er 117 2014 0930

D vadeset i sedam povjerenika koje je iza-brao Jean-Claude Juncker počelo je 29.

rujna izlaziti na saslušanja pred Europskim parlamentom, koja će trajati do 7. listopada.

Kandidati se uzdaju u to da su se velike par-tije EPP i Socijalisti i Demokrati dogovorile da se nova Komisija propusti u paketu. No, taj dogovor je načelan, krhak, ne štiti posve sve povjerenike, a neki zastupnici, pogotovo socijaldemokrati, žustro negiraju i da postoji. Neki budući povjerenici pokušali su i izravno lobirati kod zastupnika koji im nisu skloni.

Do utorka navečer preslušani su Maltežanin Karmenu Vela, koji treba preuzeti resor Ribar-stvo, okoliš i pomorski poslovi, Šveđanka Cecilia Malstrom koja treba preuzeti Trgovinu, Neven Mimica koji treba preuzeti Međunarodnu su-radnju, Nijemac Guenther Oettinger koji će preuzeti Digitalnu ekonomiju i društvo, Portugalac Carlos Moeadas koji će preuzeti Istraživanja, znanost i inovacije, Litvanac Vytens Andriukatis koji će imati portfelj Zdravlje i sigurnosti hrane, Austrijanac Jo-hannes Hahn koji preuzima portfelj Pro-širenje i susjedska politika, Grk Dimitris Avramopoulos koji će se baviti migracijama i unutarnjim poslovima, Slovak Maroš Šefčo-

vič koji će biti na čelu Transporta i svemira (EU lansira svoje satelite), te Cipranin Chri-stos Stylianides koji će biti zadužen za huma-nitarnu pomoć i krizne situacije.

Karmenu Vela je socijaldemokrat, po pro-fesiji arhitekt, bivši ministar turizma.

Premda se očekivalo da će nastup lijeve liberalke Cecile Malstrom biti trijumf, zatu-pnici su je primili prilično mlako, ali je osta-lo pozitivno da je obećala maksimalnu tran-sparentnost, što je važno jer će biti zadužena

za američko-europski sporazum o slobodnoj trgovini.

Guenther Oettinger je političar CDU-a, bivši povjerenik za energiju te bivši predsjednik Ba-den-Wuertenberga. O njemu se govori kao o jed-nom od rivala Angele Merkel za vodstvo u CDU-u, zbog čega ga ona radije drži na razdaljini, u Bruxellesu. Oettinger je rekao da će se foku-sirati na znatno poboljšanje infrastrukture i maksimalno širenje interneta. Zalaže se za “neutralnost interneta”, što je oneraspoložilo dio zastupnika.

Carlos Moedas je bivši bankar Godlman Sachsa, po najdubljem uvjerenju liberal, u

Portugalu su ga poistovjećivali s “Trojkom” jer je bio veza između nje i svoje vlade. Osta-vio je vrlo povoljan dojam na EP održavši proeuropski govor.

Vytens Andriukatis je socijaldemokrat, kirurg i bivši ministar zdravlja, svojedobno jedan od ključnih ljudi u organizaciji otpora Sovjetskom Savezu i u stvaranju nezavisnosti svoje zemlje. Rekao je eurozastupnicima da neće dozvoliti uvoz kemijski tretiranog mesa iz Amerike, a niti širenje upotrebe genetski modificirane hrane. “Oko toga neću raditi kompromise.”

Austrijanac Johannes Hahn, kršćanski demokrat, (još uvijek) je povjerenik za regio-nalnu i urbanu politiku u Barrosovoj komisi-ji, a portfelj koji sada dobiva mnogo je manje važan; makar, pošto se Turska odlučila na to da ponovo pokuša napredak prema član-stvu, može postati politički značajan. Inače, Hahn će pratiti napredak Srbije i Crne Gore.

Premda pripada krugu oko premijera Sa-marasa, i član je Nee Demokratie, Dimitris Avramopoulos ističe se pomirljivim stavom prema Turskoj, makar ne i prema Makedo-niji. Atena je inzistirala na ovom portfelju. Bio je gradonačenik Atene i kratko vrijeme ministar u Samarasovoj vladi. Eurozastupni-cima je rekao da će njegov prioritet biti da se stvore legalne, osigurane i sigurne rute imi-gracije, kako bi se spriječila ilegalna.”Legalna migracija je brana ilegalnoj”, njegova je glav-na poruka.

