanima te dodao: Premda suneki izvana prigovaralihrvatskoj Crkvi i gradu Splitu

da gradimo previše crkava, viste u pet godina kao pravistudent redovito polagali ispitei diplomirali bez stipendijeizvana.Župa sv. Mateja apostola ievanđeliste na Ravnim Njivamapostoji već 12 godina. Cijeliteritorij te župe do tada je bio usastavu župe Materinstva BDMna Brdima. Župa je omeđenaulicama: Domovinskoga rata,Solinskom, Hercegovačkom iSarajevskom. Za prvogažupnika imenovan je don AnteČotić. Uz razumijevanjegradske uprave, župnik jeprostorije za župnu kapelu iured pronašao u podrumskimprostorijama stambenoga bloka.Ta je privremena kapela sve doUskrsa 2003. bila jedinisakralni objekt u župi, a moglaje primiti oko 200 osoba.Župa danas ima oko 7000vjernika. Za novu crkvu kamentemeljac blagoslovio je papaIvan Pavao II. u pastirskompohodu Splitu 1998. Podvodstvom župnika Čotića iblagoslovom nadbiskupaBarišića započeto je s gradnjomu rujnu 2001. Općina Splitustupila je teren u zamjenu zacrkvenu zemlju na Turskoj kuli.Tri godine poslije, Božjomprovidnošću i svesrdnimzalaganjem župljana i župnika,uz veliku pomoć Splitsko-makarske nadbiskupije i raznihdonatora, crkva je s pastoralnimcentrom već bila pri završnimradovima. Kripta se od Uskrsa2003. redovito upotrebljava zanedjeljno i blagdanskobogoslužje.Projektant nove crkve je AnteKuzmanić, a izvoditeljarmirano betonskih radova je"Konstruktor-inženjering d.d."

18 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

To je moderna građevina, kojaosim crkve ima stambeneprostorije i druge sadržaje zapastoralne potrebe župe.Sakralni je dio crkve površine550 m2, a 500 m2 imapastoralni centar, suteren crkve.U crkvi će se održavati

nedjeljna bogoslužja, a u kapelikoja je posvećena PresvetomOltarskom Sakramentu slavit ćese svakodnevne mise. U kriptisu vjeronaučne prostorije.Izgrađen je stan župnika ižupnoga vikara. Župa jenapravila igralište koje je već u

funkciji gotovo kao malisportski centar na otvorenome.Nacrt oltara, ambona,svetohraništa i krstioniceizradio je Radoslav Bužančić.Posebnost crkve je kupola nakojoj se nalazi križ, a apsidapoput ruku grli oltar.

Zavjetno hodočašće u MrkopaljVjernici iz Bakarskogdekanatatradicionalno trećenedjelje rujnahodočastili MajciBožjoj Žalosnoj uMrkopalj

Mrkopalj, 17.9.2006. (IKA) -Vjernici iz Bakarskog dekanatapredvođeni svojim župnicima idekanom vlč. PetromBelanićem tradicionalno sutreće nedjelje rujna, koja je ovegodine pala na 17. rujna,hodočastili Majci BožjojŽalosnoj u Mrkopalj. Premda jevrijeme bilo kišovito, došli su spet autobusa, mnogi sa svojimautomobilima, a petero hrabrihdošli su pješice iz Kukuljanova.Misno slavlje predvodio je fraStanko Dodig, dekanPrvostolnog dekanata u Rijeci.Suslavili su župnici izBakarskog dekanata i župnikMrkoplja mons. Jure Petrović.U propovijedi je fra Stanko

istaknuo ulogu Djevice Marijeu spasenju svijeta, te jeistaknuo kao utočište nasgrešnih ljudi koja je trpjela podkrižem na kojem njezin Sin nijevisio za jednog čovjeka nego začovječanstvo, kojeg nije rodilaza pojedinca, nego začovječanstvo. Nije Isus svojuMajku predao Ivanu apostolukao Ivanu, nego čitavomčovječanstvu, svima kao majku,rekao je propovjednik, tepritom podsjetio vjernike:Majka je usrećiteljica svojedjece, ona usrećuje i liječi, onaje žrtva za svoju djecu, svijećaje koja izgara i svijetli, ona jebez opasne sebičnosti. Pođimoovdje pred lik Majke Božje

Žalosne, pred nju iznesimo svešto nas tišti, muči, tare, žalosti.Ona zna kako će nas utješiti.Iznesimo joj i svoje radosti izahvalnosti. Ne otiđimoodovuda neutješeni, rekao je fraStanko Dodig.Misno slavlje pratio jepjesmom župni zbor izMrkoplja. Bilo je hodočasnika iiz Rijeke, došli su jednimautobusom, a vjernici izGorskog kotara dolazili sutijekom cijelog dana na misnaslavlja i na tradicionalnomrkopaljsko proštenje sbogatom trgovačkom iugostiteljskom ponudom.

Zbornik radova o 725 godina franjevaca u ViroviticiPrema povijesnimizvorima, franjevci seu Virovitici spominjuveć 1280. godine

Virovitica, 17.9.2006. (IKA) -U Virovitici je 17. rujna unazočnosti gostiju i predavačapredstavljen zbornik radova sMeđunarodnoga znanstvenogsimpozija "725 godinafranjevaca u Virovitici",održanog u virovitičkomsamostanu u listopadu proteklegodine. Zbornik je objavljen uizdanju Hrvatske akademijaznanosti i umjetnosti - Zavodaza znanstveni i umjetnički rad uOsijeku, te Franjevačkogsamostana Virovitica, uzpomoć Virovitičko-podravskežupanije i grada Virovitice.Jedan od urednika izdanja prof.emer. Julijo Martinčić istaknuoje da mu je bila čast organiziratiu Virovitici simpozij na kojemuje sudjelovalo 26 znanstvenika izatim urediti tekstove zatiskanje u zborniku koji jeizašao u rekordnom vremenu.Iz izlaganja sudionika skupa injihovih tekstova, kazao je,razvidno je koliko su franjevcizaslužni za cjelokupni životVirovitice. Prema povijesnimizvorima, franjevci se uVirovitici spominju već 1280.godine, 46 godina nakondobivanja povelje hercegaKolomana, kada se Viroviticipočinju brojati godine. Tapovezanost traje do danas ifranjevce nisu ni najteža, turska

vremena odvojila od svogapuka. O tome i mnogimpodacima iz povijesti grada,crkve i samostana, čitatelji ćenaći iscrpne opise u zborniku,na kojemu su izdavačima iurednicima čestitali županZvonimir Šimić, predsjednicaGradskog vijeća ViroviticeŽeljka Grahovac u imegradonačelnika, te fra MatijaKoren.Govoreći o neprocjenjivomblagu knjižnice virovitičkogsamostana, u prigodipredstavljanja zbornika, fraVatroslav Frkin je podsjetio dasu joj počeci u 17. st. a ponosise s oko 5 tisuća knjiga ijednom inkunabulom (15. st.) i15 djela iz 16. st. Za čuvanje tihknjiga, tog blaga, istaknuo jefra Vatroslav, neophodan jetrezor. Zbornik je detaljnijepredstavio dr. Damir Karbić,kazavši da sadrži 22 priloga silustracijama i sažecima naengleskom jeziku, a donosipregled povijesti Virovitice odsrednjeg vijeka i dolaskaTuraka, djelovanje franjevacadugih sedam stoljeća u gradu uduhovnom, vjerskom ali isvjetovnom životu (otvarali suškole, ljekarnu, arhiv,knjižnicu, bili skladatelji,slikari i kipari…) a imali su dodanas neprocjenjiv značaj i

kulturni doprinos. Prof.Dubravka Sabolić istaknula jeda je zbornik peta knjigapovijesnog pregleda Viroviticei nakon zbornika povodom 750.obljetnice Virovitice,najobuhvatnija u svimsegmentima života grada ifranjevaca.Fra Robert Perišić je na krajuzahvalio svima koji su uložilisvoje znanje i trud za tiskanjezbornika, posebno urednicimaprof. emer. Juliju Martinčiću idr. Dubravki Hackenberger, tekazao: "Ako je Viroviticaškoljka, onda su crkva isamostan biser u njoj, a nesmije se zaboraviti da još imaneotkrivenih i nepoznatihbisera. Primjerice, mnoštvoneobjavljenih rukopisapokojnog fra Paškala Cvekana,koji je za života objavio 50-takmonografija i knjiga duhovnogsadržaja. Fra Paškalu, kao iskladatelju fra Kamilu Kolbu,koji su bili veliki franjevci iveliki Virovitičani, a počivaju ina virovitičkom groblju,Virovitica bi se trebala odužitibarem pločom sjećanja,spomenikom ili ulicom snjihovim imenima, jer suzadužili ne samo samostan,nego i ljude i grad koji suvoljeli".

19v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Rijeka: 10. obljetnica smrti biskupa Srećka BadurineUza sve što je Srećkobio - skromniredovnik, profesor,biskup, uvijek je ostaojednostavni iplemeniti čovjekkršćanin, istaknuto jeu tijeku provincijskekomemoracije 10.obljetnice smrtišibenskog biskupaodržane od 14. do 17.rujna u samostanu icrkvi sv. FranjeAsiškog na Pehlinu

Rijeka, 17.9.2006. (IKA) - Usamostanu i crkvi sv. FranjeAsiškog na Pehlinu, u Rijeci,održana je od 14. do 17. rujnaprovincijska komemoracija 10.obljetnice smrti šibenskogbiskupa Srećka Badurine,franjevca trećoredca. FraSrećko Badurina je bioutemeljitelj toga samostana1976. i njegov prvi gvardijan teu njemu i u mjestu Pehlin živioi djelovao kao svećenik do1986. godine radeći istodobno ikao profesor moralne teologijena Visokoj bogoslovskoj školi.Prigodom komemoracijeobjavljena je prigodna brošuranamijenjena župljanima spoviješću samostana i župe naPehlinu i kratkim životopisomfra Srećka Badurine. U tijeku tri večeri uoči sameobljetnice slavila se euharistija,a nakon nje bilo je prigodnoizlaganje o liku i djelovanju fraSrećka Badurine. Prve večeri je fra Vlado Rožić,franjevac trećoredac koji jenakon fra Srećka na Pehlinuživio i djelovao sedamnaestgodina, održao izlaganje natemu "Život i djelovanje fraSrećka Badurine na Pehlinu i uRijeci". U izlaganje je ugradiosvjedočanstvo jedne vjernice sPehlina koja je rekla kako je fraSrećko "sa svima koji sudolazili u njihovu kapelicu ionima koji su druge vjere ilinarodnosti ili bez vjere - sasvima je uspostavljao makarnajosnovniji kontakt pozdrava -pa sve do mogućih posjeta irazgovora. Posebno je bioosjetljiv za potrebnike inevoljnike (...) Od drugih zasebe nije ništa tražio ali jemnogima davao ono što jeimao: u ime Isusa Krista, diovremena za razgovor, za savjet,za ohrabrenje, od Boga mudarovanu sposobnost da vidi uširinu i dubinu - otvarajući oči,šireći im horizonte pogledaduha, pomažući im rješavatiprobleme...". U dopisu Riječkoj nadbiskupijio djelovanju novoosnovanogsamostana, fra Srećko Badurinaje 1985. posvjedočio:"Najdublje i najmučnijeiskustvo koje se steklo jestdoživljavanje hlađenja vjere u

životu kršćana, kaokarakteristike prostora ivremena. Vjerničko čitanje togfenomena doziva biblijskuteologiju Ostatka i evanđeoskootkriće smisla gorušićinog zrnakao načina na koji se ostvarujeKraljevstvo Božje u ljudskojpovijesti. Aktualnost ovakvogduhovnog uporišta čini se sveočitijom, ako se želi otkrivatismisao prisutnosti usprkosprocjenama koje ne ohrabruju". Drugoga dana izlaganje"Povijesna dimenzija u životu idjelovanju biskupa SrećkaBadurine" održao je mons. MileBogović, biskup gospićko-senjski. On je govorio opristupu biskupa SrećkaBadurine stvarnosti, pojavama idogađajima temeljeći svojesvjedočanstvo nadugogodišnjem poznavanju isuradnji s fra Srećkom,posebno u vrijeme njihovadjelovanja na Visokojbogoslovskoj školi u Rijeci.Trećega dana komemoracijeizlaganje "Fra Srećko Badurina,redovnik i biskup - uzorkršćanskog života za naševrijeme" održao je dominikanacdr. Marijan Jurčević, profesorna Teologiji u Rijeci. O fraSrećku kao redovniku rekao je:"Ne može se biti redovnikizvanjski ako se nije iznutra. Zafra Srećka redovnik je u svijetui nije od svijeta. To je biopokojni Srećko. Bio je u svijetukojega je ljubio i za kojega jeradio a ipak je bio različit odsvijeta". "Uza sve što je Srećkobio skromni redovnik, profesor,biskup, uvijek je ostaojednostavni i plemeniti čovjekkršćanin. Možemo reći da seSrećko, kao sv. Franjo,postavio drugačije negoli svijet,premda nije bio protiv svijeta.Bio je drugačiji od svijeta dapomogne svijetu. I ovaj stav jedanas potreban cijeloj Crkvi.Nažalost, učinilo se i čini semnogo kompromisa kršćanstvai svijeta. Srećko sebe nijeprilagođavao svijetu. Mislio je iživio u njemu s drukčijomvizijom sebe i svijeta". Sve tri večeri vjernici iz župena Pehlinu i iz grada ispunili sucrkvu sv. Franje i pozornoslušali sjećanja, svjedočanstva irazmišljanja o fra Srećku

Badurini. Na samu obljetnicu preminuća,17. rujna, slavljena je svečanaeuharistija za pokojnog biskupakojoj je predsjedao nadbiskupIvan Devčić. Koncelebrirali sukrčki biskup Valter Župan, fraIvan Paponja, provincijalfranjevaca trećoredaca, donAnte Skračić, kancelarŠibenske biskupije te više oddvadeset svećenika međukojima su bili franjevcitrećoredci te redovnici isvećenici iz Rijeke i okolice. Ukomemoraciji su sudjelovali ibogoslovi sjemeništarciProvincije franjevacatrećoredaca iz Zagreba. U propovijedi je nadbiskupistaknuo da je biskup Srećkobio "teolog i intelektualac kojije dobro poznavao duh vremenau kojemu je živio, posebnoreligiozna i ideološkapreviranja. Ali, on nije tomduhu podlegao, nije podlegaoiskušenju da na Isusa gledasamo kao na velikoghumanistu... (...) U čvrstoj vjeriu Isusa i u posvemašnjojljubavi prema njemu trebatražiti tajnu identiteta biskupaBadurine, kojega su, uz ostalo,krasili nepokolebiva nada,poštivanje drugoga, traženjeargumenata, ustrajnost udijalogu, širina vidika i sveostalo što odlikuje i trebaodlikovati Kristom zahvaćena ipreporođena čovjeka".Zaključujući homilijunadbiskup je posvjedočio da jebiskup Badurina "bio učiteljvjere, učitelj misli, čovjek kojije plijenio svojom duhovnošću,prirodnom ozbiljnošću ismirenošću, a sve je to crpio izsvoje duboke uronjenosti uKrista. Zato ne možemo ne bitizahvalni Bogu što smo mogli snjime živjeti, s njime djelovati iod njega učiti kako se odgovarana Isusovo pitanje: A vi, što vikažete, tko sam ja?" Ove će se godine 21. i 22.studenoga u crkvi Sv. FranjeKsaverskog u Zagrebu održati ikomemorativni skup "SrećkoBadurina - biskup, redovnikteolog 1996. -2006." nakojemu će biti desetak izlaganjai svjedočanstava o biskupovuliku, životu, misli i djelovanju.

