��������������

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 80 DINARADINARA

15. Ramazan 1432. 15. Ramazan 1432. •• 15. avgust 2011. 15. avgust 2011. • • Broj 220 Broj 220 • • Godina XVGodina XV

Zeri islamZeri islam

GlasGlasislamaislamawww.glas-islam

a.info

S T O P S E G R E G A C I J I � ���� � �� �� ��� �� �� ��� � ��� ������� � ����� �� �� �� ���� ��� ���� �

��� ���! � �� �� �� � "�#�$� �A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela �ini i koji govori:

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

MU

SLIMAN

MU

SLIM

FESTIVAL ISLAMA U SANDŽAKU

IFTARI JEDINSTVAI POBJEDE

ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM

AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"

Restoran SAZ posjeduje Restoran SAZ posjeduje • • dvije sale dvije sale • • terasuterasu• • baštu i letnjikovac baštu i letnjikovac

pored vodepored vode• • igralište za djecuigralište za djecu• • širok parking prostorširok parking prostor• • abdesthanu i mesdžidabdesthanu i mesdžid

TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

adressDubrova�ka bbNovi PazarSerbia

phone/fax: + 381 20.360.181phone/fax: + 381 20.360.182email: office@trgokemo.comweb: www.trgokemo.com

Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJUPosjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU u centru grada (pored hotela Kan) u centru grada (pored hotela Kan)

Kapacitet restorana Kapacitet restorana

700700 mjesta mjesta

TRTRHidžabHidžabkod Nazire

Adresa: ul. 1. maj 56, Novi Pazar Telefon: 063/17-17-866

Prodaja robe Prodaja robe

iz Turske iz Turske

i Sirije za i Sirije za

pokrivene žene pokrivene žene

i djevojke, i djevojke,

mla�e i mla�e i

starije...starije...

Svake nedjelje nova roba...

Svake nedjelje nova roba...

Uvijek novi modeli...

Uvijek novi modeli...

Adre

����������������� �������������������������PUTUJTE SA TURISTI�KOM AGENCIJOM

ODLAZAK NEDJELJOM U 9hODLAZAK NEDJELJOM U 9hPOVRATAK UTORKOM U 10h

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANUL - NOVI PAZAR

TELEFONI:TELEFONI:TURSKA: +90.535.893.3234TURSKA: +90.535.893.3234

SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662

NOVI P AZAR

Bestattungsdienst „Džankovi�“Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,

Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sre�ivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge

Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Džankovi�.Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800,

+381/644434312Suljo ef. Džankovi�: +49/17649016539

BROJ 220/XV 5

NA

ŠE

VI�

EN

JE

Svi su Ramazani lijepi, ali ovaj je nekako po-seban, �ulo se �esto

ovih dana diljem Sandžaka. Kad se bolje prisjetim, takav muhabet slušali smo i prote-klih Ramazana, valjda zato što se miris aktuelnog Rama-zana osje�a najja�e. Ipak bih dodao: svuda su Ramazani li-jepi, a u Sandžaku su poseb-ni. Zato što je Sandžak pose-ban i sve u njemu je posebno. Samo u sandža�kim �aršija-ma, na gradskim trgovima i glavnim, ina�e živim, ulica-ma u trenucima iftara zavla-da takav mir i tišina i da nije akšamskog ezana sa brojnih džamija, zalutali posmatra� bi se zapitao: „Gdje li se dede ovoliki narod?“ A odmah po iftaru život tako krene izvi-rati da bi se onaj isti posma-tra� još u ve�em �udu zapi-tao: „Odakle se ovoliki svijet odjednom jeretisa?“

I tako punih mjesec dana sandža�ki Bošnjaci muslima-ni neumorno vrše ulogu ži-vota pokazuju�i svoju du-hovnu, moralnu i kulturnu posebnost, ne kolebaju�i se pod udarima burnih talasa okruženja koje ne može da se pomiri sa pravom brojno malih naroda na sopstvenu slobodu i identitet. Stoljet-no uzvodno plivanje toliko je o�eli�ilo ovaj narod da mu preostaje i predstoji važna ci-vilizacijska uloga balkanskih

razmjera. Narod koji preži-vi sve izume uništenja ima pravo na svijetlu budu�nost.

A Festival islama ovog Ra-mazana izgledao je kao blagi povjetarac što pronosi miris od same �asne Kabe. Kad prvi puta �uješ, na trenutak zasta-neš. Festival islama!? Zvu�i �udno. Da li je mogu�e islam predstaviti na jednom ma ka-kvom i ma kolikom festivalu. Ko iole poznaje širinu i dubi-nu ove vjere pomislit �e da to nije mogu�e. I nije, ako islam odvojimo od �ovjeka, što je u suprotnosti od samog u�e-nja islama. Musliman je spoj islama i �ovjeka. Zato je Fe-stival islama Festival musli-mana, ili još preciznije – Fe-stival djela islama i muslima-na. Kada više stotina, a neri-jetko i iznad hiljade musli-mana na jednom mjestu, pod otvorenim nebom, iš�ekuje i do�ekuje iftar, o�ito se gusti snop Allahove milosti spu-šta na njih. Toliko milosti da na trenutak izme�u prou�e-nih kur'anskih ajeta i ezana kao da se za�uje njen žubor. Kur'an, salevati, ilahije, kasi-de i nasihati – izvor su nura što se neskriveno razlijeva po �elima radosnih i po�a-š�enih muslimana koji sudje-luju na iftaru u svojstvu do-ma�ina i gostiju. Pite, birija-ni, dudovi i druge tradicio-nalne sandža�ke �akonije na iftarskoj zajedni�koj sofri iz

ruku su naših majki i sestara koje, niko kao one, znaju da u hranu udahnu emociju tra-dicionalnog sandža�kog go-stoprimstva.

A ljetne teravije su iba-detski baška še�er. Posebno one džamije što imaju privi-legiju da u svojim haremima usafe klanja�e bile su pravac užurbanih muslimana za bo-ljim mjestom u safu kako bi se predali užitku teravijskog suneta na svježini ramazan-ske ve�eri.

Altun Alem džamija po-novo otvorena za ibadet u starom obnovljenom ruhu, željna klanja�a, glasa imama i mujezina, dragulj je ovog Ra-mazana. Teravija sa hatmom i dvojicom divnih hafiza, što se u mihrabu smjenjuju, u�i-nili su je prepunom na sofa-ma i u haremu. Ti njeni zi-dovi i stubovi kao da ho�e re�i: „Natopljeni smo više-vjekovnim ibadetom i evo se ponovo radujemo klanja-�ima.“ Ona je, uistinu, po-sebna. Po ljepoti i eleganciji ravne joj nema. Nekako li�i na sandža�kog Bošnjaka. Ne tako velika, a dostojanstve-na; �asna, a kad zatreba prko-sna. Nadživjela je sve dušma-ne od Princa Eugena, preko inih, naših i tamonjihovih do dana današnjeg. Iznova do-minantno prerasla u simbol otpora i slobode sandža�kog duha, �asti i dobro�instva.

Punih mjesec dana sandža�ki Bošnjaci muslimani neumorno vrše ulogu života pokazuju�i svoju duhovnu, moralnu i kulturnu posebnost, ne kolebaju�i se pod udarima burnih talasa okruženja koje ne može da se pomiri sa pravom brojno malih naroda na sopstvenu slobodu i identitet. Stoljetno uzvodno plivanje toliko je o�eli�ilo ovaj narod da mu preostaje i predstoji važna civilizacijska uloga

balkanskih razmjera. Narod koji preživi sve izume uništenja ima pravo na svijetlu budu�nost.

S A N D Ž A K J E P O S E B A N I S V E U N J E M U J E P O S E B N O

Ramazanske ve�eri

6 15. AVGUST 2011.

U �etvrtak 4. avgu-sta 2011. godine na

Trgu „Gazi Isa-bega Isha-kovi�a“ u Novom Pazaru glavni muftija Islamske za-jednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli� predao je upravi Mekteba „Reuda“ i „Wil-dan“ pet minibuseva za pri-jevoz djece koja poha�a-ju nastavu u ovim dje�jim ustanovama.

Pred velikim brojem okupljenih gra�ana koji su došli da podrže ovu akci-ju u mubarek ramazanskim danima i pred velikom bro-jem uposlenika Islamske zajednice, Glavni muftija je simboli�no predao pet potpuno novih minibuseva koji �e biti garant bezbjed-nosti i sigurnosti djece. Ovom prilikom je Glavni muftija istakao da je u da-nima Ramazana atmosfera cijelog Sandžaka posebna i u zraku se osje�a posebno raspoloženje kod ljudi.

„Nekoliko mjeseci smo radili na ovom projektu i u ovom mubarek danu smo u�inili da ova minibus vozi-la budu dostupna djeci. Od danas djeca ovih mekteba imat �e nova, a to zna�i, uz Božju pomo�, bezbjedna i udobna prijevozna sred-stva“ - rekao je Glavni muf-tija.

Muftija se osvrnuo na po�etke osnivanja Mekteba „Reuda“ i „Wildan“ kada su po�eli sa radom u Starom mektebu u haremu Altun-Alem džamije sa malom grupom polaznika, te da su narasli toliko da je u poje-dinim periodima broj pola-znika prelazio hiljadu.

„Obzirom na ekspanzi-ju razvoja Islamske zajed-nice nije bilo lako, pogoto-vu što se u najve�em jeku razvoja Islamske zajedni-ce desila i agresija koja je o�ito bila produkt tog ra-zvoja i koja je imala za cilj da zaustavi taj razvoj, tako da smo u jednom trenutku bili u riziku da zapostavimo Mektebe 'Reuda' i 'Wildan'. Me�utim, evo pokazujemo da ih nismo zapostavili. Po-kazujemo da su nam sve te ustanove posebno skupe i posebno vrijedne, ali su nam djeca najskuplja i naj-

vrjednija“ - rekao je Glavni muftija.

Glavni muftija je napo-menuo da je u vremenu u kojem su te ustanove nasta-jale glavna rije� koja se �ula od onih koji su bili dužni obezbijediti bolji život gra-�ana bila kriza.

„Ne postoji kriza sama od sebe, niti postoji teško vrijeme, postoje samo teški ljudi. Kriza u društvu nije pala sa neba. Sa neba pada bereket i kiša. Kriza pada sa ljudskih ruku, ona dola-zi od ljudskih djela. Ljudi

su ti koji proizvode krize, ali su isto tako i ljudi ti koji proizvode prosperitet i bla-gostanje. Ovim današnjim gestom mi šaljemo poru-ku i sebi i drugima šta su naši ciljevi i šta je proizvod našeg djelovanja. Baš u ovom trenutku kada se svi vade na krizu i kada se pro-sto preživljava mi smo našli snage da uložimo u ova prevozna sredstva, kako bi ih u�inili dostupnim djeci. Ovo je poruka koliko nam je stalo do ove ustanove i do djece. Nama je stalo do

djece ovoga Mekteba, ali to zna�i isto tako da nam je stalo i do sve djece koja pripadaju ovome prostoru, bez obzira na sve njiho-ve razlike. Jer sva su djeca �ista ma gdje se rodila, ma u kom kulturnom ambi-jentu, ma u kojoj vjeri, sva su djeca kao meleki �ista i bezgrješna. Tek kasnije ro-ditelji po tim �istim strani-cama ili napišu nešto lijepo ili iškrabaju stvari koje je teško ispraviti. Mi znamo da ovih pet minibus vozila ne rješava sve potrebe djece

Novog Pazara i Sandžaka, ali zato ovaj gest pokazuje šta je mogu�e i to od onih koji nemaju ni opštinsku ni državnu vlast.“

Muftija je obavijestio prisutne da su ova vozila kupljena od dobrovoljnih priloga vjernika i istakao da kada su pošteni i pamet-ni ljudi na položajima i na mjestima gdje se donose odluke onda je mogu�e rje-šavati probleme.

„Ovo je dokaz šta je mogu�e i naša obaveza jeste da za svoje predstav-

Ovim današnjim gestom mi šaljemo poruku i sebi i drugima šta su naši ciljevi i šta je proizvod našeg djelovanja. Baš u ovom trenutku kada se svi vade na krizu i kada se prosto preživljava mi smo našli snage da uložimo u ova prevozna sredstva, kako bi ih u�inili dostupnim djeci. Ovo je poruka koliko

nam je stalo do ove ustanove i do djece.

Nova i bezbjedna vozilaG L A V N I M U F T I J A U R U � I O P E T M I N I B U S E V A M E K T E B U „ R E U D A “ I „ W I L D A N “

SL

UŽ

BE

NI

RE

TR

OV

IZO

R

NERMIN GICI�

BROJ 220/XV 7

nike imamo one koji �e ra-diti za nas i za našu djecu i koji �e biti stvarni pred-stavnici ovoga naroda, a ne oni koji �e za nas i za ovaj narod znati samo dok ne dobiju glasove. Zato �vr-sto vjerujem u kvalitet na-šega naroda, u kvalitet si-nova i k�eri ovoga naroda, jer sam se uvjerio da i u najjednostavnijem �ovjeku, onome kojega ne primje�u-jete, toliko leži kvaliteta, ali mu treba šansa. Treba mu ambijent da osjeti da je to njegov trg, ta je to njegov grad, da je to njegova dr-žava. Da on u toj atmosferi nije strano tijelo. Treba mu šansa da zaigra.“

Muftija je istakao da ovaj grad ima sve više ljudi koji su svjesni da je njiho-vo jedino ono što su dali na Božjem putu i da ih to što su dali �eka na svijetu vje�nom.