Andriukatis beskompromisno protiv GMO-a, Oettinger je za neutralni internet, Avramopoulos želi legalne rute imigracije

ECB refinancirao 82,6 mlrd eura kredita poduzećima

Strukturne reforme na jugu EU-a donose plodove

Prvih 255 banaka dobilo je od ECB-a jeftin novac koji bi trebao zaustaviti pad kredita u eurozoni str. 5

Analiza strukturnih reformi u Portugalu, Španjolskoj, Italiji i Grčkoj otkrila skromne, ali vidljive učinke str. 4

30. rujna 2014. Broj 117 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Kandidati se uzdaju u to da su se velike partije dogovorile da se nova Komisija propusti u paketu

KANDIDATI ZA POVJERENIKE IZNIJELI SU NA SASLUŠANJIMA U EP-u I OSOBNE POLITIČKE STAVOVE

30. rujna 2014. Broj 117 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Europski parlament ovaj tjedan ispituje potencijalne povjerenike buduće Europske komisije

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


N adzor nad proračunima država članica bit će podijeljen između jednog pristalice

fleksibilnosti i dvojice zagovornika štednje, što je navodno bio uvjet Berlina da podrži po-stavljanje francuskog povjerenika na ključno mjesto u Bruxellesu.

Francuski povjerenik u Junckerovoj Ko-misiji Pierre Moscovici neće imati pravo sa-mostalno nadgledati i ocjenjivati proračune zemalja članica, nego će se oko toga morati konzultirati s jednim od potpredsjednika EK-

a, Valdisom Dombrovskisom, bivšim latvij-skim premijerom, koji je svoju zemlju izvukao iz financijske i ekonomske krize dublje od one u kojoj je bila Grčka.

Jednako tako, Moscovici će se savjetovati i s Jyrkijem Kaitanenom, potpredsjednikom EK i biv-šim finskim premijerom, također zagovornikom štednje. Zemlje koje su se nadale da je razdoblje “osterijanstva”, tj. smanjivanja javne potrošnje, gotovo, pouzdavale su se da će budući povjere-nik za ekonomiju Moscovici biti njihov advokat u Bruxellesu. Ali, predsjednik Jean-Claude Juncker u posebnom pismu eurozastupniku Robertu Gualtieriju opisao je da će Moscovici i Dombrovskis ingerencije nad tim odlukama dijeliti.

Ali, da su iza saslušanja budućih povjerenika u igri suprostavljeni interesi, vidi se po tome da je procurilo da je EPP zaprijetio da će srušiti Moscovicija, koji je najprominentniji socijalist u Junkcerovom timu, ako će Socijalisti i De-mokrati rušiti kandidate iz njihove političke obitelji. Utjecajni EPP-ov zastupnik Francuz Alain Lamassoure rekao da će se EPP “osveti-ti”, ako se ljevica okomi na bilo kojeg njihovog kandidata.

Paralelno, J-C. Juncker je britanskom povjereni-ku Jonathanu Hillu, koji će nadgledati financijske usluge (a najviše City), oduzeo pravo odluke o bo-nusima bankara.

Barrosova Komisija nastojala je obuzdati iznose bankarskih bonusa, i u tome je uspi-jevala, ali je oko toga bila u stalnom sporu s Britanijom. U Londonu su smatrali da je ta odluka loša za City.

Predsjednik buduće Komisije rekao je da je odluku da bankarske bonuse stavi u ruke povjerenika za pravosuđe donio i prije nego je Britanca stavio na mjesto povjerenika za financijsku stabilnost, financijske usluge i kapitalna tržišta. Povjerenica za pravosuđe je Čehinja Vera Jourova.

Jonathana Hilla neće štititi niti jedna velika stranka EP-a jer on pripada britanskim tori-jevcima koji su izašli iz EPP-a po Cameronovu nalogu. Bit će pod velikim udarom Socijalista i Zelenih, ali ako se provuče, tada će ECR, par-lamentarna stranka u kojoj su britanski Kon-zervativci najjači, podržati Junckerov tim.

Europska komisija pokrenula je istragu da li Irska, Luksemburg i Nizozemska pogodu-ju multinacionalkama koje imaju kod njih sjedište. Posebno je na udaru Irska koju EK

optužuje da je sistemom posebnih poreznih olakšica pogodovala Appleu i tako prekršila pravila konkurencije. To bi bila nezakonita državna pomoć za firmu koja u Irskoj na poslo-vima sklapanja kompjutora i pružanja tehničke pomoći zapošljava 4000 ljudi. Komisija je ustvrdila da je irski porez na dobit 12 posto, a da je Apple plaćao samo dva posto. Apple je odgovorio Komisiji da su ti podaci netočni.

Komisijin regulator tvrdi da i Fiat, koji većinu svojih poslova vodi iz Luksemburga, prima neza-konitu državnu pomoć, a također i Starbucks. U briselskoj poruci Fiatu stoji da se porezne olakšice ostvarene kroz tvrtke-kćeri također smatraju nezakonitom državnom pomoći.

Ako se ustanovi nezakonita državna pomoć, kazne su enormne uz obavezni povrat svih poreznih olakšica. Procjene u slučaju Applea kreću se od nekoliko desetaka milijuna do ne-koliko milijardi eura, jer je Komisijin „preliminarni stav“ da je nezakonitu državnu pomoć primao od 1991. do 2007. godine.

Irska je reagirala na optužbe iz Brisela rekavši da nije prekrišila pravila konkurencije, premda je njen porezni sustav zbog privlačenja ulagača fleksibilan.