20 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Obnovljena unutrašnjost crkve Sv. Roka u ViroviticiRadovi su vrijedni oko850.000 kuna, a novacje prikupljandoprinosom vjernika,donacijama grada ipojedinih tvrtki

Virovitica, 17.9.2006. (IKA) -U virovitičkoj crkvi Sv. Roka unedjelju 17. rujna vikarHrvatske franjevačke provincijesv. Ćirila i Metoda fra MatijaKoren predvodio je svečanomisno slavlje i blagosloviocrkvu nakon završenih radovana unutrašnjem uređenju.Slavlje je pjesmom uveličaocrkveni zbor sv. Cecilije, podravnanjem Katarine Jengić. Vjernici su nakončetveromjesečnih radovadočekali završetak uređenjacrkve. Bijelo oličeni zidovi(izvorna boja od 1759. sve do1905. godine) i nova

suvremena rasvjeta još višeističu ljepotu i bogatstvovirovitičke barokne ljepotice,nesumnjivo jedne od najljepšihcrkava u Slavoniji. Fra MatijaKoren je blagoslovio crkvu isve vjernike i one, kako jeistaknuo, čijim je radom izalaganjem crkva uređena, a ukojoj će se propovijedati islušati Božja riječ. Radovi su vrijedni oko 850.000kuna, a novac je prikupljandoprinosom vjernika,donacijama grada i pojedinihtvrtki. Obraćajući sevjernicima, župnik i gvardijanfra Robert Perišić je zahvalio

na donacijama i zamoliovjernike da, premamogućnostima pomognu, kakobi se isplatio preostali iznos zadosadašnje uređenje crkve. Jer,kako je istaknuo, uređenje senastavlja. Već ovog tjednazapočinju radovi na restauracijioltarne pale sv. Roka, radJosefa Goeblera iz Graza (18.st.). Radove na slici izvršit ćestručnjaci Hrvatskogrestauratorskog zavoda izZagreba predvođeni mr.Zlatkom Bielenom,akademskim slikarom, koji suveć ranije uspješno restauriralisliku Posljednja večera izsamostanske blagovaonice.

Rijeka: Teološko-pastoralni tjedanOko 160 svećenikarazmišljalo o"Duhovnom pozivudanas" na susretu kojije označio početakGodine duhovnihzvanja u Riječkojmetropoliji

Rijeka, 18.9.2006. (IKA) - UVelikoj dvorani Teologije uRijeci u ponedjeljak 18. rujnazapočeo je Teološko-pastoralnitjedan na temu "Duhovni pozivdanas". Odlukom biskupaRiječke metropolije,reorganiziran je na način da seprvi dan tjedna održava uBogoslovnom sjemeništu uRijeci isključivo za svećenike,a ostala dva se trebaju održati upojedinim biskupijama Riječkemetropolije uz sudjelovanjesvećenika i zauzetih laika.Budući da se 2006. godinenavršilo dvije stotine godina odosnutka Bogoslovnogsjemeništa u Senju, koje jeondje djelovalo do 1940., apotom je 1947. preseljeno uRijeku, biskupi su odlučili upovodu te obljetnice proglasitiGodinu duhovnih zvanja uRiječkoj metropoliji. Za tu suprigodu objavili posebniproglas koji će vjernicima bitipročitan u nedjelju 24. rujna,premda je početak Godine bioupravo ovaj Teološko-pastoralni tjedan, na kojemu seokupilo oko 160 svećenika izcijele Metropolije radirazgovora i razmišljanja oduhovnim pozivima danas. U rad Tjedna uveo jepredstojnik Teologije u Rijecidr. Milan Šimunović, koji jenazočne upoznao s novostimaodržavanja ovogodišnjegsusreta, kao i s važnošćuizabrane teme. Riječkinadbiskup i metropolit IvanDevčić izrekao je pozdravnuriječ u ime nazočnih biskupa,zahvalio organizatorima na čelus dr. Šimunovićem i proglasiopočetak rada Tjedna.

U prijepodnevnom dijeluodržana su četiri predavanja. Uprvom je bilo riječ o pastoraluzvanja u mjesnim Crkvamaprema dokumentima crkvenogučiteljstva, a održao ga jenadbiskup Devčić. Riječkimetropolit osobito se zadržaona tri dokumenta: Apostolskapobudnica Ivana Pavla II.Pastores dabo vobis, Razvojipastorala zvanja upartikularnim CrkvamaPapinskog djela za crkvenazvanja i Nova zvanja za novuEuropu istog Papinskog djela.Dr. Marijan Jurčević upredavanju "Razlozi krizeduhovnih zvanja" istaknuo jedvije vrste uzroka opadanjaduhovnih zvanja: vanjske ilisociološko-kulturalne, iunutarnje ili vjersko-crkvene.Istaknuo je kako je rješenjekrize svećeničkih zvanja veomakompleksno, ali ipak ne trebagubiti nade, jer: "Novo vrijemenije vrijeme apatije. Onoupozorava da nešto trebamijenjati, treba postati jasnijisvećenički identitet". Što bi taj"jasniji svećenički identitet"trebao biti pokušala suodgovoriti dva slijedećapredavanja: dr. Ivana Stošića o"Specifičnosti svećeničkeslužbe danas" i dr. fra EmauelaHoška o "Identitetu redovnikausprkos razlikama". Dr. Stošićje istaknuo razliku izmeđupretkoncilske i koncilskeekleziologije koja se odražava ina poimanje ministerijalnogsvećeništva: "Drugi vatikanskikoncil ponudio je novo,zapravo pradavno shvaćanjeCrkve koje ne polazi odrazlikovanja svećenik – laik,nego Crkvu opisuje kao jedan

narod Božji, u kojemu svi bezrazlike imaju udjela usvećeništvu Kristovu. Sovakvom ekleziologijomDrugog vatikanskog koncilapojavilo se pitanje ospecifičnosti ministerijalnogsvećeništva". Prema predavaču,u tom novom okviru trebatražiti onaj jasniji identitetsvećenika, ne svodeći ga nikadasamo na "čovjeka Crkve", negogledajući u njemu poglavito"Božjeg čovjeka". Dr. Hoško je, pak, identitetredovnika pokušao osvijetlititeološki, kao radikalnonasljedovanje Isusa Krista, iekleziološki, kao dragocjen darBožjemu narodu. Istaknuo je,međutim, kako "crkveno-pravnivid tog identiteta nije u skladu steološkim i eklezijalnim vidom,jer crkveni Zakonik prepušta uvelikoj mjeri brigu oredovnicima i redovnicamabiskupima, isključivo njimaostavlja prosudbu ostvarivanjaapostolskih djelatnostiredovnika, tj. prihvaćanjenjihova angažiranja u različitimslužbama i procjenuuklopljenosti u zajedničkipastoral Crkve". Dopodnevni dio rada završio jezajedničkom misom u kapeliriječkog sjemeništa "IvanPavao II." koju je ukoncelebraciji biskupaMetropolije i stotinjaksvećenika predvodio nadbiskupDevčić, a prigodnu propovijedizrekao krčki biskup ValterŽupan.Poslije podne održana su dvapredavanja. Dr. BožidarMrakovčić u predavanju

21v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

"Elementi pastorala zvanja unovim okolnostima" iznio jerezultate ankete provedenemeđu bogoslovima kojima jebilo postavljeno pitanje "Što jesve utjecalo na "rađanje" tvogazvanja". Od ispitanih 190bogoslova, što čini 70% od 268bogoslova u Zagrebu, Splitu,Đakovu, Rijeci i Sarajevu, 81%dolazi iz vjerski prosječneobitelji, 96% ih je kršteno kaodijete, 80% bili su ministranti,55,5% stupili su u bogoslovijunakon sjemeništa, 19,5% nakonvanjske srednje škole iligimnazije, 25% sa započetim ilizavršenim studijem ili kaoradnici, 64% bili su izravno odnekoga pitani žele li bitisvećenici i u 78% slučajeva bioje to svećenik; 18% bilo ih jeprije bogoslovije član nekemolitvene zajednice, 29%župske zajednice mladih, 19%župskog zbora, 10% nekogduhovnog pokreta, 2% bili sučlanovi karitativne grupe, 39%(uglavnom sjemeništarci) nisubili članovi nikakve grupe –samo su neki rezultati

spomenute ankete. Prof. dr. Mihaly SzentmartoniS. J. svoje je izlaganje ootkrivanju i praćenju duhovnogpoziva kod mladih artikuliraooko tri tematske jedinice:pastoral zvanja, znakovipozvanosti i praćenjekandidata. Između ostaloga,istaknuo je kako se u pastoraluzvanja danas uočavaju nekinovi naglasci. Zvanje imasvatko, ne samo budućisvećenici i redovnici, prematome kateheza i općenitopastoral moraju biti usmjereniprema otkrivanju osobnogzvanja, a još prije premastvaranju "nove kulturezvanja". A kad je riječ osvećeničkim i redovničkimzvanjima, treba istaknuti kakoje briga za takva zvanja dužnostsvakog vjernika, a ne samosvećenika. Za buđenje zvanjapreporučuju se sredstva:"ponuda snažnog duhovnogiskustva, aktivno uključenje užupni rad, osobno duhovnovodstvo, susret s duhovnim

velikanima pomoću duhovnogštiva, osobno praćenje koje ideza tim da kandidat uđe svedublje u tajnu Božjeg poziva".Nabrojio je i tri čimbenika kojistoje u pozadini duhovnogzvanja: milost kao božanskičimbenik, privučenost kaoljudski čimbenik i, kao odgojničimbenik, duhovni hod koji seusko povezuje s rastom vjere. Teološko-pastoralni tjedanzaključen je okruglim stolomna kojem su uz predavačesudjelovali povjerenici zazvanja: vlč. Anton Valković izKrčke biskupije, mr. JosipBernatović iz Đakovačke iSrijemske biskupije i vlč. JureVrdoljak iz Splitsko-makarskenadbiskupije. Sudionici suiznijeli pastoralne planove zazvanja u svojim biskupijama,da bi se nakon toga, podmoderiranjem dr. MilanaŠimunovića, razvila živarasprava o tom za našu Crkvu usadašnjem trenutku jakovažnom pitanju.

Pastoral braka i obiteljiU Đakovu započeoTeološko-pastoralniseminar za svećenike

Đakovo, 18.9.2006. (IKA) - Natemu "Pastoral braka i obitelji"na Katoličkom bogoslovnomfakultetu u Đakovu od 18. do20. rujna održava se Teološko-pastoralni seminar (TPS) zasvećenike Đakovačke iSrijemske biskupije. Uz 110svećenika sudjeluju i đakovačkii srijemski biskup dr. MarinSrakić te pomoćni biskupi mr.Đuro Gašparović i dr. ĐuroHranić. Nakon molitve nazočne jepozdravio biskup Srakić,rekavši kako je obitelj izuzetnovažno pitanje za Crkvu uHrvatskoj i hrvatski narod.Podsjetio je na riječiblagopokojnoga pape IvanaPavla II. kako je obitelj putCrkve i naroda, i upravo su teriječi bile geslo njegova trećegapohoda Hrvatskoj. Hrvatski subiskupi time željeli upozoriti navelike probleme i poteškoće skojima se obitelj danas bori uhrvatskom društvu. Obitelj jeprenositeljica biološkoga životai života vjere, ali to danas čini svelikim poteškoćama.Posljedica toga je ozbiljnademografska kriza u hrvatskomnarodu koja bi nam moglaugroziti mogućnost isposobnost ravnopravnogsudjelovanja u zajednicieuropskih naroda. Usto, duboka

duhovna kriza suvremenecivilizacije zahvaća našeobitelji tako da one sve težeprenose vjerske i moralnevrijednosti na nove naraštaje,što rezultira velikimegzistencijalnimnesnalaženjima i lutanjimadjece i mladih, rekao je biskupSrakić. Istaknuo je nadalje,kako potrošački mentalitet isveprisutni individualizamiskrivljuju poimanje ljudskeosobe, istodobno zanemarujučovjeka kao društveno biće. Tose odražava i na shvaćanjebraka i obitelji, na bračni ispolni moral, kao i nazakonodavstvo u braku iobitelji. Upravo se ovih danavodi ozbiljna bitka oko odgoja,kako spolnoga, tako iobiteljskoga. Postoji velikipritisak na naše zakonodavstvosa svih strana. Argumentira sestavom Europe i ljudskeslobode. To je pitanje tolikoozbiljno da ćemo se, ukoliko sene bude nešto učinilo, s njimmorati uključiti u predizbornukampanju koja bi započela, jerukoliko izgubimo obitelj,izgubit ćemo svoju Hrvatsku iCrkvu u njoj. Time se naravnougrožavaju ne samo stabilnostbraka i obitelji, nego idruštveni, gospodarski životnaroda. Stoga je očito da jeobitelji potrebna svesrdna

pomoć i to jedini pravi putobnove na svim područjimadruštvenoga, narodnoga icrkvenoga života, rekao jebiskup Srakić. Biskupi su prije četiri godineizdali dokument i direktorij zaobiteljski pastoral Crkve uHrvatskoj te dali smjernice zapastoral braka i obitelji u našimprilikama. Pritom su posebnoistaknuli crkveno značenje idostojanstvo braka i obitelji isvetost bračnog i obiteljskogživota. Za nas je vjernikeobitelj kućna Crkva ili Crkva umalome, tj. osnovna stanicaCrkve. I obnova Crkve i narodapočinje od obnove obitelji. Mikao Crkva moramo se uključitii pomoći u toj obnovi, zaključioje biskup Seakić. Svećenike je pozdravio i dekanKBF-a u Đakovu prof. dr.Nikola Dogan. Budući da jesloženu temu o pastoralu brakai obitelji nemoguće obraditi utijeku tri dana, koliko trajeTeološko-pastoralni seminar,tema će se obraditi kroz dvijegodine. Ove godine svećeniciće se baviti situacijom braka iobitelji, odnosno pastoralnimdjelovanjem i modelima rada uredovitim bračnim i obiteljskimprilikama, a sljedeće godineTPS bit će posvećen brakovima

22 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

u teškoćama i neregularnim teposebnim obiteljskimsituacijama.Ovogodišnji dio temepodijeljen je na tri dijela. Prvidan posvećen je postojećemstanju s obzirom na brak iobitelj u hrvatskom društvu, navažnost brige za obitelj zbognjezine uloge u društvu i Crkvii svećenici će, zajedno spredavačima, pokušati poćiprema župnim pastoralnimstrukturama i modelima rada sbrakovima i obiteljima u župnojzajednici.Drugoga dana svećenici ćenastaviti pastoralnapromišljanja nad pojedinim

dimenzijama i oblicimapastoralnog djelovanja u prilogbraka i obitelji kao kućnecrkve, a posljednjega danausredotočit će se na novepastoralne modele. Uz sedamreferata i četiri koreferata tediskusije, drugoga i trećegadana predviđen je rad u manjimskupinama u kojima će bitiponuđeno 12 tema kroz koje ćesvećenici konkretno pristupitimogućnostima, modelima ioblicima pastorala braka iobitelji u jednoj župnojzajednici. Početak seminara svakoga danaje u 9 sati. Prvoga dana referat

na temu "Demografska kretanjai obiteljska politika u RepubliciHrvatskoj" održao je prof. dr.Anđelko Akrap. O mjestuobitelji u društvu i Crkvigovorio je prof. dr. Pero Aračićnakon kojega je koreferat imamr. Bože Radoš na temu"Obitelj - rasadište duhovnogpoziva". Posljednji referatprvoga dana održao je prof. dr.Rafko Valenčić na temu"Župne strukture i modelipastorala braka i obitelji", akoreferat vlč. Mato Gašparovićna temu "Susreti mladihbračnih parova - pastoralnoiskustvo".

