new lokalna samouprava - pravni fakultet split · 2018. 12. 11. · •lokalna samouprava drugog...
TRANSCRIPT
-
Lokalna samouprava
Izv. prof. dr. sc.
Mirko Klarić
-
Uvodna pitanja
• Pojam lokalne samouprave i lokalne
zajednice
• Vrste jedinica lokalne samouprave
• Razine organizacije lokalne samouprave:
regionalna razina i lokalna razina
• Regije i regionalizam
-
• Lokalna samouprava drugog stupnja
(općine, gradovi)
• Lokalna samouprava drugog stupnja
(kotari, okruzi, ţupanije)
• Sublokalna ili submunicipalna
samouprava (mjesna samouprava u koju
se ubrajaju mjesni odbori, gradski
kotarevi i gradske četvrti)
• Koncept višerazinskog upravljanja (multi-
level governance)
• Primjena načela supsidijarnosti na
obavljanje javnih poslova u zajednici
-
Europska povelja o lokalnoj
samoupravi Vijeća Europe
• Temeljna obiljeţja Europske povelje o
lokalnoj samoupravi Vijeća Europe
• Uloga Europske povelje o lokalnoj
samoupravi u promociji obavljanja
lokalnih društvenih poslova
• Načelo supsidijarnosti u Europskoj povelji
o lokalnoj samoupravi
-
Koncepcije o ulozi jedinica
lokalne samouprave
• Koncepcija političke decentralizacije i njoj
suprotstavljena koncepcija o potrebi
političke centralizacije i poloţaju lokalnih
jedinica kao pomoćnog instrumenta vlasti
• Koncepcija upravne decentralizacije
• Koncepcija primjene načela
supsidijarnosti
• Marksistička koncepcija
-
• Druga značajna obiljeţja lokalne
samouprave (socijalna, gospodarska,
razvojna i ekološka uloga u razvoju
zajednice)
-
Čimbenici koji određuju
veličinu lokalnih jedinica
• Zemljopisni
• Gospodarski
• Politički
• Upravni
• Urbanizacijski
• Sociološki (atrakcijski)
-
Zemljopisni čimbenik
• Konfiguracija terena
• Hidrografska mreţa i blizina mora
• Klima
• Veličina teritorija
• Rudna bogatstva
-
Gospodarski čimbenik
• Fiskalni kapacitet
• Gospodarska snaga
• Mogućnost organizacije obavljanja
različitih gospodarskih servisa za potrebe
odreĎene zajednice
• Sposobnost generiranja gospodarskog
razvoja zajednice
-
Politički čimbenik
• Utjecaj povijesno-političke tradicije
• Dinamika odnosa centralna-lokalna vlast
• Tendencija ka (de)centralizaciji
• Pojava tzv. lokalnih interesa
• Društvene i političke okolnosti u kojima se
dogaĎa odnos izmeĎu središnje vlasti i
lokalne samouprave
-
Upravni čimbenik
• Alternativa u obavljanju društvenih
poslova – centralno ili lokalno
• Pitanje korisnika sluţbe
• Pitanje predmeta sluţbe
• Pitanje sredstava za njezino obavljanje
• Pitanje ekonomičnosti obavljanja sluţbe u
odreĎenom prostoru
-
Urbanizacijski čimbenik
• Korijeni nastanka i intenzivnog razvoja
urbanizacije
• Urbanizacija kao svjetski proces
• Utjecaj urbanizacije na stvaranje novog
tipa lokalne jedinice
• Prva faza urbanizacije (prostorna
koncentracija)
-
• Druga faza urbanizacije (prostorna
dekoncentracija)
• Pojava metropolitanskih područja
• Specifični problemi metropolitanizacije:
dobrovoljna metropolitanska vijeća,
urbanizacija okruga, metareritorijalna
ovlaštenja gradova nad područjem
gradskog ruba, spajanje grada i okruga,
pripajanje ruba gradu, metropolitanska
federacija, nodalna regija
-
Sociološki čimbenik
• Tradicionalne lokalne zajednice
• Lokalne zajednice ruralnog tipa
• Nastanak i razvoj lokalnih zajednica
urbanog tipa
• Primjeri koji ukazuju na postojanje
lokalnih zajednica
• Gradski tip lokalnih jedinica
-
• Utjecaj urbanizacije i industrijalizacije na
tradicionalni tip lokalne zajednice
• Relacija izmeĎu lokalne zajednice i
submunicipalnih oblika organiziranja u
prostoru
-
Glavne uloge lokalne
samouprave
• Upravna uloga, prema kojoj jedinice
lokalne samouprave sluţe za lokalno
obavljanje upravnih poslova središnje
drţave
• Politička uloga, gdje jedinice lokalne
samouprave predstavljaju ujedno i
političke institucije kroz koje se ostvaruju
lokalni interesi graĎana
-
• Ekonomska uloga, gdje jedinice lokalne
samouprave sluţe kao agregatori
gospodarskog rasta i razvoja jedinice
lokalne samouprave
• Socijalna uloga, gdje jedinice lokalne
samouprave sudjeluju u okviru sustava
socijalne skrbi u osiguravanju različitih
vidova socijalne pomoći. Do razvoja ove
komponente dolazi posebice nakon II.
svjetskog rata
-
• U posljednje vrijeme govori se i o
ekološkoj ulozi jedinica lokalne
samouprave. Danas jedinice lokalne
samouprave osiguravaju čitav niz javnih
servisa kojima je cilj samoodrţivi razvoj te
uspostava tzv. cirkularne ekonomije,
kojom se umanjuju negativne posljedice
industrijalizacije kao i čovjekovog utjecaja
na okoliš
-
Kriteriji koje treba ispuniti
lokalna teritorijalna jedinica
• Teritorij zemlje treba u potpunosti biti
razdijeljen na manje organizacijske
jedinice, na način da svaki dio teritorija
bude u sastavu neke lokalne teritorijalne
jedinice
• Grenice je meĎu teritorijalnim jedinicama
potrebno jasno odrediti kako ne bi došlo
do preklapanja teritorijalne nadleţnosti u
obavljanju lokalnih poslova
-
• Lokalna teritorijalna jedinica treba biti
ureĎena u skladu sa unaprijed utvrĎenim
zahtjevima koji se moraju ispuniti s
njezinim osnivanjem, a koji osiguravaju
njezino racionalno i transparentno
poslovanje
• Lokalna teritorijalna jedinica se osniva na
način da omogućuje odgovarajuću
identifikaciju lokalne zajednice s njome, i
povezivanje graĎana koji tu ţive sa
njezinim postojanjem
-
• Lokalna teritorijalna jedinica bi trebala biti
financijski samoodrţiva, posebno ukoliko
ima autonomne političe ovlasti. Iznimka
od ovog načela moţe postojati jedino u
slučajevima onih lokalnih teritorijalnih
jedinica koje su osnovane za veliko
područje koje je rijetko naseljeno
• Lokalna teritorijalna jedinica mora biti
tako ustrojena da moţe svojim graĎanima
osigurati dostupnost javnih servisa koje
pruţa
-
Pristupi u organizaciji
prema vrsti zadataka
• Lokalne jedinice, prema vrsti poslova koje
obavljaju, mogu se podijeliti na opće i
specijalne
• Opće lokalne jedinice obavljaju jednaki
djelokrug posla, neovisno o broju
stanovnika i velečini teritorija
• Specijalne obavljaju samo jednu vrstu
posla, ali se osnivaju za optimalnu
veličinu i broj stanovnika
-
Vrste općih lokalnih
jedinica
• Moţe postojati jedna ili vše vrsta lokalnih
jedinica
• Ako postoji jedna vrsta lokalnih jedinica
govorimo o monotipskom ureĎenju
lokalne samouprave
• Ako postoji više vrsta lokalnih jedinica,
govorimo o politipskom ureĎenju lokalne
samouprave
-
• Monotipsko ustrojstvo lokalne
samouprave znači da sve jedinice lokalne
samouprave imaju jednake ovlasti i
djelokrug poslova
• Politipsko ustrojstvo lokalne samouprave
znači da različite vrste lokalnih jedinica
imaju različite ovlasti i djelokrug poslova,
što pak ovisi o kriterijima prema kojima su
osnovane
-
• Monotipska organizacija lokalne
samouprave je karakteristična za
Francusku
• Politipska organizacija je karakteristična
za Njemačku, Austriju i Englesku
• Monotipska organizacija osigurava
jednake ovlasti svim lokalnim jedinicama
neovisno o broju stanovnika i veličini
teritorija i formalnu izjednačenost prava
graĎana u svim jedinicama lokalne
samouprave
-
• Politipska organizacija lokalne
samouprave osigurava različite ovlati
različitim vrastama lokalnih jedinica,
temeljem različitih kriterija, kao što su broj
stanovnika, veličina teritorija, gustoća
naseljenosti, okolnosti prevladava ili ne
ruralni ili urbani način ţivota, te općenito
da li se radi o manjim ili pak o većim
urbanim jedinicama
-
Razine organizacije lokalne
samouprave
• Lokalna samouprava moţe biti ustrojena
na jednom ili više stupnjeva
• Stupnjevanje lokalne samouprave
predstavlja stvaranje dva ili više
stupnjeva u ustrojstvu lokalne
samouprave u odnosu na središnju
drţavnu vlast
-
• Stupnjevanje lokalne samouprave
karakteristično je za veće drţave, dok
manje drţave imaju obično organizaciju
lokalne samouprave u jednom stupnju
(Slovenija, Crna Gora, Makedonija,
Austrija)
• Veće drţave ili srednje velike drţave koje
nemaju federalnu strukturu odlučuju se
na stupnjevanje lokalne amouprave
(Švedska, Danska, Norveška)
-
• Stupnjevanje je potrebno kako bi jedinice
šire razine preuzele na sebe obavljanje
sloţenijih lokalnih poslova (npr. opskrba
toplom vodom, zbrinjavanje komunalnog
otpada i sl.)
