gramatika grčkog jezika

Download Gramatika grčkog jezika

Post on 20-Oct-2015

114 views

Category:

Documents

16 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

jezik

TRANSCRIPT

  • MUSIC-MAJNAR

    KOLSKA KNJIGA ZAGREB

  • A U G U S T M U S I N I K O M A J N A R I C

    GRAMATIKA GRKOGA JEZIKA

    D V A N A E S T O I Z D A N J E

    PRIREDIO

    dr. MILIVOJ SIRONIC

    KOLSKA KNJ IGA ZAGREB 1989.

  • S A D R A J

    UVOD

    G r k i jez ik i n j e g o v a n a r j e j a

    DIO I. GLASOVI

    Glava I. P i s m o i i z g o v o r 12-3. A. Slova 1 - 9 . B. Drugi glasovni znaci i znaci za itanje 10-16. C. Naglasci 17-22. D. Ree-nini znaci 23.

    Glava II. R a s t a v l j a n j e i k o l i i n a s logova 2430. A. Rastavljanje slogova 24-27 . B. Koliina 28-30

    Glava III . N a g l a i v a n j e 31-43.

    Glava IV, G l a s o v i 44-46. A. Dioba samoglasnika 4445. B. Dioba suglasnika 46.

    Glava V. N a j z n a t n i j i g l a s o v n i zakon i 4775. A. Samoglasnici 47-51 . B. Suglasnici 52-60. C. Slogotvorne likvide i nazali 61-64. D. Promjene samoglasnika na kraju rijei 65-69. E. Promjene samoglasnika u rijeima 7073. F. Promjene su-glasnika na kraju rijei 7475.

    DIO II. OBLICI

    A. D e k l i n a c i j a

    Ope biljeke 76-80.

    Glava VI. D e k l i n a c i j a i m e n i c a i p r i d j e v a . 81-188. A. Vokalska deklinacija 82-112. I. o-deklinacija 82-89. II. a-deklinacija 90-102. 1. enske rijei 90-99. 2. Muke rijei 100-102. III . Pridjevi

  • I V

    vokalske deklinacije 103 106. IV. Stegnute rijei vokalske deklinacije 107110. V. Atika deklinacija 111 112. B. Konsonantska deklinacija 113-186. I. Konsonantske osnove 115164. 1. Osnove na grlene i usnene suglasnike 115-122. 2. Osnove na zubne i nosne suglasnike 123 145. 3. Osnove na tekue suglasnike 146-152. 4. Osnove na 153-164. II. Vokalske osnove 165-186. 1. Osnove na i 165-166. 2. Osnove na i 167-172. 3. Osnove na 173 174. 4. Osnove na dvoglasnike 175-186. III . Dodaci deklinaciji imena 187-188. 1. Dualni oblici 187. 2. Nastavci nalik na padene 188.

    Glava VII. P r i d j e v i 189-204. A. Pridjevi konsonantske deklinacije 189-196. B. Komparacija ili poredenje 197 203. C. Prilozi od pridjeva 204.

    Glava VIII. Z a m j e n i c e 205-222.

    Glava IX. B r o j e v i 223-224.

    B. K o n j u g a c i j a

    Ope biljeke 225-230.

    Glava X. P r v a g l a v n a k o n j u g a c i j a ili g l ago l i na 231 301.

    I. Prezentska osnova 231-253. A. Sprezanje prezent-ske osnove 231-233. B. Augment 234-242. C. Verba contracta 243-244. D. Razlika pre-zentske osnove od glagolske 245 253.

    II. Jaka aorisna osnova 254257.

    III . Futurska osnova 258-264.

    IV. Osnova slaboga aorista 267-271.

    V. Perfektna osnova 272291. A. Perfekt aktivni 276-282. I. Jaki perfekt 277-279. II. Slabi perfekt 280282. B. Pluskvamperfekt aktivni 283. C. Perfekt medijalni i pasivni 284-289. D. Pluskvamperfekt medijalni i pasivni 290. E. Futur egzaktni 291.

    VI. Jaka pasivna osnova 292295. VII. Slaba pasivna osnova 296299.

  • Glagolski pridjevi 300. Glagoli koji, izvodei vremena, ne produljuju kraj-njega samoglasnika osnove 301. Pregled glagolskih oblika str. 108 115. Glagoli pore-dani po zavrnom glasu osnove, str. 116119.

