Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru

Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru

Pravni fakultet

Opte pravo

SEMINARSKI RAD

Lokalna samoupravaMentor: Student:trbac Jelena

Prof.dr Neboja Teofilovi

Ass. Milan Tesla

Novi Pazar

Januar, 2010.

Sadraj

Uvod....................................................................................................................................3

Istorijat.................................................................................................................................4Evropska Povelja o lokalnoj samoupravi........................................................................5-10Oblici lokalne samouprave.................................................................................................11Lokalna samouprava u Srbiji..............................................................................................12Bibliografija........................................................................................................................13Uvod

Lokalna samouprava je autonomni sistem upravljanja lokalnim zajednicama, konstituisanim na uim djelovima dravne teritorije. Ona je istovremeno originerna i osnovna organizacija vlasti. Razvijenost lokalne samouprave je i jedan od uslova demokratije i pravne drave. Kako je samouprava lokalnim zajednicama pravo graana obino garantovano ustavom, za dravu ono znai obavezu da stvori uslove za kontinuirano funkcionisanje lokalne zajednice kao cjeline.IstorijatPrve forme lokalne samouprave mogu se prepoznati u Evropi XV i XVI vjeka u vidu komuna, srednjovekovnih gradova kojima su kralj ili feudalci putem povelja i statuta davali status slobodnih gradova. Ipak, otadbinom lokalne samouprave, onakve kakvom je danas poznajemo, smatra se Engleska koja je prva imala originerne i samostalne oblikeupravljanja na uim teritorijama.Koliko je znaaj lokalne samouprave veliki, svjedoi usvajanje Evropske povelje o lokalnoj samoupravi iz 1985. godine* od strane Evropskog saveta koja garantuje osnove tzv. lokalne demokratije, razraujui najvanije elemente statusa lokalne samouprave. Tako, lokalnu samoupravu odlikuje nekoliko karakteristika: izvorna nadlenost, odluivanje neposredno ili putem predstavnitva, finansijska sredstva, samostalnost oslikana i kroz pravo na udruivanje lokalnih zakednica u saveze i atita prava na lokalnu samoupravu. *Evropska Povelja o lokalnoj samoupravi

Preambula

Zemlje Savjeta Evrope potpisnice ove Povelje;

Imajui u vidu to da je cilj Savjeta Evrope da postigne vee jedinstvo meu svojim lanicama u svrhu ouvanja i postizanja ideala i principa koji predstavljaju njihovo zajedniko naslijee;

Imajui u vidu to da je jedan od metoda kojima je ovaj cilj mogue postii sporazumijevanje na administrativnom planu;

Imajui u vidu da su lokalne vlasti jedan od osnovnih temelja svakog demokratskog reima;

Imajui u vidu to da je pravo graana da uestvuju u voenju javnih poslova demokratski princip koji vai u svim zemljama lanicama Savjeta Evrope;

Uvjerene da je najneposrednije ostvaranje ovog prava mogue upravo na lokalnom nivou;

Uvjerene da postojanje lokalne vlasti sa stvarnim odgovornostima mogu da osiguraju upravu koja e biti i efikasna i bliska graanima;

Svjesne da je ouvanje i jaanje lokalne samouprave u razliitim evropskim zemljama znaajan doprinos izgradnje Evrope zasnovane na naelima demokratije i decentralizacije vlasti;

Ocjenjujui da sve ovo podrazumijeva postojanje lokalne vlasti koje posjeduju demokratski obrazovane organe za donoenje odluka i raspolau visokim stepenom autonomije, u skladu sa svojim odgovornostima, i kojima stoje na raspolaganju odgovarajui putevi i naine da ove odgovornosti realiziraju, kao i sredstva potrebna za njihovu realizaciju;

Dogovorile su se kako slijedi:

lan 1.

Zemlje potpisnice e se smatrati obaveznim da potuju slijedee lanove ove Povelje, na nain i u obimu predvienim lanom 12. Povelje:

DIO 1.

lan 2.