• Analiza obavljanja pojedinih lokalnih
djelatnosti je pokazala da neke od njih se
najjednostavnije, najoptimalnije i
najekonomičnije obavljanju ukoliko se
njima zadovoljava potreba šire lokalne
zajednice (npr. zbrinjavanje komunalnog
otpada)
-
Europska Unija i njezina
nomenklatura
• U Europskoj Uniji postoji hijerarhijski
sustav za identifikaciju i klasifikaciju
prostornih jedinica za potrebe sluţbene
statistike u zemljama članicama EU
• NUTS u prijevodu sa francuskog jezika
znači “Nomenklatura prostornih jedinica
za statistiku”
• LAU u prijevodu znači lokalne upravne
jedinice
-
• Postoje NUTS I regije (3 – 7 milijuna
ljudi), NUTS II (800.000 – 3 milijuna ljudi),
NUTS III (150.000 – 800.000 ljudi)
• Hrvatska je prijavila ţupanije i grad
Zagreb kao NUTS III jedinice, koje ujedno
nose oznaku LAU I jedinice
• Općine i gradovi imaju status LAU II
jedinica (u pravilu manje od 150.000 ljudi
-
Regionalizam i
regionalizacija
• Govoreći o različitim karakteristikama
koje obiljeţavaju regije moţemo reći kako
je moguće odrediti slijedeće tipove
regionalnih jedinica: a) upravne
administrativne, b) planske, razvojne, c)
političke, d) statističke, e)kulturne,
etničke, povijesne, f) ekonomske i g)
funkcionalne (Đulabić, 2007.: 271).
-
Upravne regije
• Upravne regije predstavljaju izraz
drţavne upravne politike koja je
usmjerena na odreĎeno područje
• Većina drţava dijeli teritorij na upravne
regije kako bi se otvorio prostor za
racionalno i kvalitetno upravljanje
• Primjer upravnih regija su departmani u
Francuskoj
-
• Upravne regije se moţe naći i u
Njemačkoj i u Austriji, gdje pored Ländera
(odnosno saveznih zemalja, imamo i
Bezirkove (upravne okruge).
-
Planske razvojne regije
• Planske razvojne regije imaju uvedene su
od strane pojedinih drţava u procesu
pristupanja Europskoj uniji
• Svrha uvoĎenja je prevladavanje
neadekvatne administrativno-teritorijalne
podjele drţavnog teritorija te poticenje
partnerstva izmeĎu različitih razina vlasti
-
• Planske razvojne regije nastale su na
poticaj Europske Unije koja je traţila
uspostavljanje adekvatnih teritorijalnih
struktura za planiranje i voĎenje razvojne
politike
• Njihov cilj je postavljanje programskog
okvira za ostvarivanje aktivnosti koje su
vezane uz regionalni razvoj i poticanje
jedinica lokalne samouprave u
meĎusobnoj suradnji
-
• U svakoj planskoj regiji obično je
ustrojena razvojna agencija koja
predstavlja operativno tijelo za pripremu i
provoĎenje razvojnih dokumenata
• Od drugih institucionalnih tijela običnio se
uspostavlja razvojno vijeće, koje se
sastoji od predstavnika jedinica lokalne
samouprave, ključnih drţavnih tijela koja
potiču razvoj, te predstavnika
gospodarstva i nevladinih udruga
-
• Osnivanjem planskih, razvojnih regija
nastoji se olakšati planiranje razvoja
pojedinog područja
• Kao nedostaci navode se pretjerana
politizacija ovih tijela kao i nedostatak
adekvatnog legitimiteta, pa njihovo
funkcioniranje obično ovisi o političkim
prilikama na niţim razinama vlasti
-
Političke regije
• Političke regije imaju veliki stupanj
političke samostalnosti
• Imaju vlastita politička i izvršna tijela
• Imaju veći ili manji stupanj samouprave s
mogućnošću ureĎenja poslova iz svog
djelokruga
• Obično imaju vlastite izvore prihoda i
druga prava
-
• Stupanj samouprave političkih regija ovisi
o ustavnopravnom ureĎenju odreĎene
zemlje
• Političke regije su vrlo heterogen tip
lokalnih jedinica, jer je moguć različiti
stupanj autonomije u okviru upravno-
političkog sustava neke zemlje
• u nekim se unitarno ureĎenim drţavama
nalaze jake regije sa izabranim
predstavničkim i izvršnim tijelima
-
• U unitarnim drţavama koje su
decentralizirale neke od svojih funkcija
takoĎer moţemo naći političke regije
• U takvom tipu regija mogu se naći
podruţnice središnje drţavne vlasti, pa
dolazi do stvaranja paralelnih upravnih
sustava
-
Statističke regije
• Statističke regije sluţe potrebama
EUROSTATA za prikupljenje podataka za
odreĎenu teritorijalnu razinu
• Statističke regije obuhvaćaju odreĎenu
podjelu teritorija, kao i broj stanovnika koji
ţivi na tom teritoriju, kako bi se dobili
usporedivi i mjerljivi podaci meĎu
drţavama članicama Europske Unije
-
Kulturne, etničke, povijesne
regije
• Ovakva regije predstavlja područje sa
specifičnim kulturnim, etničkim,
povijesnim i drugim sličnim
karakteristikama
• Obiljeţje svake suvremene demokratske
drţave je da ima takva područja koja se
mogu kategorizirati kao zasebna regija
• Ta se područja znaju protezati na
nekoliko upravno-teritorijalnih jedinica
-
• Ponekad takve regije se proteţu preko
granica dvije ili više drţava, stvarajući
tako transgranične regije
• Ponekad regije sa prepoznatljivim
etničkim ili kulturnim identitetom, te
povijesne regije predstavljaju osnovu za
uspostavu posebnih političkih
samoupravnih jedinica
• Poseban primjer je Španjolska, gdje
imamo primjer tzv. povijesnih zajednica
-
• Navedenim je povijesnim zajednicama
priznat autonoman status automatizmom
na samom početku regionalizacije
Španjolske. U ovu grupu regije spada
Katalonija, Baskija, Galicija i Andaluzija
• Ovdje je primjenjen sustav asimetrične
devolucije prema kojem se nadleţnost
regija utvrĎuje na temelju pregovora
izmeĎu regija i središnje vlasti, pa izmeĎu
regija postoje razlike u pogledu njihove
nadleţnosti
-
Gospodarske regije
• Kod gospodarskih regija radi se o
područjima koja su odreĎena temeljem
odreĎenih gospodarskih pokazatelja
• Kao gospodarski parametri koji pomaţu
odreĎenje regija mogu se navesti stupanj
industrijalizacije, stupanj urbaniziranosti,
struktura gospodarstva, njegova
povezanost, mogućnost stvaranja
regionalnih klastera, i dr.