    Glava XI. D r u g a g l a v n a k o n j u g a c i j a ili g l ago l i na 302-319. Uvodne biljeke 302-304. I. Prvi razred glagola na 305-317. A. Glagoli s osnovom na 312. . Ostali glagoli prvoga ra-zreda glagola na 314-315. 1. 314. 2. 315. 3. - 4. 315. b. Bestematski aoristi 316. Mjeoviti perfekti 317. II . Drugi razred glagola na 318-319.

    Glava XII. G l a g o l i p r v e g l a v n e k o n j u g a c i j e s o s o b i t i m o b l i c i m a 320-327. b. Peti ili nazalni razred 321. esti ili inhoativni raz-red 324. Sedmi ili e-razred 325. Osmi ili mjeoviti razred 327. Defektivni glagoli 327. b. Nepravilno znaenje 328-329. A. Aktivno, medijalno i pasivno znaenje 328. B. Prelazno i neprelazno znaenje 329.

    Kako se naglauju glagolski oblici 331 333. A. Infinitivi. B. Participi. C. Oblici imperativa 333.

    DIO III . POSTANJE RIJEI

    Glava XIII . 334-358. A. P r o s t e r i j e i 334-353. A. Nastavci kojima postaju imenice 336-344. B. Nastavci kojima po-staju pridjevi 345-351. C. Kako postaju glagoli 325. D. Kako postaju prilozi 353. B. S l o e n e r i j e i 354-358.

    DIO IV. SINTAKSA

    Glava XIV. K o n g r u e n c i j a 361-369. Glava XV. l a n 370-379. Glava XVI. P a d e i 380-416.

    A. Akuzativ 380-391. B. Genitiv 392-409. C. Dativ 410-416.

  • V I

    Glava XVII. P r i j e d l o z i 417-437. Pregled prijedloga 418.1. Prijedlozi s jednim padeom 419-427. II. Prijedlozi s dva padea 428-431. III . Prijedlozi s tri padea 432-437.

    Glava XVIII. Z a m j e n i c e 438-446.

    Glava XIX. V r s t e g l a g o l s k e 447-449. I. Aktiv 447. Medij 448. I I I . Pasiv 449.

    Glava XX. V r e m e n a 450-459. A. Indikativi 451-458. B. Naini (konj., opt., impt.), infinitivi i participi 459.

    Glava XXI. N a i n i 460-489. A. Naini u samostalnim reenicama 460.b 465. 1. Indikativ 460.b-462. 2. Konjunktiv 463. 3. Optativ 464. 4. Imperativ 465. B. Naini u zavisnim reenicama 466489. Biljeke 466. I. Zavisne izrine reenice 467. II. Zavisne uzrone reenice 468. III. Zavisne upitne reenice 469. IV. Namjerne reenice 470-472. V. Posljedine reenice 473. VI. Pogodbene reenice 474479.VII. Dopusne reenice 480. VIII. Relativne reenice 481-486. IX. Vremenske reenice 487-488. Neupravni govor 489.

    Glava XXII. I n f i n i t i v 490-497. . infinitivu uope 490. . subjektu i predikatu kod infinitiva 491. C. Kako se upotrebljava infinitiv 492-496. D. Infinitiv s lanom 497.

    Glava XXIII . P a r t i c i p 498-505. . participu uope 498. B. Atributni particip 499. C. Predikatni particip 500-502. D. Adver-bni particip 503. E. Apsolutni particip 504-505. Infinitiv i particip sa 506. G l a g o l s k i p r i d j e v i 507.

    Glava XXIV. N e g a c i j e 508-511.

    Glava XXV. P a r t i k u l e 512-521. A. Usporedni veznici 513-517. I. Sastavni veznici 513. II. Rastavni veznici 514. III . Suprotni veznici 515. IV. Zakljuni veznici 516. V. Uzroni veznici 517.

  • V I I

    . Zavisni veznici 518.

    Uzvine partikule 519.

    Partikule u pitanjima i odgovorima 520-521.

    DODATAK

    I. Epski heksametar 522-528.

    II. Pentametar 529-530.

    III . Jampski trimetar 531-534.