„Svi ti koji su spremni da ulažu u vje�itu investi-ciju budu�eg svijeta i svoje sre�e i na ovom i na budu-�em svijetu, na crnom su spisku udbaških i inspekcij-skih službi koje im dolaze i dave ih raznim kaznama jer te službe jedino mogu da opstanu na strahu, li�-nom interesu i otima�ini. Ali oni ne shvataju šta je struktura vjernika. Struk-turu vjernika ne možeš ni uplašiti, ni potkupiti, niti na bilo koji na�in pokoriti, jer vjernik je postao vjer-nikom zato što je biraju�i

izme�u pokornosti Allahu dž.š. i pokornosti firaunu, lažnom gospodaru koji drži pendrek i mrkvu u rukama, izabrao pokornost Allahu dž.š. Firauni izgledaju kru-pni samo u o�ima onih koje su pokorili. Samo oni koji su im kleknuli doživljavaju ih silnim“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je pozvao gra-�ane da u Ramazanu o�iste svoja srca i da ih izlije�e, te naglasio da je Ramazan prava prilika za to.

„Ako to sada u svom srcu stabilizujete vidjet

�ete, i kada imate više i kada imate manje, kako sre�a i bogatstvo nije u ko-li�ini imetka, ve� je bogat-stvo u koli�ini zadovolj-stva onim što imaš i u spre-mnosti na zahvalnost Alla-hu dž.š.“

Muftija je na kraju po-slao poruku svima koji imaju odgovornosti i koji u svom poslu rade sa djecom:

„Djeca su naša budu�-nost i ako ho�emo svije-tlu budu�nost sa djecom ne možemo improvizovati. Sa djecom ne smijemo ri-zikovati ništa i tu moramo

pokazati našu spremnost i zapravo je ovo poruka ra-zvoja. Investicija u djecu je investicija u budu�nost. Molim Allaha dž.š. da cijeli grad bude preplavljen vozi-lima dostojnim naše djece i da zapravo ovo bude po-ruka kako treba da izgleda naša budu�nost - svijetla, prosperitetna, stabilna, a za to je potrebna �ista vjera i poštenje. Ovo je hedija muslimana Sandžaka djeci mektebskih ustanova. Sva-kako se nadam da �emo još vozila dodavati ovoj koloni. Evo vidim me�u vama onih

koji nisu znali da mogu ku-piti jedan bus i pokloniti ga. Ako se na to odlu�ite mi �emo primiti poklon i nemojte misliti da je akcija završena. Tek smo po�eli i mubarek olsun djeci i svima nama.“

Na kraju sve�nosti upravnik Dje�jih ustanova „Reuda“ i „Wildan“ Asmir-ef. Crnovršanin je prou�io dovu, a mališani koji su se sa svojim roditeljima za-desili na Trgu krenuli su u probnu vožnju po gradu novim minibusevima.

SLUŽBENI RETROVIZOR

HEDIJA U SLUŽBI MUSLIMANA

Delegacija Ambasade Islamske Republi-ke Iran poklonila je, u petak 12. avgu-

sta, Školi Kur'ana �asnog kombi vozilo vrijedno devet hiljada eura za potrebe prijevoza polazni-ka Škole koji žive u naseljima koja su udaljenija od Škole Kur'ana �asnog.

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� je sim-boli�no preuzeo klju� od donatora i predao ga direktoru Škole Kur'ana �asnog hafizu Irfan-ef. Mali�u i tom prilikom rekao:

„Pored predivne izložbe kaligrafije, još jedna radost za muslimane Sandžaka. Vrlo prakti�an poklon - ovaj minibus. Škola Kur'ana je jedna od institucija kojom se ponosimo i koja je za vrlo kratko vrijeme uspjela da se nametne kao da postoji decenijama. Ovo prijevozno sredstvo �e biti jako važno i djeci �e olakšati dolazak i povratak iz Škole. Ali ovaj poklon ima poruku više, to je znak da su muslimani sa ovog prostora sastavni dio islamskog ummeta, da nisu sami, bez obzira na sve neda�e i probleme. Mi Bošnjaci Sandžaka znamo cijeniti musafira, znamo cijeniti hedije i zahvalni smo na ovoj pažnji“ – rekao je Glavni muftija.

Pomo�nik atašea za kulturu pri Iranskoj ambasadi u Beogradu simboli�no je uru�io klju�eve kombija Glavnom muftiji i tom pri-likom rekao:

„Ja sam danas imao priliku da obi�em Školu Kur'ana �asnog i vidio sam svojim o�ima kako su mala djeca uspjela da savladaju i nau�e ajete iz Kur'ana. Krenule su mi suze na o�i. Ovaj naš poklon neka bude u službi Kur'ana i muslimana.“

Glavni muftija je gostima uru�io zahvalnicu u ime Islamske zajednice i kazao:„Zahvalnost na papiru ne može biti nikada kao ono što nosimo u našim srcima, niti rije� to može opisati, ali eto, neka u svojim

prostorijama Islamskog kulturnog centra imaju i ovu zahvalnicu u znak potvrde da je naša zahvalnost prema Bogu i zahvalnost prema ljudima naša kulturna vrijednost i dio našeg ubje�enja i naše vjere.“

NERMIN GICI�

8 15. AVGUST 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Radost iftarskog vakta

NERMIN GICI�

„Na ovom iftaru sam doživio potpuni sklad i susret sa ljubavlju pripremane hrane koja je pred nama, kao prezentacija naše kulture ishrane, a sa druge strane bereketa koji lebdi iznad ovih sofri i iznad naših glava. To se ne može nigdje na�i ve� se samo može doku�iti u džamijskom haremu pod kan-diljima sa minare, na iftaru. I to kakvom iftaru? Na iftaru gdje su ljudi istovremeno i doma�ini i gosti.

U P R I B O J U O T P O � E O „ F E S T I V A L I S L A M A “

U ponedjeljak 8. av-gusta 2011. godine

u Priboju u haremu Glav-ne džamije održano je prvo ve�e Manifestacije „Festival islama“ koju su uz saradnju Mežlisa IZ-e Priboj orga-nizovali Islamski kulturni centar „Altun alem“, Boš-nja�ka kulturna zajednica i Centar za humanitarni rad „Hajrat“.

Festival islama je spoj ve�eri Kur'ana, zikra, ilahi-ja i iftarskog druženja. U haremu džamije u Priboju vrijedni džematlije iz ovog grada pripremili su iftar za više stotina gostiju koji je poslužen na otvorenom u bratskoj i toploj atmosferi radosti iftarskog vakta.

Pored velikog broja gra-�ana Priboja i rukovodstva pribojskog Medžlisa, ifta-ru je prisustvovala i delega-cija Mešihata IZ-e u Srbiji na �ijem je �elu bio glavni muftija Muamer-ef. Zukor-li�, kao i brojni gosti iz po-liti�kog i kulturnog života Sandžaka.

Prije akšamskog ezana srca prisutnih vjernika su razgaljena u�enjem Kur'ana �asnog, a po ezanu pri-sutni su iftarili uz ilahije koje je u�io mješoviti hor „Sandžak“. Nakon što su me�usobno prenijeli pozi-tivnu energiju Ramazana i

posta, prisutne su posela-mili i poželjeli im dobro-došlicu predsjednik Med-žlisa IZ-e Priboj Fahrudin Alagi� i glavni imam Enes-ef. Svraka, a poslije njiho-vih rije�i dobrodošlice pri-sutne je poselamio Glavni muftija.

Muftija je izrazio zado-voljstvo što je Allah dž.š. podario islam Bošnjacima i što je u prilici da prisu-stvuje ovoj veli�anstvenoj ve�eri.

„Da nam nije šehadeta

i da nam nije islama, jako mali broj ovih ljudi bi se me�usobno znao, a sigurno jako mali broj ljudi bi imao priliku biti za istom sofrom u ovakvom ambijentu.“

Glavni muftija je istakao da je imao prilike i�i na if-tare kod kraljeva, prin�eva i predsjednika država, ali da nikada nije uživao kao ove ve�eri.

„Na ovom iftaru sam doživio potpuni sklad i su-sret sa ljubavlju priprema-ne hrane koja je pred nama,

kao prezentacija naše kul-ture ishrane, a sa druge strane bereketa koji lebdi iznad ovih sofri i iznad naših glava. To se ne može nigdje na�i ve� se samo može doku�iti u džamij-skom haremu pod kandi-ljima sa minare, na iftaru. I to kakvom iftaru? Na if-taru gdje su ljudi istovre-meno i doma�ini i gosti. Na iftaru u kojem se osje-�a jednakost me�u ljudima i mogu�nost da sa svojom pitom i nešto pripremlje-

ne hrane budemo doma�ini na ovom mubarek mjestu i na ovome mubarek iftaru. Sve to je razlogom ovakvo-ga osje�aja. Uz vjeru islam, ovu džamiju i uz vas, Allah nas je po�astio iftarskim zalogajem“ – rekao je Glav-ni muftija.

Muftija je podsjetio da iftari koji su prije organi-zirani u restoranima nisu, i pored sveg truda, imali ovu dimenziju kao ovaj iftar ispod svjetala sa vitke mi-nare Pribojske džamije.

BROJ 220/XV 9

„Ova džamija baca svje-tlost svima okolo ne pita-ju�i ho�eš li u�i u džamiju. Svako ko pro�e pored dža-mije može osjetiti svjetlo džamijsko, pripadao vjeri islamu ili ne pripadao. To je simbol muslimana, to je simbol Bošnjaka. Takav treba biti Bošnjak. Onako vitak, onako dostojanstven, onako ponosan kao mina-ra“ – rekao je Muftija

Muftija je izrazio svoje zadovoljstvo time da je zbog raznih prigoda u prili-ci da �esto boravi u Priboju, a tako�er je izrazio i zado-voljstvo toplim prijemom na koji nailazi kod gra�ana Priboja koji su ove njego-ve rije�i pozdravili burnim aplauzom.

Glavni muftija je dalje zamolio prisutne da sve ne-dostatke koje su imali u svom životu nadoknade na svojoj djeci.

„Pošaljite svoju djecu u mekteb. Školujte svoju djecu, jer tu je naša šansa i mi �emo, ako Bog da, tim putem nastaviti i i�i“ – po-sebno je potencirao Glavni muftija.

Nakon obra�anja Glav-nog muftije prisutni gra�a-ni su klanjali akšam namaz i uz selame i iskrenu radost na licima se razišli.

Festival islama �e zijare-titi sve gradove Sandžaka.

UMJETNOST

MIRIS ISFAHANA U SANDŽAKU

Kulturni centar Islamske Republike Iran iz Beograda u saradnji sa IKC „Altun

Alem“ iz Novog Pazara priredio je izložbu ka-ligrafije, duboreza i arabeske „Svjetlosne no�i Kur'ana“ u prostoru IKC „Altun Alem“ u hare-mu istoimene džamije.

Umjetnici iz Teherana su tokom dvodnev-ne izložbe ljubiteljima kulture prikazali svoja umjetni�ka djela. Veliki broj posjetilaca je obi-šao izložbu, a u petak nakon džume namaza izložbu je posjetio i glavni muftija Islamske za-jednice Muamer-ef. Zukorli�, kao i predsjednik BNV-a dr. Mevlud Dudi�.

Glavni muftija se jako zainteresovao za rad umjetnika iz Irana koji su mu objasnili tehni-ke izrade, kao i materijale od kojih prave svoja umjetni�ka djela. Nakon posjete izložbi Glavni muftija je izrazio svoje zadovoljstvo onime što je vidio i istakao da je ovo prvi kulturni doga�aj nakon otvaranja IKC koji je organiziran u ovom Centru.

„Hvala Bogu, nismo dugo �ekali i Centar je odmah krenuo sa radom. Ovo smatram jako važnim doga�ajem. Li�no sam uživao posmatraju�i ova umjetni�ka djela predstavljena u raznim stilovima i raznim tehnikama. Osjetio sam ovdje miris Isfahana, grada koji predstavlja vje�itu prijestolnicu kulture svijeta“ – rekao je Glavni muftija.

On je izrazio o�ekivanje da �e se još mnogo kulturnih doga�aja organizirati u ovom prostoru i da je ovo samo po�etak, jer prostor Starog mekteba je tako ura�en da se nije morao prilago�avati izložbi, a izložba izgleda u njemu kao da je tu vjekovima postavljena.