-
• Kod gospodarskih regija moguća je
koncentracija na odreĎeni dio ili tip
proizvodnje. Moguće su tako regije koje
proizvode odreĎeni tip dobara ili sirovina,
ili pak pruţaju odreĎenu kategoriju usluga
• Takva područja ne moraju se nuţno
preklapati sa administrativno-
teritorijalnom podjelom drţave
• Ona mogu obuhvaćati nekoliko različitih
organizacijsko-teritorijalnih jedinica unutar
drţave ili pak djelove više drţava
-
Funkcionalne regije
• Funkcionalne regije se odreĎuju kao
područja koja su nastala kao rezultat
posebnih društvenih i ekonomskih
odnosa, a njihove granice ne odraţavaju
geografske posebnosti ili pak povijesne
okolnosti
• Najpoznatije su regije koje se formiraju
temeljem atrakcije radne snage
-
• Za takve je regije karakteristična velika
svakodnevna fluktuacija i migracija radne
snage, a radnici obavljaju poslove unutar
te funkcionalne regije
• Te se regije ne moraju u cijelosti
poklapati sa formalno utvrĎenim
administrativnim jedinicama u kojima bi
se trebalo odvijati kretanje stanovnika, pa
se pojavljuje problem oteţanog praćenja i
prikupljanja podataka kod takvog tipa
jedinica
-
Regionalizam
• Regionalizam predstavlja ideološko
uvjerenje prema kojem stvaranje i jačanje
regionalne razine vlasti dovodo do
kreiranje protuteţe središnjoj drţavnoj
vlasti
• Regionalizam je u pravilu izraz nastojanja
lokalnih razina vlasti za što većom
samostalnošću u kreiranju društvenih,
gospodarskih i socijalnih prilika
-
• Regionalizam usmjerava procese
političkog odlučivanja sa središnje
drţavne razine na niţu, regionalnu razinu,
koja omogućuje artikulaciju različitih
interesa regionalne zajednice kroz proces
autonomnog i samostalnog političkog
odlučivanja
• On predstavlja jačanje kapaciteta
političkog odlučivanja lokalnih jedinica u
ukupnoj strukturi drţavne vlasti
-
• Jačanje kapaciteta političkog odlučivanja
uključuje i jačanje demokratskog
legitimiteta regionalnih političkih tijela kroz
neposredan izbor njihovih predstavničkih i
izvršnih tijela
• Time se jača verikalna dimenzija podjele
političke vlasti
• ovim regionalizam nastoji inicirati i ojačati
samostalni razvoj političkih procesa na
razini niţoj od drţavne i višoj od lokalne
razine
-
• Regionalni pokreti nastali su krajem 19.-
og stoljeća, kada su se pojavili otpori
koncepciji nacionalne drţave
• Regionalisti tog doba su se zalagali za
zadrţavanje tradicionalnih društvenih i
političkih struktura, koje su im osiguravale
čuvanje stečenih privilegija
• Postupno se regionalizam razvio kao
pokret koji zagovara uspostavu srednje
razine vlasti, koja bi bila subnacionalna,
ali iznad lokalne razine vlasti
-
Regionalna samouprava
• Regionalna samouprava predstavlja
pravno-politički i organizacijski odraz
regionalizma kao ideološkog opredjeljenja
• Regionalan samouprava uključuje
postojanje organizacijskih jedinica na
razini koja je niţa od razine središnje
drţavne vlasti i viša od lokalne vlasti
-
• Pravo na regionalnu samoupravu
uključuje pravo i odgovornost
organizacijskih jedinica ustrojenih na toj
razini za obavljanje dijela javnih poslova
koji su stavljeni u nadleţnost ovoj razini
vlasti
• Ovdje je ključno načelo subsidijarnosti
koje postavlja zahtjev da se javni poslovi
obavljaju na razini vlasti koja je najbliţa
graĎanima
-
• Regionalne jedinice u pravilu se nastoje
izboriti za veće ovlasti u donošenju
propisa kao i za što veći udio u strukturi
javnih financija, mogućnost djelovanja i
povezivanja s istovrsnim jedinicama na
meĎunarodnoj razini, slobodu ureĎenja
svog unutarnjeg organizacijskog
ustrojstva
• Drţavni nadzor se obično ograničava na
nadzor ustavnosti i zakonitosti djelovanja
regija
-
• Regionalne jedinice nastoje ostvariti
potpunu kontrolu nad obavljanjem javnih
poslova na način da nastoje preuzete
lokalne ekspoziture drţavnih tijela
• Regionalne jedinice pored toga na sebe
preuzimaju provedbu zakona i drugih
propisa koje donosi središnja vlast, dok
drţavna tijela zadrţavaju kontrolu nad
njihovim izvršavanjem
-
Regionalizacija
• Regionalizacija je proces stvaranja
regionalnih jedinica od strane središnje
drţavne vlasti
• Drţava ovim procesom uvodi novu
upravno-teritorijalnu podjelu zemlje te
stvara regionalne jedinice s većim ili
manjim stupnjem autonomije
• Taj se proces provodi kroz preoblikovanje
postojećih institucija
-
• Regionalizacija ne mora nuţno voditi ka
stvaranju regija, jer se mogu koristiti
različiti postojeći institucionalni oblici
kojima se stimulira regionalna suradnja
• Ključni cilj regionalizacija je mobilizacija
razvojnih aktivnosti i povezivanje različitih
teritorijalnih područja u jedinstvenu mreţu
koja sinergijski doprinosi gospodarskom
rastu i razvoju
-
• Ovaj je proces naročito značajan u
kontekstu Europskih integracija
• Europska Unija prepoznaje i potiče ove
procese, te izdvaja značajna novčana
sredstva za poticanje razvoja regionalnih
politika
• Tome pridonosi i činjenica da u većini
novih članica Europske Unije prevlada
tendencija da glavni gradovi tih drţava
imaju snaţan potencijal za razvoj za
razliku od ostatka zemlje
-
Klasični modeli lokalne
samouprave
• Četiri su glavna povijesna modela lokalne
samouprave: njemački, francuski,
nordijski i anglosaksonski
• Noviji model lokalne samouprave je
srednjoeuropski
• Pored njih u literaturi se navode
višegradski, baltički i juţnoeuropski model
-
Francuski model
• Zasniva se na primjeni načela koje
odreĎuje da svako naselje ima status
jedinice lokalne samouprave
• Prosječna veličina općina općina je jako
mala
• Struktura lokalnih jedinica je jako
fragmentirana, a njihov broj je veći od
36.000
-
• Nadzor nad lokalnim jedinicama dugo je
bio snaţan, a odvijao se u u okviru
upravnog nadzora središnjih tijela
drţavne vlasti
• Krug lokalnih poslova razmjerno je nizak,
a svi poslovi koje obavljaju jedinice
lokalne samouprave smatra se da su u
njihovom samoupravnom djelokrugu
• Iako je Francuski model dugo
karakterizirala snaţna centralizacija
sustava, pokrenuta je njegova značajna
decentralizacija
-
Njemački model
• Obiljeţava ga politipska struktura lokalne
samouprave
• Karakteristična je podjela na ruralne i
urbane jedinice lokalne samouprave
• Veći gradovi se izdvajaju iz upravno-
teritorijalne organizacije kao zasebne
jedinice lokalne samouprave
-
• Načelno je organizacijska podjela na
općinu i grad u prvom stupnju te kotar u
drugom stupnju
• Njemački model je poseban i zbog bottom
up pristupa, koji je polazio od procesa
denacifikacije, pa je kao prva razina
upravljanja bila ustrojena lokalna
samouprava, a tek iza toga druge razine
vlasti
• U Njemačkoj je prihvaćen neposredan
izbor načelnika i gradonačelnika
-
• Postoji razlika izmeĎu poslova koji su u
nadleţnosti jedinica lokalne samouprave i
poslova iz prenesenog djelokruga
• Različite su procedure glede obavljanja
poslova iz prenesenog djelokruga u
odnosu na poslove iz samoupravnog
djelokruga
• Za njemačku lokalnu samoupravu je
karakteristično da predstavlja politički
izvršujuću organizaciju, koja provodi
političke odluke neovisno koja ih razina
vlasti donosi
-
Nordijski model
• Nordijski model karakterističan je za dvije
nordijske zemlje: Švedsku i Dansku
• Posebno ga karakterizira ustrojstvo
velikih monotipskih općina
• Na drugom stupnju su kotarevi, kao
jedinice lokalne samouprave u drugom
stupnju
-
• Lokalni su poslovi ureĎeni općom
klauzulom, a u njihovu obavljanju jedinice
lokalne samouprave su samostalne
• Udio jedinica lokalne samouprave u
ukupnim javnim rashodima je izrazito
visok, čime se pokazuje i visok raspon
poslova i odgovornosti lokalnih jedinica
-
Engleski model
• Ne postoji ustavno jamstvo na lokalnu
samoupravu
• Smatralo se da je svaka aktivnost jedinica
lokalne samouprave koja nije odobrena
od strane parlamenta nezakonita
• Sustav je uglavnom upravljan
centralistički od strane vlade Ujedinjenog
Kraljevstva
-
• Britanska je vlada mogla radikalno
utjecati na sustav lokalne samouprave,
što je tijekom osamdesetih godina
prošlog stoljeća i činila ukidanjem i
spajanjem čitavog niza jedinica lokalne
samouprave
• Jedinice lokalne samouprave u Velikoj
Britaniji danas su najveće u čitavoj
Europi, s prosječno 170.000 stanovnika
po jedinici
-
Francuski model
• Podrijetlo francuskog moela seţe u doba
graĎanske revolucije i Napoleonova
Carstva
• Dominira teorija o prirodnim pravima
općine kao temeljne teritorijalne jedinice