Misa zadušnica za biskupa Culeja u zagrebačkojkatedrali

Marko Culej bio je iostao jednostavnaosoba, uvijek spremnana šalu i dosjetku

Zagreb, 18.9.2006. (IKA) -Misa zadušnica zavaraždinskog biskupa MarkaCuleja slavljena je uponedjeljak 18. rujna uzagrebačkoj katedrali. Misu jepredvodio zagrebački pomoćnibiskup Josip Mrzljak, ukoncelebraciji s biskupimaVladom Košićem i ValentinomPozaićem, dijecezanskimupraviteljem Varaždinskebiskupije mons. IvanomGodinom, s kanonicima i sbrojnim svećenicimaZagrebačke nadbiskupije i

Varaždinske biskupije. BiskupCulej već od sjemenišnih danabio je iskrena potpora svima.Poput sv. Pavla nastojao jesvima biti sve. Nazivali smo gajednostavno "naš Marko",istaknuo je u propovijedi preč.Juraj Kolarić, koji je govorio uime kolega koji su spokojnikom kroz dugi nizgodina dijelili radosti i tugeodgoja i izobrazbe, rasta inapredovanja do svećeništva.Marko Culej bio je i ostaojednostavna osoba, uvijekspremna na šalu i dosjetku.

Nesputano prijateljstvo bila jejedna od njegovih najljepšihosobina te je i kao biskup ostaoskroman i blizak malomečovjeku. Njegovo biskupskogeslo bilo je "Život i mir".Vjerujem da je kod Gospodinanašao mir i zadobio vječniživot, zaključio je dr. Kolarić.Na misi su pjevale sestremilosrdnice, a brojni vjernicisvojim sudjelovanjem na misiuoči 30. dana od biskupovesmrti izrazili su dubokopoštovanje prema dragompokojniku.

Godišnji susret nadbiskupa i bogoslova Zadarskenadbiskupije

Tim susretombogoslovi nastojeupoznati svojunadbiskupiju, čutinjen hod i upoznatipitanja i probleme uživotu mjesne Crkve

Zadar, 19.9.2006. (IKA) -Tradicionalni godišnji susretzadarskog nadbiskupa IvanaPrenđe i bogoslova Zadarskenadbiskupije, koji se snadbiskupom susretnu zavrijeme svojih praznika, održanje 18. i 19. rujna. Prvog dananadbiskup Prenđa i 13bogoslova posjetili su župenadbiskupijskog zaleđa uKotarima i Bukovici, gdje su sesusreli s tamošnjimsvećenicima i pukom, a drugogdana u Nadbiskupskomsjemeništu "Zmajević"nadbiskup im je razlagaopitanja koja ih zanimaju izživota mjesne i opće Crkve."Tim susretom bogoslovinastoje upoznati svojunadbiskupiju, čuti njen hod iupoznati pitanja i probleme uživotu mjesne Crkve. Oni sepripremaju za pastoral, a zbogstudija i odsutnosti iznadbiskupije nisu uvijek umogućnosti pratiti ritam njenogživota i sudjelovati u važnim

događanjima. Zato je važno dabogoslovi koji se spremaju zasvećeničko poslanje upoznajuiz prve ruke od svognadbiskupa ono što je važno zaživot nadbiskupije, klera ipastoralna pitanja", rekao jenadbiskup Prenđa. Za posjeta zaleđu u smjeruBenkovac, Kistanje, Obrovac,Karin, bogoslovi su upoznalikonkretno stanje toga kraja,stradalog u Domovinskom ratu,a sad je poprištem materijalne iduhovne obnove. To jepodručje doživjelo velikemigracije i izmijenjenudemografsku sliku. OkoBenkovca se podižu novanaselja, bogoslovi su upoznalirad Pučke kuhinje. UKistanjama desetu godine živeJanjevci čija intenzivnoživljena vjera rađa obiteljima sbrojnom djecom. Nadbiskup,bogoslovi i kistanjski župnikmons. Nikola Dučkić posjetilisu Osnovnu školu u

Kistanjama. "Njima kao malimkršćanima, gdje na novomterenu primaju izobrazbu iodgoj, taj susret puno znači:vidjeti nadbiskupa i mlade kojise spremaju za svećeništvo zanjih je veliko ohrabrenje", kaženadbiskup Prenđa koji se susreoi s ravnateljem škole isrdačnom dobrodošlicomtamošnjih vjernika. Za razliku od napučenihKistanja i Benkovca, Bukovicaje nedovoljno nastanjena.Posjetili su školu u Bruškojkoja je nedavno otvorena, apohađa je svega četvero djece.U Obrovcu koji takođerdoživljava svoj rast dočekao ihje župnik Igor Ikić. Župnacrkva je u Domovinskom ratubila zapaljena, a sad je kao darhrvatskoj državi, iz kulturnihrazloga, obnavlja slovenskaVlada. Posjetili su i obnovljenifranjevački samostan u Karinute upoznali život karinske župečije je vodstvo sad povjereno

23v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

franjevcima. "To je zajedničkodruženje obogaćenje i trenutakkoji bogoslovima omogućujeda osjete puls svojenadbiskupije, da susretnumnoge ljude, svećenike i da se

mislima i mentalitetomugrađuju u nadbiskupiji u kojojće jednog dana djelovati. Umeđusobnim razgovorimaosluškivali smo potrebe iotvaranje perspektiva u onome

što će preuzeti svojom službompo ređenju, kad će biti novoosvježenje životu mjesneCrkve", rekao je nadbiskupPrenđa.

Uključiti roditelje u župnu katehezuDrugi dantrodnevnogaTeološko-pastoralnogaseminara za svećenikeĐakovačke iSrijemske biskupije natemu Pastoral braka iobitelji

Đakovo, 19.9.2006. (IKA) - NaKatoličkome bogoslovnomfakultetu u Đakovu održan jedrugi dan trodnevnogaTeološko-pastoralnogaseminara za svećenikeĐakovačke i Srijemskebiskupije na temu Pastoralbraka i obitelji. Drugoga danasvećenici su nastavilipastoralna promišljanja nadpojedinim dimenzijama ioblicima pastoralnog djelovanjau prilog braka i obitelji kaokućne Crkve.Jedan od današnja dva referatanosio je naziv Uključivanjeroditelja u župnu katehezudjece o čemu je govorio dr.Ivica Pažin. Postoje različitioblici o kojima se možepromišljati i u kojima biroditelji našli svoje mjesto uokviru uključivanja njihovaangažmana u župnoj zajednici,odnosno kateheze. Intencijapredavanja dr. Pažina bila jeponajprije razlučiti određenestvari - a to je da su roditelji posvojoj prirodi, u svojoj bitikatehete ili odgajatelji svojevlastite djece. Unutar jednogaobiteljskog ozračja željeli

bismo poručiti roditeljima da seotvori jedan horizont shvaćanjai afirmiranja vjerske obiteljskekulture. Tek onda kad se tiroditelji u potpunosti po svojojprirodnoj zadaći upuste u tujednu avanturu vjerskogaodgoja svoje vlastite djece,možemo razmišljati upravo otim roditeljima i njihovuuključivanju u župnu katehezugdje će svojim iskustvom,promišljanjima,svjedočanstvom biti bogatstvo idrugoj djeci u župnoj katehezi,rekao je dr. Pažin. Različiti suoblici uključivanja roditelja užupnu katehezu - krozseminare, sudjelovanjem nesamo u teološkoj ili katehetskojdimenziji priprave nasakramente već i u različitimorganizacijskim, kreativnim,glazbenim područjima. Upravoroditelje valja uključivati udimenziju župne kateheze nanačin da zajedno sa svećenikomili osobom odgovornom ujednoj župnoj katehezi, rade nazajedničkim ciljevima.O pastoralnom vidu krsnekateheze na seminaru jegovorio mr. Stanislav Šota.

Doc. dr. Zvonko Pažinprogovorio je o različitimoblicima liturgijskih blagoslovaobitelji, a dr. Ivo Džinić natemu Različiti modeli rada isusreta s obiteljima. Svećenicisu sudjelovali u radu uskupinama u kojima je biloponuđeno dvanaest tema krozkoje su konkretno pristupilimogućnostima, modelima ioblicima pastorala braka iobitelji u jednoj župnojzajednici. Sutra, posljednjega danaseminara, svećenici će seusredotočiti na nove pastoralnemodele. U 9.15 sati prof. dr.Milan Šimunović održat ćereferat na temu Teološko-pastoralna edukacija obiteljskihanimatora - nužnost zaevangelizaciju obitelji dok ćekoreferat doc. dr. VladimiraDugalića biti posvećen temiVrijednosni sustav hrvatskeobitelji - moralni vid. Seminarće završiti izvješćima iz rada uskupinama i raspravama.Zaključnu riječ uputit ćedijecezanski biskup MarinSrakić.

Spomenik don Mihovilu PavlinovićuPothvat u povodu 120.obljetnice smrtihrvatskog svećenika idomoljuba

Rašćane, 20.9.2006. (IKA) - Upovodu 120. obljetnice smrtidon Mihovila Pavlinovića,splitskog svećenika, kojiobiteljskim korijenima potječeiz južnoimotske župe Sv.Mihovila arkanđela uRašćanima, osnovan jeInicijativni odbor za podizanjespomenika tom zaslužnomhrvatskom velikanu, svećenikui domoljubu 19. stoljeća.Pokretač zamisli o podizanjuspomenika i predsjednikOdbora je don VjekoPavlinović, nedavnoumirovljeni župnik solinskežupe Solinskih mučenika, uzkojega su članovi umirovljenisplitsko-makarski nadbiskupAnte Jurić, svećenici rodom izRašćana i Župe Biokovske, donIvan Turić, župnik Rašćana iŽupe Biokovske i don LukaVrljićak, profesor na splitskojNadbiskupskoj klasičnojgimnaziji, saborski zastupnici

dr. Marko Turić i dr. KajoBućan, te predsjednik OgrankaMatice hrvatske u Splitu,akademski slikar Josip BotteriDini i drugi uglednici. Kaonajprikladnije mjesto zapodizanje spomenika tomhrvatskom velikanu, određenaje južna strana Napoleonoveceste oko četiri kilometara odTurije, gdje se odvaja put zazaselke Njivice i Veliki Godinj,na samom rubu Nacionalnogparka Biokovo. Don Mihovil Pavlinović rodiose 1831. u Podgori, u kojoj jekao župnik proveo najveći diosvećeničkog života, gdje je iumro 1887. g. Za svećenika jebio zaređen u splitskoj katedrali23. rujna 1854. Još kaosjemeništarac pokazivao jesvoje domoljublje i pokretačkesposobnosti, te se kao mladisvećenik iza 1860. g. aktivnouključio u hrvatski preporodni

pokret, postavši vođom iideologom narodne stranke, aviše je puta biro biran zazastupnika u Dalmatinskomsaboru. Bio je zastupnik i uHrvatskom saboru i Bečkomparlamentu, gdje je zastupaoprava i interese Hrvata. Osobitose zalagao za priključenjeDalmacije Hrvatskoj, suprotnoidejama Bajamontija iautonomaša. Tko želi darovatipriloge za podizanje spomenikadon Mihovilu Pavlinoviću,hrvatskom preporoditelju uDalmaciji u drugoj polovici 19.stoljeća, može ih poslati na žiroračun: Župa sv. IvanaKrstitelja, Nadbiskupijasplitsko-makarska, 21273 Župabiokovska. Broj žiro računa je2340009-1110099842, matičnibroj 0971049, s napomenom:za spomenik don MihoviluPavlinoviću.

24 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Oproštaj od don Pave Ivkića u HKM VillingenVilingen, 10.9.2006. (IKA) - Ucrkvi Sv. brata Klausa uVillingenu priređen je 10. rujnaoproštaj od dosadašnjegvoditelja Hrvatske katoličkemisije Villingen don PaveIvkića, svećenika Kotorskebiskupije. Don Pavo se oprostio

od vjernika koji su mu bilipovjereni na duhovnu skrb krozproteklih osam godina. Uimemisijskog vijeća dr. ZorislavJakumetović zahvalio se donPavi uime cijelog puka,prisjetivši se svega lijepog štoje u proteklom vremenu ostalo

upisano u srcima. Ujedno je inovom voditelju fra DinkuGrbavcu, članu Hercegovačkefranjevačke provincije, zaželiosrdačnu dobrodošlicu. Nakonmise uslijedio je zajedničkiručak u misijskim prostorijamau Villingenu.