Saslušanje povjerenika Nevena Mimice bilo je neuobičajeno kratko i u potpunosti ne-

kontroverzno, što znači da njegovo imenovanje ne potiče negativne stavove u političkim stran-kama Europskog parlamenta.

Razumljivo je da je na saslušanjima povjere-nika koji trebaju pokrivati ključne resore situa-cija drugačija. EP nastoji potvrditi svoju snagu i odlučnu ulogu u potvrđivanju nove Komisije, dok njezin novi predsjednik J.-C. Junkcer nastoji već na početku uspostaviti odnose unutar tima koje želi ili koji su plod kompromisa s nekim ze-mljama članicama.

Polako se potvrđuje da će Junkcer nastojati biti relativno nezavisan šef EK-a, koji je već sada u sustav počeo uvoditi promjene koje prolaze s više ili manje odjeka. Velik odjek u Bruxellesu, u EP-u i u zainteresiranim nevladinim organi-zacijama, imala je njegova odluka da nadzor farmaceutskih i sličnih proizvoda premjesti iz Glavne uprave za zdravlje (DG Sanco) u Unutar-nje tržište koje je puno otvorenije za lobiranje krupne industrije. Ta će se odluka još analizirati i komentirati.

Također, ne zna se kako će se Juncker odno-siti prema zahtjevima za transparentnost rada Komisije. Barrosova Komisija je izrazito netran-sparentna za javnost. J.-C. Juncker je već sada najavio ukidanje najvećeg dijela službe gla-snogovornika, ali je najavio mjesečne brifinge povjerenika.

Na saslušanjima u EP-u neki su povjerenici iznijeli i svoje političke stavove. Budući povjere-nik za proširenje i susjedske odnose Hahn vrlo je oštro govorio o Rusiji. To se poklopilo s odlukom zemalja članica u utorak, koja je dana na znanje preko stalnih predstavnika (Coreper), da se za sada ne ublažavaju sankcije Rusiji, premda se Moskva tome nadala.

Appleu prijeti kazna od više milijardi eura

Mimica u Parlamentu prošao glatko

Francuski povjerenik će se morati konzultirati s jednim od potpredsjednika EK-a

Neven Mimica kod zastupnika u EP-u nije izazvao negativne reakcije

U istom timu Moscovici i DombrovskisFRANCUSKI POVJERENIK NEĆE SAMOSTALNO NADZIRATI PRORAČUNE ČLANICA

JESU LI APPLE, FIAT I STARBUCKS PRIMALI NEZAKONITU DRŽAVNU POMOĆ

UVODNIK

© E

U


„P remda je tržišnim reformama obično potrebno nekoliko godi-na da bi urodile plodom, u najranjivijim europskim gospodar-

stvima, sudeći po kratkoročnim pokazateljima, ohrabrujući signali već su vidljivi“, zaključak je studije „Kako djeluju tržišne reforme“ (Market Reforms at Work) koju je Opća uprava za ekonomsku i financijsku politiku Europske komisije prošli tjedan objavila u re-dovnoj publikaciji „Europska ekonomija“ broj 5 iz 2014. Komisija je, naime, željela istražiti koliko tzv. strukturne reforme doista po-mažu zemljama članicama s najvećim ekonomskim problemima da se izvuku iz recesije, a iskustva tih zemalja dragocjena su i za Hrvat-sku, od koje Komisija također traži provedbu strukturnih reformi.

Strukturne reforme povećavaju elastičnost nekog gospodarstva i po-većavaju učinkovitost korištenja proizvodnih faktora, podsjeća EK. No, četiri analizirane ekonomije na južnom obodu Unije – Grčka, Portugal, Španjolska i Italija – prilagođavaju se novim okolnostima različitim br-zinama. Seljenje resursa, zamijećeno prije krize, u djelatnosti s ni-skom produktivnošću i proizvodnjom koja nije za izvoz, u Španjol-skoj i Portugalu je već zaustavljeno, a odnedavna se vidi i u Italiji.

U Španjolskoj, nastojanja da se snize troškovi i kompliciranost registracije nove tvrtke čini se da daju rezultata, budući da se stopa ulaska malih tvrtki u sektor trgovine od 2010. do 2013. značajno povećala, sa 9,4 na 11,7 posto. Stečajni postupci su također bitno skraćeni, s prosječne dvije i pol na manje od godine dana, što je ban-kama omogućilo da zaustave propadanje svojih kreditnih portfelja, a poduzetnicima da krenu u nove pothvate.

U Portugalu, pojednostavljenje izdavanja licencija za ulazak u sektor smještaja gostiju te posluživanja hrane i pića povećalo je u tri godine broj novih tvrtki u toj djelatnosti za 1600. I zdravstvo je skratilo vri-jeme plaćanja računa sa 196 dana 2012. na 126 dana u 2013. godini.