lokalne uprave i samouprave
• Sve francuske ppćine načelno imaju
jednak pravni status i ureĎenje
-
• Za francusku lokalnu samoupravu je
karakterističan gogentni nadzor nad
njezinim radom
• Model za njezino ustrojstvo polazi od
načela jedno naselje – jedna općina
• Francuski model bio je polazišna osnova
za ureĎenje lokalne samouprave u
Republici Hrvatskoj
• Kasnije se uočava konvergencija
hrvatskog sustava lokalne samouprave
prema njemačkom modelu
-
• Ovaj trend konvergencije prama
njemačkom modelu nastavlja se i danas,
jer se priča o organizacijskom spajanju
ureda drţavne uprave u ţupanijama sa
postojećim ţupanijama i preuzimanju
poslova drţavne uprave u ţupanijama
• Francuski je model utjecao na
organizaciju lokalne samouprave i u
drugim europskim zemljama: Italiji,
Španjolskoj, Grčkoj i Belgiji
-
Usklađivanje sustava
lokalne samouprave u
Europi – proces
konvergencije
• Trend prema neposrednom biranju
čelnika lokalne samouprave od strane
graĎana
• Lokalna samouprava postaje instrument
za kanaliziranje sukoba i odnosa u
lokalnoj zajednici
-
• Pojačava se uloga u dinamiziranju
gospodarskog razvoja kako na lokalnoj
tako i na regionalnoj razini
• Dolazi do razrade instrumenata
financiranja lokalnih jedinica i njihovih
organizacijskih oblika
• Dolazi do privatizacije obavljanja
komunalnih usluga, sukladno konceptu
sluţbi od općeg gospodarskog interesa
-
• Ujednačava se krug poslova koje lokalne
jedinice obavljaju za lokalnu zajednicu
• Dinamizira se trend prosječnog
povećanja veličine lokalnih jedinica te se
traţe novi načini njihova povezivanja i
suradnje
• Jača proces ureĎenja suvremenih
urbanih područja, posebno po dimenziji
odnosa grad i gradski rub
• Postoji dodatna tendencija ka
decentralizaciji temeljem uvoĎenja
doktrine dobre uprave
-
Lokalna samouprava u
republici Hrvatskoj
• U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o
lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi
• Jedinice lokalne samouprave su općine i
gradovi
• Jedinice područne (regionalne)
samouprave su ţupanije
• Oba tipa lokalnih jedinica osnivaju se
zakonom
-
• Općina je jedinica lokalne samouprave
koja se osniva za područje više
naseljenih mjesta koja predstavljaju
prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu,
te koja su povezana zajedničkim
interesima stanovništva
• Grad je jedinica lokalne samouprave u
kojoj je sjedište ţupanije te svako mjesto
koje ima više od 10.000 stanovnika, a
predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu,
gospodarsku i društvenu cjelinu
-
• U sastav grada mogu biti uključena i
prigradska naselja koja s gradskim
naseljem čine gospodarsku i društvenu
cjelinu te su s njim povezana dnevnim
migracijskim kretanjima i svakodnevnim
potrebama stanovništva od lokalnog
značenja
• Iznimno, gdje za to postoje posebni
razlozi (povijesni, gospodarski,
geoprometni), gradom se moţe utvrditi i
mjesto koje ne zadovoljava uvjete za
status grada
-
• Ţupanija je jedinica područne
(regionalne) samouprave čije područje
predstavlja prirodnu, povijesnu,
prometnu, gospodarsku, društvenu i
samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi
obavljanja poslova od područnoga
(regionalnog) interesa
-
• Veliki gradovi su jedinice lokalne
samouprave koje su ujedno gospodarska,
financijska, kulturna, zdravstvena,
prometna i znanstvena središta razvitka
šireg okruţenja i koji imaju više od 35.000
stanovnika
-
Ovlasti općina i gradova
• ureĎenje naselja i stanovanje,
• prostorno i urbanističko planiranje,
• komunalno gospodarstvo,
• briga o djeci,
• socijalna skrb,
• primarna zdravstvena zaštita,
• odgoj i osnovno obrazovanje,
-
• kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
• zaštita potrošača,
• zaštita i unapreĎenje prirodnog okoliša,
• protupoţarna i civilna zaštita,
• promet na svom području
• ostale poslove sukladno posebnim
zakonima
-
Ovlasti velikih gradova
• ureĎenje naselja i stanovanje,
• prostorno i urbanističko planiranje,
• komunalno gospodarstvo,
• brigu o djeci,
• socijalnu skrb,
• primarnu zdravstvenu zaštitu,
• odgoj i obrazovanje,
• kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
-
• zaštita potrošača,
• zaštita i unapreĎenje prirodnog okoliša,
• protupoţarna i civilna zaštita,
• promet na svom području
• odrţavanje javnih cesta,
• izdavanje graĎevinskih i lokacijskih
dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju,
te provedbu dokumenata prostornog
ureĎenja,
• druge poslove sukladno posebnim
zakonima.
-
Ovlasti županija
• obrazovanje,
• zdravstvo,
• prostorno i urbanističko planiranje,
• gospodarski razvoj,
• promet i prometnu infrastrukturu,
• odrţavanje javnih cesta,
-
• planiranje i razvoj mreţe obrazovnih,
zdravstvenih, socijalnih i kulturnih
ustanova,
• izdavanje graĎevinskih i lokacijskih
dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju
te provedbu dokumenata prostornog
ureĎenja za područje ţupanije izvan
područja velikoga grada,
-
• ostali poslovi sukladno posebnim
zakonima.
• Veliki gradovi koji imaju više od 35.000
stanovnika kao i gradovi koji su sjedišta
ţupanija mogu obavljatti i poslove iz
djelokruga ţupanije
-
• Odlukom predstavničkog tijela jedinice
lokalne samouprave u skladu s njezinim
statutom i statutom ţupanije, mogu se
pojedini poslovi iz samoupravnog
djelokruga jedinice lokalne samouprave
prenijeti na ţupaniju, odnosno mjesnu
samoupravu
-
• Predstavničko tijelo jedinice lokalne
samouprave moţe traţiti od ţupanijske
skupštine da joj, uz suglasnost središnjeg
tijela drţavne uprave nadleţnog za
poslove lokalne i područne (regionalne)
samouprave, povjeri obavljanje odreĎenih
poslova iz samoupravnog djelokruga
ţupanije na području te jedinice, ako
moţe osigurati dovoljno prihoda za
njihovo obavljanje
-
Neposredno sudjelovanje
građana u odlučivanju
• GraĎani mogu neposredno sudjelovati u
odlučivanju o lokalnim poslovima putem
referenduma i mjesnog zbora graĎana, u
skladu sa zakonom i statutom jedinice
lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
-
• Referendum se moţe raspisati radi
odlučivanja o prijedlogu o promjeni
statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog
pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela
kao i o drugim pitanjima odreĎenim
zakonom i statutom
• raspisivanje referenduma moţe predloţiti
najmanje jedna trećina članova
predstavničkog tijela, općinski načelnik,
gradonačelnik ili ţupan, 20% ukupnog
broja birača u jedinici za koju se traţi
raspisivanje referenduma
-
• U općini, gradu i Gradu Zagrebu i većina
vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih
četvrti ili gradskih kotareva na području
općine, grada, odnosno Grada Zagreba
• Ako je raspisivanje referenduma
predloţilo 20% od ukupnog broja birača u
jedinici, predsjednik predstavničkog tijela
duţan je dostaviti zaprimljeni prijedlog
središnjem tijelu drţavne uprave
nadleţnom za lokalnu i područnu
(regionalnu) samoupravu u roku od 30
dana od zaprimanja prijedloga
-
• Središnje tijelo drţavne uprave nadleţno
za lokalnu i područnu (regionalnu)
samoupravu će u roku od 60 dana od
dostave utvrditi ispravnost podnesenog
prijedloga, odnosno utvrditi je li prijedlog
podnesen od potrebnog broja birača u
jedinici i je li referendumsko pitanje
sukladno odredbama Zakona te odluku o
utvrĎenom dostaviti predstavničkom tijelu
-
• Ako središnje tijelo drţavne uprave
nadleţno za lokalnu i područnu
(regionalnu) samoupravu utvrdi da je
prijedlog ispravan, predstavničko tijelo
raspisat će referendum u roku od 30 dana
od zaprimanja odluke
• Protiv odluke središnjeg tijela drţavne
uprave kojom je utvrĎeno da prijedlog nije
ispravan nije dozvoljena ţalba, već se
moţe pokrenuti upravni spor pred
Visokim upravnim sudom RH
-
Savjetodavni referendum
• Predstavničko tijelo moţe raspisati
savjetodavni referendum o pitanjima iz
svog djelokruga
• Pravo glasovanja na referendumu imaju
graĎani koji imaju prebivalište na
području općine, grada, odnosno ţupanije
i upisani su u popis birača
-
Konzultiranje s građanima
• Općinsko, odnosno gradsko vijeće moţe
traţiti mišljenje od mjesnih zborova
graĎana o prijedlogu općeg akta ili
drugog pitanja iz samoupravnog
djelokruga općine, odnosno grada, kao i o
drugim pitanjima odreĎenim zakonom ili
statutom
• Dobiveno mišljenje ne obvezuje općinsko,
odnosno gradsko vijeće
-
• GraĎani imaju pravo predstavničkom
tijelu predlagati donošenje odreĎenog