„Naše su ambicije afirmacija islamske kulture i umjetnosti i ja vjerujem da �emo naredne mjesece posvetiti osnivanju departmana Islamske kulture i umjetnosti na Fakultetu za islamske studije. Mislim da za to ve� sti�emo kapacitete, a �ari koje nudi islamska kul-tura sa svim svojim dimenzijama umjetnosti je nešto što �e nam biti od velike pomo�i u tome. Od kulturnih i obrazovnih institucija u Iranu o�ekujemo veliku podršku“ – zaklju�io je Glavni muftija na kraju obilaska izložbe.

NERMIN GICI�

10 15. AVGUST 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI “Nova Varoš je moja Varoš”

NERMIN GICI�

Prava ljudskost ogleda se u tome kakvi smo prema drugome. Biti dobar prema sebi je instinkt koji ne predstavlja neki ljudski kvalitet, jer je to biološki nagon u �ovjeku. Ljudskost se mjeri po tome kakvi smo prema drugima, prema roditeljima, djeci, porodici, rodbini, prijateljima, komšijama i svima onima

sa kojima smo u kontaktu.

F E S T I V A L I S L A M A U N O V O J V A R O Š I

Manifestacija „Fe-stival islama“, �iji

je organizator Mešihat Islamske zajednice u Sr-biji, održana je 9. avgusta 2011. godine u Novoj Va-roši.

Ispred zgrade Medžli-sa u ovom gradu okupio se veliki broj Novovaroša-na da, u prijatnoj atmosfe-ri zajedni�kog iftara i raz-mijene pozitivne energi-je, poselame jedni druge i požele dobrodošlicu dele-gaciji Islamske zajednice na �ijem je �elu bio glav-ni muftija Muamer-ef. Zu-korli�.

Program je otpo�eo ajetima iz Kur'ana �asnog, a prisutne su u�enjem ila-hija razgalili hor BKZ-a „Sandžak“ iz Novog Pa-zara i hor „Firdevs“ iz Sje-nice.

Prije akšamskog ezana i najave iftara prisutnima su se obratili glavni imam Medžlisa IZ-e Nova Varoš Ismet-ef. Bihorac i Glavni muftija. U svom obra�anju efendija Bihorac se zahva-lio Novovovarošanima na podršci, kao i na nesebi�-nom doprinosu u sprema-nju hrane za iftar:

„Od našeg nijeta zavisi i naše djelo i o�igledno je da nam je nijet bio iskren. Ja sa ponosom da smo mi ovih dana položili ispit i dokazali da smo mi musli-

mani u Novoj Varoši bra�a. U pripremama vezanim za ovaj iftar pokazali smo da smo džemat koji je malo-brojan, ali je u druga�ijem smislu veliki. Kada treba pokazati bratstvo i slogu zasigurno mi Novovaroša-ni to umijemo u�initi, stati jedan uz drugoga i pokaza-ti da smo pravi muslimani i prava bra�a.“

Nakon Ismet-efendije, prisutnima se obratio Glav-ni muftija, koji je iskazao zahvalnost Allahu dž.š. na svim blagodatima kojima je obasuo muslimane:

„Trenuci dok �ekamo iftar i dok Allah dž.š. obasi-pa Svojim rahmetom posta-�e, trenuci su kada smo svi isti, kada kako bogati tako i siromašni osje�aju glad i že� i kada smo u prilici da osjetimo šta zna�i biti gladan. To je prilika da u sebi probudimo one prave ljudske vrijednosti. Prava ljudskost ogleda se u tome kakvi smo prema drugome. Biti dobar prema sebi je instinkt koji ne predstav-lja neki ljudski kvalitet, jer je to biološki nagon u �o-vjeku. Ljudskost se mjeri

po tome kakvi smo prema drugima, prema roditelji-ma, djeci, porodici, rodbi-ni, prijateljima, komšijama i svima onima sa kojima smo u kontaktu. I ovaj naš ramazanski post i namazi, a prije toga naš šehadet, kao i sve što je propisano i dio je naše vjere islama, ima za cilj da probudi, oživi i bašti-ni ljudske vrijednosti. Vidi-te i sami kada postite kako se bolje osje�ate. Osje�ate milosr�e i potrebu da dru-gima pomognete.“

Muftija je potom govo-rio o tome da se Allahov

beri�et osje�a svuda i da je on kao kiša od koje ima ko-risti tamo gdje su ljudi pri-premljeni da ga prime:

„To je razlika izme�u vjerni�kih i nevjerni�kih srca. Ona srca koja su pri-premljena za ljubav prima-ju je i od toga imaju korist. Ta ljubav se dalje prenosi na naša djela i gdje god se pojavimo prenosimo pozi-tivnu energiju. To je ono što nam treba. Zapostav-ljeni smo kao narod i kao gra�ani. Institucije koje su trebale da nam obezbijede socijalni mir i stabilnost ne

BROJ 220/XV 11

rade svoj posao. To zna�i da prolazimo kroz vrije-me krize i iskušenja, ali u tom periodu trebamo osta-ti uspravni. Svi smo od ze-mlje stvoreni i u nju �emo se vratiti, bilo da je to tijelo koje se hranilo bogataškom ili siromašnom hranom. To je poruka ovoga trenutka i zato nam treba Allahova vjera da ostanemo uspravni i slobodni ljudi, te da se ne savijamo pred onim ko ne zaslužuje da se pred njim saginjemo.“

Muftija je rekao da je ovaj prvi dio susreta obi-lježen ilahijama, Kur'anom i salavatima, a da �e drugi dio susreta biti za sofrom, gdje �e svi prisutni imati priliku da probaju jela koja su vrijedne Novovarošanke pripremile.

„Posta� ima dvije rado-sti: jednu kada se iftari, a drugu u Džennetu. Iftar je za svakog posta�a ra-dost, ali kada smo zajedno onda je radost ve�a. Sre�a ne može da se osjeti kada ste sami, ona se osje�a kada se razmijeni sa nekim. I ovaj naš iftar može biti na sofri, kao i svaki drugi, ali u srcima našim je druga�iji, pogotovu što je ovo iftar u kome ste vi istovremeno i gosti i doma�ini.“

Muftija je naglasio da Novu Varoš doživljava kao svoju jer osje�a dobrodošli-cu i toplinu do�eka i gosto-primstva koju Novovaroša-ni iskazuju svaki put kada on do�e u ovaj grad.

„Vi sa ponosom nosite svoj šehadet i borite se za ovu našu zajedni�ku stvar. Nemate �ega da se stidite jer kulturne i vjerske vri-jednosti koje gajite, naša islamska i bošnja�ka tradi-cija daju vam za pravo da hodate podignute glave ma gdje se našli. Mi ne gajimo ništa što je loše ni prema kome. Znaju to svi oni koje interesuje istina“ – rekao je Glavni muftija i poželio svima mnogo zdravlja, na-fake i beri�eta.

Na kraju je Ismet-efen-dija Glavnom muftiji po-klonio staru sablju koju su džematlije Nove Varoši pronašli u temeljima dža-mije i dao mu je na emanet da je �uva. Glavni muftija je obe�ao da �e ovaj ema-net i simbol slobode �uvati kao što �uva emanet vjere i slobode.

Nakon akšamskog ezana svi prisutni su ušli u pro-storije Medžlisa u kojima je iftar bio pripremljen. Iftari-li smo u prijatnoj atmosferi ljubavi i bratstva.

12 15. AVGUST 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Sre�a je u zajedništvu i bratskoj suosje�ajnosti

NERMIN GICI�

�injenjem dobra ostvarujemo sre�u, okretanjem le�a od dobra ostvaruje se nesre�a. Nema sre�e kod onih koji su sebi�ni. Iftar ima i tu poruku i zato mi je posebno drago i prelijepo se osje�am zato što ste vi danas ovdje i svi mi zajedno sa vama. Istovremeno smo i musafiri i doma�ini. To je poruka

i ljepota ovih iftarskih ramazanskih ve�eri i �ari

F E S T I V A L I S L A M A U P R I J E P O L J U

Medžlis IZ-e Prije-polje u srijedu 10.

avgusta 2011. godine bio je doma�in tre�e ve�eri ma-nifestacije „Festival isla-ma“ u organizaciji Mešiha-ta Islamske zajednice u sa-radnji sa Islamskim kultur-nim centrom „Altun alem“, BKZ-om i CHR „Hajrat“.

Iftar za gra�ane Prijepo-lja organizovan je na otvo-renom ispred Vakufske kuhinje u Hašimbegovi�a polju. Sat vremena prije if-tara okupilo se više stotina Prijepoljaca da prediftarsko vrijeme provedu u sluša-nju Kur'ana �asnog i ilahi-ja koje su u�ili hor BKZ-a „Sandžak“ iz Novog Paza-ra i hor „Din“ iz Prijepolja.

Nakon prou�enih ajeta dobrodošlicu prisutnima je poželio glavni imam Aref-ef. Durakovi� koji se za-hvalio donatorima što su se potrudili da ova manifesta-cija uspije:

„Iftar je organiziran na ovom mjestu da se mi svi prisutni podsjetimo da se u ovoj zgradi, uz donaci-je dobrih ljudi i dobrovolj-ne priloge u hrani i novcu, svakodnevno organizira i sprema više stotina obro-ka od Brodareva do Pribo-ja. pripremaju se obroci za one koji imaju potrebu za

hranom, kao što posta� tu potrebu ponekad osjeti, a ovi ljudi tu potrebu osje�a-ju stalno.“

Nakon toga prisutni-ma je dobrodošlicu poželio predsjednik IO BNV Sa-mir-ef. Tandir koji je rekao da nije bilo lako odabrati i odrediti zvanice na ovaj iftar jer su planirali da zovu one koji su u�estvovali u odbrani Islamske zajedni-ce, a onda su shvatili da bi

trebali pozvati gotovo sve punoljetne gra�ane Prije-polja.

„Obzirom da u Prijepo-lju ne postoji prostor koji bi primio toliki broj ljudi, odlu�ili smo da pozovemo lidere odbrane Islamske zajednice. To ste vi, dragi prijatelj,i i ja vam na tome �estitam“ – rekao je Tandir i prenio selame od vakifa godine Bajazita Baza Žigo-vi�a koji nije zbog poslov-

nih obaveza bio u prilici da prisustvuje ovom iftaru.

Nekoliko minuta prije akšamskog ezana prisutni-ma se obratio i glavni muf-tija Muamer-ef. Zukorli�, koji se zahvalio Gospodaru svjetova što je muslimane po�astio da budu na ovako posebnom mjestu, na pro-storu Vakufske kuhinje u Prijepolju.

„Trenuci iš�ekivanja if-tara su posebni. To su mo-

menti ljudske jednakosti. Momenti posebne ljudske produhovljenosti. �ovjek oslobo�en od hrane jedan dan je nešto više od sva-kodnevnog �ovjeka. Tije-lo i njegova biologija vazda imaju ambiciju da nadvla-daju �ovjeka. Biološka di-menzija �ovjeka je materija, a materija je zemlja i skoro da nema razlike izme�u bi-ologije �ovjeka i nekih dru-gih živih bi�a. Funkcionišu

BROJ 220/XV 13

po istom principu: potrebe, pa kada se zadovolje potre-be pohlepa, a pohlepu nije mogu�e zadovoljiti, jer ona uvijek ho�e još. Pogledaj-mo danas ovo što se u svi-jetu dešava, svako zlo koje vidite, od najsitnijeg u ko-mšiluku do onih krupnih zala politi�ko-ekonomske prirode, vidjet �ete da sva ta zla iza sebe imaju po-hlepu. To je zlo i negativ-na energija. Onaj koji nas je stvorio je to znao i zato nam je propisao post, kao vježbu i terapiju, te dao �ovjeku da se od zore do prije zalaska sunca ustegne od hrane, pi�a i drugih fi-zi�kih užitaka kao terapi-ju kojom se životinja koja se zove pohlepa vra�a u kavez. Samo kada je pohle-pa pod kontrolom �ovjek ima snage biti �ovjek“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je dalje govorio o tome da se ljudi nikada ne mogu veseliti samostalno i da se sre�a jedino ostvaru-je kada se dijeli sa drugim.

