aktualnost grčkog teatra nekad i sad - ffzg.unizg.hr ?· -5 - aktualnost grČkog teatra nekad l...

Download Aktualnost grčkog teatra nekad i sad - ffzg.unizg.hr ?· -5 - AKTUALNOST GRČKOG TEATRA NEKAD l SAD…

Post on 05-Sep-2018

218 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • -5 -

    AKTUALNOST GRKOG TEATRA NEKAD l SAD

    Fenomen starogrkog kazalita ima nesumnjivo svoje mjesto i utjecaj ukoordinatama naeg vremena. Veliina i snaga tog utjecaja danas, dakle ak-tualnost grkog teatra, koliko to kazalite zadire u nae dananje problemei koliko su ti problemi slini onima iz vremena postanka najveih djela gr-ke tragedije, mislim da se moe odrediti usporedjivanjem drutvenih i kaza-linih situacija ovih dvaju vremena. U tom usporedjivanju zadrat u se is-kljuivo na grkoj tragediji, promatrajui samo njezino klasino razdoblje,V stoljee pr.n.e., dakle vrijeme najveih stvaralaca, Eshila, Sofokla iEuripida, ne dotiui se uope komedije niti satirske drame, niti problemanastanka tragedije, iako bi svako od ovih pitanja zasluilo da se o njemuposebno raspravlja. Isto u tako pokuati istraiti utjecaje i djelovanja grketragedije samo na ovo nae dananje vrijeme, iako bi i historijski pregled mi-jena tih utjecaja, njihove raznolikosti i raznovrsnosti u razliitim drutvimai razdobljima, bio posebno interesantan.

    Aktualnost starogrkog kazalita, aktualnost pitanja koja nam ono postav-lja, jae je danas izraena nego ikada jo od njegova nastanka i originalnogpostojanja. Ona nije uvjetovana samo time to smo mi kao dio zapadnih civi-lizacija nasljednici helenskih tekovina, ona - po mojem miljenju - nije niuvjetovana iskljuivo znaajnim arheoloko-istraivakim rezultatima postig-nutim u XIX i XX stoljeu koji su nam pribliili daleka helenska vremena,ve osobito time to se u duhovnim i politikim strukturama naeg doba ponav-ljaju, naravno samo u sri, izvjesni problemi i pozicije slini onima iz gr-kog drutva u vrijeme najveih tragiara. Jasno je da su drutvene i ekonom-ske postavke naeg vremena drugaije od onih u Grkoj u V stoljeu pr.n.e.,ali neki se bitni elementi, osobito u nainima oblikovanja svijesti i milje-nja, ponavljaju, pa prema tome i problemi koje su postavili Eshil, Sofokloi Euripid imaju ponovo svoje puno znaenje.

    Ne smijemo nikako zapostaviti ni prva dva uzroka shvaanja i prihvaa-nja grkog kazalita u naem vremenu. Kao prvo - injenica to smo vie ilimanje nasljednici grke kulture, a time i nasljednici grkog naina milje-nja, omoguava nam da shvatimo grki teatar, da osjetimo njegovu poezijui njegova pitanja . Kazalita drugih civilizacija (na primjer kinesko i japan-sko kazalite), usprkos tome to imaju bar isto toliko dugu tradiciju kao i na-e, i usprkos tome to u dananje vrijeme dolazi do sve veeg, gotovo potpu-nog proimanja kultura i civilizacija i stapanja u svjetsku civilizaciju, ipaknismo sposobni shvatiti ve samo na trenutke instinktivno osjetiti, jer se za-snivaju na posve razliitim strukturama miljenja, l drugo, arheologija i nje-zina istraivanja u posljednjih su nam stotinjak godina pribliili svojim ot-kriima grko kazalite i, osobito u najnovije vrijeme, oslobodili nas mno-gih zabluda o njemu, mnogih mitova i legendi koje smo sami stvorili i nataj nain zamraili pogled na jedno od najsvjetlijih razdoblja kazalita uope.