akta ili rješavanje odreĎenog pitanja iz
njegovog djelokruga
• predstavničko tijelo mora raspravljati o
prijedlogu ako ga potpisom podrţi
najmanje deset posto birača upisanih u
popis birača općine ili grada, odnosno
ţupanije te dati odgovor podnositeljima
najkasnije u roku od tri mjeseca od
prijema prijedloga
-
• Tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave duţna su
omogućiti graĎanima i pravnim osobama
podnošenje predstavki i prituţbi na svoj
rad kao i na rad njihovih upravnih tijela te
na nepravilan odnos zaposlenih u tim
tijelima kad im se obraćaju radi
ostvarivanja svojih prava i interesa ili
izvršavanja svojih graĎanskih duţnosti
-
• Na podnijete predstavke i prituţbe čelnik
tijela jedinice lokalne samouprave,
odnosno upravnih tijela tih jedinica duţan
je graĎanima i pravnim osobama dati
odgovor u roku od 30 dana od dana
podnošenja predstavke, odnosno prituţbe
• Tijela su duţna u sluţbenim prostorijama
na vidnom mjestu osigurati potrebna
tehnička i druga sredstva za podnošenje
predstavki i prituţbi (knjiga za prituţbe i
sl.) i omogućiti usmeno izjavljivanje
predstavke i prituţbe
-
Predstavnička tijela u
lokalnoj samoupravi
• Općinsko vijeće, gradsko vijeće i
ţupanijska skupština predstavnička su
tijela graĎana i tijela lokalne, odnosno
područne (regionalne) samouprave
-
• Predstavnička tijela donose akte u okviru
djelokruga jedinice lokalne, odnosno
područne (regionalne) samouprave te
obavljaju druge poslove u skladu sa
zakonom i statutom jedinice lokalne,
odnosno područne (regionalne)
samouprave
• Broj članova predstavničkog tijela jedinice
lokalne, odnosno područne (regionalne)
samouprave je neparan, a odreĎuje se
ovisno o broju stanovnika
-
• Mandat člana predstavničkog tijela
jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave izabranog na redovnim
izborima traje do dana stupanja na snagu
odluke Vlade Republike Hrvatske o
raspisivanju sljedećih redovnih izbora koji
se odrţavaju svake četvrte godine
sukladno odredbama zakona kojim se
ureĎuju lokalni izbori
-
• Mandat člana predstavničkog tijela
jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave izabranog na prijevremenim
izborima traje do isteka tekućeg mandata
predstavničkog tijela izabranog na
redovnim izborima
• Članovi predstavničkog tijela nemaju
obvezujući mandat i nisu opozivi
-
• Član predstavničkog tijela ne moţe biti
kazneno gonjen niti odgovoran na bilo
koji drugi način, zbog glasovanja, izjava ili
iznesenih mišljenja i stavova na
sjednicama predstavničkog tijela
• Članu predstavničkog tijela koji za vrijeme
trajanja mandata prihvati obnašanje
duţnosti koja se prema odredbama
posebnog zakona smatra nespojivom, za
vrijeme obnašanja nespojive duţnosti
mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje
ga zamjenik
-
• Član predstavničkog tijela duţnost
obavlja počasno i za to ne prima plaću
• Član predstavničkog tijela ima pravo na
naknadu u skladu s odlukom
predstavničkog tijela
• Član predstavničkog tijela ima pravo na
opravdani neplaćeni izostanak s posla
radi sudjelovanja u radu predstavničkog
tijela i njegovih radnih tijela
-
• Predstavničko tijelo smatra se
konstituiranim izborom predsjednika na
prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina
članova predstavničkog tijela
• Predstavničko tijelo ima predsjednika i do
dva potpredsjednika, koji se biraju
većinom glasova svih članova
predstavničkog tijela
-
• Ako predstavničko tijelo ima dva
potpredsjednika, u pravilu se biraju tako
da se jedan potpredsjednik bira iz reda
predstavničke većine, a drugi iz reda
predstavničke manjine, na njihov prijedlog
• Predsjednik je duţan sazvati sjednicu
predstavničkog tijela na obrazloţeni
zahtjev najmanje jedne trećine članova
predstavničkog tijela u roku od 15 dana
od primitka zahtjeva
-
• Ukoliko predsjednik predstavničkog tijela
ne sazove sjednicu, na obrazloţeni
zahtjev najmanje jedne trećine članova
predstavničkog tijela, sjednicu će sazvati
općinski načelnik, gradonačelnik ili ţupan
u roku od 8 dana
• Ukoliko to ni oni ne učine u zadanom roku
sjednicu će u roku od 8 dana sazvati
čelnik središnjeg tijela drţavne uprave
nadleţnog za lokalnu i područnu
(regionalnu) samoupravu
-
• Sjednica predstavničkog tijela mora se
odrţati u roku od 15 dana od dana
sazivanja
• Sjednica sazvana protivno odredbama
ovoga članka smatra se nezakonitom, a
doneseni akti ništavima
-
Poslovi predstavničkog
tijela
• Donosi statut jedinice lokalne, odnosno
područne (regionalne) samouprave
• Donosi odluke i druge opće akte kojima
ureĎuje pitanja iz samoupravnog
djelokruga jedinice lokalne, odnosno
područne (regionalne) samouprave
-
• Osniva radna tijela, bira i razrješuje
članove tih tijela te bira, imenuje i
razrješuje i druge osobe odreĎene
zakonom, drugim propisom ili statutom
• UreĎuje ustrojstvo i djelokrug upravnih
tijela jedinice lokalne, odnosno područne
(regionalne) samouprave
-
• Osniva javne ustanove i druge pravne
osobe za obavljanje gospodarskih,
društvenih, komunalnih i drugih
djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne,
odnosno područne (regionalne)
samouprave
• obavlja i druge poslove koji su zakonom
ili drugim propisom stavljeni u djelokrug
predstavničkog tijela
-
Način donošenja odluka
predstavničkog tijela
• Predstavničko tijelo donosi odluke
većinom glasova ako je na sjednici
nazočna većina članova predstavničkog
tijela
• Statut jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, proračun i
godišnji izvještaj o izvršenju proračuna
donose se većinom glasova svih članova
predstavničkog tijela
-
• Poslovnikom predstavničkog tijela mogu
se odrediti druga pitanja o kojima se
odlučuje većinom glasova svih članova
predstavničkog tijela
• Sjednice predstavničkih tijela su javne.
Nazočnost javnosti moţe se isključiti
samo iznimno, u slučajevima predviĎenim
posebnim zakonima i općim aktom
jedinice
-
• Sjednicama predstavničkog tijela
prisustvuje općinski načelnik,
gradonačelnik, odnosno ţupan te njihov
zamjenik
• Na sjednicama predstavničkog tijela
glasuje se javno, ako predstavničko tijelo
ne odluči da se, u skladu s poslovnikom ili
drugim općim aktom, o nekom pitanju
glasuje tajno
• Sjednice predstavničkog tijela mogu se
sazivati i elektroničkim putem
-
• Predstavničko tijelo osniva stalne ili
povremene odbore i druga radna tijela u
svrhu pripreme odluka iz njegovog
djelokruga
• Sastav, broj članova, djelokrug i način
rada povremenih odbora i drugih radnih
tijela utvrĎuju se poslovnikom ili
posebnom odlukom o osnivanju radnog
tijela
-
Izvršna tijela jedinica
lokalne samouprave
• Izvršno tijelo jedinice lokalne i jedinice
područne (regionalne) samouprave u
općini je općinski načelnik, u gradu
gradonačelnik i u ţupaniji ţupan
• Izvršno tijelo je i zamjenik koji obnaša
duţnost općinskog načelnika,
gradonačelnika, odnosno ţupana u
slučajevima propisanim ovim Zakonom
-
• Zamjenik koji obnaša duţnost općinskog
načelnika, gradonačelnika, odnosno
ţupana obnaša tu duţnost bez
provoĎenja novih izbora za izvršna tijela
ako je mandat općinskog načelnika,
gradonačelnika, odnosno ţupana prestao
nakon isteka dvije godine mandata u toj
jedinici lokalne, odnosno područne
(regionalne) samouprave
-
• Općinski načelnik, gradonačelnik, ţupan i
njihov zamjenik biraju se na neposrednim
izborima sukladno posebnom zakonu
• Općinskom načelniku, gradonačelniku,
odnosno ţupanu i njihovim zamjenicima
mandat prestaje po sili zakona u
slučajevima propisanim posebnim
zakonom
-
• Pročelnik upravnog tijela nadleţnog za
sluţbeničke odnose će u roku od 8 dana
obavijestiti Vladu Republike Hrvatske o
prestanku mandata općinskog načelnika,
gradonačelnika, odnosno ţupana radi
raspisivanja prijevremenih izbora za
novoga općinskog načelnika,
gradonačelnika, odnosno ţupana, u
slučajevima propisanim ovim Zakonom
-
• U jedinicama lokalne samouprave koje
imaju do 10.000 stanovnika općinski
načelnik, odnosno gradonačelnik ima
jednog zamjenika koji se bira na
neposrednim izborima sukladno
posebnom zakonu
-
• U jedinicama lokalne samouprave koje
imaju više od 10.000 stanovnika, u
gradovima sjedištima ţupanija, odnosno
ţupanijama općinski načelnik,
gradonačelnik, odnosno ţupan imaju dva
zamjenika koji se biraju na neposrednim
izborima sukladno posebnom zakonu
• Općinski načelnik, gradonačelnik,
odnosno ţupan zastupa općinu, grad,
odnosno ţupaniju.