„To je poruka koja nam kaže da �e �ovjek ostva-riti sre�u ne po tome što �ini dobro sebi, jer dobro-�instvo sebi je instinkt – poriv. To nije kvalitet, to nije tvoja snaga, jer se i ži-votinja bori za svoj opsta-nak. Ti �eš, �ovje�e, ostva-rit sre�u �ine�i dobro dru-gome �ovjeku. Po tome �e se mjeriti tvoj kvalitet. Poruka dobra je op�enita i dobro ne zna za grani-ce. U�inite �ovjeku dobro. Ako je dobar �ovjek bit �e vam zahvalan do kraja ži-vota, a ako nije dobar �o-vjek on �e se udaljiti od vas jer vaše dobro ne�e mo�i da izdrži. Vi na tome ne-�ete ništa izgubiti. Vjera islam je poruka dobra. Svi ibadeti su obaveza napaja-nja srca. Ali manifestaci-ja vjere se time ne završa-va. Manifestacija vjere je u našem svakodnevnom ži-votu. U našem �injenju do-brih djela, u našem odnosu sa ljudima. Zato ne možete na�i na jednom mjestu �o-vjeka koji je vjernik, ide u džamiju, obavio je hadž, a �ini zlo ljudima. Onda ništa nema od njegovog hadža i namaza. Taj hadž i namaz moraju proizvesti dobro. Islam nije biljka za ukras. Islam je vo�ka koja daje plodove, a plodovi su dobra djela.“

Muftija je naglasio da, zahvaljuju�i dobrim ljudi-ma i vakifima koji su shva-tili da je njihov imetak ujed-no i njihova kušnja, postoje vakufske kuhinje u kojima se hrane na hiljade porodi-ca i uputio poruku prisut-nima:

„�injenjem dobra ostva-rujemo sre�u, okretanjem

le�a od dobra ostvaruje se nesre�a. Nema sre�e kod onih koji su sebi�ni. Iftar ima i tu poruku i zato mi je posebno drago i prelijepo se osje�am zato što ste vi danas ovdje i svi mi zajed-no sa vama. Istovremeno smo i musafiri i doma�ini. To je poruka i ljepota ovih iftarskih ramazanskih ve-�eri i �ari“ – rekao je Glav-ni muftija i zamolio Allaha dž.š. da obaspe bereketom ovaj skup.

Nakon Muftijinog obra-�anja prou�en je ezan i prisutni su u zajedni�koj atmosferi i ljubavi iftarili, a potom je dovu prou�io rukovodilac Vjersko-pro-svjetne službe Nedžad-ef. Hasanovi�.

14 15. AVGUST 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Iftar na Trgu Sultan Valide

NERMIN GICI�

Islam i džemat idu zajedno kao duša i tijelo. Tijelo bez duše je leš koji se odmah po�ne raspadati. Duša bez tijela je ideja koja se ne može ostvariti. Prema tome, bra�o moja, ono što nas je sa�uvalo od svega jeste to što smo ljudska bi�a sastavljena od duše i tijela, te što smo muslimani i praktikujemo

islam i zbijamo safove u džematu.

F E S T I V A L I S L A M A U S J E N I C I

Gradski trg u Sjeni-ci, koji se od srijede

10. avgusta zove Trg „Sul-tan Valide“, bio je doma-�in �etvrte ve�eri „Festiva-la islama“ kojeg u sandža�-kim gradovima organizuje Mešihat Islamske zajedni-ce u saradnji sa Islamskim kulturnim centrom „Altun Alem“, BKZ-om i CHR „Hajrat“.

U prediftarskom vaka-tu na Trgu „Sultan Valide“ se okupilo oko hiljadu Sje-ni�aka da u zajedni�kom druženju do�ekaju iftar i me�usobno podijele radost Ramazana.

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� predvodio je brojnu delegaciju Islam-ske zajednice, a na Trgu su pored velikog broja džema-tlija bili i predstavnici po-liti�kog i kulturnog života Sjenice, te brojni gosti iz dijaspore.

Nakon u�enja ajeta iz Kur'ana �asnog i ezana po-služen je iftar za sve prisut-ne, a u spremanju iftara ve-liki doprinos i zaslugu imali su sami mještani Sjenice i okolnih mjesta. Nakon if-tara i prou�ene dove horovi „Sandžak“ i „Firdevs“ pro-u�ili su nekoliko ilahija, a dobrodošlicu i zahvalnost

prisutnima za masovni do-lazak uz dovu Allahu dž.š. poželio je Murat-ef. Zor-ni�, predsjednik Medžlisa IZ-e Sjenica. On je izrazio zahvalnost Gospodaru na tome što mu je dao vijeka da doživi da na trgu u Sjeni-ci iftari sa svojim džematli-jama. Nakon predsjednika hadži Murata prisutnima se obratio i glavni imam Ra-miz-ef. Hamidovi� koji je svima uputio selam sa Trga „Sultan Valide“ i izme�u

ostalog rekao:„Znam da niste došli radi

hrane i radi iftara i da vam je bilo udobnije kod vaših ku�a, ve� ste došli iz dva ra-zloga. Došli ste radi islama i radi džemata. Islam i dže-mat idu zajedno kao duša i tijelo. Tijelo bez duše je leš koji se odmah po�ne raspa-dati. Duša bez tijela je ideja koja se ne može ostvariti. Prema tome, bra�o moja, ono što nas je sa�uvalo od svega jeste to što smo ljud-

ska bi�a sastavljena od duše i tijela, te što smo musli-mani i praktikujemo islam i zbijamo safove u džematu. Zaista sam oduševljan kada vas vidim u ovolikom broju i mislim: O Bože dragi, još nas ima na ovom mjestu i u ovolikom broju.“

Nakon obra�anja Ra-miz-efendije uz uzvike „Muftija, Muftija, Mufti-ja...“ prisutnima se obratio glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� koji je zahvalio

Allahu dž.š. za peškeš i be-reket kojim je obasuo Sje-nicu.

„Nije mogu�e da se ljudi sa svim svojim socijalnim i društvenim razlikama sa-stanu bez interesa i bez onih ljudskih težnji na jed-nom mjestu kako bi po-kazali da su bra�a i sestre od jednog �ovjeka i jedne žene stvoreni. To ne može bez islama, a mi smo danas ovdje zbog toga jer nam je Allah dž š. obe�ao da �e

BROJ 220/XV 15

nam, ako budemo zajed-no, spustiti Svoju milost, rahmet, pomo�, te da ne�e dozvoliti našu propast. Ne postoji snaga koja nas može uništiti dok smo za-jedno pod Njegovim bajra-kom. Evo danas smo ovdje sa tom porukom“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je dalje govorio da Stvoritelju ne treba naše ustezanje od hrane i glado-vanje, ve� da �ovjek posti radi sebe i time dobija �o-vje�nost i ljudskost, izgra-�uje karakter i poštenje.

„To se gradi �vrstinom posta�a koga njegov že-ludac tjera da jede i pije, a njegov razum kaže NE, jer je njegova vjera ja�a od biološke potrebe. Post je Allah dž.š. propisao zbog nas. Okrenite se iza sebe pa pogledajte koliko puta su nam sve srušili i uzeli, ali dokle god nam ne uzmu ljude, dokle god nam ne uzmu vas, nisu nam ništa uzeli. A vas ne�e uzeti dok im dušu ne prodate, a mali je broj onih koji su im dušu prodali.

Vi znate, Sjenica je spa-ljena dva puta. Jednom prije 202 godine kada je ubijeno više od jedne tre-�ine stanovništva i kada ni-jedna ku�a nije ostala da nije spaljena. Iz takvog pe-pela opet je ustala.

Još jednom je spaljena prije �etiri godine kada su joj džamije otete. Ali evo ovog trenutka svjedo�im zajedno sa vama: ni grado-vi, ni države, ni preduze�a, ni opštine, ni vojske, ni po-licije, niti džamije, bra�o, ne vrijede ništa bez ljudi. Jer sve to postoji radi ljudi. Ako su džamije bez ljudi, onda su one oplja�kane, jer bogatstvo džamija su ljudi. Nema ve�eg zla i zuluma nego otjerati ljude iz dža-mija. I upravo ovaj ve�e-rašnji ambijent svjedo�i da snaga Sjenice nije ubijena, �ak nije ni okrunjena, ve� oja�ana. Zato nam treba Ramazan.“

Muftija je dobio obe�a-nje od onih koji ne poste da �e od ovog dana postiti svaki dan, te da �e se sva-kodnevno boriti protiv zla.

„Od ve�eras zapamtite ovaj datum. Cijela Sjeni-ca �e postiti zato što �e se oni koji ne poste sakri-ti, pa �e izgledati kao da i oni poste. Vjerujte, to je takav bereket i slast. Samo da jednom ljudi osjete be-reket posta, kako je to li-jepo kada si gladan pred iftar, pa si onda insan, bez hrane u sebi, osje�aš tugu siromaha, pa imaš potrebu da mu pomogneš. A u vri-jeme iftara Allahova milost pada, meleki pišu sevabe i svaku dovu koju uputite

ona vam se ispuni. Allah je stvorio nas i sve što vidi-te i nikako se do nafake ne može do�i bez Njega. Svaki takav pokušaj je bezuspje-šan. Ako do�ete do imetka bez Njega, ne�ete mu vi-djeti haira. Zato probajte da budete pravi muslimani. Vi-djet �ete kako je to dobro i koja je to sre�a. Zašto vam ovo govorim? Zato što sam upoznao ovo vaše viteštvo i vašu snagu. To je jedna pre-kaljena ljudska duša. Ja loše ljude ne pozivam u džami-ju, samo dobre. I zato što znam da ste dobri žao mi što ne idete u džamiju ono-liko koliko treba. Kada u�u loši ljudi u džamiju oni na-prave problem. Pošto ste vi tako dobri, jazuk je da osta-nete izvan džamije“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je na kraju upu-tio dovu za bereket i da Allah dž.š. obaspe blago-slovom ovaj skup, te pro-u�io dovu za naziv Trga „Sultan Valide“.

„Trg se od ve�eras tako zove. To je kao kada djete-tu date ime i prou�ite ezan, a poslije do�e vrijeme da se dijete upiše. Znam da �e oni to, ako Bog da, upisa-ti. Tako je bilo i u Pazaru. Prvo mi dali ime „Gazi Isa-beg“, prou�ili dovu, a po-slije toga oni malo se kao ne�kali, ali ipak upisali. A znate kada �e ga zvani�no tamo upisati? Pred izbore.

Molim Allaha da nam pomogne na putu slobode, istine i da nam pomogne da svu nepravdu koja nam se �ini otklonimo“ - rekao je Glavni muftija na kraju.

16 15. AVGUST 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Prava slika Tutina

NERMIN GICI�

Nažalost, u prethodnom periodu je postojao pokušaj da se iz Tutina šalju druga�ije slike, kao što je slika sprje�avanja izgradnje Medrese, ugrožavanja ljudskih života, žandarmerije koja ne dozvoljava

gra�anima i muslimanima ovog prostora da se približe ovome trgu.

F E S T I V A L I S L A M A U T U T I N U

Medžlis Islamske zajednice Tutin,

u subotu 13. avgusta ove godine, bio je doma�in petog iftara kojeg je or-ganizovao Mešihat IZ-e u Srbiji u saradnji sa IKC „Altun alem“, BKZ-om i CHR „Hajrat“, a u okvi-ru Manifestacije „Festi-val islama“ koji se održa-va širom Sandžaka.

Na Gradskom trgu u Tutinu okupilo se preko hiljadu posta�a da se, u blagoslovljenoj atmosfe-ri Ramazana i Allahovog dž.š. bereketa, zajedni�ki iftare i poselame �elni-ke Islamske zajednice na �elu sa glavnim muftijom Muamer-ef. Zukorli�em, te brojne musafire iz po-liti�ko-kulturnog života Sandžaka i dijaspore.

U prijatnoj iftarskoj atmosferi, gdje su pri-sutni Tutinci bili ujedno gosti i doma�ini, time što u�estvovali u spremanju jela, prou�en je ezan i po-sta�i su iftarili. Po iftaru, organizatori su pripremi-li bogat kulturno-vjerski program gdje su u�eš�e uzeli horovi „Sandžak“

iz Novog Pazara i „Fir-devs“ iz Sjenice. Nakon prou�enih ilahija, prisut-nima se, uz u�enje tekbi-ra, obratio Glavni mufti-ja. On je zahvalio Allahu dž.š. na milosti i bere-ketu kojim je u predif-tarskom vakatu obasuo Tutin.

„Iftar je poseban tre-nutak. Ali je poseban tre-

nutak i to kada se ljudi sastanu na jednom mje-stu, bez obzira na sve svoje razlike, da poka-žu pripadnost šehade-tu, vjeri u Allaha dž.š. i sunnetu Muhameda a.s. Svaki zalogaj koji se za-jedni�ki priredi ima po-seban blagoslov, a onaj iftarski nosi posebnu mi-lost i beri�et.

Danas smo ovdje kako bismo iz ovog grada po-slali pravu sliku Tutina. Jer, ovo što vidimo ve-�eras je prava slika Tuti-na. Nažalost, u prethod-nom periodu je postojao pokušaj da se iz Tutina šalju druga�ije slike, kao što je slika sprje�avanja izgradnje Medrese, ugro-žavanja ljudskih života,

žandarmerije koja ne do-zvoljava gra�anima i mu-slimanima ovog prosto-ra da se približe ovome trgu. To su bile vješta�ke slike, jer ovaj trg pripa-da ovom gradu i njego-vim gra�anima. Ja sam uvjeren da, uz Allahovu pomo� i Njegovu milost, ovaj trg više nikada ne�e biti okupiran žandarme-

BROJ 220/XV 17

rijom. Uvjeren sam da �e snaga naše iftarske dove to kod Allaha dž.š. ostvariti, jer naša vjera je vjera slobode i poštova-nja �ovjeka. Onome ko se napaja sa izvora šeha-deta ne treba pendrek, policija i žandarmerija.