Italija je postigla napredak u mnogim pokazateljima regulative po-slovnog okruženja i već počinje zapažati neke opipljive koristi, premda se čini da je zamah reformi usporen. Poboljšanja postupka za prevlada-vanje insolventnosti poduzeća dobro su primljena pa je od rujna 2012. do lipnja 2013. podneseno gotovo 3900 prijava, što je znatno više od 1100 prijava u cijeloj 2012. Nastojanja da se skrati vrijeme u kojem država plaća račune vrlo su ustrajna, ali uspjeh je vrlo skroman: prosječnih 190 dana u 2012. skraćeno je u 2013. za samo 10 dana.

Grčka je uložila znatne napore da poboljša svoje poslovno okru-ženje, ali praćenje provedbe reformi nije jednostavno jer nedostaju podaci. No, uvođenje kompjutorskog registra za pojednostavljeno pokretanje novih tvrtki i poduzeća bez kapitala pomaknulo je Grč-ku za 110 mjesta na ljestvici Svjetske banke, što je najveće poboljša-nje zabilježeno u nekoj zemlji od ljeta 2012. do ljeta 2013. Postoje također znaci da su nastojanja Grčke da liberalizira svoje strogo

U Španjolskoj više malih tvrtki ušlo u trgovinu, u Italiji skok broja prijava za predstečajne nagodbe

ISTRAŽIVANJE EUROPSKE KOMISIJE OTKRILO JE DA STRUKTURNE REFORME U POSRNULIM ZEMLJAMA VEĆ DAJU PRVE REZULTATE

Zaustavljeno je seljenje investicija u sektore s niskom produktivnošću i za domaće tržište Grčka je na ljestvici Doing business Svjetske banke skočila za rekordnih 110 mjesta

regulirane profesije također postigla stanoviti napredak.Učinkovitost pravosuđa jedan je od bitnih kriterija za donošenje odlu-

ke o investiranju ili pokretanju novih poduzeća. Stoga nastojanje da se skrate sudski postupci i smanje zaostaci može donijeti značajne pozitiv-ne ekonomske učinke: 10-postotno skraćivanje parnica ima poten-cijal za povećanje broja novih tvrtki za jedan postotni poen. Ali, u razdoblju 2010.-2012. samo su Portugal i Španjolska skratili sudske parnice, za 10,7 i za 8,1 posto.

Zanimljivo je i kako se isplati digitalna ekonomija. Aukcije fre-kvencija za mobilno telefoniranje pridonijele su snižavanju troško-va mobitela u Portugalu za 27,4 posto, a u Italiji za 26,9 posto.

„Pokretanje ekonomske aktivnosti i konkurentnosti kroz ciljane tržišne reforme ključni je dio odgovora EU-a na krizu pa ohrabruje činjenica da reforme poduzete u četriri europske najugroženije eko-nomije već pokazuju prve znakove uspješnosti“, zaključuju analiti-čari Opće uprave za ekonomsku i novčanu politiku.

PROCJENA POBOLJŠANJA U ČETIRI ZEMLJE ČLANICE

Provedba Direktive EU-a o uslužnim djelatnostima i reformi poslovnog okruženja

Porast produktivnosti rada u sektorima na koje se odnosi Direktiva EU-a o uslugama

Snižavanje administrativnih troškova pokretanja novog poduzeća i olakšavanje izvoza poduzećima

Reforme koje se odnose na dodjele frekvencija za mobilne operatere, kao i poboljšanja e-vještina, e-trgovine i prijenosa podataka

Porast stopa ulaska novih tvrtki

+5,7%

+0,9%

+1%

+4,3%

+1%

+0,7%

+7%

+1,5%

+0.5%

Doprinos BDP-u

+9%

+0,6%


Europska centralna banka (ECB) objavi-la je 18. rujna da je odobrila prvih 82,6

milijardi eura zajmova poslovnim bankama u okviru svojega programa “Ciljanog dugo-ročnijeg refinanciranja” (TLTRO ili eng. Targeted longer-term refinancing operati-on). To je prva od osam planiranih takvih operacija koje će ECB izvesti od rujna 2014. do lipnja 2016. godine, a zajmove je dobilo 255 banaka ili bankovnih grupacija.

Banke su imale mogućnosti posuditi od ECB-a iznos u visini do sedam posto kredita koje su na dan 30. travnja ove godine imale plasiranih privatnom sektoru u zoni eura, ne računajući stambene zajmove kućanstvima. S “ciljanim dugoročnijim operacijama refinanciranja” banaka ECB pokušava potaknuti bankov-no kreditiranje realne ekonomije u eurozo-ni, koje se već dugi niz mjeseci smanjuje.