    Da bismo shvatili srodnosti izmedju nekih vidova drutvenih struktura uklasinom razdoblju stare Grke i naih dananjih, da bismo shvatili zatopitanja grkih tragiara tako duboko zadiru u nae dananje sudbine, i napojedinanim i na drutvenim razinama, mislim da je potrebno najprije pro-motriti to je za starog Helena znaila tragedija i kako ju je prihvaao, atek nakon toga ispitati to ona znai, ili bi bar trebalo da znai, za dana-njeg ovjeka.

  • 6

    V stoljee pr .n .e. u staroj Grkoj bilo je jedno od kazalino naj-bogatijih razdoblja u historiji, razdoblje u kojem je teatarska umjetnost do-ivjela ne samo svoj literarni procvat ve 5 punu afirmaciju, gotovo potpunostapanje s polisom > teatar je postao jedan od primarnih oblika drutvene dje-latnosti polisa. U tom relativno kratkom razdoblju od svega sto godina ivje-la su i djelovala tri najvea grka tragiara: Eshil, Sofoklo i Euripid. U ma-lo su kojem razdoblju kazaline povijesti tri tako velika stvaraoca bili suvre-menici jedan drugome. Ali ipak, izmedju tragedija prvog od njih, Eshila, iposljednjeg, Euripida, postoji - ini mi se - golema razlika, uvjetovana raz-liitim ne samo individualnim ve i drutvenim pogledima na svijet.

    Pojava ove trojice tragiara nije sluajna, kao to ni razlike me-dju njima nisu sluajne. Potrebno je zbog toga prije svega utvrditi drutve-ne okvire unutar kojih se oni kreu i pokuati predoiti kako je svakog po-jedinog od njih tadanja kazalina publika prihvaala, to je u njihovimdramama traila i to je nalazila, i na kraju - a to je najvanije - to je usvakoj epohi teatar znaio i za pojedinca i za drutvo kao cjelinu

    Centar kazaline umjetnosti u V st.pr.n.e. najvei je i najmo-niji grki polis - Atena. Godine 510. pr .n .e . Atena postaje demokratskadrava, a 508. Klisten provodi svoje reforme. Perzijski ratovi jo nisu za-poeli, i atenska demokracija staje na svoje noge, postaje sve jaa, i gra-djani, naravno iskljuujui robove, potpuno su slobodni . Jo uvijek je ve-oma jak kolektivan duh, i kolektivna, drutvena svijest mnogo je jaa odindividualne, pojedinane svijesti. Ta je kolektivna svijest jedan od naj-vanijih faktora atenske demokracije i ona na njoj i poiva . 500. g . poi-nje otvorena borba s Perzijancima, niu se mnogobrojne bitke u kojimaPerzijanci doivljavaju poraz za porazom, a atenska demokracija jaa napolitikom, ekonomskom i vojnom planu, da bi 477. pr.n.e., nakon skla-panja Atikog pomorskog saveza, postala najjaa vojna i politika silaSredozemlja. Takav je historijski okvir prvog razdoblja atenske demokra-cije .

    U tom je okviru veoma vanu ulogu igralo kazalite, jer je teatarve svojom namjenom i svojim izraajnim oblicima najpogodniji da budene samo ogledalo drutvene i pojedinane svijesti i drutvenih struktura od-red jenog vremena, ve da se u njemu trae i odgovori o smislu postojanjauope. Atenska je demokracija kroz svoj teatar - ne mislim ovdje samo nadjela koja su izvodjena, ve na teatar kao cjelinu svih elemenata koji gasainjavaju, od drame, preko glumaca i tehnike, do gledalaca, od mjestai vremena u kojem se predstava odravala do svih onih manifestacija okosamog teatarskog ina - atenska je demokracija, dakle, dokazivala krozteatar smisao svog drutvenog postojanja, kao to su i pojedinci koji su jesainjavali dokazivali smisao svojih individualnih postojanja.