Nama je dovoljan naš šehadet, naš namaz, naš post, naš zekat, naš hadž, naša sadaka i naše dobro djelo. Mi u džami-jama vaspitavamo djecu da �ine dobro svakome. To je odgoj naše vjere. Zato nam oni ne treba-ju, niti da štite nas, niti bilo koga da štite od nas. Zato ovaj trg zaslužuje da bude simbol slobo-de, a ne da bude simbol �izme i pendreka.

Neka one slike osta-nu u našoj svijesti kako se nikada ne bi ponovile. Ne�emo ih nikada zabo-raviti, ali se ne�emo i ne-mamo kome ikada sve-titi. Islam ne dozvoljava osvetu. Naša poruka nije poruka osvete. Naša po-ruka je poruka pobjede, a poruka pobjede je ve�e-rašnja poruka.

Ovaj iftar je otvoren za sve i, ako Bog da, na-redne godine �e biti još ve�i. Vjerujem da �e i oni koji se ne raduju ve�eraš-njem iftaru u�initi tevbu i do�i na sljede�i iftar. To zaslužuju Bošnjaci, a Ramazan je najbolji tre-nutak da se ta snaga po-kaže“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je u Tuti-nu poru�io Bošnjacima da odgajaju svoju djecu u islamu, jer ih se tako nikada ne�e zastidjeti, a odgojit �e ih da budu slobodni ljudi. Apelovao je na prisutne da ško-luju svoju djecu. Obra-zovani i školovani se ne mogu porobiti, jer oni znaju da se trebaju kla-njati samo Allahu dž.š. Na kraju svog obra�anja Glavni muftija je muba-reklisao Ramazan i za-molio Allaha dž.š. da pri-sutne nagradi i obaspe ih bereketom, posebno omladinu, jer je omladi-na budu�nost Sandžaka.

Dovu za hairli skup potom je prou�io glav-ni imam Medžlisa IZ-e Tutin Džavid-ef. Prelje-vi�.

18 15. AVGUST 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Džamije osvjetljavaju naše duše

NERMIN GICI�

„Od ovoga par�eta zemlje �asniji je samo onaj što ga je izdvojio i uvakufio. Sva ova druga par�ad zemlje �e ostati na ovome svijetu, a ovo par�e zemlje �e oti�i da do�eka svoga vakifa u Džennetu. Oni koji se budu natjecali da daju od svoga imetka da se podigne džamija, vrjedniji su i od samog zemljišta i od same džamije. �ovjek je vrjedniji od bilo koje svetinje“ - kazao je, izme�u ostalog, Glavni muftija

na sve�anosti polaganja kamena temeljca.

U Z A G U L J A � I P O S T A V L J E N K A M E N T E M E L J A C Z A I Z G R A D N J U D Ž A M I J E

U selu Zagulja�a ne-daleko od Novog

Pazara u subotu 6. avgu-sta održana je sve�anost i postavljen kamen temeljac za izgradnju džamije. Sve-�anost je održana na placu kojeg je uvakufio Hamza Plajki�, uz prisustvo veli-kog broja mještana Zagu-lja�e, kao i okolnih naselja, a sve�anosti su prisustvo-vali i predstavnici Islamske zajednice na �elu sa glav-nim muftijom Muamer-f. Zukorli�em.

Sve�anost je otpo�e-la ajetima Kur'ana �asnog koje je prou�io hafiz Ir-fan-ef. Mali�, a nakon toga se prisutnima obratio pred-sjednik Medžlisa IZ-e Novi Pazar Sead-ef. Ša�irovi� koji je istakao da je ovo ra-dostan trenutak u mjesecu Ramazanu za sve muslima-ne jer je izgradnja džami-je osnova za slanje poruke islama i poruke mira.

„Tamo gdje se upali dža-mijsko svjetlo nastaje na-predak, prvo duhovni, a potom i svaki drugi. Ovo što �inimo danas još jedna je pobjeda u nizu pobje-da Islamske zajednice, za-jedno sa vama koji �inite glavnu okosnicu podrške“ – rekao je, izme�u ostalog, efendija Ša�irovi�.

Glavni muftija je u svom obra�anju istakao da se Allahovom dž.š. voljom i

bereketom, kojeg spušta na ljude, muslimani Zagulja�e nalaze na ovom posebnom mjestu, placu za džamiju.

„Allahovo svjetlo sija tamo gdje On ho�e i ne mogu ga utihnuti ni uga-siti svi oni koji ho�e da ga ugase. Ovdje smo sa ciljem postavljanja temelja za iz-gradnju džamije. Džamija je ku�a u kojoj stanuje vjera u Jednog Jedinog Sveviš-njeg Allaha dž.š.“

Muftija je dalje govorio o prijevodu rije�i džamija koja zna�i sakupiti, oku-piti i koja potvr�uje da na ovom mjestu niko drugi, bilo kojim povodom, ne bi mogao okupiti ovoliko ljudi kao što je to uradi-la namjera o izgradnji dža-mije.

„Vakuf ovog par�eta zemlje za podizanje dža-mije je imao snagu okup-ljanja. Od ovog trenutka ova džamija �e biti mjesto okupljanja i to je ono što samo džamije imaju. Po-stoje razni drugi objekti, ustanove i zgrade, ali one okupljaju samo jednu vrstu ljudi. Uvijek je to obojeno nekakvim interesom. Samo su džamije te koje okuplja-ju mimo interesa i u koji-ma se ništa ovosvjetsko ne dijeli. To je mjesto gdje se naša duša �isti, gdje se naša srca u�e nesebi�nosti. To je mjesto gdje se u�imo jedin-

stvu, jednoj kibli, ravnom safu u kojem nema rezervi-sanih mjesta.“

Muftija je govorio o tome da se Bošnjaci kre�u uzlaznom linijom, ali da im fali snaga tevhuda kada iza�u iz džamija, a islam je vjera tevhida. To što je jedna grupa ljudi izdvojena iz muslimanskog jedinstva dokaz je da je postojao ne-dostatak i pukotina.

„Mi moramo, uz Božju pomo�, skupiti snage da oboljelo tkivo izlije�imo. Nekada smo morali diza-ti ton da bi objasnili šta je zdravo, a šta bolesno. Sada

kada je to savršeno jasno nemamo više potrebu za tim. Sada uzvra�amo tera-pijom, a terapija je �vrsta vjera. Ja�anje naše vjere u našim srcima. Ja�anje vjere u našim porodicama. Ja�a-nje vjere i islamskoga od-goja naše djece. Uzvra�anje dobrim djelom. Ta terapi-ja, uz Božju pomo�, lije�e sve što je bolesno u našem tkivu“ – rekao je Muftija.

Muftija je dalje govo-rio o tome da se ovo �asno par�e zemlje, na kojem �e biti izgra�ena džamija, ra-duje isto kao što se raduje brav�e kada se odabere da

bude kurban.„Od ovoga par�eta ze-

mlje �asniji je samo onaj što ga je izdvojio i uvaku-fio. Sva ova druga par�ad zemlje �e ostati na ovome svijetu, a ovo par�e zemlje �e oti�i da do�eka svoga va-kifa u Džennetu. Oni koji se budu natjecali da daju od svoga imetka da se podigne džamija vrjedniji su i od samog zemljišta i od same džamije. �ovjek je vrjed-niji od bilo koje svetinje“ - kazao je sa posebnim odu-ševljenjem Glavni muftija.

Muftija je govorio o tome da je islam objavljen

G L A V N I M U F T I J A U D R U Š T V U S A V A K I F O M Z E M L J I Š T A H A M Z O M P L A K I � ( L I J E V O )

BROJ 220/XV 19

da zaustavi zulum i neprav-du, da probudi ljude i da ih nau�i da sre�a ne dolazi iz džepa i stomaka, ve� da je �ovjek sretan jedino kada dijeli sre�u.

„Kako god dijelimo sre�u podizanja džami-ja imamo pravo slobodnog hodanja gradom i jedna-kog tretiranja u svim pravi-ma. Nema sre�e dok se sa korupcijom mirimo. Dok šutiš - sudjeluješ. Ko god mirno gleda zulum i ne-pravdu, ko je saglasan sa tim i ko gleda svoga posla, on ima problem sa šehade-tom i njegova vjera nije u redu. Jer islam je došao radi uspostave pravde i reda, jednakosti i slobode me�u ljudima i niko nema pravo porobljavati ljude, jer ih je Allah Svevišnji u�inio slo-bodnima. Ovo su vrijedno-sti koje mi nosimo u našim srcima“ – rekao je Muftija.

Muftija je govorio i o tome da sve što je štet-no nema veze sa islamom, kako god bilo upakovano, te da �e sve štetno propasti kao što je propala agresija na Islamsku zajednicu.

„Sada �e �etiri godine, a mi nikada ja�i bili nismo. Natjerali su nas da i mi stre-semo hr�u sa sebe i prašinu koja se bila po�ela skuplja-ti. Zato budite ponosni što ste stali uz istinu i, ako Bog da, pred nama je još mnogo sre�e i mnogo uspjeha.

Nema sre�e bez borbe, jer borba i sre�a idu zajedno. Vidite, ovo što nam se de-šava su veliki dersovi. Evo, ovo što radi Islamska za-jednica skoro dvije decenije sve je od sadake. Vidite šta se sve izgradilo. Mi radimo, zauzeti smo previše, pa ne-mamo kad da se hvalimo. Dušmani kažu da dolaze nake pare iz Saudijske Ara-bije. Ne shvataju oni, od fondova Saudijske Arabije i od svih islamskih banaka na svijetu, od Turaka, Arapa i ne znam koga, najvažnija i najja�a snaga je naš narod. Ja vam tvrdim da se 90% tih sredstava obezbje�uje od muslimana Sandžaka. To je primjer naše snage.“

Glavni muftija je govo-rio i o tome da je situacija teška i da postoje siromašni ljudi koji su pogo�eni kri-zom, ali da kriza nije pala s neba, ve� je kriza izazvana od strane loših ljudi koji su na vlasti.

„Naš emanet ne�e biti upotpunjen dokle god ne budemo imali na svim ni-voima predstavnike koji �e biti autenti�ni predstavni-ci ovoga naroda. Ne traži-mo da budu genijalci, neka budu normalni, ali pošte-ni. Ne smijemo se pomi-riti dokle god ne budemo imali takve ljude. Koji god vam obe�a da �e biti takav, a proba vas prevariti - mi-�ite ga. Mi�ite ih na stoti-

ne i na hiljade - do�i �e na kraju neko normalan. Ovo nije politi�ki govor, ovo je govor opstanka. Ovo je govor borbe za slobo-du. Da jednom normalno po svojim ulicama hodamo kao ljudi, a ne da se izmi-�emo i da gledamo: 'Eno onaj do�e odnekud, daj da mi nešto sredi.' Zašto da mi sre�uje ako sam pošten? Moramo prekinuti to. Mo-ramo na�i na�in da popravi-mo kantar društva da nam krivo ne mjeri. Mi moramo imati snage svojom vjerom, svojim moralom, svojom

�aš�u, radi emaneta vjere i naše porodice, stati krimi-nalcima na put. Moramo govoriti o njima sve najgo-re jer naša djeca slušaju šta mi pri�amo. To su poruke Ramazana i poruke džami-je i to je istina koju �emo širiti u ovoj džamiji. Oni koji dolaze u džamiju imaju najviše koristi, ali imaju i oni koji ne dolaze u dža-miju. On ne vi�a džamiju, ali njega vi�a džamijski �o-vjek, pa umjesto da mu vidi šer - on mu vidi hair. To je ta vrijednost kojoj danas postavljamo temelj. To je

ta snaga koja se širi i posta-je sve ja�a i ja�a i ne�emo stati dok god svako naše selo i svaka naša mahala ne dobiju svoju džamiju. To je naša obaveza. Ali isto tako, svaka mahala svoju džami-ju, svaka mahala svoj asfalt, svaka mahala svoje osvjet-ljenje. Džamije �e osvjetlja-vati naše duše.“

Nakon Muftijinog obra-�anja, uz u�enje tekbira svih prisutnih, simboli�no je položen kamen temeljac, a glavni imam mr. Enver-ef. Omerovi� je prou�io dovu za hairli po�etak radova.

VAKIFI

Glavni muftija uru�io zahvalnicu Ejupu Ramovi�u donatoru ozvu�enja za Altun Alem džamiju

DA SE EZAN DALEKO �UJE

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�, u petak 12. av-gusta nakon džume namaza, u haremu Altun Alem

džamije uru�io je hadži Ejupu Ramovi�u, džematliji ove dža-mije, zahvalnicu u ime Mešihata Islamske zajednice u Srbiji. Hadžija Ejup je donirao kompletno ozvu�enje za renoviranu Altun Alem džamiju i prilikom uru�enja zahvalnice Glavni muftija je rekao:

„Hadžija Ejup je donirao ozvu�enje i tim svojim u�eš�em i prilogom je omogu�io da se ezan ponovno i daleko �uje sa ove naše i najljepše džamije u Sandžaku i šire. Znam da had-žija Ejup nije taj ko o�ekuje ovu vrstu zahvale i ovo nije nje-gov prvi vakuf, �ak nije ni najve�i, ali simbolika ozvu�enja i simbolika ezana je posebna, pa smo iz tog razloga htjeli da ovo naglasimo. Hadžija Ejup je neko ko je do sada mnogo donirao, mnogo vakufio, ali on je i po svojoj prirodi tako tih, onako kako to mu'mun treba da bude ina�e, a posebno kako to mu'min treba da bude u Ramazanu. Njegova djela može samo Allah dž.š. nagraditi, a mi smo tu da postupimo po ha-disu koji kaže da onaj ko nije zahvalan ljudima, nije zahvalan ni Allahu dž.š.“ – rekao je Glavni muftija.