ECB je objavila pokretanje operacije TL-TRO početkom lipnja ove godine, s namje-rom da “poboljša funkcioniranje transmi-sijskog mehanizma monetarne politike”. U sljedećoj godini banke će od ECB-a moći posuditi dodatna sredstva, u visini do trostrukog iznosa povećanja kreditnih plasmana poduzećima (opet isključujući stambene kredite građanima). Sve kredite

banke će morati vratiti ECB-u najkasnije u rujnu 2018. godine. Kamata na te kredite je kao i kod “glavne operacije refinanciranja” (MRO ili Main refinancing operation) u Eurosistemu, uvećana za deset bazičnih po-ena (bp, 1bp jednak je 0,01 posto), i fiksna je za cijelo vrijeme korištenja kredita.

Istoga dana kad je objavila TLTRO, Europska centralna banka priopćila je da pojačava pripreme za izravnu kupnju na tržištu vrijednosnih papira izdanih na te-melju (financijske) imovine ili ABS-ova (eng. asset based securities). Razlika izme-đu TLTRO-a i kupnje ABS-ova je u tome što kod operacija refinanciranja ECB samo uzima bankovne ugovore o kreditima u pri-vremeni zalog, dok ABS-ove, pod uvjetom

da su “jednostavni i transparentni”, kupuje za vlastiti portfelj i eventualnu kasniju pro-daju, što znači da u njihovoj protuvrijedno-sti emitira novac u financijski sustav, a time posredno i u poduzeća koja se financiraju izdavanjem obveznica, a ne kreditima.

Dodatne pojedinosti o ciljanim dugoroč-nijim operacijama refinanciranja banaka ECB je objavio početkom srpnja ove godi-ne, a odnosile su se na kamatu i rokove po-vrata posuđenog novca.

Ciljano refinanciranje banaka na dulji rok i sa simboličnom kamatom trebalo bi potaknuti banke da lakše i obilnije kreditiraju poduze-ća, no nema garancije da će ukupni krediti privatnom sektoru u zoni eura doista i rasti samo zahvaljujući tzv. konvencionalnim ope-racijama centralne banke. Puno više nade za oživljavanje europskog gospodarstva, novo zapošljavanje i rast analitičari polažu u ECB-ovu najavljenu “nekonvencionalnu” kupnju na tržištu vrijednosnih papira po-moću kojih se investicije mogu financirati i mimo bankovnog sustava, no taj je način financiranja u Europi tradicionalno slabo razvijen, a financijska kriza i nepovjerenje u kompleksnije vrijednosnice dodatno su ga prigušili.

Prvih 255 banaka ili bankovnih grupacija u eurozoni dobilo je od ECB-a 82,6 milijardi eura

EUROPSKA CENTRALNA BANKA POČELA JE POSLOVNIM BANKAMA POVOLJNO REFINANCIRATI KREDITE PODUZEĆIMA

Banke su mogle refinancirati do sedam posto ukupnih zajmova koje su odobrile privatnom sektoru

Europska centralna banka neće refinancirati stambene kredite kućanstvima

događanjaTALIJANSKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sastanak Vijeća za opće poslove (GAC)29. rujna, Bruxelles

Vijeće za opće poslove (GAC) okuplja ministre vanjskih i europskih poslova zemalja članica EU. Sastankom Vijeća predsjeda resorni ministar zemlje koja predsjeda Vijećem EU i bavi se rješavanjem pitanja poput institucionalnih i administrativnih poslova Unije. GAC koordinira rad različitih konfiguracija Vijeća i sudjeluje u donošenju proračuna Europske unije

COREPER II1. – 2. listopada, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)2. listopada, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

3. Forum o udaljenim regijama: 9 regija u srcu Europe danas i sutra30. rujna – 1. listopada, Bruxelles

Treći Forum o udaljenim regijama (OR) je skup na najvišoj razini, koji okuplja devet predsjednika tih regija

i najvažnije predstavnike europskih institucija, kako bi se razmijenile ideje o objedinjavanju napora da se ostvare ciljevi strategije Europa 2020 i stvore nova radna mjesta i ostvari održivi rast. OR, kao i ostale europske regije, u velikoj mjeri profitiraju od kohezijske politike EU, čiju je nedavnu reformu vodio Europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn. Kohezijska politika je postala jedan od glavnih investicijskih instrumenata Unije, s ciljem da umanji gospodarske i socijalne nejednakosti diljem Europe. Više od 6,6 milijardi eura dobit će udaljene regije u razdoblju od 2014. – 2020. kroz Europski fond za regionalni


događanjarazvoj i Europski socijalni fond

Pokrovitelj Foruma, predsjednik EK na odlasku José Manuel Barroso i svi predsjednici dat će zajedničku izjavu, nakon čega će uslijediti konferencija za tisak, koju će voditi Nicholas Martyn, zamjenik generalnog direktora za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO) i Victorin Lurel, predsjedavajući Konferencije predsjednika udaljenih regija

Konferencija o inkluziji Roma na terenu – iskustvo ROMACT2. – 3. listopada, Bruxelles

Europska komisija u suradnji s Vijećem Europe saziva međunarodnu konferenciju na visokoj razini, kako bi sažela i analizirala napredak i pouke o integraciji Roma na lokalnoj razini, koji su provedeni uz potporu programa ROMACT