Rasipanje budućnosti - kritika mita napretka icinizma rasipanja

Nakon ljetne stankeEuropska akademija uBanjoj Luci nastavilas radom

Banja Luka, 12.9.2006. (IKA) -U organizaciji Europskeakademije Banjolučke biskupijeodržano je 12. rujna predavanje"Rasipanje budućnosti - kritikamita napretka i cinizmarasipanja". Predavač je bio dr.sc. Fahrudin Novalić,umirovljeni sveučilišni profesoriz Zagreba, koji je timpovodom predstavio istoimenuknjigu objavljenu 2003., ali isvoje najnovije ostvarenje,knjigu "Moć i rat - moć kaosustav podčinjavanja,dominacije i ratne destrukcije",objavljenu početkom 2006.Dr. Novalić je publici predočiošto je rasipanje, nazivajući gaširoko rasprostranjenim iduboko ukorijenjenimfenomenom. Navodećinajjednostavnije oblikerasipanja - kada kupujemostvari koje nam nisu potrebneili trošimo novac koji nemamotj. kreditiranjem, pa sve do ratai ratovanja kao jednog odnajradikalnijih oblika rasipanja,a potkrjepljujući svoje izjaveanalizama i statističkimpodacima, dr. Novalić sedotaknuo i područja koje seobično ne stavljaju u kategorijurasipništva a ona to jesu: slabaiskorištenost radne snage,sredstava za rad, radnog ali islobodnog vremena, tepredrasude kao oblika rasipanjaoptimalnih međuljudskihodnosa, sposobnostidostojanstva i života čovjeka.Kao rasipnu dr. Novalić naziva

i modu, te skreće pozornost nato da rat i moda imaju određenusličnost koja se najboljepokazuje po neograničenojpotrošnji koja iz njih proizlazi.Isto tako, dr. Novalićrasipanjem naziva i grijeh kaonamjeran prijestup nasuprotBogu.Postavlja se pitanje proizlazi lirasipanje iz potrebezadovoljavanja nekihizopačenih vrijednosti? Utraženju odgovora o uzrocimarasipanja dr. Novalić navodi dasu oni višestruki. Mogu biti naosobnoj razini, kao izopačensustav vrijednosti i potreba,izjednačavanje potreba i želja,neljudske vrijednosti,ekskluzivni stil života ilinjegovo povremenooponašanje, ali i na nivoudruštva kao što su slabostpolitičkog sustava,neopravdane socijalne razlike,neučinkovitost odgojno-obrazovnog sustava, medijskisustav koji agresivnomreklamom promovira neljudskevrijednosti potreba.Kao najgrublje posljedicerasipanja dr. Novalić vidi,između ostalog, pad životnogstandarda, bezobzirnost premaokolišu, porast neopravdanihsocijalnih razlika ili sputavanjestvaralačkih mogućnosti.Osnovni ekološki problemi, kaouništavanje šuma, degradacijatla, nestašica vode, izumiranjevrsta, atmosfersko onečišćenjeili otrovni otpaci produkt su

rasipničkog ponašanja, alijednako tako i stvari koje semogu spriječiti, rekao jepredavač. Na kraju izlaganja dr.Novalić je pokušao odgovoritina pitanje kako prevladatirasipanje i potrošačkoponašanje: Samo krozprevladavanje uzroka koje smosami stvorili može doći doobrata. Ekonomiju 20. stoljećapretvoriti u ekologiju 21.stoljeća i u tom duhu odgajatinove naraštaje, zaključio je dr.Novalić. Nakon izlaganja direktorEuropske akademije dr.Miljenko Aničić zahvalio je dr.Novaliću na njegovoj slikovitoji iscrpnoj analizi problemarasipanja i posljedica kako zadruštvo tako i za svakogosobno, kao i na njegovojspremnosti da posjeti BanjuLuku i održi predavanje naEuropskoj akademiji. Uslijedilaje živa i konstruktivna rasprava,gdje su slušatelji imali prilikukomentirati osobna viđenja dr.Novalića. Jedno od pitanja kojasu i nakon te večeri ostalaotvorena je pitanje biskupaKomarice: Moraju li kreativci,dakle kreativne snage, stajati udrugom redu, dok destruktivci,nesposobni da odgovornodonose odluke niti da sagledajunjihovu dalekosežnost, uvijekzaposjednu prve redove, tj.vodeće pozicije?

Vojvodina: Veliki ekumenski događajPod geslom "IsusKrist - Svjetlo svijeta,temelj i nada Europe"održano trodnevnoekumensko hodočašćeCrkava u Kovilju,Novom Sadu iFeketiću

Novi Sad, 13.9.2006. (IKA) -Pod geslom "Isus Krist -Svjetlo svijeta, temelj i nadaEurope" održano je trodnevnoekumensko "hodočašće"Crkava u Kovilju, Novom Sadui Feketiću. Organizatori suEkumensko vijećeMeđunarodne biskupskekonferencije sv. Ćirila i Metodai Eparhija Bačka Srpskepravoslavne Crkve, uz

sudjelovanje EvangeličkeCrkve, Reformirane kršćanskeCrkve i Slovačke evangeličkeCrkve. Trodnevno ekumensko"hodočašće" započelo je 10.rujna u manastiru SvetihArhangela u Kovilju bdjenjem isvetom liturgijom, koju suvodili episkop bački Irinej iepiskop jegarski Porfirije. Uponedjeljak, 11. rujna održanasu četiri predavanja na temu

redovništva u prostorijamaMatice Srpske u Novom Sadu.Episkop jegarski Porfirijegovorio je o životu u manastiru- smisao i duhovnost, s. InesKezić je govorila o redovništvuu Katoličkoj Crkvi, apredavanje je održaosuperintendent EvangeličkeCrkve Arpad Dolinsky, kao iepiskop bački Irinej koji jegovorio o doprinosu

25v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Crkva u Hrvata

redovništva civilizacijisuvremenog svijeta. Drugi dansusreta je započeo molitvom uEvangeličkoj crkvi u NovomSadu. Nakon zajedničkemolitve uslijedila su predavanjana temu "Charta ecumenica" uvelikoj Sali studija "M" RTVNovog Sada, koja su održali:prof. dr. Radovan Bigović,prodekan Bogoslovskogfakulteta u Beogradu, prof. dr.Andrija Kopilović, prorektorTeološko-katehetskog Institutau Subotici, biskup slovačkeEvangeličke crkve SamuelVrbovsky i biskup Reformiranekršćanske crkve Ištvan Čete-Semeši. Svi sudionici su potomnazočili svečanoj euharistiji ucrkvi Imena Marijina, koju sukoncelebrirali nadbiskup imetropolit beogradski StanislavHočevar, biskup subotički IvanPenzeš, biskup kotorski IlijaJanjić i pomoćni biskup

đakovačko-srijemski i generalnivikar za Srijem mons. ĐuroGašparović. Nakon mise bio jesvečani prijem u IzvršnomVijeću pokrajinske Vlade kojije priredio dr. Tamaš Korhecz,potpredsjednik Izvršnog Vijeća.Treći dan "hodočašća" počeo jeu Sabornoj crkvi u NovomSadu molitvom Akathistos.Predavanja u svečanoj dvoraniMatice Srpske održali suvladika Irinej, episkop bački imons. Stanislav Hočevar,beogradski nadbiskup, na temu"Krist - Svjetlo svijeta, temelj inada Europe". Na kraju je bilakonferencija za tisak, te sesudionici "hodočašća" uputili uFeketić - sjedište biskupijeReformirane kršćanske Crkve.Tamo je, nakon molitve, svakiod biskupa na svom jezikukratko sažeo poruku toga"hodočašća" i podijelioblagoslov u vlastitom obredu.

Susret je završio bratskimagapeom. Sva tri dana programje koordinirao preč. dr. AndrijaKopilović. Sudjelovalo je višesvećenika iz spomenutihCrkava, redovnica, kateheta,katehistica i vjernika laika."Hodočašće Crkava" bilo jeorganizirano kao doprinos naputu prema velikomekumenskom susretu koji seplanira naredne godine u Sibijuu Rumunjskoj, kao znakposlušnosti poticajima DuhaSvetoga i kao znak i porukanašem vremenu da "uponiznosti volji Božjoj, Crkvežele svjedočiti da zajedno gradebolji i sigurniji svijetbudućnosti", jer događaj uSibiju neće biti tako znakovitako mu ne prethodi susret i svihvjernika na regionalnoj razini,istaknuli su organizatori.

Susret izaslanstava Hrvatske i Mađarske BK uBudimpešti

Katoličko sveučilištebila je jedna odnajvažnijih tematrećeg susretapredstavnika dvijususjednih biskupskihkonferencija, koji senaizmjence održavajuu Budimpešti iZagrebu

Zagreb, 14.9.2006. (IKA) -Katoličko sveučilište jedna jeod najvažnijih tema o kojoj su12. i 13. rujna u Budimpeštirazgovarali članovi izaslanstvaHrvatske i Mađarske biskupskekonferencije. Hrvatskoizaslanstvo predvodio jepredsjednik HBK kardinalJosip Bozanić. U srijedu prijepodne 13. rujna održana jezajednička sjednica, a glavnatema bilo je Katoličkosveučilište, rekao je kardinalBozanić za HKR, dodavši:"Kolege iz Mađarske daju namveliku podršku i ujedno su nammogli reći puno stvari koje suoni već iskusili".O Katoličkom sveučilištubiskupi su razgovarali i uutorak 12. rujna na susretu smađarskim predsjednikomLaszlom Solyomom. Bila je toprigoda da naši biskupipredstave ideju Katoličkogsveučilišta u Zagrebu, rekao jekardinal Bozanić i istaknuo da

su mađarska iskustva sKatoličkim sveučilištem vrlopozitivna. Zagrebačkinadbiskup rekao je kako nammađarsko iskustvo može biti odvelike pomoći, jer je njihovoKatoličko sveučilišteutemeljeno odmah nakon padakomunizma te djeluje od 1992.godine. O susretu s mađarskimpredsjednikom kardinal jedodao: "Susret je bio vrlootvoren i srdačan, te su nanjemu istaknuti dobri odnosidviju zemalja i važnost Crkve uMađarskoj i Hrvatskoj".S biskupima Mađarske BKizaslanstvo HBK razgovaralo jeo nastavku zajedničke suradnjena različitim područjima. "Biloje pitanja i izmjena iskustava uodnosu na Katoličku crkvu uMađarskoj koja se sada nalazi uzemlji koja je u Europskojuniji. Također imali smo prilikerazgovarati i o nekimzajedničkim projektima naplanu susjednih biskupskih

konferencija, osobito tu dolazeu obzir susjedi izsrednjoeuropskih zemalja".Susret hrvatskih i mađarskihbiskupa završio jekonferencijom za novinare iposjetom "Kući terora" uBudimpešti, muzeju u kojemse, kroz brojne dokumente idruge eksponate podsjeća nastrahote komunističkog režimai njihove žrtve te na nacističkezločine.U izaslanstvu HBKpredvođenom kardinalomBozanićem, bili su riječkinadbiskup Ivan Devčić,đakovački i srijemski biskupMarin Srakić, šibenski biskupAnte Ivas i generalni tajnikHBK mons. Vjekoslav Huzjak.Bio je to treći u nizu susretapredstavnika dviju susjednihbiskupskih konferencija, koji senaizmjence održavaju uBudimpešti i Zagrebu.

Dan Franjevačke provincije Bosne SrebrenePetrićevac, 14.9.2006.(IKA/KTA) - U Franjevačkomsamostanu Presvetog Trojstvana Petrićevcu Franjevačkaprovincija Bosna Srebrenasvečano je 14. rujna proslavilasvoj patron - Uzvišenje svetogKriža, Kapitul na rogožinama,oblačenje jednog i svečanozavjetovanje šestoricekandidata.

U prijepodnevnim satimatrojica ovogodišnjihmladomisnika kratko supredstavili Izvješće generalnogministra Reda fra JoseaRodriguesa Carballa,objavljeno uz proslavugeneralnog kapitula Redamanje braće, a u povoduobilježavanja 800 godina odosnutka Reda. Između brojnih

tema koje General predlaže narazmišljanje predstavljene susljedeće: Franjevačke intimnesigurnosti u vrijeme kriza iradikalnih promjena, Živjetisadašnji trenutak sastrastvenošću, S povjerenjem seotvoriti budućnosti.Svečanu misu i obredzavjetovanja predvodio je, uzkoncelebraciju oko 120

26 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Crkva u Hrvata

franjevaca Bosne Srebrene isudjelovanje franjevačkihbogoslova i novaka, fra MironSikirić, vikar Provincije.Ovogodišnji zavjetovanici fraZdenko Miličević iz župeFojnica, fra Pavo Filipović izžupe Tolisa, fra Ivan Kasalo izžupe Bila kod Livna, fra IvicaBaketarić iz župe Rumboci, fra

Mario Jurić iz župe Tolisa i fraIvica Radić iz župe KraljevaSutjeska postali su tim činompunopravni članovi provincijeBosne Srebrene. U tijeku misefranjevački habit obukao jeDamir Vrbešić iz Đakova teušao u Franjevački novicijat uLivnu.U poslijepodnevnim satima u

prigodnom druženju, franjevcisu izmijenili pitanja i problemekoji bili aktualni u proteklomgodištu te naznačili i objasniliodređena pitanja i iskustva skojima se susreću kakopojedinci tako i cijelaprovincija Bosna Srebrena.

Ujedinjenje HKM Singen i HKM VillingenSingen, 16.9.2006. (IKA) -Ujedinjenje Hrvatske katoličkemisije Singen i Hrvatskekatoličke misije VillingenDekretom voditeljanadbiskupijskog OrdinarijataGeneralnog vikara Freiburškenadbiskupije dr. Fidolina Keckadolazi do teritorijalnih ipersonalnih promjena za dvije

HKM. Od 16. rujna dosadašnjeHKM Singen i Villingenspajaju se u jednu, sa službenimnazivom Hrvatska katoličkamisija Singen-Villingen.Sjedište misije bit će u Singenu.Voditeljem nove misijeimenovan je fra DinkoGrbavac, član Hercegovačkefranjevačke provincije iz

Mostara, a pastoralna suradnicaje Nada Kolić.HKM Singen službeno jeosnovana 1970. godine i od njese 1972. godine odvojila misijaVillingen. Nakon 34 godineponovno je to jedna misija, kojaobuhvaća 264 njemačke župe,odnosno prostor od 230 km.

Blagoslovljena crkva u Čanićima kod TuzleČanići kod Tuzle, 16.9.2006.(IKA/KTA) - Čanićima kodTuzle, filijali župe Dragunja,blagoslovljena je 16. rujnafilijalna crkva Gospe Žalosne.Pomoćni biskup vrhbosanskiPero Sudar blagoslovio je crkvui predvodio misno slavlje uzkoncelebraciju župnikaMarijana Brkića te višesvećenika tuzlanskog dekanata.Okupilo se više tisuća vjernikakoji su išli u procesiji pjevajućii moleći od kapele do novecrkve.Ispunjen različitim strahovimačovjek je uvijek tražio načinakako biti s Onim koji ga možeosloboditi od straha, rekao je upropovijedi biskup. Zato su

ljudi, otkad povijest pamti,gradili neka mjesta, gradilispomenike i žrtvenike i željelida tu prebiva Bog. Tako je iKristova Crkva od samihpočetaka počela graditi, najprijemala skloništa, zatimkatakombe, a onda velebnebazilike i katedrale bez kojih bicivilizacija i svijet danas bilikulturno i umjetnički dalekosiromašniji. Iznad svega bio bidaleko siromašniji ljudski duh isrce, bilo bi ispunjenoneizvjesnošću i strahom da nijetih mjesta koja smo gradili, a ukojima prebiva Bog s nama,kazao je u propovijedi biskupSudar te dodao da je to i razlogzbog kojeg je sagrađena ta

crkvica u trenutku kada se činida mnogi sumnjaju u smisaopostojanja istih.Bilo bi nerazborito, neljudski inekršćanski kada danas nebismo sebi i drugima kazali -ova crkva kao i sve druge kojesu srušene u ratu znak su da miviše vjerujemo Bogu, njegovojprovidnosti, nego sebi i svemušto oko sebe vidimo. Ona jeznak naše vjere koja nas izovog zemaljskog prenosi unašim razmišljanjima i našimviđenjima u ono nebesko. Onaje znak da mi više vjerujemoBogu i njegovim nevidljivimobećanjima, nego sebi ividljivoj stvarnosti. To je vjera,kazao je biskup Sudar.