-
• Općinski načelnik, gradonačelnik,
odnosno ţupan odgovoran je središnjim
tijelima drţavne uprave za obavljanje
poslova drţavne uprave prenijetih u
djelokrug tijela općine, grada, odnosno
ţupanije
• Općinski načelnik, gradonačelnik,
odnosno ţupan obavlja poslove utvrĎene
statutom općine, grada, odnosno ţupanije
u skladu sa zakonom
-
• Općinski načelnik, gradonačelnik,
odnosno ţupan, u obavljanju poslova iz
samoupravnog djelokruga općine, grada,
odnosno ţupanije ima pravo obustaviti od
primjene opći akt predstavničkog tijela
• Općinskog načelnika, gradonačelnika,
odnosno ţupana u slučaju duţe
odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti
u obavljanju svoje duţnosti, zamjenjuje
zamjenik, u skladu sa statutom
-
• Općinski načelnik, gradonačelnik i ţupan,
u skladu sa statutom, moţe obavljanje
odreĎenih poslova iz svog djelokruga
povjeriti zamjeniku
• Povjeravanjem poslova iz svog
djelokruga zamjeniku, ne prestaje
odgovornost općinskog načelnika,
gradonačelnika, odnosno ţupana za
njihovo obavljanje
-
• Izvršne poslove obavlja u općini općinski
načelnik, u gradu gradonačelnik i u
ţupaniji ţupan
• Izvršne poslove obavlja i zamjenik koji
obnaša duţnost općinskog načelnika,
gradonačelnika i ţupana u slučaju da
prestane mandat načelniku,
gradonačelniku i ţupanu, nakon dvije
godine od stupanja na duţnost
-
Ovlasti načelnika,
gradonačelnika i župana
• Priprema prijedloge općih akata
• Izvršava ili osigurava izvršavanje općih
akata predstavničkog tijela
• Usmjerava djelovanje upravnih tijela
jedinice lokalne, odnosno područne
(regionalne) samouprave u obavljanju
poslova iz njihovoga samoupravnog
djelokruga te nadzire njihov rad
-
• Upravlja nekretninama i pokretninama u
vlasništvu jedinice lokalne, odnosno
područne (regionalne) samouprave kao i
njezinim prihodima i rashodima, u skladu
sa zakonom i statutom
• Odlučuje o stjecanju i otuĎivanju
nekretnina i pokretnina jedinice lokalne,
odnosno područne (regionalne)
samouprave i drugom raspolaganju
imovinom u skladu s ovim Zakonom,
statutom jedinice i posebnim propisima
-
• Imenuje i razrješuje predstavnike jedinice
lokalne, odnosno područne (regionalne)
samouprave u tijelima javnih ustanova,
trgovačkih društava i drugih pravnih
osoba iz članka 35. stavka 1. točke 5.
ovoga Zakona, osim ako posebnim
zakonom nije drugačije odreĎeno
• Obavlja i druge poslove utvrĎene
zakonom i statutom
-
Upravni odjeli i službe
• Za obavljanje poslova iz samoupravnog
djelokruga jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave kao i poslova
drţavne uprave prenijetih na te jedinice
ustrojavaju se upravni odjeli i sluţbe
(upravna tijela)
• U općinama i gradovima moţe se ustrojiti
jedinstveni upravni odjel za obavljanje
svih poslova iz samoupravnog djelokruga
-
• Upravnim tijelima upravljaju pročelnici
koje na temelju javnog natječaja imenuje
općinski načelnik, gradonačelnik,
odnosno ţupan
• Dvije ili više jedinica lokalne samouprave
mogu obavljanje pojedinih poslova iz
svoga samoupravnog djelokruga
organizirati zajednički, osobito u svrhu
pripreme projekata za povlačenje
novčanih sredstava iz fondova Europske
unije
-
• O osnivanju, ustrojstvu i djelokrugu
zajedničkog upravnog tijela odlučuju
predstavnička tijela jedinica lokalne
samouprave
• Temeljem odluke predstavničkih tijela
općinski načelnici i gradonačelnici sklopit
će sporazum o osnivanju zajedničkog
upravnog tijela kojim se propisuje
financiranje, način upravljanja,
odgovornost, statusna pitanja sluţbenika i
namještenika i druga pitanja od značaja
za to tijelo
-
• Statutom ţupanije mogu se za obavljanje
odreĎenih poslova iz njezinoga
samoupravnog djelokruga osnovati
upravna tijela i izvan njezinog sjedišta
• Upravne, stručne i ostale poslove u
tijelima jedinica lokalne i jedinica
područne (regionalne) samouprave
obavljaju sluţbenici i namještenici
-
• Sluţbenici obavljaju upravne i stručne
poslove iz djelokruga tijela u kojem rade,
a namještenici obavljaju prateće i
pomoćne poslove
• Prava, obveze i odgovornosti kao i druga
pitanja od značenja za rad sluţbenika i
namještenika u upravnim tijelima jedinica
lokalne samouprave i jedinica područne
(regionalne) samouprave ureĎuju se
posebnim zakonom
-
Mjesna samouprava
• Mjesni odbor osniva se statutom jedinice
lokalne samouprave kao oblik
neposrednog sudjelovanja graĎana u
odlučivanju o lokalnim poslovima od
neposrednog i svakodnevnog utjecaja na
ţivot i rad graĎana
-
• Mjesni odbor osniva se za jedno naselje,
više meĎusobno povezanih manjih
naselja ili za dio većeg naselja, odnosno
grada koji u odnosu na ostale dijelove čini
zasebnu razgraničenu cjelinu (dio
naselja)
• Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog
odbora mogu dati graĎani i članovi
predstavničkog tijela te druga tijela
odreĎena u statutu općine, odnosno
grada
-
• Statutom općine, odnosno grada moţe se
mjesnom odboru povjeriti obavljanje
pojedinih poslova iz samoupravnog
djelokruga općine ili grada, koja su od
neposrednog i svakodnevnog utjecaja na
ţivot i rad graĎana na području mjesnog
odbora
-
Tijela mjesnog odbora
• Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog
odbora i predsjednik vijeća mjesnog
odbora
• Vijeće mjesnog odbora biraju graĎani s
područja mjesnog odbora koji imaju
biračko pravo
• Za člana vijeća mjesnog odbora moţe biti
biran graĎanin koji ima biračko pravo i
prebivalište na području mjesnog odbora
čije se vijeće bira
-
• Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se
na neposrednim izborima, tajnim
glasovanjem, razmjernim izbornim
sustavom. Postupak izbora članova vijeća
mjesnog odbora ureĎuje predstavničko
tijelo općim aktom, odgovarajućom
primjenom odredaba zakona kojim se
ureĎuje izbor članova predstavničkih tijela
jedinica lokalne samouprave
• Mandat članova vijeća mjesnog odbora
traje četiri godine
-
• Jedinica lokalne samouprave koja ima
osnovane mjesne odbore duţna je
provoditi izbore za članove vijeća mjesnih
odbora
• Izbore za članove vijeća mjesnih odbora
raspisuje predstavničko tijelo
• Prigovore zbog nepravilnosti u postupku
kandidiranja i izbora članova vijeća
mjesnih odbora rješava nadleţno izborno
povjerenstvo, utvrĎeno općim aktom
predstavničkog tijela
-
• Protiv rješenja nadleţnog izbornog
povjerenstva podnositelj prigovora koji je
nezadovoljan takvim rješenjem, ima
pravo ţalbe nadleţnom uredu drţavne
uprave, odnosno nadleţnom gradskom
uredu u Gradu Zagrebu
• Vijeće mjesnog odbora donosi program
rada mjesnog odbora, pravila mjesnog
odbora, poslovnik o svom radu u skladu
sa statutom, financijski plan i godišnji
obračun te obavlja i druge poslove
utvrĎene zakonom i statutom
-
• Vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava
većinom glasova svih članova bira
predsjednika vijeća na vrijeme od četiri
godine
• Predsjednik vijeća mjesnog odbora, u
skladu sa statutom, predstavlja mjesni
odbor i za svoj rad odgovara vijeću
mjesnog odbora
-
• Vijeće mjesnog odbora, u skladu sa
statutom, radi raspravljanja o potrebama i
interesima graĎana te davanja prijedloga
za rješavanje pitanja od mjesnog značaja,
moţe sazivati mjesne zborove graĎana
• Mjesni zbor graĎana saziva se za dio
područja mjesnog odbora koji čini
odreĎenu cjelinu (dio naselja, stambeni
blok i sl.)