Hadži Ejup Ramovi� je istakao vlastito o�ekivanje i želju da ovo ne bude posljednja donacija i vakuf kojeg je on dao, ve� da još koji put uspije da pokloni muslimanima nešto što �e im koristiti:

„Želim još koji put da se odazovem za donacije, za sevap, za dobro naše Islamske zajednice i muslimana“ – rekao je hadži Ejup.

NERMIN GICI�

20 15. AVGUST 2011.

SAOPŠTENJE

NASTAVAK DODIKOVE OPASNE I ŠTETNE RETORIKE

8. avgust 2011.

U povodu novih podmetanja i širenja neistina o reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceri�u od strane Milorada Dodika, predsjednika en-

titeta Republika Srpska, Služba za odnose s javnoš�u Rijaseta Islam-ske zajednice u Bosni i Hercegovini izdala je saop�enje za javnost u kojem se kaže:

- Milorad Dodik u izjavi za beogradsku „Politiku“ od 06.08.2011. godine iznio je više neistina i zlonamjernih tvrdnji o reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceri�u. Daljim iznošenjem neistina i fiktivnih optužbi, Dodik nastoji skrenuti pažnju s �injenice da nije demantirao niti osu-dio monstruoznu rasisti�ku izjavu Biljane Plavši� da su „muslimani genetski kvaran materijal“, niti je demantirao svoje rasisti�ke izjave da „ne mogu suditi sudije muslimani“, niti je korigirao svoje uvjere-nje da se ne može imati povjerenja prema muslimanima. Neoboriva je istina da je rasisti�ku izjavu Biljane Plavši� slijedio genocid nad mu-slimanima Bošnjacima, kao što je, tako�er, poznato da je evropski ek-stremista i terorista Anders Behring Breivik nadahnu�e za svoj zlo�in nad nevinim ljudima u Norveškoj pronalazio i u ekstremisti�kim i ra-sisti�kim izjavama srpskih politi�ara i oficira kojima se trenutno sudi u Hagu zbog genocida.

Reisu-l-ulema Mustafa Ceri� je u svojstvu vrhovnog muftije mu-slimana, po službenoj dužnosti, obavezan upoznati nadležne organe u državi Bosni i Hercegovini i me�unarodne institucije zadužene za mir i zaštitu ljudskih prava u našoj zemlji o mogu�im posljedicama za mir i sigurnost ne samo u Bosni i Hercegovini, ve� i u Evropi i svije-tu koje proizvode Dodikove diskriminiraju�e izjave prema muslima-nima na osnovu njihove vjere. Muslimani su s pravom zabrinuti zbog mogu�nosti da se, na isti na�in kao što se Anders Behring Breivik po-zvao na osumnji�ene i osu�ene srpske zlo�ince protiv �ovje�nosti i za genocid, neki novi ektremista i terorista pozove na Milorada Dodika, koji neometano širi predrasude o Bošnjacima na osnovu njihove vjere i uporno negira genocid u Srebrenici, unato� nebrojenim dokazima i upozorenjima od najve�ih pravnih, moralnih i politi�kih autoriteta u svijetu. Zbog mira i sigurnosti ne samo u Bosni i Hercegovini i Bal-kanu, ve� i u Evropi i svijetu, za takvu Dodikovu praksu i satanizaciju �itave jedne vjerske zajednice mora se na�i adekvatan odgovor i zau-staviti takvo štetno javno djelovanje. Slu�aj terorizma u Norveškoj je najbolja opomena šta se može dogoditi ako se ništa ne poduzme pro-tiv Dodikovih izjava.

Milorad Dodik, koji nastupa s pozicije mo�i i državne vlasti, tre-bao bi ve� shvatiti da reisu-l-ulema Mustafa Ceri� nema poziciju u

zakonodavnoj ni u izvršnoj državnoj vlasti, ali Reisu-l-ulema ima slo-bodu, pravo i obavezu da svojim moralnim glasom i duhovnim auto-ritetom bdije nad pravima muslimana. Za sve dobronamjerne ljude neosporna je istina da je reisu-l-ulema Mustafa Ceri� uložio ogromne napore i dao nemjerljiv doprinos u postratnom oporavku našeg druš-tva u pravcu istine, pravde, mira i pomirenja, o �emu postoje mnoga me�unarodna priznanja. O�ito je na sceni pokušaj Milorada Dodika da se, nakon obra�una sa politi�kim neistomišljenicima i politi�kim subjektima u našoj zemlji, prelaskom u podru�je vjere obra�unava sa muslimanima i njihovim vjerskim autoritetima i institucijama.

Nadalje, umjesto što daje diskriminiraju�e izjave o muslimanima kao takvim, Milorad Dodik bi trebao odgovoriti gra�anima Bosne i Hercegovine zašto ih drži taocima svojih li�nih frustracija i ambici-ja, osporavaju�i im pravo na efikasnu državu, bolji život i sigurni-ju budu�nost, blokiraju�i u Bosni i Hercegovini neophodne procese ka evroatlanskim integracijama. Sve više postaje o�itije kako odnos Milorada Dodika prema me�unarodno priznatoj državi postaje sve opasniji i snažniji remetila�ki faktor i prijetnja za mir i stabilnost ne samo Bosne i Hercegovine, nego i cijelog regiona jugoistoka Evrope. Zbog toga Islamska zajednica i muslimani o�ekuju da na vrijeme do-ma�e i me�unarodne institucije, zadužene za mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini i šire, prepoznaju ovu opasnost i sprije�e dalju eskalaci-ju retorike i ponašanja koje može prerasti u nasilje i prouzro�iti nove sukobe - kaže se u saop�enju Službe za odnose s javnoš�u Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

RIJASET.BA

INFO

VANDALSKI NAPAD NA PROSTORIJE MEDŽLISA

IZ-e NOVI SAD

Prvog dana mjeseca Ramazana, 01.08.2011. u ranim ju-tarnjim satima, kada su se nakon sehura vjernici spre-

mali za klanjanje sabah namaza, za sada nepoznata lica su na-pala prostorije Medžlisa IZ-e Novi Sad i polomila stakla na vratima i prozorima. Nema sumnje da se radi o kontinuira-nom napadu na Islamsku zajednicu i njenu infrastrukturu, jer su se sli�ni napadi dešavali i ranije, 2008. i 2009. godine.

Ono što ulijeva nadu da se ovakvi napadi na Islamsku za-jednici ubudu�e ne�e ponavljati jeste oštra reakcija javnosti, kako odre�enih politi�kih partija, organizacija i udruženja, tako i medija. O ovom nemilom incidentu koordinator Muf-tijstva beogradsko-novosadskog mr. Mustafa-ef. Feti� dao je izjave za mnoge medije, kao što su radio „Bir“ u Sarajevu, ma�arski radio, te razgovarao sa zamjenikom zaštitnika gra-�ana u Srbiji g. Baši�em. Muftijstvo novosadsko oglasilo se saopštenjem za javnost kojeg su prenijeli lokalni mediji.

Novi Sad i Vojvodina u cjelini slove kao tolerantna mul-tikonfesionalna sredina, tako da sprje�avanje ovakvih incide-nata i provokacija treba da bude u vrhu prioritetne politike predstavnika tamošnje vlasti.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Dana 01.08.2011. god. u ranim jutarnjim satima ne-poznata lica su razbila stakla na zgradi Medžlisa

Islamske zajednice u Novom Sadu, u ulici Futoškoj br. 61.U vrijeme napada u prostorijama Medžlisa nalazio se

glavni imam Fadil-ef. Murati sa porodicom i nekolicinom vjernika koji su se spremali da obave sabah namaz.

Policija je izvršila uvi�aj, te obe�ala da �e po�inioce u što kra�em vremenu privesti pravdi.

Ovaj doga�aj je samo jedan u nizu napada na Islamsku zajednicu u Novom Sadu, njene objekte i vjernike. Podsje-�amo javnost da su se sli�ni napadi desili 2008. i 2009. go-dine.

Muftijstvo novosadsko oštro osu�uje ovaj vandalski �in koji se nije slu�ajno desio prvog dana ramazanskog posta, te od nadležnih državnih organa zahtijeva brzu reakciju, pronalaženje vinovnika i njihovo privo�enje pravdi.

P O V O D O M V A N D A L S K O G N A P A D A N A P R O S T O R I J E M E D Ž L I S A I S L A M S K E Z A J E D N I C E U N O V O M S A D U ,

M U F T I J S T V O N O V O S A D S K O I Z D A J E

INFORMATIVNA SLUŽBA MUFTIJSTVA NOVOSADSKOG

BROJ 220/XV 21

U P R O D A J I S U N O V I B R O J E V I � A S O P I S A " S A N D Ž A K " , " T A L I B " I " S O F T A "

Ramazanski post je po�eo. Ve�ina islam-

skih vernika ga poštuje, kako širom Srbije tako i u Beogradu, gde stari Be-ogra�ani znaju za obi�aje i uvažavaju svoje susede. Naravno, pridošlice baš i ne razumeju o �emu se tu radi, ali znaju da je to nešto važno za njihove sugra�ane muslimane. Sve u svemu, ve�ina gra�ana ima razu-mevanja za post.

Me�utim, ono što mene zanima jeste �ime se bave i gde su beogradski vaza-li Rasim Ljaji�, Sulejman Ugljanin i ostala bošnja�ka bratija koja se ugnezdila u prestonici.

Koliko sam uspela da zapazim i dalje se bave spo-rednim stvarima i nebu-lozama, a ne problemima zbog kojih su poslati od strane svojih sunarodnika. Stari problemi su i dalje ak-tuelni i ponovi�u ih po ne znam koji put, jer verujem da ono što se stalno ponav-lja uspe da dopre i do najo-grani�enijih mozgova. To je problem nedostatka mesta za dostojanstvenu islamsku molitvu i sahranu, proble-mi verou�itelja na Sandža-ku, ali i u Srbiji, otima�ina vakufske imovine, ugroža-vanje bošnja�kih prava.

Samo, to su problemi koji su prisutni sve vreme,

ali pitam se šta je sa dnevno teku�im problemima, kao što je, naprimer, nedosta-tak vode u Novom Pazaru?

Recimo, na Hadžetu, sa koga je aktuelni ministar Rasim Ljaji�, dešava se da ljudi nemaju vode za pi�e i osnovne higijenske potrebe po dvadeset �etiri sata!

Razmišlja li bošnja�ki Sejdo Bajramovi� o tome ili ga samo zanima stadion koji obnavlja?

Odgovor je o�it: gospo-dina, koji je u Beogradu po-znat pod nadimkom „brate Srbine“, zanima samo fud-bal i obnova stadiona, a narod neka bude žedan, nema veze!

Tako�e, to što radnici demonstriraju i što su soci-jalni nemiri zbog nedostat-ka osnovnih sredstava za egzistenciju, narodski re-�eno, novca - njega uopšte ne doti�e.

Sli�na situacija je i sa Sulejmanom Ugljaninom, koji je odavno digao ruke od bošnja�kih problema i koji više ne može ni svoju stranku SDA ljudski da okupi.

Pri�a se po beogradskoj �aršiji da je na proslavi dana osnivanja partije doživio fi-jasko, te da se jedino na glavnom trgu, gde je go-stovala poznata bosanska grupa, pojavilo nešto malo

ljudi, i to više zbog muzike nego zbog Sulje i njegove stranke.

Mada, kakvi rukovodio-ci - takva i partija. Recimo, jedan od poslanika SDA, Esad Džudževi�, do pre par meseci na sav glas je govo-rio kako su sva bošnja�ka prava ispoštovana, a �im je neko uništio njegovu li�nu svojinu po�eo je da udara na sva zvona kako su Boš-njaci ugroženi. Ne�e biti, gospodine Džudževi�u, da su gume Vašeg automobila važnije od problema koje godinama imaju Bošnjaci na Sandžaku.

Trebalo bi Suljo i njego-vi pajtaši da razmisle malo koliko su štete naneli tako što su presudno uticali na donošenje Ustava Republi-ke Srbije kojim se Bošnjaci-ma oduzima status naroda i stavljaju se u položaj nacio-nalne manjine. Tako�e, po-slanici ove partije su dopri-neli da bude izglasan Zakon o izjedna�avanju partizana i �etnika. Tek o podršci koju je SDA pružila Deklaraciji o Srebrenici, kojom se ge-nocid nad Bošnjacima tre-tira kao obi�an zlo�in, ne može ni da se komentariše. Šlag na torti je �uveni poziv

Sulje Ugljanina da se prisu-stvuje svetosavskim akade-mijama. Šta re�i osim SRA-MNO!