Misionar iz Konga u HKM AugsburgPrikupljeno 2000 eurapomoći

Augsburg, 17.9.2006. (IKA) -U Hrvatskoj katoličkoj misijiAugsburg u nedjelju 17. rujnamisno slavlje predvodio jemisionar u Africi fra Pero Čuić.On je već 21 godinu misionar uKongu - Kamina. Sa svojimsiromašnim kršćanima podigaoje već nekoliko crkava i župnih

kuća. Premda je već narušenazdravlja i liječnici mu nepreporučaju povratak u Afriku,fra Pero ipak ne želi ostavitisvoju zajednicu. Želi pomoćitim siromašnim kršćanima,kako kaže, " do Božje volje".Vjernici HKM Augsburgprikupili su u nedjelju novčanu

pomoć u iznosu 2000 eura, kaoznak pažnje i pomoćisiromašnijima od sebe. U lipnjusu vjernici te misije prikupili3000 eura za još dvije misije uKongu koje vode fra FilipSučić i fra Ante Kutleša.

Nova kuća Kristovih službenica u KoenigsbrunnuKoenigsbrunn, 17.9.2006.(IKA) - U Koenigsbrunnudjeluje 6 hrvatskih redovnicazajednice "Kristovihslužbenica". Ta zajednica imasvoje kuće u Zagrebu,Slavonskom Brodu, Grazu,Stuttgartu, na Bodenskomjezeru i u Koenigsbrunnu.Prelat Bertram Meierblagoslovio je u nedjelju 17.rujna novu kuću sv. Josipa u

nazočnosti tridesetakredovnica, desetak svećenika istotinjak vjernika. Nakon misekoja je bila u župnoj crkvi,povorka svećenika, redovnica ivjernika stigla je u 12 sati predkuću, koju su već okružilideseci prijatelja uz glazbuduhačkih instrumenata. Župnik,kao domaćin, pozdravio je svenazočne, posebno spomenuvšinekadašnjega župnika u

mirovini, voditelja HKM fraAntu Pranjića i pokojnogbiskupa Stimpflea, koji jedoveo tu zajednicu redovnica uKoenigsbrunn. Prelat Meier jenastavio s molitvom,blagoslovivši najprije kapelicuu prizemlju a zatim i cijelukuću. Generalna poglavarica s.Arnolda Mandir vodi dječjivrtić, a ostale redovnice skrbeza bolesne u obližnjem domu.

27v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Benedikt XVI. iznenadio Sveučilište u RegensburguMuenchen, 13.9.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. vrijednimje darom iznenadio Sveučilišteu Regensburgu, uručivširektoru Alfu Zimmeru i dekanuKatoličkoga bogoslovnogfakulteta Christophu Dohmenunumerirano faksimil izdanje"Codex Vaticanus B". Tonajstarije, gotovo cjelovitosačuvano izdanje Biblije,

smatrano je jednim odnajznačajnijih novozavjetnihrukopisa. "To je zaista biloveliko iznenađenje", izjavio jeDohmen u razgovoru zanjemačku katoličku agencijuKNA 13. rujna.Taj rukopis iz 4. stoljeća od1475. godine je u posjeduVatikana, a Papa jeregensburškom Sveučilištu, na

kojem je predavao dogmatikuod 1969. do 1977. godinedarovao br. 43 od postojećih 50faksimila. Zimmer i Dohmendarovali su Benediktu XVI.regensburšku Bibliju u slikama,sa svjedočanstvima iztisućljetne povijesti religiozneumjetnosti grada na Dunavu.

Papa se susreo s bratomPapa pohodiogrobove svojihroditelja i sestreMarije

Regensburg, 13.9.2006. (IKA) -Papa Ratzinger je srijedu 13.rujna proveo u okoliciRegensburga. U jednoj odnajstarijih crkava u Regenburgublagoslovio je nove orgulje, apotom je posjetio kuću svog

brata mons. Georga Ratzingera,koji je godinama vodio zborkatedrale u Regensburgu. Tu suzajedno ručali i potom zajednoposjetili groblje u Ziegesdorfu,gdje su pokopani njihoviroditelji i sestra Marija. Papa je

potom posjetio kuću uPentlingu, gdje je stanovao utijeku svoga osmogodisnjegprofesorskog djelovanja nasveučilištu u Regensburgu.

Irak: Oslobođen oteti svećenikZa oslobađanje 34-godišnjeg svećenikazauzeo se i Papa

Rim, 13.9.2006. (IKA) - Iračkisvećenik, koji je otet prije četiritjedna, oslobođen je u noći sponedjeljka na utorak 12. rujna,potvrdio je kaledejski katoličkipatrijarh u Bagdadu misijskojagenciji "Misna". Patrijarhističe da je svećenik Saad Sirop

Hanna dobroga zdravlja iodmah će nastaviti svojepastoralno djelovanje i redovitirad na katoličkome učilištuBabel u Bagdadu. 34-godišnjegkaldejsko-katoličkog svećenikaotela je na Veliku gospu uBagdadu naoružana skupina

koja je tražila astronomskivisoku otkupninu. Zasvećenikovo oslobađanjazauzeli su se kaldejski patrijarhEmmanuel III. Delly te samSveti Otac.

Ekumenski patrijarh osudio "religijski fanatizam"2. međureligijskisvjetski kongres ukazahstanskomglavnom gradu

Astana, 13.9.2006. (IKA) -Ekumenski carigradski patrijarhBartholomaios I. u Astani jeoštrim riječima osudio"religijski fanatizam",istaknuvši kako sporovi koji seopravdavaju religijskimrazlozima odražavaju"najmračniju stranu čovjeka".Počasni poglavar svjetskogpravoslavlja pozvao je visokepredstavnike svjetskih religijaokupljene u kazahstanskomglavnom gradu na 2.međureligijskom svjetskomkongresu da u svakoj kućiBožjoj na svijetu naučavajuvrijednost poštovanja ipomirenja. Kršćanski,muslimanski, židovski,budistički i taoistički poglavarinamjeravaju na kongresudefinirati smjernice zanadilaženje fundamentalizmakoji dovodi do međureligijskihsporova.

Katoličku crkvu na Kongresupredstavlja dosadašnjipredsjednik Papinskog vijećaza pravdu i mir kardinal RogerEtchegaray, muslimanegeneralni tajnik Muslimanskesvjetske lige šeik Abdullah Al-Turki, židove izraelski nadrabinShlomo Amar. Generalnidirektor UNESCO-a KoichiroMatsuura na skupu je izraziopriznanje Kazahstanu za "mirnisuživot" različitih vjerskihzajednica. U toj postsovjetskojrepublici u zapadnoj Aziji po50% stanovnika izjašnjava sesunitskim muslimanima ipripadnicima Ruskepravoslavne crkve, no većina senjih nakon desetljećakomunističkih progona udaljilaod Crkve. Na susretu je osobitu pozornostprivukao predsjednikParlamentarne skupštine VijećaEurope Rene van der Linden,

rekavši da ta organizacijarazmišlja o dodjeljivanjuslužbenog statusa Crkvama ivjerskim zajednicama. Taj bistatus sličio onom koje imajunevladine organizacije, ali bi iuvažavao i specifičnosti Crkavai vjerskih zajednica. Van derLinden je također pledirao zasvojevrsni savez odgovornih nasvjetovnom i religijskompodručju, utemeljen nazajedničkim vrednotama, kojimbi se suočilo s izazovimaglobalizacije, migracija iterorizma. Službeni status pri VijećuEurope trenutno ima više od300 nevladinih organizacija,među kojima su i Konferencijaeuropskih crkava (KEK), ali,naprimjer, ne i Vijećeeuropskih biskupskihkonferencija.

Altoetting: Trg pape Benedikta XVI.Muenchen, 14.9.2006. (IKA) -U bavarskome Altoettingu ubudućnosti će biti i Trg papeBenedikta XVI. Maleni trgispred Gradske galerije jošuvijek je bezimen pa je gradsko

vijeće, kako prenosi najnovijibroj lista "AltoettingerLiebfrauenbote", odlučilo trgizmeđu sjedišta Marijanskemuške kongregacije ikapucinskog samostana Sv.

Magdalene nazvati po papiBavarcu. GradonačelnikHerbert Hofauer izvijestio je usvibnju o toj namjeri SvetogaOca, a sredinom kolovozastigao je pristanak iz Vatikana.

28 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Kardinal Lustiger navršava 80. godina"Kardinal, Židov,dijete imigranata"

Pariz, 14.9.2006. (IKA) -Umirovljeni pariški nadbiskupkardinal Jean-Marie Lustigerslavi 17. rujna 80. rođendan.Kardinal, koji je postigao velikiugled u Crkvi i u svijetu svojimzalaganjem za dijalog ipomirenje kršćana i židova, bioje na čelu najveće francuskenadbiskupije gotovo 25 godina,sve do 2004. Za sebe jekardinal Lustiger jednomistaknuo da je "kardinal, Židov,dijete imigranata". Rođen je1926. u židovskoj obitelji kojaje iz Poljske doselila u Pariz. Udoba II. svjetskog rata 14-godišnji Aaron je kršten,

dobivši ime Jean-Marie. U todoba mu u koncentracijskomlogoru u Auschwitzu umiremajka, a njega je spasila jednafrancuska obitelj koja ga jeprihvatila u Orleansu. G. 1954.zaređen je za svećenika ipreuzima službu dušobrižnikaza studente, a g. 1969.imenovan je župnikom uParizu. Papa Ivan Pavao II.imenovao ga je g. 1979.biskupom u Orleansu, a godinudana kasnije preuzeo je vodstvoPariške nadbiskupije.Kardinalom je imenovan 1983.Kao nadbiskup, kardinalLustiger posebno se posvetio

teološkoj izobrazbi svećenika,židovsko-kršćanskom dijalogu,posredovao je u sporu okokarmelićanskog samostana uAuschwitzu. Posljednjih godinasvoje nadbiskupske službekardinal je poticao gradnjunovih katoličkih crkava uParizu, te je utemeljio katoličkutelevizijsku produkciju KTO.Kao oproštajni dardugogodišnjem nadbiskupupredstavnici Pariškenadbiskupije darovali sukardinalu Lustigeru "praznu"avionsku kartu za neograničenibroj putovanja u zemlji i svijetuu razdoblju od dvije godine.

Njemački biskupi o Papinu posjetu domoviniU doba globalne misliBenedikt XVI. ističesvoje podrijetlo iljubav premadomovini

Muenchen, 14.9.2006. (IKA) -Kardinal Karl Lehmannocijenio je posjet Svetog OcaBavarskoj važnim prilogomkulturi religije u Njemačkoj.Dostojanstvo svoje službeBenedikt XVI. povezao je sjednostavnim i skromnimnastupom, što je vrlo dobroprimljeno. Taj je posjet takođeri "vjetar u leđa" ekumenizmu,izjavio je dugogodišnjipredsjednik Njemačke BKnovinarima okupljenima naPapinu ispraćaju umuenchenskoj zračnoj luci 14.rujna. Biskup u Mainzuposebno znakovitim smatra štou doba globalne misli BenediktXVI. ističe svoje podrijetlo iljubav prema domovini, a kao

"crvenu nit" Papinih nagovoraizdvaja poziv za otvaranjemBogu. Odgovarajući na pitanjanovinara o Papinoj propovijediu Muenchenu, u kojoj jeupozorio Crkvu u Njemačkojda u pomoći koju pruža diljemsvijeta ne "zapostavlja"naviještati evanđelje, kardinalLehmann odgovorio je kako tonije shvatio kao kritiku,istaknuvši kako se već od 2000.godine pojačano nastojiprodubljivati misijsku svijest umjesnoj Crkvi. Tijekom Papinapohoda osobito su zadovoljninjegovi domaćini minhenskinadbiskup kardinal FriedrichWetter, passauški biskupWilhelm Schraml, regensburškibiskup Gerhard Ludwig

Mueller, kao i bavarskipremijer Edmund Stoiber, kojisu novinarima izrazili svoju"potresenost i zahvalnost" zbogPapina pohoda, koji će, kako suistaknuli, promijeniti "zemlju iljude". Na pitanje ofinanciranju posjeta, premijerStoiber odgovorio je da nijeriječ o "trošku od bilo kakvogznačenja za državu", poručujućionima "koje to zabrinjava" daje Bavarska i Njemačka tihdana privukla pozornostcijeloga svijeta, "što je za našuzemlju od neprocjenjivevažnosti". Ocijenio je da jePapin posjet nadmašio svaočekivanja te će kao "historijskidogađaj" ući u njemačkupovijest.

Papa završio pohod Njemačkoj"Vidio sam koliko seljudi u Bavarskoj idanas trudi hodatiputovima Božjim uzajedništvu sa svojimpastirima, nastojećisvjedočiti svoju vjeruu suvremenomsekulariziranomsvijetu"

Vatikan, 14.9.2006. (IKA) -Nakon šestodnevnog boravka uBavarskoj papa Benedikt XVI.je 14. rujna oko podne napustiosvoju, kako ju je nazvao,"ljubljenu domovinu" i vratiose u svoj ljetnikovac CastelGandolfo, gdje će provesti jošdesetak dana prije povratka uVatikan. Premda je na početkusvoga putovanja primijetio dabi to mogao biti njegovposljednji posjet Njemačkoj,prije polijetanja izmuenchenske zračne luke, odpredstavnika građanskih ivjerskih vlasti oprostio se spozdravom: Auf Wiedersehen -Doviđenja. U oproštajnomgovoru papa Ratzinger sažeo jesmisao svoga četvrtogapostolskog međunarodnogputovanja riječima: "Došao samu Njemačku kako bih svojimsugrađanima ponovno izložiovječne istine evanđelja i

potvrdio vjernike unasljedovanju Krista". Priznaoje da je veoma ganutgostoprimstvom što su mu gaiskazali u tijeku boravka urodnom kraju te je zahvalioorganizatorima za neumornitrud, kojim su omogućili da sesve odvijalo u najboljem redu.Bilo je naporno, primijetio jePapa, zadovoljan što mu je biloomogućeno da doživiuspomene na tolike događajemladih dana, koji su, kako jerekao, jako utjecali na njegovživot. "Vidio sam koliko seljudi u Bavarskoj i danas trudihodati putovima Božjim uzajedništvu sa svojim pastirima,nastojeći svjedočiti svoju vjeruu suvremenom sekulariziranomsvijetu", rekao je Papa. Prijeodlaska papa Benedikt XVI. seu katedrali u Freisingu susreosa skupinom svećenika iđakona Muenchenske

nadbiskupije i primijetio kakone samo svećenici, već i Papamora priznati svoja ograničenjai povjeriti se Bogu. Svećeničkižar u evangelizatorskomposlanju mora biti prilagođenosobnim ograničenjima isposobnostima, rekao jeBenedikt XVI., te potaknuosvećenike da gaje duhovnostunatoč brojnim pastoralnimobvezama. "Trebalo bi poduzetitolike stvari, ali mi snage nedopuštaju. To vrijedi zasvećenike, ali i za Papu",priznao je Sveti Otac. "Moramose priviknuti činiti ono štomožemo, a ostalo prepustitiBogu i svojim suradnicima",rekao je Papa te završioriječima: "Bože, moram tiprepustiti tolike stvari, jerCrkva je Tvoja i snaga dolaziod Tebe".