    Pokuao sam dati vremenske i prostorne koordinate unutar kojihse kretao prvi od trojice velikih grkih tragiara - Eshil. Nisu samo nje-gove tragedije tipian produkt onoga vremena, ve je i sam Eshil tipianovjek poetka demokratske Atene. Rodjen 525. pr.n.e., bio je s jednestrane vojnik, borac protiv Perzijanaca, pobjednik na Maratonu, a s drugestrane bio je teatarski ovjek, reiser, kompozitor, uitelj plesa i, iznadsvega, pjesnik koji je u svojim djelima opjevao probleme, ivote, pitanjai strasti tadanjeg polisa. Pokuajmo sada ispitati kako je grka publika

  • -7-

    doivljavala Eshila i to je on za nju znaio: zamislimo izvodjenje jedneEshilove tragedije. Kao primjer uzeo bih iz obimna Eshilova opusa (preko90 djela, od kojih 70 tragedija), opusa koji je do nas, na alost, doaoposve okrnjen, "Okovanog Prometeja" . Ta je predstava bila prikazivana475. pr.n.e., dakle u vrijeme kada su Perzijski ratovi bili ve s uspjehomzavreni, a atenska je demokracija bila u neprestanom usponu. Predstavisu prisustvovali, dakle, slobodni atenski gradjani , svjesni svoje slobode,svoje snage: iza njih su se nalazile sjajne pobjede, a pred njima budunostod koje su mnogo oekivali.

    Sto su pojedini gledaoci i polis kao cjelina traili, u Eshilovojtragediji, to su u njoj nalazili? Sasvim je sigurno da nisu traili ono tonas najee zaokuplja u predstavama - sadraj; mit, u ovom sluaju mit-ska pria o Prometeju koja je sadraj "Okovanog Prometeja", mit koji jenesumnjivo u davna vremena svojega nastajanja bio oruje spoznaje o dru-tvu i odnosima unutar njega i koji se kao svaka prava spoznaja mijenjaos razvitkom drutva, taj mit je u Eshilovo vrijeme ve bio petrificiran, sta-lan, nepromjenljiv, i svaki ga je Atenjanin znao napamet u svim njegovimpojedinostima. Sam mit nastao je u trenutku, svakako veoma dugotrajnomtrenutku, kada se javljala i drutvena svijest, on je bio jedan od oblikadrutvene svijesti i, kao takav, pruao je odgovore na osnovna ljudskapitanja, pitanja postanka, ivota, smrti. Razvojem drutva i drutvene svi-jesti i mit se razvijao, modificirao, da bi na kraju u jednom asu, bio pre-vazidjenj otad se mit, uglavnom, vie nije mijenjao. Trebalo je upotrije-biti nova oruja spoznaje koja e, u poetku ostajui u granicama mita,biti sposobna da se razvijaju zajedno s drutvom . Jedno od takvih oruja bi-la je tragedija. U tragediji su Grci traili potvrdu smisla svojih drutvenihstruktura i unutar nje su opravdavali svoje pojedinane i drutvene sudbine.Kao sredstvo spoznaje tragedija je, u stvari odnosi njezinih pojedinih di-jelova i pojedinih junaka, bila i odraz odnosa unutar drutva a naposeodnosa izmedju kolektivne i pojedinanih svijesti.

    Grki je polis izrastao iz pojedinih rodovskih zajednica, bio jenjihov logini nastavak i ujedinjenje njihovih ostataka, te je u njemu,osobito u vrijeme samog nastajanja polisa, kolektivna svijest, karakteristinaza gentilno uredjenje, prevladavala nad individualnom svijeu. Jo je i uEshilovo vrijeme ta kolektivna svijest bila veoma snana, a njezina se snagaodraava i u kompoziciji "Okovanog Prometeja". Tragedija je bila sintezaplesnih, muzikih i dramskih elemenata u dananjem smislu, dakle sintezakorskih i pojedinanih glumakih elemenata. Kor, kao bie sa stotinu i isto-vremeno s jednom glavom, nesumnjivo ima svoje porijeklo u rodovskom drutve-nom uredjenju, on je odraz i nosilac kolektivne svijesti, jer su u ranom gen-tilnom drutvu svi vrili sve poslove, svi su bili jednaki i svi su bili jedno.Tako su svi lanovi roda sudjelovali u prvim teatarskim inovima, bili su isto-vremeno i glumci i gledaoci. Kao ostatak takva drutva, kao kolektivni no-silac radnje, kor je uao i u grku tragediju. Diferen