Ovo je bio moj kratak osvrt na teku�e doga�aje i ponašanje bošnja�kih beo-gradskih vazala koje, koliko vidim, ne zanima mnogo ni to što ramazanski post po-drazumeva da treba �initi dobra dela.

Me�utim, sigurna sam da ve�ina Bošnjaka poštuje ovo pravilo i otvara sebi put ka Dženetu.

RAMAZAN ŠERIF MUBAREK OLSUN!

IZ M

OG

BE

OG

RA

DS

KO

G U

GL

A

ANA MILEUSNI�

Na Hadžetu, sa koga je aktuelni ministar Rasim Ljaji�, dešava se da ljudi nemaju vode za pi�e i osnovne higijenske potrebe po dvadeset �etiri sata! Razmišlja li bošnja�ki Sejdo Bajramovi� o tome ili ga samo zanima stadion koji obnavlja? Odgovor je o�it: gospodina, koji je u Beogradu poznat pod nadimkom „brate Srbine“, zanima samo

fudbal i obnova stadiona, a narod neka bude žedan, nema veze!

Šta rade beogradski vazali

22 15. AVGUST 2011.IN

TE

LE

KT

UA

LN

I P

OL

IGO

N

Ovdje smo kao na Sudnjem danu

ALIJA ISAKOVI�

Sad smo ovdje gdje smo i tamo gdje nismo. Sa žrtvama, svježim nišanima, zgarištima, porušenim spomenici-ma, spaljenim bibliotekama, silovanim majkama i sestrama, s boli. Ovo zlo ne�emo nikada zaboraviti. Ovo zlo prema našem narodu i našoj zemlji tako je oblikovano i tako ekspresivno da �e se njime baviti ova civilizacija kao zastrašuju�im uzrokom �ija nau�na i umjetni�ka obrada može donijeti �ovje�anstvu onoliko iskustvene

koristi koliko je nama donijela štete.

G O V O R R A H M E T L I A L I J E I S A K O V I � A N A B O Š N J A � K O M S A B O R U 1 9 9 3 . G O D . U S A R A J E V U

Rahmetli Alija Isakovi�, pisac i dramaturg, kulturni pregalac, pro�itao je na Boš-

nja�kom saboru 1993 god. jedan od najnadah-nutijih govora o Bosni i Hercegovini, a poseb-no o Bošnjacima i njihovoj sudbini na Balkanu. Govor zaslužuje da ga se Bošnjaci, s vremena na vrijeme, prisjete i ne prepuste zaboravu ideje i dijagnoze Alije Isakovi�a.Mi nismo u prilici da biramo izme�u dva

dobra, ve� izme�u tri zlaPoštovani Sabore, dame i gospodo, dragi

bošnja�ki muslimanski narode. Ne osje�am po-trebu da sebi ili vama objašnjavam naše tradi-cionalno ime Bošnjak, ime našeg jezika bosan-skog i ime naše zemlje Bosne i Hercegovine. Ja ga samo promoviram kao prirodno pravo na tradiciju.

Ovaj �in u kojem stojim pred vama, imeno-vat �u samo odgovornim. Mi nismo u prilici da biramo izme�u dva dobra, ve� izme�u tri zla. Ova odgovornost podrazumijeva dalekosežne posljedice i one posljedice koje mogu biti nepo-sredne. Mi smo u ratu. Mi smo o�i u o�i s gru-bom stvarnoš�u i moja osobna pojava na ovom mjestu samo je rezultat te stvarnosti, a ne li�nih sklonosti, opredjeljenja ili namjera.

Ovdje je, u ovom trenutku, obzirom na okolnosti, mogu�a svijest i savjest našega naro-da. Svako od nas sada je i nešto više od onoga što je sam sa sobom. Nerazdvojni u onom što jesmo, bilo svojom voljom, bilo historijskom neminovnoš�u koja je pala u dio ovoj genera-ciji. U ovom prostoru s nama su svi naši živi - oni s puškom u ruci na ku�nim pragovima i rovovima, oni prognani širom svijeta i oni koji su preselili na Ahiret, bilo kao borci ili kao ci-vili, od djece u inkubatorima naših porodilišta do stogodišnjaka u našim stara�kim domovima. Svi oni su šehidi jer su na Božjem putu bili svje-doci istine svojim životom i time stekli Božju milost.

Ovdje smo kao na Sudnjem danu, s razlikom što ra�un polažemo sebi i onima koji �e nas na-slijediti - ujedinjeni surovim povijesnim prela-manjem; ovdje smo izjedna�eni, bez regional-nih i strana�kih podjela, bez bilo kakve surev-njivosti i suparni�kih nakana, svedeni pod jedan i jedinstven imenitelj onim na�inom kako smo se ra�ali i kako smo umirali.

Ništa ne�e biti onakvim kakvim bijaše. Mo-ramo sve ispo�etka. �isto i jasno kao sama pri-roda, bez licemjerja.

Bošnjaci su jedini evropski narod s anacionalnim politi�kim poltronskim

vrhomMi Bošnjaci smo historijski relativno iživlje-

ni na ovim prostorima, širim od današnje Bosne i Hercegovine - vojni�ki, ekonomski i kulturno. Premda smo posljednjih 112 godina marginali-zirani kao politi�ki narod, fizi�ki i ekonomski sistemski i nesistemski uništavani, kulturno ni-podaštavani, vjerski satanizirani kao azijatsko-islamski relikt, jedini smo narod u evropskim prostorima bez nacionalnih institucija, s anaci-onalnim politi�kim poltronskim vrhom, s po-licijskom presijom nad vjerskom i svjetovnom inteligencijom, bez prava na nacionalno ime, jezik, književnost, društvene obi�aje i vjersku praksu, sa zavodljivim utapanjem u zamaglje-no jugoslavenstvo koje je bilo kao �istilište za budu�a nacionalna opredjeljenja, kona�no - po-sljednjih dvadeset godina s nacionalnim ime-nom Musliman, što se uvijek moglo etnogenet-

ski i politi�ki relativizirati i problematizirati, te, prema potrebi, zloupotrebljavati, udaljuju�i nas terminološki od pojma o zemlji, porijeklu i je-ziku.

Svi oblici krajnostiOvaj uzburkani historijski tok jedan je od

uzroka što se u bošnja�ko-muslimanskom na-rodu mogu sresti svi oblici krajnosti. Nigdje nisam sreo tako dirljivo dobrodušne, naiv-ne i predane ljude, beskrajno samopožrtvova-ne, spremne na svaku li�nu i kolektivnu žrtvu, a nigdje takve pojedince i skupine apsolutno uskogrude, beskrajno samožive, potkupljive, politi�ki ljigave i, nadasve, opsjednute omalo-važavanjem svega vlastitoga, vlastitoga imena, vjere, obi�aja, prošlosti. Ne nalazim tome nika-kva opravdanja.

Tako, bez jasnoga politi�kog programa, bez pravog politi�kog vo�stva, bez dovoljno uvaža-vanja vjerskih i kulturnih autoriteta, bez smisla za svaki oblik skladnog organiziranja, a kamoli smisla za vidove apsolutizma, diktature i kulta li�nosti, bez �ega se ne mogu uspješno prebro-diti neke kriti�ne faze; u op�oj državnoj i druš-tvenoj regresiji, izazvanoj predvidljivim histo-rijskim gibanjima na Balkanu, razvila su se u našem narodu ona pogubna svojstva koja iznu-tra rasta�u vlastito tijelo i vlastitu dušu.

Tako je u praskozorje mogu�e bosanske au-tonomaške slobode iskora�io mladi Husein Gradaš�evi�, ali i ostarjeli Ali-paša Rizvanbego-vi�, u austrijskim okupacijskim nedoumicama pojavljuje se umni muftija Karabeg i razulare-na mostarska svjetina, razboriti Mehmed-beg Kapetanovi� Ljubušak i smutljivi Hadži Lojo, tzv. mehkiši i tzv. tvrdiši, Gajret, ali i Narod-na uzdanica, latinica i �irilica, �asni reis �au-ševi� i konzervativna ulema, senilni doglavnik Adem-aga Meši� u Zagrebu i zaneseni srboljub Mustafa Mulali� u Dražinu �etni�kom štabu, dalekovidi i usamljeni Husein �iši�, gra�anski liberal s ustavnim prijedlogom o Bošnjacima u prvoj Saveznoj skupštini Federativne Jugosla-vije i uštogljeni mostarski ekavac Avdo Humo,

Mak Dizdar kao hrvatski književnik i njegov brat Hamid kao srpski književnik na Katedri za suvremenu hrvatsku književnost u Zagrebu, i drugdje, Meša Selimovi� - �lan SANU i Alija Nametak - �lan JAZU, potom Hamdija Pozde-rac i Alija Izetbegovi�, raskol SDA i MBO, koji je onemogu�io veliku politi�ku pobjedu našem narodu na prvim slobodnim izborima, Islam-ski centar u Zagrebu sa svojim programom i centralne islamske ustanove u Sarajevu, potom Fikret i Alija, Juka kao vid lokalne samovolje i Vrhovna komanda Armije BiH u ratu, bježanje rektora Univerziteta u stranu zemlju i mali ljudi s periferije - veliki heroji i šehidi, novi naibu-re-is i paralelna paralizatorska antireisovska stru-ja, Vlada u Sarajevu i „Vlada spasa“ u Ljubljani, bljedunjavi SDA-ovski gradona�elnici u Her-cegovini, Muslimani bojovnici HVO-a i Musli-mani logoraši HVO-a, autonomaške feudalne pretenzije Fikreta Abdi�a u Cazinskoj krajini i sudbina Bosne i Hercegovine itd.

Pored toga, što smo svi Bošnjaci-Muslimani, mi smo još žeš�e: Sarajlije, Sandžaklije, Herce-govci, Krajišnici... Ja se iskreno ne mogu na�u-diti našoj ležernosti bez pokri�a, našoj ratnoj ležernosti, nedisciplini, švercerskom mentalite-tu, �epena�kom patriotizmu, politi�koj lokal-noj kratkovidosti, nedostatku usvajanja pouka o genocidnim ponavljanjima, neproduktivnom iš�ekivanju tu�e pomo�i. Uporedite Žepu i Grada�ac s onim muslimanskim prostorima tipi�nog nesnalaženja, uporedite silu koju su jedni suzbili i tragi�ne zablude i nesnalaženja drugih.

Mi nismo dali povod za genocidMi, ni Srbima ni Hrvatima s kojima živimo,

s kojima smo živjeli, nismo dali nikakav povod za njihov genocid nad našim nezašti�enim na-rodom. Njihova zlodjela rezultat su planiranih radnji. O tome imamo niz upe�atljivih pouka iz bliže i daljnje prošlosti, ali smo te pouke zabo-ravili u svojoj naivnoj dobrodušnosti i svome politi�kom nemaru.

Provo�enje programa o „Velikoj Srbiji“ i, kasnije, dogovor Miloševi�-Tu�man o podjeli Bosne i Hercegovine ne bi moglo sprije�iti bilo kakvo naše druk�ije ponašanje, bilo koja druk-�ija politi�ka struktura i bilo koja druk�ija po-liti�ka li�nost našega naroda. Ako ovo ne razu-mijemo odmah i na pravi na�in, onda se pridru-žujemo agresoru i njegovim tvrdnjama o našoj krivnji ili podjeli krivice. Vrijeme je da još jed-nom kažemo da je ovo vid krstaškog rata, te je naša krivnja kolektivna. Ne�u re�i da smo se u ovom ratu u svemu dobro ponašali i organizi-rano radili, ne�u re�i da je sve moralo biti kako je bilo, ali osnovni tok doga�aja išao bi kako je išao. To nije emotivni, sva�ala�ki komšijski rat. To je bila, i sada je, fizi�ka realizacija dugogo-dišnjih politi�kih planova. Beskrupulozna, ne-milosrdna i radikalna.

Propagandna mašinerija srpska i hrvatska, što je potpuno razumljivo, poznaju ovu evrop-sku isklju�ivost i antiislamsku fobiju, te plaše svijet našom vjerom i naše poznate i od objek-tivnih stru�njaka utvr�ene vrline predstavljaju kao opasnost. Zapravo, Evropa ne uvažava mul-tikulturalne oblike zajedništva i naš na�in suži-vota, koji su mogli upoznati u ratu. Ona to do-življava više s �u�enjem nego s razumijevanjem.

Vjerovali smo u bajke koje su nam namjenski pri�ane

Mi nismo „tijesni“, kako naš narod voli

BROJ 220/XV 23

re�i, ali je o�igledno da Srbi i Hrvati žele da nas pou�e kakvi treba da budemo. Neke od tih pouka moramo usvojiti da bismo bili razumljivi.