Ustavna i zakonska osnova lokalne samouprave

Princip lokalne samouprave bit e utvren zakonodavstvom zemlje potpisnice i gdje je to mogue ustavom.

lan 3.

Koncept lokalne samouprave

1. Lokalna samouprava podrazumiejva pravo i osposobljenost lokalnih vlasti da, u

granicama zakona, reguliraju i rukovode znatnim dijelom javnih poslova,, na osnovu vlastite odgovornosti i u interesu lokalnog stanovnitva.

2. Ovo pravo lokalne vlasti e vriti putem savjeta i skuptine, sastavljenih od

lanova izabranih na slobodnih izborima, rajnim glasanjem, na bazi neposrednog, opteg, za sve jednakog birakog prava, a koji (savjeti odnosno skuptine) mogu da imaju izvrne organe koji su im odgovorni. Ovo pravo nee ni u kome smislu derogirati zborove graana, referendume ili bilo koji drugi oblik neposrednog uea graana u odluivanju tamo gdje su ini predvieni Statutom.

lan 4.

Djelokrug lokalne samouprave

1. Osnovna prava i dunosti lokalnih vlasti bit e utvreni ustavom ili statutom, time se, meutim, ne sprijeava prenoenje na lokalne vlasti prava i odgovornosti za specifine zadatke, u skladu sa zakonom.

2. Lokalne vlasti e, u granicama zakona, imati puno diskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa svim stvarima koje nisu iskljuene iz njihove nadlenosti, niti stavljene u nadlenost neke druge vlasti.

3. Javi poslovi e se po pravilu, vriti prije svega od strane onih vlasti koje su najblie graanima. Prilikom prenoenja odgovornosti na neke drugu vlast vodit e se rauna o obimu i prirodi posla, kao i o zahtjevima efikasnosti i ekonominosti.

4. Prava povjerena lokalnim vlastima e po pravilu biti puna i iskljuiva. Ona ne smiju biti uskraena ili ograniena od strane neke druge centralne ili regionalne vlasti, osim u sluajevima predvienim zakonom.

5. U sluajevima prenoenja ovlaenja sa centralnih i regionalnih na lokalne vlasti, lokalnim vlastima e, u to je mogue veoj mjeri, biti dozvoljeno da prilagoavaju njihovo provoenje u lokalnim uslovima.

6. Lokalne vlasti e biti konsultovane, u najveoj moguoj mjeri, pravovremeno i na odgovoarajui nain, u procesu planiranja i donoenja odluka o svim stvarima koje ih se direktno tiu.

lan 5.

Zatita granica lokalna vlasti

Promjene granica lokalne vlasti nee biti izvrene bez predhodne konsultacije sa lokalnim zajednicama kojih se to tie, vjerovatno putem referenduma gdje je to predvieno statutom.

lan 6.

Odgovarajua organizacija uprave i izvori sredstava

za obavljanje poslova lokalne vlasti

1. U mjeri u kojoj to nije u sukobu sa optim statutarnim odredbama, lokalne vlasti e imati mogunost da odreuju vlastitu internu upravnu strukturu, u cilju njenog prilagoavanja lokalnim potrebama i efikasnog rukovoenja radom organa uprave.

3.Uslovi rada zaposlenih u lokalnim vlastima bit e takvi da omogue zapoljavanje

visokokvalitetnog osoblja, sposobnog i kompetentnog. U tom cilju, osigurat e se odgovarajui uslovi i mogunosti za obuku zaposlenih u u pravi, njihovo odgovarajue nagraivanje, kao i mogunost napredovanja u slubi.

lan 7.

Uslovi vrenja funkcija lokalnih vlasti

1. Uslovi rada izabranih lokalnih funkcionera moraju biti takvi da osiguravaju slobodno vrenje njihovih funkcija.

2. Ti uslovi podrazumijevaju i odgovarajuu finansijsku kompenzaciju trokova nastalih u vrenju ovih dunosti kao i, gdje je to potrebno, nadoknadu za izgubljenu zaradu, odnosno naknadu za obavljanje dunosti, uz odgovarajue socijalno osiguranja.