29v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Vatikan: Novi državni tajnik preuzeo službuSvečana primopredajaslužbe izmeđudosadašnjeg državnogtajnika Svete Stolicekardinala AngelaSodana i novogdržavnog tajnikaTarcisija Bertonea,kojoj je bio nazočan ipapa Benedikt XVI.

Vatikan, 15.9.2006. (IKA) - UVatikanu je 15. rujna upriličenasvečana primopredaja službeizmeđu dosadašnjeg državnogtajnika Svete Stolice kardinalaAngela Sodana i novogdržavnog tajnika TarcisijaBertonea, kojoj je bio nazočan ipapa Benedikt XVI. Uobraćanju dosadašnjemdržavnom tajniku Papa mu sezahvalio na vjernosti,stručnosti, predanosti i ljubavikoje je iskazao u služenju zadobro Crkve uz različitenasljednike Petra apostola.Papa je pritom podsjetio narazličite etape dugoga iintenzivnog služenja kardinal

Sodana Svetoj Stolici još od1961. godine, za vrijemepontifikata blaženog IvanaXXIII. u papinskimpredstavništvima u Ekvadoru,Urugvaju i Čileu, a kasnije uPapinskom vijeću za javneposlove. Krajem 1990. izabranje za državnog tajnika i na toj jeslužbi bio sve do danas.Tijekom toga vremena,podsjetio je Papa, kardinalSodano bio je u službi njegovanezaboravnog prethodnika papeIvana Pavla II. a zatim u prvimmjesecima njegova pontifikatau njegovoj službi. Papa jekardinalu Sodanu posebnuzahvalnost izrazio za predanost

kojom je pratio svakodnevnirad Državnog tajništva ipapinskih predstavništava urazličitim zemljama svijeta kaoi brizi koju je iskazivao premasvom osoblju. Sveta Stolica iubuduće računa na Vašdoprinos, i na tome sam Vamtakođer zahvalan, kako biste sjednakim zanosom ivelikodušnošću nastavidjelovati u važnoj službidekana Kardinalskog zbora ikao član različitih dikasterijaRimske kurije i upraviteljdržave i grada Vatikana,istaknuo je na kraju Papa.

Papi žao što su njegove riječi pogrešno protumačeneDržavno tajništvoobjavilo priopćenje ukojem se prenosiPapino žaljenje što suneki dijelovi njegovagovora na sveučilištuu Regensburguuvrijedili muslimanskevjernike

Vatikan, 17.9.2006. (IKA) -Papi Benediktu XVI. je veomažao što su neki dijelovi njegovagovora održanog protekliutorak na sveučilištu uRegensburgu uvrijedilimuslimanske vjernike. Ponovno izražava poštovanjeprema islamskim vjernicima.To proizlazi iz priopćenjaDržavnog tajništva, koje jepotpisao kardinal TarcisioBertone, koji je ovih danapreuzeo tu tešku i osjetljivuslužbu. U tekstu priopćenjaističe se: Sveti je Otac veomaožalošćen, što su neki dijelovinjegova govora uvrijedilimuslimanske vjernike i što supogrešno protumačeni te neodgovaraju njegovom uvjerenjuniti namjerama. Papa je potvdioda poštuje sve islamskevjernike te se nada će imodgovorni pomoći da ispravnoshvate smisao njegovih riječi teda će se brzo prevladati oveteške trenutke. Papa se nada će se osnažiti isvjedočanstva u jednoga Boga,živoga i svemogućega, koji jestvorio nebo i zemlju i koji jegovorio ljudima. KardinalBertone potvrdio je da stajališteVatikana prema islamu ostajena crti Drugoga vatikanskogsabora, prema kojemu Crkvagleda s poštovanjem namuslimane, premda ne priznajuIsusa kao Boga, već samo kaoproroka te navodi kako seBenedikt XVI. u više navrataizrazio u prilog međuvjerskoga

i međukulturnog dijaloga. U Vatikanu vlada velikazabrinutost zbog sve jačihprosvjeda u muslimanskimzemljama protiv papeRatzingera, koji je nasveučilištu u Regensburguproteklih dana osudio ne samosveti rat, već je predbaciomuslimanima, citirajucibizantinskog cara ManuelaPaleologa, prema kojemuMuhamed nije donio ništa novaosim zla i neljudskih pothvata.Prema izjavi kardinalaBertonea, Sveti Otac nijenipošto namjeravao preuzetimišljenje bizantinskog cara, većje samo iskoristio priliku zaneke razmišljanja o odnosimareligije i nasilja općenito teodlučno osudio vjerskemotivacije nasilja, bez obzira skoje strane one dolazile. I dalje stižu sa svih stranazahtjevi da se Papa osobnoispriča. Od Iraka do Indonezije,od Maroka do Jordana nemazemlje koja ne traži od Papeispriku. U Iranu pale potrgovima čak i Papine slike.Nisu pomogla ni objašnjenaravnatelja Tiskovnog uredaSvete Stolice o. FredericaLombardija, kao ni onapredsjednika Vijeća zajedinstvo kršćana kardinalaWaltera Kaspera, koji tvrde daSveti Otac nije nipošto htiouvrijediti islamske vjernike, većda je želio istaknuti kako senitko ne smije služiti vjerom iBogom u nasilničke svrhe.

Novi tajnik za odnose sdržavama nadbiskupDominique Mamberti,stručnjak za islam, izjavio je daje dijalog među velikimcivilizacijama i religijamanajvažnija stvar za Katoličkucrkvu, koja je spremna sa svimarazgovarati. Pakistanska Vladapozvala je apostolskog nuncijada objasni smisao i razloge tihoptužbi. Egipatska Vlada oštroje osudila Papine izjave, kojesmatra uvredljivima zaislamske vjernike. Najvišipredstavnik islamskog svijeta izTurske Ali Bardokoglu smatrada bi papa Benedikt XVI.trebao odgoditi svoj posjetTurskoj predviđen za studeniove godine, dok se duhovi nesmire. Redarstvene snage u Vatikanusu postrožile siguronosnemjere. Do tih oštrih polemika jedošlo upravo u vrijeme velikepromjene u vodstvu Crkve.Naime kardinal TarcisioBertone preuzeo je ovih danavodstvo Državnog tajništva,koje je petnaestak godinauspješno vodio kardinal AngeloSodano. Istodobno je papaBenedikt XVI. povjeriotajništvo za odnose s državamanadbiskupu DominiqueMambertiju, koji je porijeklomiz Alžira i dugo je predstavljaoSvetu Stolicu u Somaliji,Sudanu i Eritreji te odličnopoznaje problematiku umuslimanskim zemljama.

30 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Završen redovni generalni kapitul Kapucinskog redaSvjesni da smo primiliposlanje da Radosnuvijest donesemo svimljudima u sve višeglobaliziranomsvijetu, nastavljamopronositi san sv.Franje da budemobraća svimstvorenjima, ističu174 kapitularca uzaključnoj poruci

Rim, 17.9.2006. (IKA) -Svečanom koncelebriranommisom svih 174 kapitularaca,nakon tri naporna i plodnatjedna rada, u nedjelju 17. rujnazavršen je 83. redovni generalnikapitul Kapucinskog reda. Misuje predvodio novi generalniministar fra Mauro Joehri. U trećem, posljednjem, tjednuKapitul je radio naizmjenično ucetusima i plenumu na petglavnih tema kapitula: rad naprojektu obnove zakonodavstvaReda; solidarnost kao podjelabraće unutar Reda; identitetReda prema osnivateljskoj voljisv. Franje; ostvarenje vrednotašestog Plenarnog vijeća Reda teprogramatske linije za narednošestogodište. Kapitularne komisije za svakuod pojedinih tema pripremile suzaključke koji su usklađeninajprije u radnim cetusima apotom gotovo jednodušnoizglasani u plenumu Kapitula.U srijedu 13. rujna Kapitul jesaslušao potresnosvjedočanstvo fr. MarounaBasile, viceprovincijala izLibanona, glede stanjakapucina u tijeku izraelsko-libanonskog rata. Istoga danaKapitul je posjetio mons.Agostino Gardin, franjevackonventualac, novi tajnikKongregacije za ustanoveposvećenog života i Družbeapostolskog života i tomprigodom predvodio svečanu

euharistiju. U propovijedi je istaknuo triposebno važna elementa kojikarakteriziraju redovnički životbez ikakve različitosti: pitanjecelibata kako ga predlažeapostol Pavao kao sposobnostiusredotočenja vlastitog životana Gospodina bez iznimke;sposobnost usmjeravanjapogleda na ono što ne prolazi,na ono što je konačno isposobnost oblikovanjavlastitog života GospodinuIsusu onako kako predlažeevanđelje. U četvrtak 14. rujna Kapitul suposjetili i uputili svoje porukečlanovi Franjevačke obiteljigeneralni ministar Male braćefra Jose Rodriguez Carballo,generalni ministar Trećegasamostanskog reda fra IlijaŽivković, generalna ministricaFranjevačkog svjetovnog redaEncarnacion de Pozo ipredsjednica konferencije CFI-TOR s. Anisia Schneider, dokgeneralni ministar braćekonventualaca zbog bolesti nijemogao biti nazočan. Prije zaključenja Kapitulaposebna radna skupina sastavilaje pismo-poruku svihkapitularaca braći kapucinima ucijelome svijetu. Kapitul jeporuku jednoglasno usvojio.Između ostaloga u dokumentuse ističe: U traženju onoga štonas ujedinjuje i što naš Red čini

bogatim tolikim različitostima,prihvatili smo se s poštovanjemi pažnjom, prema izričitoj voljisvetog Franje, koji je svakogabrata smatrao kao dar Božji…Kao hodočasnici u Asiz,najprije na grob sv. Franje azatim u baziliku Sv. MarijeAnđeoske, mjesto toliko dragonašem utemeljitelju i kolijevkufranjevačkog bratstva, donijelismo svjetlo i tamu, mogućnostii krhkosti nas kapucina, ali iradosti i nade svakoga našegabrata. Molili smo za mir i naposeban način položili u srcesv. Franje vapaj boli koji sediže iz svih ratova, iz rata uLibanonu, koji je naš brat fraMaroun doživio. Svjesni dasmo primili poslanje daRadosnu vijest donesemo svimljudima u sve višeglobaliziranom svijetu, minastavljamo pronositi san sv.Franje da budemo braća svimstvorenjima. Na samom kraju Kapitula papaBenedikt XVI. je prekodržavnog tajnika AngelaSodana uputio porukugeneralnom ministru Joerhiju.Papa poziva svu braću kapucineda evanđelju žive u bratstvu,imajući snage, u konkretnimdruštvenim i kulturnimokolnostima, analizirati iprepoznati prikladne oblike isredstva za utjelovljenjekarizme po kojoj su manjabraća kapucini poznata.

Papa o kršćanskim vrijednostima i ujedinjenju EuropeČovjek i njegovodostojanstvo morajubiti u središtu svakogpolitičkog djelovanja,istaknuo Papaaustrijskomeveleposlaniku

Vatikan, 18.9.2006. (IKA) -Primajući novoga austrijskogveleposlanika pri Svetoj StoliciMartina Bolldorfa, papaBenedikt XVI. govorio je okršćanskim korijenima Europe iproblematici europskogaujedinjenja. Ako Europa doista želi postatizajednica prava treba se prijesvega prepoznati u zajednicikršćanskih vrednota, koje suviše od drugih obilježilepovijesni i kulturni identitetstarog kontinenta. Put premaeuropskoj integraciji još je dug.Mnogo ovisi o povjerenjugrađana u taj nacrt, rekao jeSveti Otac 18. rujna.

Najdublji izvori europskogazajedništva nalaze se uzajedničkim uvjerenjima ivrednotama kršćanske ihumanističke tradicijekontinenta. Bez istinskogzajedništva vrednota ne možese izgraditi ni pouzdanozajedništvo prava, rekao jePapa i dodao kako Austrija utome može odigrati veomavažnu ulogu kako bi "prava inedirljivo dostojanstvo čovjeka,stvorenoga na sliku i prilikuBožju, te obitelj kao središtedruštva u Europi bili poštivani ištićeni uvijek i u svakojokolnosti, a i kako bi Europa, upotrebnom procesusamopotvrđivanja, upravilasvoj pogled na Boga, stvoritelja

života, u kojemu zajednoprebiva pravda i ljubav". Onošto je najvažnije, ustvrdio jeBenedikt XVI, jest da sepolitičko i društveno djelovanjevladajućih zasniva naevanđeoskim vrednotama. I država i Crkva imaju na srcudobrobit čovjeka, upozorio jePapa, te dodao: "Stavljajući usredište stvaranja čovjekakojega je Bog stvorio,društveno-političko djelovanjese usmjerava istinskome dobručovjeka, čiji interesi idostojanstvo nikada ne trebajubiti podložni parametrimaučinkovitosti, korisnosti iproduktivnosti".

31v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Katolici i pravoslavni o teologiji koinonijeU Beogradu zasjedaMješovitameđunarodnakomisija za teološkidijalog izmeđuKatoličke iPravoslavne crkve

Beograd, 18.9.2006. (IKA) - UBeogradu se od 18. do 25. rujnaodržava 9. plenarno zasjedanjeMješovite međunarodnekomisije za teološki dijalogizmeđu Katoličke i Pravoslavnecrkve. Kako je priopćiloPapinsko vijeće za promicanjejedinstva kršćana katoličke ipravoslavne članove Komisijeu sjedištu Patrijarhata Srpskepravoslavne crkve osobno jepozdravio patrijarh SPC Pavle.Susretom u Beogradu Komisijanastavlja svoje radove nakonplenarnog zasjedanja održanogu srpnju 2000. u Baltimoreu uSAD-u. Od 13. do 15. prosinca,ističe se u priopćenju, službeni

teološki dijalog izmeđuKatoličke i Pravoslavne crkve,kojim, s pravoslavne strane,koordinira carigradskiekumenski patrijarh, označio jepočetak ove nove fazesjednicom Mješovitekoordinacijske komisije pri tojKomisiji, koja je imala zadatakpripremiti plenarno zasjedanjeu Beogradu i odrediti temu kojaće se obrađivati.Ponovno pokretanje dijalogabilo je moguće zahvaljujućistalnom posredovanju iuvjeravanjima od strane papeBenedikta XVI., zauzimanjuekumenskog patrijarhata imnogim susretima i suradnji

između Katoličke crkve ipojedinih pravoslavnih Crkava.Mješovita koordinacijskakomisija je odredila da, ukontinuitetu s dosadašnjimradom Komisije, glavna temaplenarnog zasjedanja budeteologija koinonije, odnosnozajedništva, te da tu temu trebadalje proučavati kako bi seomogućila dublja rasprava odva međusobno povezana isredišnja pitanja za odnoseizmeđu dvaju Crkava: primatRimskog biskupa i temaunijatizma, kao i drugaotvorena pitanja.