Ovaj skup okuplja više od 400 sudionika iz više od 10 zemalja, koji predstavljaju javne službe na lokalnoj, nacionalnoj i razini Europske unije, međunarodne institucije i druge sudionike

Tijekom ovog događanja, Europske komisija i Vijeće Europe procijenit će napore koje su lokalne vlasti uložile na području integracije Roma koji žive na njihovom području, kroz proces inkluzije i dobre uprave

Razmjena dobre prakse u vlasništvu nad medijima3. listopada, Bruxelles

Ovaj seminar održat će se 3. listopada u Bruxellesu, kako bi sudionici raspravljali o iskustvima na području transparentnosti vlasništva nad medijima

Ovaj seminar je otvoren za sve zainteresirane, koji se na vrijeme registriraju. Organizator skupa, Europska komisija, poziva predstavnike lokalnih vlasti, medija, građanskog društva i akademske zajednice, te NVO, da se u što većem broju odazovu i razmijene svoja iskustva i poglede

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

29. rujna – 5. listopada, Bruxelles

Zastupnici EP će pokazati moć demokratskog nadzora kroz niz javnih saslušanja, tijekom kojih će ispitivati 27 kandidata predloženih za pozicije Europskih povjerenika, koje je predložio nastupajući predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Kandidati će odgovarati na zastupnička pitanja o svojim kvalifikacijama i podobnosti za dužnosti koje bi trebali obavljati u novom sazivu EK. Ta saslušanja održat će se od 29. rujna do 7. listopada, vodit će ih odgovarajući resorni parlamentarni odbori, a rezultati će biti dostupni javnosti. Nakon sastanka, kandidati za povjerenike, te predsjednici parlamentarnih odbora održat će konferencije za tisak, o čemu će predstavnici medija biti pravovremeno obaviješteni

Odbor za proračun Europskog parlamenta glasat će u ponedjeljak, utorak i srijedu o amandmanima koje su zastupnici, političke grupe i parlamentarni odbori predložili na nacrt proračuna za 2015. godinu, koji je podnijelo Vijeće. Očekuje se da se parlamentarci vrate na prvotni prijedlog Europske komisije, kako bi se osigurala dostatna sredstva za prioritetna područja poput istraživanja, obrazovanja i humanitarne pomoći. Odbor će o budžetskoj rezoluciji glasati 7. listopada

Predsjednik EP Martin Schulz sastat će se u utorak s predsjednikom Međunarodnog odbora Crvenog križa Peterom Maurerom. Predsjednik Schulz u četvrtak putuje na talijanski otok Lampedusu, kako bi prisustvovao komemoraciji masovne pogibije migranata, nakon čega će se sastati s predsjednicom Zastupničkog doma talijanskog parlamenta Laurom Boldrini

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Tko drži moć u novom Europskom parlamentu i zašto30. rujna, Bruxelles

Zastupnici novog saziva Europskog parlamenta su nedavno izabrali vođe

svojih političkih grupa, članove ureda i predsjednike odbora, koji svi imaju (doduše različite) ovlasti u procesu parlamentarnog odlučivanja. Tijekom ovog podnevnog panela, VoteWatch će predstaviti svoje izviješće o raspodjeli moći u novom Parlamentu, s uvidom u raspodjelu moći prema zemljama članicama. Vođe glavnih parlamentarnih političkih grupa dat će svoje viđenje nove situacije i predviđanja o čimbenicima koji će prevladavati u radu novog saziva

Govornici: Doru Frantescu, direktor, VoteWatch Europe; Gianni Pittella, zastupnik u EP i predsjednik političke grupe S&D; Manfred Weber, zastupnik u EP i predsjednik političke grupe EPP

Centar za europske političke studije (CEPS)

Ugljične emisije: opcije za EU Post 20201. listopada, Haag

CEPS i Ministarstvo okoliša Nizozemske organiziraju radionicu na kojoj će biti predstavljen dokument „Ugljične emisije: opcije za EU Post 2020“. Za vrijeme radionice sudionici će uzeti udjela u diskusiji o dokumentu, što bi trebalo osigurati učinkovitost, a rezultate će analizirati i komentirati široki krug stručnjaka širom Europske unije

Govornici: H. Bergman, Europska komisija; B. Borkent, Ecofys; S. Bruyn, CE Delft; C. Pietersen, Tatasteel; H. Grünfeld, VEMW; J-P. Ponssard, Ecole Polytechnique; D. Morris, Sandbag; S. Jakobs, ThyssenKrupp; F. Duijnhouwer, nizozemska vlada; D. Holtrop, nizozemska vlada


Projekt prinudne migracije: kako EU može ostvariti značajniju i usklađeniju akciju?1. listopada, Bruxelles

Govornici: Catherine Wihtol de Wenden, direktorica za istraživanje pri Državnom centru za znanstvene studije (Sciences-Po), Pariz; Prof. Giancarlo Blangiardo, profesora na Sveučilištu Bicocca u Milanu i direktor Odsjeka za statistiku Zaklade Ismu