3. Sve funkcije i aktivnosti koje se smatraju inkompatibilnim sa vrenjem dunosti lokalnog funkcionera bit e predviene statutom ili osnovnim pravnim naelima.

lan 8.

Upravni nadzor nad radom lokalnih vlasti

1. Sve vrste upravnog nadzora nad radom lokalnih vlasti mogu se vriti iskljuivo u sluajevima i po postupku predvienim ustavom ili stat. Svaki obpravnog nadzora nad radom lokalnih vlasti e, po pravilu, imati za cilj jedino da osigura usklaenost rada lokalnih vlasti sa zakonom i ustavnim naelima. Upravni nadzor nad radom lokalnih vlasti mogu vriti vii nivoi vlasti radi osiguravanja ekspeditivnosti u obavljanju onih poslova koji su delegirani lokalnim vlastima.

3. Upravni andzor nad radom lokalnih vlasti vrit e se na nain kojem e se osigurati

da intervencija kontrolnog organa bude u srazmjeri sa znaajem interesa koji se titi.

lan 9

Izvori finansiranja lokalnih vlasti

1. Lokalne vlasti e, u skladu sa ekonomskom politikom zemlje, imati pravo na odgovarajue vlastite izvore finansiranja, kojima e raspolagati slobodno, u okviru svojih ovlaenja.

2. Izvori finansiranja lokalnih vlasti e biti primjereni njihovim dunostima koje propisuju ustav ili zakon.

3. Najmanje jedan dio sredstava lokalnih vlasti e poticati od lokalnih taksi i naknada za koje lokalne vlasti, u mjeri utvrenoj statutom, imaju pravo da utvruju stope.

4. Sistemi finansiranja na kojima se zasnivaju izvori sredstava lokalnih vlasti treba da budu dovoljno raznoliki i elastini kako bi omoguili usklaivanje, u najveoj mjeri, sa stvarnom procjenom trokova za obavljanje njihovih aktivnosti.

5.Potreba zatite finansijski slabih lokalnih vlasti nalae uspostavljanje odgovarajuih postupaka ili mjera finansijskog izjednaavanja, sa ciljem ispravljanja posljedica nejednake distribucije izvora finansiranja odnosno finansijskog optereenja lokalnih vlasti. Takvim postupcima ili mjerama se ne mogu suavati prava lokalnih vlasti koje one imaju u okviru svoje nadlenosti.

6. Lokalne vlasti e, na odgovarajui nain, biti konsultovane u pogledu metoda na osnovu kojeg e im biti dodjeljeni redistribuirani izvori finansiranja.

7. Koliko god je to mogue, sredstva koja se prenose lokalnim vlastima nee imati karakter namjenskih sredstava. Dodjelom tih sredstava ne moe se ugroziti diskreciono pravo lokalnih vlasti da vode politiku u okviru svojih ovlatenja.

8. Kako bi im se omoguilo uzimanje kredita za kapitalne investicije, lokalnim vlastima je prijeko potrebno omoguiti pristup nacionalnom tritu kapitala, u skladu sa zakonom.

lan 10.

Pravo lokalnih vlasti na udruivanje

1. Lokalne vlasti imaju pravo da, u vrenju svojih dunosti meusobno sarauju i da se, u skladu sa zakonom, udruuju sa drugim lokalnim vlastima radi vrenja poslova od zajednikog interesa.

2. Svaka zemlja mora priznati pravo lokalnim vlastima da pripadaju udruenj (savezu) lokalnih vlasti radi zatite i unapreenja njihovih zajednikih interesa i da pripadaju meunarodnoj organizaciji lokalnih vlasti.

3.Lokalne vlasti imaju pravo da, pod uslovima koji mogu biti propisani zakonom, sarauju sa odgovarajuim lokalnim vlastima drugih zemalja.

lan 11.