Reakcije islamskih krugova na Papin nedjeljni nagovorIslamski svijet narazne načineodgovara na žaljenjekoje je papaBenedikta XVI. izraziou nagovoru uočimolitve Anđeoskogpozdravljenja, zbogiskrivljenogatumačenja njegovihriječi izgovorenih uRegensburgu

Rim, 19.9.2006. (IKA) -Islamski svijet na razne načineodgovara na žaljenje koje jepapa Benedikta XVI. izrazio unagovoru uoči molitveAnđeoskog pozdravljenja, zbogiskrivljenoga tumačenjanjegovih riječi izgovorenih uRegensburgu. JohannesLaitenberger, glasnogovornikEuropskog komisije, ustvrdio jekako nisu prihvatljiveneumjerene reakcije koje sujednake nepriznavanju slobodeizražavanja. Odgovarajući napitanje o polemikama nakonPapina govora u Regensburgu,kazao je kako Komisija smatrada svaka reakcija treba bitiutemeljena na onome što jestvarno rečeno, a ne nanamjerno izvučenim citatima.Glasnogovornik iranske Vladeustvrdio je nedovoljnim Papineizjave o govoru održanom uRegensburgu. Organizacija zaodgoj, znanost i islamskukulturu zahtijeva izravnuPapinu ispriku, to isto zahtijevaveliki turski muftija, dokpakistanska Vlada traži da se uUjedinjenim narodimaraspravlja o vjerskojsnošljivosti. Indonezijskipredsjednik, naprotiv govori osretnom svršetku, zadovoljstvoizražavaju također muslimani uIndiji kao i Unija muslimanskihzajednica i organizacija uItaliji. Teroristička organizacijaAl-Qa’ida prijeti osvajanjemRima, dok utjecajni katarskiislamski fanatik pozivamuslimane da sljedeći petakproglase danom "mirne srdžbe"protiv tvrdnji pape BenediktaXVI.Osvrnuvši se na ono što je Paparekao u nagovoru prije molitve

Anđeo Gospodnji u razgovoruza Radio Vatikan MarioScialoja, donedavni predsjednikSvjetske muslimanske lige uItaliji, a sadašnji savjetnik,kazao je kako je Sveti Otacsavršeno pojasnio kako je riječo jednom sporednom događajukoji nije njegovo mišljenje;jednostavno, to je citiranjejednoga srednjovjekovnogodlomka. Po mom mišljenju,Papin je odgovor više negodostatan, a čini mi se da supovoljne reakcije i jednogadijela arapskoga svijeta. Zaistamislim da ovaj smiješniincident može biti završen,zaključio je Scialoja.Na upit novinara ne čini li muse da su fundamentalistiiskoristili priliku kako bizaoštrili sukob civilizacija,kazao je kako ne valja govoritio logici sukoba civilizacija,fundamentalisti ustvari ne želerat protiv Zapada. Oni samožele ojačati svoju pozicijuunutar arapskih država. Poznatoje kako su fundamentalisti,poglavito organizacija "Braćamuslimani" izvan zakona usvim državama, premda uEgiptu uživaju izvjesnuslobodu djelovanja, rekao jeScialoja. Ti su pokreti oporbamjesnim vladama i koriste ovupriliku kako bi hranili "svetibijes" mladeži, onih koji sufrustrirani jer ne vide nikakavboljitak u budućnosti, te su, štoje razumljivo, osjetljivi nafundamentalističku promidžbu.Na primjedbu novinara RadioVatikana kako su u nekimzemljama paljene Papine slike,savjetnik Svjetske muslimanskelige u Italiji kazao je kako jeriječ o nepromišljenim činima i

o vrlo malim manjinama.Uostalom, i fundamentalističkipokreti poput Hamasa smirivalisu ljude, a muslimani uLibanonu i na Bliskom istokuosudili su napade na neke crkvei govorili su o svojoj "braćikršćanima", rekao je Scialoja.Ponavljam: Papa BenediktXVI. dosada je potvrdio kakoželi nastaviti slavni put koji jezapočeo papa Ivan Pavao II,rekao je savjetnik Muslimanskesvjetske lige u Italiji.Paolo Bustaffa, ravnateljagencije SIR, kazao je pak kakoje žurnost i nesposobnostshvaćanja poruke odigrala usvemu negativnu ulogu. Osjetilismo da nešto nije u redu, kadaje Papa izgovorio poznati govorkoji se odnosio na Zapad, daZapadu uputi pitanje o Bogu.Papa je rekao: "Narodi Afrike iAzije, koji se nalaze predEuropom bez Boga, zabrinutisu i zbunjeni". Već su u tojprigodi neke talijanske tiskovneagencije spominjale islam. Papau tome govoru u Muenchenunije spomenuo riječ islam. Toje teška zloporaba premda jeplod neoprostive površnosti.Ako Sveti Otac nije spomenuoriječ islam, kako su agencijemogle govoriti o islamu,zapitao se Bustaffa i dodaokako je to već onda utjecalo dase javno mnijenje neispravnopostavi protivno onome što ćeSveti Otac ubuduće govoriti.Već su se u toj prigodizamijetili znakovi žurbe,površnosti i neznanja, aposljedice su nam nažalostdobro poznate, zaključio jeBustaffa.

32 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

Somalija: Ubijena redovnicaTo je ubojstvo samojedno u nizu napadana strance, posebnokršćanske misionare ikaritativne djelatnike

Rim, 19.9.2006. (IKA) -Talijanski predsjednik GiorgioNapolitano nazvao je ubojstvotalijanske redovnice s. LeonelleSgorbati u Somaliji "strašnimzločinom". 65-godišnjaredovnica ubijena je 17. rujna usomalijskom glavnome graduzajedno s tjelohraniteljemispred bolnice u "SOS-Dječjemselu" u kojoj je djelovala.Redovnica je pogođena s trihica, a tjelohranitelj je ubijendok ju je pokušao zaštititi odnapada. Očevici tvrde da seradilo o pravom smaknuću i daredovnica i tjelohranitelj nisuimali šanse pobjećinapadačima. Policija je uhitilaosumnjičene za napad, a iztamošnjih crkvenih krugovaističu da se motivi zločinanalaze u islamskome

ekstremizmu i napad jevjerojatno povezan sreakcijama na Papin govor uRegensburgu. Njihovo ubojstvosamo je jedno u nizu napada nastrance, posebno kršćanskedjelatnike i misionare u tojzemlji. Nakon ubojstva s.Leonelle njezine su susestreevakuirane.S. Leonella posvetila je svojživot brizi za najslabije,najsiromašnije i najzapuštenijebez obzira na njihovu vjerskuili nacionalnu pripadnost,istaknuo je talijanskipredsjednik. Predsjednik SOS-Dječjeg sela Austrija HelmutKutin rekao je da cijela obiteljSOS-Dječjih sela osjeća bolzbog toga tragičnog gubitka.SOS-Dječje selo u Somalijidjeluje 16 godina, a zbog

stalnih napetosti u toj zemljiredovnice koje djeluju u seluimaju tjelohranitelje, pojasnioje koordinator Dječjih sela zaIstočnu Afriku Willi Huber,dodajući kako su upravoredovnice poznate po svomepožrtvovnom djelovanju upomoći siromašnima inapuštenoj djeci. S. Leonella,građanskim imenom RosaSgorbati, rođena je 1940. uItaliji, a 1963. stupila je uredovničku družbu. Od god.1970. djelovala je u Keniji kaomedicinska sestra, a 2002.započela je s radom u dječjojbolnici u sklopu SOS-Dječjegsela u Mogadischu. Tijeloubijene redovnice, premanjezinoj želji, počivat će uNairobiju u Keniji.

Papino suosjećanje u povodu smrti s. LeonelleVatiikan, 19.9.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. Izrazio jesvoje duboko suosjećanje upovodu "tragične smrti" s.Leonelle koja je "na barbarskinačin" protekle nedjelje ubijenau Mogadishu. U brzojavu

poglavarici družbe kojoj jeubijena redovnica pripadala,Papa je odlučno odbacio iosudio uporabu nasilja bilo kojevrste, te izrazio uvjerenje da itaj tragični događaj može bitisjeme nade za izgradnju

istinskog bratstva imeđusobnog poštivanja međunarodima i pojedincima. SvetiOtac je u brzojavu suosjećanjapohvalio djelovanje redovnicakoje s radošću služesomalijskome narodu.

Nove prijetnje kršćanima u GaziUnatoč objaviPapinih riječi naarapskome, napetost idalje traje

Jeruzalem, 20.9.2006. (IKA) -Unatoč tome što jepoluslužbeni vatikanskidnevnik Osservatore Romanou ponedjeljak 18. rujna nanaslovnici objavio naarapskome tekst Papinanagovora uz molitvu AnđeoGospodnji, u kojemu SvetiOtac izražava žaljenje što su

njegove riječi u Regensburgukrivo protumačene, i dalje suriječi Benedikta XVI. povod zamuslimanske prijetnjekršćanima. Palestinskanovinska agencija "Ramattan"objavila je vijest o priopćenjudo sada nepoznateekstremističke skupine "El-Madi" koja prijeti kršćanima

gdje god se na području Svetezemlje nalazili sve dok se"Papa iskreno ne ispriča zauvrede nanesene prorokuMuhamedu". Od početkanapetosti palestinske snagesigurnosti štite kršćanske crkvena svome području.

Novi slovenski veleposlanik u VatikanuVatikan, 20.9.2006. (IKA) -Novinar, teolog i dugogodišnjidjelatnik Vatikanske bibliotekeIvan Rebernik novi je slovenskiveleposlanik pri Svetoj Stolici.

66-godišnji Mariborčaninstudirao je na Greogriani uRimu i u Washingtonu, asedamdesetih godina radio je uslovenskome uredništvu RAI-a.

Od 1980. do 2004. bio jeravnatelj kataloškog odjelaVatikanske biblioteke.

33v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Prilog dokumenti

Razjasniti pravo značenje govora u RegensburguPapin nagovor uzmolitvu AnđeoGospodnji u nedjelju17. rujna 2006.

Draga braćo i sestre! Apostolsko putovanje uBavarsku, što sam ga poduzeoproteklih dana, bilo je snažnoduhovno iskustvo u kojem su seispreplele osobne uspomene,povezane s mjestima meni takobliskima, i pastoralnemogućnosti učinkovitoganavještaja evanđelja u našemvremenu. Zahvaljujem Bogu zanutarnju utjehu što mi ju jedozvolio proživjeti, a u isto samvrijeme zahvalan i svima onimakoji su zauzeto radili okouspjeha toga moga pastoralnogpohoda. O njemu ću, kao što jeveć običaj, opširnije govoriti utijeku opće audijencije sljedećesrijede. Sada bih htio samododati da sam dubokoražalošćen reakcijama što ih jepotakao kratak odlomak mogagovora na Sveučilištu uRegensburgu, koji je bioprotumačen kao uvredljiv zaosjećaje muslimanskihvjernika, dok je zapravo bilariječ o citatu jednogasrednjovjekovnog teksta koji nina koji način ne izriče mojuosobnu misao. Jučer je gospodin kardinal,

državni tajnik, s obzirom na toobjavio izjavu u kojoj jerazložio autentičan smisaomojih riječi. Nadam se da će tobiti dovoljno da se smireduhovi i razjasni pravoznačenje moga govora, koji je usvojoj cjelini bio i jest poziv naotvoren i iskren dijalog uzveliko međusobno poštovanje.Sada, prije marijanske molitve,htio bih se zadržati nad dvamanedavnim i važnim liturgijskimspomenima: blagdanomUzvišenja sv. Križa,proslavljenom 14. rujna, tespomendanom Majke BožjeŽalosne, proslavljenim dankasnije. Ova dva liturgijskaslavlja mogla bi se vizualnosažeti u tradicionalnoj sliciraspeća, koja prikazuje DjevicuMariju podno križa, premaopisu evanđelista Ivana,jedinog od apostola koji jeostao uz umirućega Isusa. No,koji je smisao uzvisivanjakriža? Apostol Pavao kaže: "Mipropovijedamo Kristaraspetoga: Židovima sablazan,poganima ludost" (1 Kor 1,23).Kršćani, međutim, ne uzvisujubilo koji križ, nego onaj križ štoga je Isus posvetio svojomžrtvom, plod i svjedočanstvo

neizmjerne ljubavi. Krist nakrižu prolio je svu svoju krvkako bi oslobodio čovječanstvood ropstva grijehu i smrti.Stoga, od znaka prokletstva,križ je pretvoren u znakblagoslova, od simbola smrti uizričiti simbol Ljubavi kojapobjeđuje mržnju i nasilje terađa besmrtan život. "O Crux,ave spes unica! Zdravo Križu,nado jedina!" Tako pjevaliturgija. Evanđelist pripovijeda: podnokriža stajala je Marija (usp. Iv19,25-27). Njezina bol jedno jes boli Sina. To je bol puna vjerei ljubavi. Djevica na Kalvarijisudjeluje u spasenjskoj snaziboli Kristove, pridružujućisvoje "fiat - neka mi bude"onom Sina. Draga braćo isestre, duhovno sjedinjeni sMajkom Božjom Žalosnom,obnovimo i mi svoje "da" Bogukoji je izabrao put križa da nasspasi. Riječ je o velikomotajstvu koje je još uvijek nadjelu, sve do svršetka svijeta, ikoje zahtijeva i našu suradnju.Neka nam pomogne Marija dasvakoga dana uzmemo svoj križte vjerno slijedimo Isusa naputu poslušnosti, žrtve i ljubavi.

Papa: Duboko poštujem velike religije, a osobitomuslimane

Papina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 20. rujna2006.

Draga braćo i sestre! Želja mi je danas mišlju sevratiti do raznih trenutakapastoralnoga putovanja uBavarsku, koje mi je Gospodindao da ga protekloga tjednapoduzmem. Dijeleći s vamaosjećaje i misli što sam ihiskusio ponovno vidjevši menidraga mjesta, ponajprijeosjećam potrebu zahvaliti Bogušto je učinio mogućim ovajdrugi posjet Njemačkoj i prviputa Bavarskoj, zemlji mogaporijekla. Također sam iskrenozahvalan svima - pastirima,svećenicima, pastoralnimdjelatnicima, javnim vlastima,organizatorima, snagama reda ivolonterima - koji su zauzeto istrpljivo radili kako bi se svakidogađaj odvio na najboljimogući način. Kao što rekohprilikom dolaska u minhenskuzračnu luku u subotu 9. rujna,svrha je moga putovanja bilada, spominjući se svih koji supridonijeli formaciji mojeosobnosti, kao nasljednikapostola Petra, potvrdim i

učvrstim snažne veze kojesjedinjuju rimsku stolicu sCrkvom u Njemačkoj.Putovanje stoga nije bilo samo"povratak" u prošlost, nego iprovidonosna prigoda da se snadom pogleda u budućnost."Tko vjeruje nikad nije sam":geslo je posjeta koje je bilo ipoziv na promišljanje opripadnosti svakoga krštenikajedinstvenoj Kristovoj Crkvi,unutar koje nismo nikada sami,nego u trajnom zajedništvu sBogom i sa svom braćom. Prva postaja bio je gradMuenchen, nazvan i"Metropola sa srcem". Unjegovom povijesnom središtunalazi se Marijin trg, gdje seuzdiže Marijin stup, s kipomDjevice Marije i pozlaćenebronce na vrhu. Htio sam svojboravak u Bavarskoj započetičašćenjem zaštitnice Bavarske,koja za mene ima osobitoznakovitu vrijednost: ondje, natom trgu i pred tim Marijinimlikom, prije tridesetak godinaprimljen sam kao nadbiskup, te

sam svoje biskupsko poslanjezapočeo molitvom Mariji;onamo sam se vratio i na krajutoga poslanja, prije nego ću sezaputiti za Rim. Ovaj sam puthtio još jednom zastati podnoMarijina stupa da bih izmoliozagovor i blagoslov MajkeBožje, ne samo za gradMuenchen i za Bavarsku, negoza svu Crkvu i za cijeli svijet.Sljedećega dana, u nedjelju,slavio sam euharistiju naprostoru minhenskoga Novogsajma s vjernicima koji su uvelikom broju pristigli iz raznihkrajeva. Vodeći seevanđeoskim odlomkom togadana, upozorio sam sve dapostoji "slabost sluha" u odnosuna Boga, od koje se danasosobito boluje. Zadatak je naskršćana u sekulariziranomsvijetu proglašavati i svjedočitisvima poruku nade što nam jevjera daje: u Isusu raspetomeBog, milosrdni Otac, pozivanas da budemo njegova djeca teda nadiđemo svaki oblik mržnjei nasilja kako bismo pridonijelikonačnoj pobjedi ljubavi.