• Mjesni zbor graĎana vodi predsjednik
mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog
odbora kojeg odredi vijeće
-
• U gradovima se mogu statutom osnivati
gradski kotarevi ili gradske četvrti kao
posebni oblici mjesne samouprave
• Gradski kotar, odnosno gradska četvrt je
oblik mjesne samouprave koji se osniva
za područje koje predstavlja gradsku,
gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je
povezano zajedničkim interesima
graĎana
-
• Djelokrug, ovlasti i tijela gradskih
kotareva, odnosno gradskih četvrti
ureĎuju se statutom grada shodno
odredbama ovoga Zakona koje se
odnose na mjesnu samoupravu u
mjesnim odborima
• Mjesni odbori, gradske četvrti i gradski
kotarevi pravne su osobe
-
Imovina i financiranje
lokalne samouprave u
Republici Hrvatskoj
• Sve pokretne i nepokretne stvari te
imovinska prava koje pripadaju jedinici
lokalne, odnosno područne (regionalne)
samouprave čine njezinu imovinu
• Jedinica lokalne, odnosno područne
(regionalne) samouprave mora upravljati,
koristiti se i raspolagati svojom imovinom
paţnjom dobrog gospodara
-
• Jedinica lokalne samouprave i jedinica
područne (regionalne) samouprave ima
prihode kojima u okviru svoga
samoupravnog djelokruga slobodno
raspolaţe
• Prihodi jedinice lokalne samouprave i
jedinice područne (regionalne)
samouprave moraju biti razmjerni s
poslovima koje obavljaju njihova tijela u
skladu sa zakonom
-
Prihodi jedinica lokalne
samouprave
• Općinski, gradski, odnosno ţupanijski
porezi, prirez, naknade, doprinosi i
pristojbe
• Prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i
imovinskih prava
• Prihodi od trgovačkih društava i drugih
pravnih osoba u njezinom vlasništvu,
odnosno u kojima ima udio ili dionice
-
• Prihodi od naknada za koncesije
• Novčane kazne i oduzeta imovinska
korist za prekršaje koje sama propiše u
skladu sa zakonom
• Udio u zajedničkom porezu
• Sredstva pomoći Republike Hrvatske
predviĎena u drţavnom proračunu
• Drugi prihodi odreĎeni zakonom
-
Proračun jedinice lokalne
samouprave
• Temeljni financijski akt jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave je
proračun
• Općinski načelnik, gradonačelnik,
odnosno ţupan, kao jedini ovlašteni
predlagatelj, duţan je utvrditi prijedlog
proračuna i podnijeti ga predstavničkom
tijelu na donošenje u roku utvrĎenom
posebnim zakonom
-
• Proračun donosi predstavničko tijelo
jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave u skladu s posebnim
zakonom
• Ako općinski načelnik, gradonačelnik,
odnosno ţupan ne predloţi proračun
predstavničkom tijelu ili povuče prijedlog
prije glasovanja o proračunu u cjelini te
ne predloţi novi prijedlog proračuna
-
• Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog
središnjeg tijela drţavne uprave
nadleţnog za lokalnu i područnu
(regionalnu) samoupravu razriješiti
općinskog načelnika, gradonačelnika,
odnosno ţupana i njihovog zamjenika koji
je izabran zajedno s njima
-
• Vlada Republike Hrvatske imenovat će
povjerenika Vlade Republike Hrvatske za
obavljanje poslova iz nadleţnosti
općinskog načelnika, gradonačelnika,
odnosno ţupana i raspisati prijevremene
izbore za općinskog načelnika,
gradonačelnika, odnosno ţupana
sukladno posebnom zakonu
-
• Novoizabrani općinski načelnik,
gradonačelnik, odnosno ţupan duţan je
predloţiti predstavničkom tijelu proračun
u roku od 45 dana od dana stupanja na
duţnost
• Predstavničko tijelo mora donijeti
proračun u roku od 45 dana od dana
kada ga je općinski načelnik,
gradonačelnik, odnosno ţupan predloţio
predstavničkom tijelu
-
• Ako predstavničko tijelo ne donese
proračun prije početka proračunske
godine, privremeno se, a najduţe za prva
tri mjeseca proračunske godine, na
osnovi odluke o privremenom
financiranju, nastavlja financiranje
poslova, funkcija i programa tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne)
samouprave i drugih proračunskih i
izvanproračunskih korisnika u skladu s
posebnim zakonom
-
• Odluku o privremenom financiranju
donosi do 31. prosinca predstavničko
tijelo u skladu s posebnim zakonom na
prijedlog općinskog načelnika,
gradonačelnika, odnosno ţupana ili
povjerenika Vlade Republike Hrvatske
-
• Ukupno materijalno i financijsko
poslovanje općine, grada i ţupanije
nadzire njihovo predstavničko tijelo
• Ministarstvo financija, odnosno drugo
zakonom odreĎeno tijelo, nadzire
zakonitost materijalnog i financijskog
poslovanja jedinica lokalne samouprave i
jedinica područne (regionalne)
samouprave
-
Akti jedinica lokalne
samouprave
• Predstavničko tijelo općine, grada i
ţupanije u svom samoupravnom
djelokrugu donosi odluke i druge opće
akte, u skladu sa svojim statutom
• Opći akt ne moţe imati povratno
djelovanje
-
• Upravna tijela jedinica lokalne
samouprave i jedinica područne
(regionalne) samouprave u izvršavanju
općih akata predstavničkog tijela donose
pojedinačne akte kojima rješavaju o
pravima, obvezama i pravnim interesima
fizičkih i pravnih osoba (upravne stvari)
-
• Iznimno u izvršavanju općih akata
predstavničkog tijela kad je to odreĎeno
zakonom, pojedinačne akte kojima se
rješava o pravima, obvezama i pravnim
interesima fizičkih i pravnih osoba donose
prvostupanjska tijela drţavne uprave
-
• Protiv pojedinačnih akata koje donose
općinska i gradska upravna tijela, moţe
se izjaviti ţalba nadleţnom upravnom
tijelu ţupanije, a protiv pojedinačnih akata
koja u prvom stupnju donose upravna
tijela ţupanije i velikih gradova, moţe se
izjaviti ţalba nadleţnom ministarstvu, ako
posebnim zakonom nije drukčije
propisano
-
• Na donošenje akata iz ovoga članka
primjenjuju se odredbe Zakona o općem
upravnom postupku
• Protiv pojedinačnih akata iz ovoga članka
moţe se pokrenuti upravni spor sukladno
odredbama Zakona o upravnim
sporovima
• Odredbe ovoga članka odnose se i na
pojedinačne akte koje donose pravne
osobe kojima su odlukom predstavničkog
tijela, u skladu sa zakonom, povjerene
javne ovlasti
-
• Protiv pojedinačnih akata predstavničkog
tijela i općinskog načelnika,
gradonačelnika, odnosno ţupana kojima
se rješava o pravima, obvezama i
pravnim interesima fizičkih i pravnih
osoba, ako posebnim zakonom nije
drukčije propisano, ne moţe se izjaviti
ţalba, već se moţe pokrenuti upravni
spor
-
• Nadzor zakonitosti pojedinačnih
neupravnih akata koje u samoupravnom
djelokrugu donose predstavnička i izvršna
tijela općina, gradova i ţupanija obavljaju
nadleţna središnja tijela drţavne uprave,
svako u svojem djelokrugu, sukladno
posebnom zakonu
-
Kada je akt jedinice lokalne
samouprave ništavan
• ako je akt donijelo neovlašteno tijelo
• ako je u postupku donošenja akta
povrijeĎen zakon, statut ili drugi opći akt
jedinice
• se akt odnosi na pitanje koje nije u
djelokrugu jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave
• ako je nepravilno primijenjen zakon ili
drugi propis, odnosno opći akt
-
Nadzor zakonitosti rada i
općih akata
• Nadzor zakonitosti rada predstavničkog
tijela obavlja središnje tijelo drţavne
uprave nadleţno za lokalnu i područnu
(regionalnu) samoupravu
-
• Kada utvrdi nepravilnosti u radu
predstavničkog tijela, središnje tijelo
drţavne uprave nadleţno za lokalnu i
područnu (regionalnu) samoupravu
donijet će odluku kojom će sjednicu
predstavničkog tijela ili njezin dio
proglasiti nezakonitom, a akte donesene
na sjednici proglasiti ništavim
• Protiv odluke nije dopuštena ţalba, ali se
moţe pokrenuti upravni spor pred
Visokim upravnim sudom Republike
Hrvatske
-
• Nadzor zakonitosti općih akata koje u
samoupravnom djelokrugu donose
predstavnička tijela općina, gradova i
ţupanija obavljaju uredi drţavne uprave u
ţupanijama i nadleţna središnja tijela
drţavne uprave, svako u svojem
djelokrugu, sukladno posebnom zakonu
-
• Predsjednik predstavničkog tijela duţan
je dostaviti statut, poslovnik, proračun ili
drugi opći akt (u daljnjem tekstu: opći akt)
predstojniku ureda drţavne uprave u
ţupaniji (u daljnjem tekstu: predstojnik)
zajedno sa izvatkom iz zapisnika koji se
odnosi na postupak donošenja općeg
akta propisan statutom i poslovnikom, u