Zakonska zatita lokalne samouprave

Lokalne vlasti imaju pravo na pravna sredstva radi osiguranja slobodnog obavljanja svojih dunosti i potovanja naela lokalne samouprave uspostavljenih ustavom ili zakonom zemlje kojoj pripadaju.

DIO 2.

Ostale odredbe

lan 12.

Preuzimanje obaveza

1. Svaka od potpisnica se obavezuje na potivanje najmanje 20 stavova Dijela 1. Povelje, od kojih najmanje 10 mora biti meu slijedeim stavovima:

lan 2.

lan 3. stav 1. i 2.

lan 3. stav 1., 2. i 4

lan 5.

lan 7. stav 1.

lan 8. stav 2.

lan 9. stav 1., 2. i 3.

lan 10. stav 1.

lan 11.

2. Svaka od potpisnica e, prilikom deponovanja svog instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili pristanka, obavijestiti Generalnog Sekretara Savjeta Evrope o stavovima odabranim u skladu sa odredbama stava 1. ovog lana.

3. Svaka od potpisnica moe, u bilo koje vrijeme, obavijestiti Generanog Sekretara da se smatra obaveznom da potuje i druge stavove ove Povelje koje prije toga nije prihvatila prema uslovima propisanim stavom 1. ovog lana. Ovo naknadno preuzimanje obaveza smatrat e se integralnim dijelom ratifikacije, prihvaanja ili pristanka od strana zemlje koja o ovome obavijesti Generalnog Sekretara, i stupit e na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi po isteku perioda od tri mjeseca od datuma kada Generalni Sekretar Savjeta Evrope primi ovakvo obavjetenje.

lan 13.

Vlasti na koje se Povelja odnosi

1. Naela lokalne samouprave, sadrana u ovoj Povelji odnose se na sve kategorije lokalnih vlasti koje postoje na teritoriji zemlje potpisnice. Meutim, svaka od potpisnica moe, prilikom deponiranja svog instrumenta ratifikacije, prihvaanja ili pristanka, da odredi kategoriju lokalnih ili regionalnih vlasti na koje ne namjerava da primjenjuje odredbe Povelje. Ona, isto tako, moe da ukljui i druge kategorije lokalnih ili regionanih vlasti pod odredbe ove Povelje naknadnim obavjetenjem Generalnog Sekretara Savjeta Evrope.

lan 14.

Dostavljanje informacije

Svaka od zemalja potpisnica e dostaviti Generalnom Sekretaru Savjeta Evrope sve relevantne informacije koje se odnose na zakonodavne odredbe i druge mjere koje budu preuzeli radi usaglaavanja svoje regulative sa odredbama ove Povelje.

DIO 3.

lan 15.

Potpisivanje, ratifikacija i stupanje na snagu

1. Ova je Povelja otvorena za potpis zemalja lanica Savjeta Evrope. Ona je podlona ratifikaciji, prihvaanju ili pristanku. Instrumenti ratifikacije, prihvaanja ili pristanka e biti deponovani kod Generalnog Sekretara Savjeta Evrope.

2. Ova Povelja stupa na snagu prvog dana mjeseca po isteku perioda od tri mjeseca poslije datuma kojeg etiri zemlje lanice Savjeta Evrope izraze svoj pristanak da budu obavezne Poveljom, u skladu sa odredbama predhodnog paragrafa.

3.U sluaju kada bilo koja zemlja lanica naknadno izrazi svoj pristanak da bude obavezna obom Poveljom, Povelja e stupiti na snagu prvog mjeseca koji slijedi poslije isteka perioda od tri mjeseca od datuma deponovanja instrumenata ratifikacije, prihvaanja ili pristanka.

lan 16.

Teritorijalna klauzula1. Svaka drava moe, u momentu potpisivanja ili prilikom deponovanja instrumenata ratifikacije, prihvaanja ili pristanka, da odredi teritoriju, ili teritorije na koje e se odnositi ova Povelja.