Centar za europsku politiku (EPC)


događanjaProcjena troškova i koristi od razmještanja obnovljivih izvora1. listopada, Bruxelles

DIACORE-CEPS politička radionica na kojoj stručnjaci i predstavnici institucija Europske unije procjenjuju učinkovitost i troškove razmještanja obnovljivih izvora energije u Europi, energetskih tokova i distribucije energije dobivene iz tih izvora

Govornici: Anne Held, Fraunhofer ISI; Barbara Breitschopf, Fraunhofer ISI; Adam Brown, Međunarodna agencija za energiju (IEA); Roberto Lacal Arántegui, Europska komisija; Mario Ragwitz, Fraunhofer ISI; Gustav Resch, Tehnološki univerzitet u Beču


Usmjeravanje informacija: od ambicija Europske unije prema projektima za mala i srednja poduzeća2. listopada, Bruxelles

Transformacija energetskog sektora otvara nove pristupe u brojnim područjima, poput obnovljivih izvora, pametnih sustava, učinkovite energije, pohrane i mobilnosti – koji svi pridonose cijelom spektru mogućnosti za razvoj inovacija u Europi i pristup novih tehnologija tržištu. Od 2014. do 2020. godine, s proračunom od gotovo 80 milijardi eura, strategija Horizont 2020 predstavlja novi istraživački program Europske unije. Nakon što su u siječnju pokrenuti prvi natječaji za projekte, mala i srednja poduzeća mogu se natjecati za sredstva iz Horizonta 2020, kako bi omogućila potreban novac za pokretanje svojih projekata

Govornici: Christophe Gurtner, glavni direktor, Foresee Power; Christophe Perron, osnivač i glavni direktor, Stimergy; François Pélissier, utemeljitelj i glavni direktor, Techniwood; Dr Bernd Reichert, direktor sektora EASME, Europska komisija; Gilles Cerardi, direktor za inovacije i komunikacije Smart Electric Lyon projekta, EDF; François-Xavier Testard-Vaillant, glavni savjetnik za inovacije i razvoj, EDF Electricité de France (EDF)

KARIM – poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u Europi2. listopada, Bruxelles

Upotpunjavajući smjernice Odgovornih inovacija, ovaj projekt je preuzeo vođenje transnacionalnih istraživanja kako bi se pronašao odgovor na niz pitanja vezanih uz mala i srednja poduzeća (SME) i međunarodnu istraživačku suradnju: kako SME grade suradnju u djelokrugu KARIM-a, kako se pripremaju za inozemni nastup, kakvu podršku očekuju na području međunarodne jurisdikcije? Koja je uloga transfera tehnologije u raznim regijama KARIM-a, te koja su dostupna iskustva u transferu tehnologije sa znanstvenog područja prema industriji?

Govornici: Sabine Enjalbert, glavna direktorica KARIM-a za razvoj poduzetništva u regiji Paris - Île-de-France, Vincente Rodriguez Saez, zamjenik direktora Odjela za konkurentnost makroregija, Opća uprava za regionalni i urbani razvoj (DG REGIO), Europska komisija; Dr Mark Bacon, direktor za poslovno partnerstvo i poduzetništvo u znanosti i tehnologiji, Sveučilište Lancaster, Velika Britanija; Serge Gadbois, voditelj projekta, KARIM, poduzetništvo regije Pariz; Mark Bowkett, izvršni direktor, T.E. Laboratories

KARIM Meta Network

Reforma mirotvorne misije u Transdnjestriji: pretpostavke za prekid sukoba2. listopada, Bruxelles

Okrugli stol na kojem će stručnjaci za međunarodnu politiku i diplomati sudionicima skupa pojasniti situaciju u Pridnjestrovlju, usporedbe sa stanjem u istočnoj Ukrajini, te perspektive za rješavanje spora između Moldove i Transdnjestrijske regije

Govornici: Leo Litra, viši suradnik, Institut za globalnu politiku, Kijev; Corneliu Ciurea, analitičar u Institutu za razvoj i društvene inicijative “Viitorul”; Erwan Fouéré, analitičar i predavač i bivši specijalni predstavnik irskog predsjedništva OSCE za Transdnjestrijski mirovni proces

Centar za europsku politiku (EPC)

Godišnja konferencija EAPN – kako srednjoročni izvještaj za strategiju ‘Europa 2020’ može utjecati na smanjenje siromaštva i nejednakosti?3. listopada, Bruxelles

Strategija ‘Europa 2020’ nudi prospekt pametnog, održivog i inkluzivnog rasta, po prvi put postavljajući ciljeve kojima se ograničava siromaštvo u Uniji za čak 20 milijuna do 2020. godine. Srednjeročni ciljevi ove strategije nisu u potpunosti ostvareni, ali se siromaštvo smanjilo za 6,6 milijuna, odnosno 25 % populacije koja potpada u kategoriju siromašnih. Objavljivanjem rezultata koji potpadaju pod srednjeročno Izvješće Europske komisije za strategiju ‘Europa 2020’, svi zainteresirani sudionici imaju jedinstvenu priliku da izraze svoj stav