roku od 15 dana od dana donošenja
općeg akta
-
• Predsjednik predstavničkog tijela duţan
je akte bez odgode dostaviti općinskom
načelniku, gradonačelniku, odnosno
ţupanu
• Kad predstojnik ocijeni da je opći akt u
suprotnosti s Ustavom i zakonom ili da su
u postupku donošenja općeg akta
počinjene nepravilnosti, predstojnik će
bez odgode dati uputu predstavničkom
tijelu da u roku od 15 dana od primitka
upute otkloni uočene nedostatke
-
• Ako predstavničko tijelo ne postupi po
uputi predstojnika i ne otkloni nedostatke
u roku, predstojnik donosi odluku o
obustavi od primjene općeg akta, koja
mora biti obrazloţena
• Odluku o obustavi predstojnik je duţan
donijeti u roku od 15 dana od isteka roka
-
• Odluka o obustavi općeg akta dostavlja
se bez odgode predsjedniku
predstavničkog tijela jedinice lokalne,
odnosno područne (regionalne)
samouprave, općinskom načelniku,
gradonačelniku ili ţupanu, središnjem
tijelu drţavne uprave u čijem je
djelokrugu obustavljeni opći akt te
središnjem tijelu drţavne uprave
nadleţnom za poslove lokalne i područne
(regionalne) samouprave
-
• Odluku o obustavi općeg akta od
primjene mogu donijeti neposredno i
središnja tijela drţavne uprave u okviru
svoga djelokruga utvrĎenog posebnim
zakonom
-
• Odluka o obustavi od primjene koju je
neposredno donijelo središnje tijelo
drţavne uprave dostavlja se bez odgode
predsjedniku predstavničkog tijela koje je
donijelo obustavljeni opći akt, općinskom
načelniku, gradonačelniku ili ţupanu,
predstojniku i središnjem tijelu drţavne
uprave nadleţnom za poslove lokalne i
područne (regionalne) samouprave
ukoliko ono nije neposredno donijelo
odluku o obustavi
-
• Kada nadleţno središnje tijelo drţavne
uprave zaprimi odluku predstojnika o
obustavi, odnosno odluku predstojnika o
potvrdi odluke općinskog načelnika,
gradonačelnika, odnosno ţupana o
obustavi općeg akta ocijenit će
osnovanost odluke u roku od 15 dana od
dana njezina prijama
-
• Ukoliko središnje tijelo drţavne uprave
odluku o obustavi, odnosno odluku
predstojnika o potvrdi odluke općinskog
načelnika, gradonačelnika, odnosno
ţupana o obustavi općeg akta ocijeni
neosnovanom, ukinut će odluku
predstojnika
-
• Odluka središnjeg tijela drţavne uprave o
ukidanju odluke predstojnika dostavlja se
bez odgode predsjedniku predstavničkog
tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt,
općinskom načelniku, gradonačelniku ili
ţupanu, predstojniku i središnjem tijelu
drţavne uprave nadleţnom za poslove
lokalne i područne (regionalne)
samouprave ukoliko ono nije neposredno
donijelo odluku kojom se ukida odluka
predstojnika
-
Nadzor nad obavljanjem
prenijetih poslova državne
uprave
• Nadleţno ministarstvo u obavljanju
poslova drţavne uprave koji su prenijeti
na tijela jedinice lokalne, odnosno
područne (regionalne) samouprave moţe
općinskom načelniku, gradonačelniku i
ţupanu davati naredbe
-
• Vlada Republike Hrvatske moţe tijelima
jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave oduzeti ovlast za obavljanje
prenijetih poslova drţavne uprave ako
općinski načelnik, gradonačelnik,
odnosno ţupan ne postupaju po
naredbama Vlade RH
-
Raspuštanje predstavničkog
tijela
• Ako donese odluku ili drugi akt kojim
ugroţava suverenitet i teritorijalnu
cjelovitost Republike Hrvatske
• ako predstavničko tijelo novoustrojene
jedinice lokalne, odnosno područne
(regionalne) samouprave ne donese
statut u roku od 60 dana od dana
konstituiranja
-
• ako učestalo donosi opće akte suprotne
Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog
učestalih, teţih povreda zakona i drugih
propisa
• ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez
broja članova potrebnog za rad i
donošenje odluka
• ako ne moţe donositi odluke iz svog
djelokruga dulje od 3 mjeseca
-
• ako ne raspiše referendum koji je
zatraţilo 20% od ukupnog broja glasača u
jedinici lokalne samouprave bilo za
referendum, bilo za opoziv
gradonačelnika
• ako u tekućoj godini ne donese proračun
za sljedeću godinu niti odluku o
privremenom financiranju te ako ne
donese proračun do isteka roka
privremenog financiranja
-
• Protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske
o raspuštanju predsjednik raspuštenoga
predstavničkog tijela moţe podnijeti tuţbu
Viskom upravnom sudu Republike
Hrvatske u roku od 8 dana od objave
rješenja
• Visoki upravni sud Republike Hrvatske
odlučit će o tuţbi u roku od 30 dana od
primitka te presudu bez odgaĎanja
dostaviti Vladi Republike Hrvatske i
predsjedniku raspuštenoga
predstavničkog tijela
-
Istovremeno raspuštanje
predstavničkog i izvršnog
tijela
• ako nakon raspuštanja predstavničkog
tijela, novoizabrano predstavničko tijelo
ne donese proračun u roku od 90 dana
od konstituiranja
-
• ako predstavničko tijelo ne donese
proračun u roku od 45 dana od dana
kada ga kada ga je predloţio
novoizabrani općinski načelnik,
gradonačelnik, odnosno ţupan predloţio
predstavničkom tijelu, koji je izabran na
izborima za načelnika, gradonačelnika i
ţupana, koji su odrţani jer njihovi
prethodnici nisu htjeli predloţiti proračun
predstavničkom tijelu jedinice lokalne
samouprave
-
Povjerenik Vlade RH u
jedinici lokalne samouprave
• Povjerenika Vlade RH imenuje Vlada u
situaciji kada:
• raspusti njezino predstavničko tijelo
• u jedinici lokalne, odnosno područne
(regionalne) samouprave ne odrţe, u
skladu sa zakonom, izbori za novo
predstavničko tijelo
-
• kada se predstavničko tijelo ne konstituira
sukladno odredbama posebnog zakona
• kada prestane mandat općinskom
načelniku, gradonačelniku, odnosno
ţupanu i njihovom zamjeniku
• kada istovremeno raspusti predstavničko
tijelo i razriješi općinskog načelnika,
gradonačelnika, odnosno ţupana
sukladno odredbama ovoga Zakona
-
• Povjerenik je duţan osigurati ostvarivanje
prava i obveza graĎana i pravnih osoba u
jedinici lokalne samouprave do uspostave
njezinih tijela
• Središnje tijelo drţavne uprave nadleţno
za lokalnu i područnu (regionalnu)
samoupravu predloţit će Vladi Republike
Hrvatske imenovanje, odnosno
razrješenje povjerenika Vlade
-
Uvjeti koje Povjerenik Vlade
RH treba ispunjavati
• ima završen preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij ili integrirani
preddiplomski i diplomski sveučilišni studij
ili specijalistički diplomski stručni studij
• protiv kojeg se ne vodi kazneni postupak
niti je osuĎivan za kaznena djela za koja
se postupak pokreće po sluţbenoj
duţnosti
-
• Donositi ili mijenjati opće akte jedinice
lokalne, odnosno područne (regionalne)
samouprave, osim proračuna, samo ako
je to potrebno radi provedbe zakona ili
drugog propisa ili usklaĎivanja sa
zakonom ili drugim propisom
• raspolagati imovinom jedinice lokalne,
odnosno područne (regionalne)
samouprave samo ako je to nuţno radi
izvršenja ranije preuzetih obveza ili
dovršenja ranije započetih poslova
-
• donositi odluke o imenovanjima samo
kada je to nuţno radi osiguranja
nesmetanog rada upravnih tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne)
samouprave i pravnih osoba kojih je
osnivač ili vlasnik jedinica lokalne,
odnosno područne (regionalne)
samouprave, u kojem slučaju je ovlašten
imenovati vršitelje duţnosti
-
• zaključivati ugovore značajnije vrijednosti
samo ako bi nezaključivanje ugovora
prouzročilo znatnu materijalnu štetu,
odnosno ako je zaključivanje ugovora
nuţno radi provedbe zakona ili izvršenja
ranije preuzetih obveza ili dovršenja
ranije započetih poslova
-
Literatura
• Koprić, I. i dr.: Upravna znanost, Pravni
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,
2014.
• Đulabić, V.: Regionalizam i regionalna
politika, Društveno veleučilište u Zagrebu,
Zagreb, 2007.
• Cvitan, O.: Lokalna samouprava,
Veleučilište u Splitu, Split, 2003.
-
• Lozina, D.: Lokalna samouprava, Pravni
fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2004.
• Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi, Narodne novine br. 33/01,
60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09,
150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17