34 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Prilog dokumenti

"Osnaži nas u vjeri" bila je unedjeljno poslijepodne temasusreta s prvopričesnicima injihovim mladim obiteljima, svjeroučiteljima i ostalimpastoralnim djelatnicima kao isa svima koji sudjeluju uevangelizaciji u Minhenskojnadbiskupiji. Zajedno smoproslavili Večernju upovijesnoj katedrali, poznatojkao "Katedrali Naše Gospe",gdje se čuvaju relikvije sv.Benna, zaštitnika grada, i gdjesam 1977. zaređen za biskupa.Malene i odrasle podsjetio samda Bog nije daleko od nas, unekom nedohvatljivom kutkusvemira. Upravo suprotno, uIsusu, On nam se približio kakobi sa svakim uspostavio odnosprijateljstva. Svaka kršćanskazajednica, a osobito župa,zahvaljujući stalnomzauzimanju svakoga svogačlana, pozvana je da postanevelika obitelj te tako budesposobna nastaviti sjedinjenaputem istinskoga života. Ponedjeljak 11. rujna velikim jedijelom bio obilježen boravkomu Altoettingu, u biskupijiPassau. Ovaj gradić poznat je"kao srce Bavarske", a ondje sečuva "Crna Bogorodica",čašćena u Kapeli milosti, kamose upravljaju brojni hodočasniciiz Njemačke i iz zemaljasredišnje Europe. U blizini senalazi kapucinski samostan Sv.Ane, u kojem je živio sv.Konrad Birndorfer, što ga jemoj časni prethodnik papa PioXI. kanonizirao 1934. Sbrojnim smo vjernicimaokupljenima na misi slavljenojna trgu ispred svetištapromišljali o ulozi Marije udjelu spasenja, kako bismo seod nje naučili uslužnoj dobroti,poniznosti i velikodušnomprihvaćanju božanske volje.Marija nas vodi Isusu: ta jeistina postala još vidljivijom nakoncu božanske žrtve, upobožnoj procesiji u kojoj smo,noseći sa sobom kipBogorodice, stigli do noveKapele euharistijskogaklanjanja, otvorene tomprilikom. Dan je zaključensvečanom marijanskomvečernjom u bazilici Sv. Ane uAltoettingu, u prisutnostibavarskih redovnika isjemeništaraca, zajedno sčlanovima Djela za zvanja. Dan kasnije, u srijedu, uRegensburgu, biskupiji što ju je739. osnovao sv. Bonifacije, i

čiji je zaštitnik sv. Wolfgang,dogodila su se tri važna susreta.Ujutro smo na misi naIslingerfeldu, preuzimajućitemu ovog pastoralnog posjeta"Tko vjeruje nikad nije sam",promišljali o sadržaju Simbolavjere. Bog, koji je Otac, želi poIsusu Kristu okupiti čitavočovječanstvo u jedinstvenuobitelj, Crkvu. Stoga, tkovjeruje nije nikada sam; tkovjeruje ne treba strahovati da ćezavršiti u nekoj slijepoj ulici.Poslijepodne sam potom bio uregensburškoj stolnici, poznatojpo njezinu dječjem zboru"Domspatzen" (Katedralnivrapčići), koji se možepohvaliti sa svojih tisućugodina djelatnosti, a tridesetljeća vodio ga je moj bratGeorg. Ondje je održanoekumensko slavlje večernje, ukojem su uzeli dijela brojnipredstavnici raznih Crkava icrkvenih zajednica u Bavarskoj,kao i članovi Ekumenskekomisije Njemačke biskupskekonferencije. Bila je toprovidonosna prigoda da sezajedno moli, kako bi što prijedošlo do punog zajedništva svihKristovih učenika, i da seponovno istakne obvezanaviještanja naše vjere u IsusaKrista bez ublažavanja, negocjelovito i jasno. Posebice je lijepo iskustvo togadana za mene bilo održatipredavanje pred brojnimslušateljstvom sastavljenim odprofesora i studenataSveučilišta u Regensburgu,gdje sam mnogo godinapredavao kao profesor. Sradošću sam mogao još jednomsusresti sveučilišni svijet kojije, kroz dugo razdoblje mogaživota, bio i moja duhovnadomovina. Za temu samizabrao pitanje odnosa vjere irazuma. Kako bih uveoslušateljstvo u dramatičnost iaktualnost te teme, naveo samnekoliko riječi iz jednogkršćansko-islamskog razgovoraiz 14. stoljeća, kojima jekršćanski sugovornik -bizantski car Manuel II.Paleolog - na za nasnerazumljivo grub način -svome islamskomesugovorniku predstavioproblem odnosa između religijei nasilja. Taj je citat, nažalost,mogao dati povoda da budekrivo shvaćen. Pozornom čitačumoga teksta, međutim, jasno jeda nisam ni na koji način htiousvojiti negativne riječi što ihje u tom razgovoru izgovorio

srednjovjekovni car, te danjihov polemički sadržaj neizriče moje osobno uvjerenje.Moja je nakana bila sasvimdrugačija: polazeći od onogašto Manuel II. u nastavku kažena pozitivan način, vrlo lijepimizričajem, o razumu koji moravoditi u prenošenju vjere, htiosam objasniti da religija inasilje ne idu zajedno, negoreligija i razum. Tema mogapredavanja - odgovarajući naposlanje sveučilišta - bila jedakle odnos vjere i razuma:htio sam pozvati na dijalogkršćanske vjere sa suvremenimsvijetom i na dijalog s svihkultura i religija. Nadam se daje u raznim prigodama mogaposjeta - primjerice, kad sam uMuenchenu istaknuo koliko jevažno poštovati ono što jedrugima sveto - postalo jasnokoliko duboko poštujem velikereligije, a osobito muslimanekoji se "klanjaju jedinomeBogu" i s kojima smo zauzeti u"zajedničkoj obrani i širenju,društvene pravde, moralnihvrijednosti, mira i slobode zasve ljude" (Nostra Aetate, 3).Nadam se stoga da će, nakonprvotnih reakcija, moje riječi saSveučilišta u Regensburgupostati poticaj i ohrabrenje zapozitivan dijalog, pa isamokritičan, kako međureligijama, tako i izmeđusuvremene misli i vjerekršćana. Sljedećeg jutra, u srijedu 13.rujna, u Staroj kapeli uRegensburgu, u kojoj se čuvačudotvoran lik Marijin što ga jeprema mjesnoj predaji naslikaoevanđelist Luka, predsjedaosam kratkoj liturgiji u kojoj sublagoslovljene nove orgulje.Polazeći od strukture togaglazbala sastavljenog odmnogih cijevi različitihdimenzija, koje su ipak svedobro usklađene, podsjetio samnazočne na potrebu da različiteslužbe, darovi i karizme kojedjeluju u crkvenoj zajednici svivode, pod vodstvom DuhaSvetoga, do oblikovanjaskladne hvale Bogu i ljubaviprema braći. Posljednja etapa, u četvrtak 14.rujna, bio je grad Freising. Uznjega sam posebno vezanbudući da sam upravo ukatedrali toga grada,posvećenoj Blaženoj DjeviciMariji i sv. Korbinijanu,evangelizatoru Bavarske,zaređen za svećenika. Upravoje u toj stolnici održan

35v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Prilog dokumenti

posljednji susret u programuputovanja, susret sasvećenicima i trajnimđakonima. Ponovnoproživljujući osjećaje svogasvećeničkoga ređenja, podsjetiosam prisutne na obvezusuradnje s Gospodinom upoticanju novih zvanja u službi"žetve" koja je i danas "velika",te sam ih pozvao da gajenutarnji život kao pastoralniprioritet, kako ne bi izgubili

dodir s Kristom, izvoromradosti u svagdanjim naporimasvoje službe. U tijeku oproštajne svečanosti,zahvalivši još jednom svimakoji su surađivali u ostvarenjuposjeta, ponovno sam istaknuonjegove glavne ciljeve:ponovno posvijestiti mojimsugrađanima vječne istineevanđelja i utvrditi vjernike uprianjanju Kristu,

utjelovljenom Sinu Božjem,koji je umro i uskrsnuo za nas.Neka nam pomogne Marija,Majka Crkve, da otvorimo srcei um za Njega koji je "Put,Istina i Život" (Iv 14,16). Za tosam molio, a pozivam i sve vas,draga braćo i sestre, danastavite moliti, zahvaljujućivam za ljubav kojom me pratiteu mome svakodnevnompastoralnom služenju.

36 20. rujna 2006. broj 38/2006

www.ika

.hr

Prilog prikazi

DVD s oproštajem od biskupa Marka CulejaDVD je objavio Uredza pastoral umedijima Varaždinskebiskupije u suradnji sVaraždinskomtelevizijom

Ured za pastoral u medijimaVaraždinske biskupije usuradnji s Varaždinskomtelevizijom objavio je DVD soproštajem od prvogvaraždinskog biskupa MarkaCuleja. Na DVD-u se nalazisnimka mise oproštaja i obredaukopa, te emisija "Inmemoriam". Emisija obuhvaćai sjećanja na ustoličenje 1997.g. te razgovor s biskupom2004. g.U realizaciji DVD-a uz

predstojnika biskupijskogUreda za medije vlč.Krunoslava Novaka i suradnikaMiljenka Ruganija, sudjelovalisu djelatnici Varaždinsketelevizije Marko Levanić,Siniša Conar, Vedran Podbojec,Saša Vrban, Ivor PlovanićMorandini, Goran Mališ iJelena Blaži. Svaka župa uVaraždinskoj biskupiji dobila jena dar po jedan DVD, anarudžbe video materijala naDVD-u ili video-kaseti mogu se

javiti radi umnožavanja dokraja rujna vlč. MirkuHorvatiću na tel. 042 321-401ili vlč. Krunoslavu Novaku natel. 042 314-158 ili 098 9050-793. Cijena DVD-a ili video-kasete je 30 kuna. Također semogu naručiti preklopnespomen-sličice sa slikombiskupa Culeja te kraćimživotopisom i izvatkomduhovne oporuke, po cijeni od0,50 kn po sličici. (ika-jbk/kj)

Logo i nova web stranica Ureda za pastoral mladihSplitsko-makarske nadbiskupije

http://split.hbk.hr/mladi

Ured za mlade Splitsko-makarske nadbiskupije ovajmjesec dao je izraditi novu webstranicu i svoj logo po kojemuželi biti prepoznatljiv. Autor iodržavatelj web stranice jeDanijel Nejašmić, a autor logaje Miroslav Tomasović. Taj se

logo nalazi u lijevom gornjemkutu nove web stranice(http://split.hbk.hr/mladi). Logoje sastavljen od slike u čijem jesredištu razgranato sjeme uobliku križa. Ispod sjemena jevalovito more, a iznad gaobasjava sunce. U pozadini je

crvena podloga, a između tepodloge i mora utisnute sucrvena i plava kockica koje mudaju nacionalni ton. U lijevomje dijelu natpis Nadbiskupijasplitsko-makarska, a pri dnu suriječi Pastoral mladih. (ika-sb/kj)

Jubilarni 200. broj Katoličkog tjednikaList, koji je 1922.pokrenuo nadbiskupIvan Ev. Šarić, iznovaje počeo izlaziti nasvetkovinu KristaKralja 24. studenoga2002.

Novi 37. broj Katoličkogtjednika iz Sarajeva, ujedno je ijubilarni 200. broj toga lista odkada je iznova počeo izlaziti nasvetkovinu Krista Kralja 24.studenoga 2002. Katoličkitjednik čiji je izdavačVrhbosanska (sarajevska)nadbiskupija, a suizdavačBanjolučka biskupija, izlazio jeizmeđu I. i II. svjetskoga rata.Pokrenuo ga je 1922. tadašnjivrhbosanski nadbiskup dr. IvanEv. Šarić pod imenom Nedjelja.Nakon zabrane od tadašnjihbeogradski vlasti 1925.Nedjelja mijenja ime u Križkoji je samo nakon jednogbroja iznova zabranjen.Nadbiskup Šarić nakonnekoliko mjeseci, u rujnu1925., ove tjedne novine nazivaKatolički tjednikom i pod timimenom izlazi sve do 1945.

godine kada su ga tadašnjejugoslavenske komunističkevlasti trajno zabranile. Nakonnedavnoga rata u BiHvrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić u dogovoru sbanjolučkim biskupom dr.Franjom Komaricom iznovaoživljava Katolički tjednik kaomediji duhovne obnove,povezivanja, informiranja iodgoja u vjeri Hrvata katolikabilo da su ostali u BiH bilo dasu našli svoje novo prebivalištenegdje drugdje u svijetu. Jubilarni 200. broj, izmeđuostaloga, donosi opširni prikazprva tri dana boravka SvetogOca u rodnoj Bavarskoj. Tu jetakođer i osvrt kardinala Puljićana prva dva dana boravka papeBenedikta XVI. u Njemačkoj.Kardinal Puljić bio je osobni

gost muenchenskog nadbiskupakardinala Fridricha Wettera.Katolički tjednik donosi iopširni prikaz proslave Danahrvatskih mučenika u Udbini ipropovijed biskupa Ante Ivasa.U ovoj zemlji će sve biti boljekada njezini ljudi budu bolji,naslov je intervjua s pomoćnimvrhbosanskim biskupom dr.Perom Sudarom. Najveći diorazgovora posvećen jepredstojećim listopadskimizborima u BiH: potrebi izlaskana izbore, odnosima izmeđuhrvatskih političkih stranaka iKatoličke crkve u BiH,katoličkim školskim centrimate ratificiranju ugovora izmeđuSvete Stolice i BiH. Tu su ibrojne druge rubrike i redovitekolumne. (ika-kta/sa)