EAPN organizira ovaj okrugli stol kako bi, kao rezultat istraživanja, predstavio vlastiti stav i stvorio okružje za debatu između predstavnika institucija Europske unije i drugih sudionika o stvarnom napretku u borbi protiv siromaštva. Ovaj skup pruža prigodu za procjenu zbog čega Strategija i Semestar nisu uspjeli u borbi protiv siromaštva, te zašto EU nije aktivnije sudjelovala u borbi protiv rastuće nejednakosti, kao i kao u slijedećem srednjeročnom razdoblju donositi kvalitetne i praktične odluke, kako bi se revidirao srednjeročni proces

Govornici: Barbara Helffreich, direktorica EAPN-a; Sérgio Aires, predsjednik EAPN-a; László Andor, Europski povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju, Europska komisija

Europska mreža protiv siromaštva (EAPN)


REBECCA HARMS NA RUSKOJ ‘STOP-LISTI’Eurozastupnica i supredsjedateljca Zelenih u EP-u Rebecca Harms zaustavljena je na moskovskom aerodromu i zabranjen joj je ulazak u Rusiju. Njemačka zastupnica morala je na moskovskom aerodromu pot-pisati dokument u kojem samu sebe ozna-čava kao “personu non grata” i da će bilo koji novi pokušaj njenog ulaska u Rusiju biti smatran kaznenim djelom. Carinski policajci sproveli su je potom do aviona natrag za Bruxelles. Na preskonferenciji R. Harms je rekla da joj je objašnjeno kako je njeno ime na “stop-listi”, smatra se, kao

osveta za europsku “crnu listu” ruskih građana povezanih s ukrajinskom krizom, kojima je EU zabranila ulazak na svoj teritorij. Predsjednik EP-a Martin Schulz odmah je osudio taj incident.

FRANCUSKA ODGAĐA SNIŽAVANJE DEFICITAFrancuski ministar financija Michel Sapin objavio je da će njegova zemlja smanjiti svoj proračunski deficit ispod tri posto BDP-a do 2017. godine. To je dvije godine kasnije nego što je Francuska prethodno obećala Europskoj komisiji koja je to od nje tražila.

Nove projekcije su da će francuski deficit pasti na 4,3 posto naredne godine, a da će 2017. godine biti 2,8 posto. M. Sapin je rekao da će francuski rast ostati slab, a da je ritam smanjenja deficita sačinjen prema ekonomskoj situaciji u zemlji. Do 2017. Francuzi namjeravaju rezati potrošnju do 50 milijardi eura.Francuska vlada dosad je nekoliko puta propustila briselske rokove za smanjenje proračunskog deficita. Time druga po veličini europska ekonomija daje na znanje da nije impresionirana politikom štednje koju Uniji nameće Berlin.

ukratko NOVI IZVJESTITELJI EP-a ZA BALKANSKE ZEMLJE

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru i narednih pet godina bit će Charles Tannock, britanski konzervativac, član ECR stranke EP-a. Tannock je autor korektnih izvještaja, općenito je sklon napredovanju Podgorice, a opozicija u Crnoj Gori predbacuje mu da je preblag u ocjenama crnogorske vladajuće elite.Izvjestitelj Europskog parlamenta za Kosovo je Ulrike Lunaček iz Zelenih, koja vrlo do-bro poznaje i Kosovo i okolne zemlje regije. Ona je jedna od najpoznatijih i najutjecajnih zastupnika i ugled joj prelazi Zelene.Izvjestitelj za Bosnu i Hercegovinu je Christian Dan Preda. Rumunjski zastupnik član je EPP stranke. Vrlo ambiciozan, angažiran je na mnogo strana, koordinator je u AFET-u, potpredsjednik nekih odbora, tako da se smatra da neće imati mnogo vremena za Bosnu i Hercegovinu. Izvjestitelj u sjeni je socijalist Afzal Khan, britanski laburist.Izvjestitelj za Srbiju je David McAllister. Njegovi roditelji doselli su u Berlin pa je McAllister Nijemac. Do ulaska u Europski parlament, a ovo mu je prvi mandat, bio je premijer Donje Saksonije. U CDU-u ga drže štićenikom Angele Merkel, i on u svakom trenutku ima prolaz do nje. Smatra se da je ovim izborom EPP pokazao da im je jako stalo do napredovanja Srbije, ali i korektnih izvještaja. McAllister ima dvojno državljanstvo, a u Britaniji podržava Konzervativnu stranku.Izvjestitelj za Makedoniju bit će iz ALDE stranke, ali liberali u EP-u još nisu rekli koga smjeraju staviti na to mjesto. David McAllister

© E

U

er 117 2014 0930

Documents