    IV. Najobinije mjere, teine i novci 535 537.

    Hrvatskosrpsko kazalo str. 257 262.

    Grko kazalo str. 263-276.

  • U V O D

    Grki jezik i njegova narjeja

    Grci koji su ivjeli u Grkoj, na grkim otocima i u mnogim kolonijama nazivali su se sami ve od 7. st. pr. n. e. H e l e n i m a ("), a po tom i svoju zemlju Helada (), pa se tako zovu i dananji Grci. Ime Grci i Grka (Graeci, Graecia) nadjenuli su im Rimljani po nekom starom sjevernogrkom plemenu , . Taj se naziv odrao do danas. Grki je jezik srodan s jezikom Inda, Armenaca, Arbanasa, Italaca, Kelta, Germana, baltijskih naroda i Slavena. Svi su ti jezici ogranci indoevropskoga jezinog stabla, kome su nauna istraivanja pridala poetkom 20. st. jo dva jezika: toharski i hetitski.

    Grki je narod bio od starine podijeljen na plemena, od kojih je svako govorilo svojim narjejem ili dijalektom. U starije vrijeme svako pleme upotrebljavalo je svoje narjeje i u pjesmi i u nevezanu govoru. Glavna su narjeja grkoga jezika do r sko , e o l s k o i jonsko .

    1. D o r s k i su govorili Dorani uPeloponezu, na Kreti i u koloni-jama na Siciliji i u donjoj Italiji. S tim su dijalektom srodna mnoga sjeverozapadna grka narjeja (u Epiru, Akarnaniji, Etoliji, Lokridi, Fokidi), pa u Ahaji i Elidi. Dijalekt Pindarov i Teokritov u jezgri je dorski; i tragedija ima dorskih oblika svojim korskim pjesmama.

    2. E o l s k i su govorili Eoljani u Maloj Aziji, Tesaliji, Beotiji i na otoku Lezbu. Taj se dijalekt rado naziva i s j e v e r n o a h e j s k i , za razliku od j u n o a h e j s k o g a dijalekta koji se prije dorske seobe go-vorio po itavom Peloponezu, a kasnije se sauvao u Arkadiji pa u elejskim pokrajinama Pizatidi i Trifiliji, a najistije na otoku Kipru. Eolskim su dijalektom pjevali na otoku Lezbu Alkej i Sapfa.

    3. J o n s k i je govorilo jonsko pleme u Maloj Aziji, u Atici i na nekim otocima Egejskoga mora. U tom se dijalektu najprije zametnula knjiga i najljepe se razvila. Najznatniji su literarni spomenik, koji ovamo pripada, Homerove pjesme.vAli njihov jezik nije narodan, nego um j e t a n ; on se dodue osniva na elementima s t a r o j o n s k o g a dijalekta, ali u njemu ima i eolskih i a t ikih oblika (eolizmi, aticizmi), pa umjetnih tvorbi, izazvanih potrebama stiha.

    Jonski su pisali povjesniar Herodot, lijenik Hipokrat i dr. To se narjeje rado naziva n o v o j o n s k o , za razliku od s t a r o j o n s k o g a (epskoga).

    1 Gramatika grkoga jezika

  • U V O D

    Grki jezik i njegova narjeja

    Grci koji su ivjeli u Grkoj, na grkim otocima i u mnogim kolonijama nazivali su se sami ve od 7. st. pr. n. e. H e l e n i m a ("), a po tom i svoju zemlju Helada (), pa se tako zovu i dananji Grci. Ime Grci i Grka (Graeci, Graecia) nadjenuli su im Rimljani po nekom starom sjevernogrkom plemenu , . Taj se naziv odrao do danas. Grki je jezik srodan s jezikom Inda, Armenaca, Arbanasa, Italaca, Kelta, Germana, baltijskih naroda i Slavena. Svi su ti jezici ogranci indoevropskoga jezinog stabla, kome su nauna istraivanja pridala poetkom 20. st. jo dva jezika: toharski i hetitski.

    Grki je narod bio od starine podijeljen na plemena, od kojih je svako govorilo svojim narjejem ili dijalektom. U starije vrijeme svako pleme upotrebljavalo je svoje narjeje i u pjesmi i u nevezanu govoru. Glavna su narjeja grk