2. Svaka drava moe, bilo kog kasnijeg datuma, putem deklaracije upuene Generalnom Sekretaru Savjeta Evrope, da proiri primjenu ove Povelje na bilo koju drugu teritoriju koju imenuje u toj deklaraciji. Za tu teritoriju Povelja e stupiti na snagu prvog dana mjeseca poev od datuma prijema takve deklaracije od strane Generalnog Sekretara.

2.Svaka deklaracija koja se dostavi u skladu sa predhodna dva stava moe, za svaku od teritorije navedenih u skaldu sa predhodna dva stava, za svaku od teritorija navedenih u takvoj deklaraciji, da bude povuena putem posebnog obavjetenja upuenog Generalnom Sekretaru. Ovaj akt o povlaenju e stupiti na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi po isteku perioda od est mjeseci poslije prijeme takvog obavjetenja od strane Generalnog Sekretara.

lan 17.

Otkazivanje1. Svaka od potpisnica moe da povue svoj pristanak na ovu Povelju u svakom momentu po isteku perioda od pet godina od dana kada je Povelja stupila na snagu za tu zemlju. U tom smislu, Generalnom Sekretaru Savjeta Evrope je potrebno dostaviti posebnu izjavu sa otkaznim rokom od est mjeseci. Ovakvo otkazivanje nee uticati na vaenje Povelje za druge zemlje potpisnice, pod uslovom da ni u jednom momentu ne bude manje od etiri zemlje potpisnice Povelje.

2. Svaka od potpisnica moe, u skladu sa odredbama predhodnog stava, da otkae bilo koji stav Dijela 1. i Povelje koje je prihvatila, pod uslovom da ostane obavezna, po broju i vrsti, lanova predvienim u lanu 12. stava 1. Za svaku potpisnicu koja, otkazavi svoju saglasnost na odreeni stav, prestane da ispunjava zahtjev lana 12. stav 1. smatrat e se da je otkazala i Povelju u cijelosti.

lan 18.

Notifikacije

Generalni Sekretar Savjeta Evrope e obavijestiti zemlje lanice Savjeta Evrope:

a.) svakom potpisu

b.) deponovanju svakog instrumenta ratifikacije, prihvaanja ili pristanka

c.) svakom datumu stupanja na snagu ove Povelje, u skladu sa lanom 15.,

d.) svakom obavjetenju primljenom u skladu sa odredbama lana 12. paragrafa 2. i 3.

e.) svakom obavjetenju primljenom u skaldu sa odredbama lana 13.,

f.) o svakom drugom aktu, obavjetenju ili saoptenju koje se odnosi na Povelju.

U potvrdu ovo dijela dolje potpisani, koji su za to propisno ovlateni, potpisali su ovu

Povelju.

Sainjeno u Strazburgu, 15-og dana oktobra 1985. na engleskom i francuskom, pri emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji e biti deponovan u arhivu Savjeta Evrope. Generalni Sekretar Savjeta Evrope e proslijediti ovjerene kopije svakoj zemlji lanici Savjeta Evrope.

--------------------------------------

* Evropska povelja o lokalnoj samoupravi usvojena je u Savetu Evrope 1985. godineOblici lokalne samouprave

U svetu postoji vie oblika organizovanja lokalne samouprave. U Engleskoj uobliena aktima parlamenta i poveljama, lokalna samouprava formirana je u vidu okruga, srezova i parohija. U SAD, lokalna samouprava regulisana je u okviru ustava i zakona federalnih jedinica, stoga u SAD postoji vie razliitih sistema lokalne samouprave: model mer-savet, menaderski i komisijski model, kao i poseban model u varoima Nove Engleske. S druge strane, Francuska poznaje optine, departmane i regione, s tim to i gradske i seoske optine tretira na isti nain (tzv. monotipne optine). Lokalna samouprava moe biti organizovana kao jednostepena kao u vajcarkoj, dvostepena poput onih u SAD, ili trostepena odnosno kao viestepena u Engleskoj ili Francuskoj. Stepen uea graana u upravljanju lokalnom zajednicom takoe sa razlikuje od zemlje do zemlje (neposredno u SAD, u obliku kabinetske vlade u Francuskoj itd.). Lokalna samouprava se formira prema kriterijumima koji se uglavnom tiu homogenosti, privrednih kapaciteta lokalne zajednice i gravitiranja odreenim institucijama od vitalne vanosti za njeno funkcionisanje. Jo jedan od uslova njenog opstanka jesu finansijska sredstva koja crpi iz izvornih prihoda ali i iz dravnog budeta,

s obzirom da pored izvornih poslova od neposrednog interesa za njene lanove, izvrava i poslove poverene zakonom

Lokalna samouprava u Srbiji

U Srbiji, jedinice lokalne samouprave su optine, gradovi i grad Beograd, on ima status posebne teritorijalne jedinice u Republici Srbiji, sa svojim posebnim organima lokalne samopurave, kako pie u Ustavu RS iz 2006. godine koji odreuje poloaj jedinica lokalne samouprave, nadlenost optina, pravne akte koje donosi, organe, nadzor nad njenim radom i zatitu. Optina (u Srbiji) je osnovna teritorijalna jedinica u kojoj se ostvaruje lokalna samouprava. Obrazuje se za jedno ili vie naseljenih mesta, odnosno katastarskih optina i po pravilu ima minimum 10 0000 stanovnika. Optina ostvaruje svoje nadlenosti na osnovu Ustava, zakona i statuta optine i ima pravo da se bavi svim pitanjima od lokalnog interesa, osim onih pitanja koja su dodeljena u nadlenost nekom drugom nivou vlasti. Optine su u Srbiji definisane Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije. Poslovi optine su poslovi samostalne nadlenosti i preneseni poslovi dravne uprave. Poslovi iz samostalne nadlenosti optina obuhvataju poslove na planu regulatornih radnji i upravljanja optinom i poslove pruanja usluga. U poslove regulatornih radnji i upravljanja optinom spada donoenje razvojnih, prostornih i drugih planova i programa, budeta i zavrnog rauna budeta, upravljanje optinskom imovinom, obrazovanje optinske administrativne slube i dr. U poslove pruanja usluga ureenje i obezbeenje obavljanja komunalnih delatnosti, obavljanje specifinih usluga u oblasti kulture, obrazovanja, sporta, zdravstva, socijalne zatite, turizma, ugostiteljstva, zatite ivotne okoline i u drugim oblastima privrede i drutvene delatnosti. Preneseni poslovi dravne uprave su poslovi koje Republika prenosi na optinu kad je to po zakonu uz predhodno obavljene konsultacije sa optinama. Prilikom prenoenja poslova dravne uprave na optine, Republika je duna optinama dodeliti i finansijska sredstva i obezbediti druge potrebne uslove za njihovo efikasno izvravanje. Organi optine su: skuptina optine, predsednik optine, optinsko vee i optinska uprava. Zakon o lokalnoj samoupravi* razrauje sve kategorije lokalne samouprave, tako i obavezu Republike odnosno teritorijalne autonomije da obezbede sredstva jedinici lokalne samouprave kada izvrava prava i dunosti iz kruga poverenih poslova. Takoe, Zakonom o ministarstvima iz 2007. godine predvia se formiranje Agencije za razvoj infrastrukture lokalne samouprave kao strune slube Vlade RS iji je cilj ravnomerno podsticanje razvoja i unapreenje infrastrukture loklne samouprave povezivanjem finansijskih organizacija, predstavnika nadlenih organa drugih zemalja, gradova i optina i odreivanjem tzv. prioritetnih investicionih projekata

------------------------*Zakon o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007)Bibliografija:Zakon o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007)Prof. dr Ili M.: Upravno pravo, Balkanski centar za izuavanje lokalne samouprave, Ni, 2006.www.wikipedia.comPAGE 1