Protubosanske, protubošnja�ke, protumu-slimanske najezde, slijeva i zdesna, mržnjom sumnji�e ovu našu duhovnu �istotu i krvavim tragom potire sve što smo svojim stopama do-takli i duhom opredmetili. Jer, mi nismo nika-kav nebeski narod ve� zemaljski, ovozemaljski. Ove zemlje.

Uvijek bijasmo odmjereni, nenametljivi, pri-jazni, u�tivi i obzirni i uvijek je to cijenjeno kao naša slabost, a ne kao širokogrudost našeg muslimanskog bi�a. Cijenjeni smo ne prema onome što jesmo i nudimo u suživotu s drugim, ve� prema mjeri, svojstvima i moralu cjenitelja. To, nažalost, nije nikakva utjeha. Zlo ne traži pohvalu ve� napitak suludog zanosa.

Prihva�ali smo sve ljepote koje su nam nu-�ene, vjerovali u bajke koje su nam namjenski pri�ane, praštali zlo�u i ružno�u koje su nam �i-njene, pružali �iste ruke u „daleku budu�nost“... Sve je to bila smišljena laž i mukla podvala. Sve nam se to sada cini�no hiho�e u okrvavljeno lice, ne bez manijakalnog zlo�ina�kog užitka.

Velike sile i Savjet sigurnosti objektivno su sau�esnici ovog genocida

Zapre�avanje vlastite odbrane narodu i podr-žavanjem svojevrsnog krstaškog rata protiv nas, Zapad je u�inio zloslutan presedan. Velike sile i Savjet sigurnosti objektivno su sau�esnici ovog genocida. Time ovo ne�e biti posljednji evrop-ski mrak.

Poslije zlodjela nad nama, poslije upe�atlji-vih doživljaja tih zlodjela, niko na svijetu nije nevin. Nema ni jedne naše smrti koja nije s nekim podijeljena. Koli�ina naše nevine krvi dostojna je pomjeranja ustaljenih pojmova o vremenu u kojem se ovaj svijet nalazi.

Dvojica agresora pozvani su da odlu�uju o sudbini žrtve

Ono što se dogada u Ženevi - to je prisila. I trojna podjela Bosne i Hercegovine je kom-šijska i me�unarodna prisila. To je, kona�no, gruba realnost kojoj se moramo što prije privi-knuti, mimo svoje volje i zato s manje emocija i s više razboritosti. Na�in razrješenja bosan-skohercegova�ke sadašnjosti, uz me�unarodno posredovanje, ostat �e upisano u noviju svjet-sku povijest kao najve�a politi�ka i vojni�ka ne-moralnost i nepravda: dvojica agresora pozva-ni su da odlu�uju o sudbini žrtve! Me�utim, to nam nije nikakva utjeha. Politika ne poznaje termine: moral, pravda, humanost i obzirnost. Na nama je da ovu krvavu realnost predo�imo novim doma�im i evropskim generacijama kao gorku pouku i �istu optužbu. Zlo�ini ne mogu ostati neobilježeni, zlo�inci nekažnjeni, jer je to protivno samoj prirodi i protivno svim svetim knjigama koje su narode izvele iz barbarstva.

Sad smo ovdje gdje smo i tamo gdje nismo. Sa žrtvama, svježim nišanima, zgarištima, poru-šenim spomenicima, spaljenim bibliotekama, si-lovanim majkama i sestrama, s boli. Ovo zlo ne-�emo nikada zaboraviti. Ovo zlo prema našem narodu i našoj zemlji tako je oblikovano i tako ekspresivno da �e se njime baviti ova civiliza-cija kao zastrašuju�im uzrokom �ija nau�na i umjetni�ka obrada može donijeti �ovje�anstvu onoliko iskustvene koristi koliko je nama do-nijela štete.

Biti vlastita mjera stvariSada moramo više raditi. Biti neumoljivi

prema svojim grješkama i više raditi. I biti vla-stita mjera stvari, u mjeri koja je potrebna za normalan život. U ovome bolnom trenutku sa-

hrane iluzija nemojte histerizirati, nemojte la-mentirati jedni drugima i nemojte jedni dru-gim uve�avati nesre�e i nametati krivnje. Ovaj Sabor nije sazvan da bilo šta opravda, ili pote-že bilo �iju odgovorost ili da bilo koga liši od-govornosti. Ovo nije trenutak svo�enja ra�una. Nikakvim optužbama i protuoptužbama ne�e-mo sebi mo�i pomo�i. Možemo samo odmo�i. Ne kažem da to svo�enje ra�una ne�emo u�ini-ti - temeljito i smireno, svestrano i sistematski, da bismo se o�istili od zabluda, gluposti, neefi-kasnosti i primitivizma, da bismo bili efikasniji u mjeri koju name�e život. Ako i do�e do pre-stanka rata, on �e se nastaviti na brojne druk�i-je na�ine, novim perfidijama, lažima, podvala-ma i novim vidovima neprijateljstva. Nažalost, susjedi se ne biraju i valja biti realan. Mi ne�e-mo posezati za oblicima zla koji nam se nudi i ne�emo projicirati zlo nikakvim svo�enjem na ukupnost bilo koje nacije i bilo �ije vjere. Naši susjedi opsjednuti su isklju�ivoš�u i stoga bih volio da se u njima razvijaju svojstva sli�nija na-šima, nego njihova u nama. Ho�u re�i, ako ne bi bilo Bošnjaka-Muslimana, Srbi i Hrvati do-bili bi susjede kakve zaslužuju. Ovako, mi smo tu i nema te sile koja može uništiti naš narod ni u ratnim, ni u poluratnim, ni u polu-mirnodop-skim uslovima.

Bez obzira kakvo bilo državnopravno ure�e-nje Bosne i Hercegovine i bez obzira kakva bila mogu�nost razgrani�enja u njenim sadašnjim granicama, mi Bošnjaci smatramo to rješenje nametnutim silom i privremenim, daju�i nadu budu�im generacijama da �e o�uvati i razvijati svijest o tome da je svaka naša podjela protiv-na interesima svih naroda Bosne i Hercegovine.

Neligitimna podjela Sandžaka 1912.

Dalji politi�ki proce-si se odvijaju oku-

pacijom Sandžaka, kako u njegovom sjevernom, tako i u njegovom južnom dije-lu. Okupacija je posebno pogodila dva najtvr�a jez-gra Sandžaka, gradove Novi Pazar, Plav i Gusinje, koji su bili napadnuti sa više stra-na u isto vrijeme 1912. god. Nakon toga okupatorski pogrom je pogodio Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Pri-jepolje i druga mjesta San-džaka. Srpsko-crnogorski okupator, uz podršku veli-ke sile Rusije, koja se sve-tila Turskoj na svakom ko-raku, udario je na goloru-ki bošnja�ki narod, koji je vijekovima njegovao dobre odnose sa pravoslavcima, o �emu svjedo�e poslanice Šejh Muhameda Uži�anina i drugih pisaca koje se i dan-danas citiraju od strane srp-skih publicista humanisti�-ke provenijencije. Došlo je do nelegitimne podjele San-džaka, sve u cilju da se istri-

jebi bošnja�ko-muslimanski narod i njihova autohtona tradicija i kultura.

Neligitimna podjela San-džaka je izvršena nakon 15. oktobra 1912. godine, kada su Srbija i Crna Gora, su-protno me�unarodnom pravu, zapaženo proširi-li svoje teritotije na ra�un Sandžaka. To je bio najve-�i udarac za ovu autono-mnu jedinicu koja je figu-rilala više vijekova u okviru Osmanskog carstva, zahva-ljuju�i svojim multietni�-kim i multikonfesionalnim �injenicama.

Refleksi doga�aja 1912. i 1913. god. i ratna strategija okupacije Sandžaka od stra-ne Crne Gore i Srbije bili su osnov za uništenje San-džaka, a vrhunac cinizma i takve nelegitimnosti pri-mijenila je i me�unarodna zajednica u novije vrijeme, prihvativši rezultate mon-tiranog, kupljenog i nede-mokratski sprovedenog re-ferenduma u Crnoj Gori. Nažalost, bilo je takvo sta-nje koje govori da su mnogi tada zaboravili Sandžak, da

je taj referendum bio upe-ren isklju�ivo protiv San-džaka, jer su Srbija i Crna Gora, ne samo Ustavom iz 1992., ve� i ranije Ustavom SFRJ iz 1974. bile suvere-ne republike unutar jugo-slovenske zajednice, pa �ak i pokrajine Vojvodina i Ko-sovo su imale izvjesan su-verenitet. Taj referendum je imao istu retoriku i strategi-ju kao i doga�aji okupacije Sandžaka 1912. god. Upra-vo zato što se desilo bu-�enje Sandžaka po�etkom 90-tih godina prošlog sto-lje�a, taj plebiscit uz pomo� me�unarodne zajednice tre-bao je pomo�i da mafija u Crnoj Gori napravi svoju privatnu državu, a istovre-meno upotrijebi i bošnja�-ke predstavnike (koji nisu imali mozga), da potpuno dotuku ideju povratka San-džaka. Zacijelo, Napoleo-nova poslovica može ovdje biti kao neko olakšanje, tj. da su, navodno, svi generali poslije bitke pametni!

S uvjerenjem intelektu-alne i moralne odgovorno-sti, kao predstavnik Bloka

za jedinstveni Sandžak (koji je djelovao unutar Bloka za o�uvanje zajednice), bio sam u prilici sa svojim ko-jegama da upoznam boš-nja�ku i bosansku javnost. Ovom prilikom iznijet �u jednu �injenicu VKBI (Vije-�e kongresa bošnja�kih in-telektualaca). Tada su nam najodgovorniji pojedinci rekli: „Neka ste nam vala i vi došli, a bili su i ovi drugi!“ No coment! Jasno, za mnoge Bošnjake te 2006. god., koji nikada nisu shva-tili sudbinu Bošnjaka 1912. god., bilo je mnogo važni-je kako podržati Miloševi-�evog pulena Mila �uka-novi�a, nego se brinuti za nekakav Sandžak i Bošnja-ke u njemu, kao da su San-džak i Bošnjaci pali s Marsa. Žalosno je da su bošnja�ke institucije u Bosni i njeni pseudo-mediji podržali kri-minalne junake o kojima je otvoreno pisao zagreba�ki „Nacional“.

Ali ostavimo tu pri�u za druge, ve� ovdje želi-mo podvu�i zašto je Bosna zaboravila svoje muhadže-

re u Crnoj Gori, koji su nakon okupacije BiH tra-žili slamku spasa na kara-da�kom primoriju. Zatim maja mjeseca 1992. �u-kanovi� je preko 200 mu-hadžera posredstvom svoje policije poslao kao veliku hediju Karadži�u na klanje. Podsje�am da zbog tog kr-vavog projekta klanja ne-dužnih muhadžira niko u Crnoj Gori nije odgova-rao! Da paradoks bude ve�i, �ukanovi�evi mislimani iz tzv. prorežimskih institu-cija dodijelili su medalje i druga priznanja, nažalost i sa imenom Rifata Burdžovi-�a, onim policajcima koji su hapsili muhadžere. Ove in-formacije su nedavno pro-curile i u javnost u Crnoj Gori i zato pozivam istraži-va�e genocida nad Bošnja-cima, obzirom da postoje znanstveni instituti za ovu problematiku, kako u Sara-jevu tako i u Novom Paza-ru, da ovim pitanjima po-svete dužnu znanstvenu pa-žnju.

Nastavit �e se...

Refleksi doga�aja 1912. i 1913. god. i ratna strategija okupacije Sandžaka od strane Crne Gore i Srbije bili su osnov za uništenje Sandžaka, a vrhunac cinizma i takve nelegitimnosti primijenila je i me�unarodna zajednica u novije vrijeme, prihvativši rezultate montiranog, kupljenog i nedemokrats-

ki sprovedenog referenduma u Crnoj Gori.

Okupacija SandžakaP O L I T I � K I P R O C E S I U S A N D Ž A K U

AN

AL

IZE

PROF. DR. ŠEFKET KRCI�

24 15. AVGUST 2011.

Dajte zekat, o�istite imetakObveznik sadekatu-l-fitra jeste ona osoba kojoj preko njenih potreba i potreba njene porodice u danima Bajrama pretekne onoliko imetka koliko je dovoljno da se izmiri sadekatu-l-fitr, a to zna�i da je mnogo više obveznika sadekatu-l-fitra nego što je slu�aj sa obveznicima zekata, jer je obveznik zekata onaj ko posjeduje imovine više

od nisaba, koji za ovu godinu iznosi 3.090 eura.

Z E K A T I S A D E K A T U - L - F I T R

PITANJE: Koji je smisao sadekatu-l-fitra, da li je on na istom stepenu obavezno-sti kao zekat?

ODGOVOR: Sadekatu-l-fi-tr je vrsta materijalnog da-vanja koje je usko povezano sa mjesecom Ramazanom, ta�nije sa postom, a njegova svrha jeste �iš�enje posta od svega onoga što umanjuje nagradu za njega, što je po-sljedica namjernog i nena-mjernog �injenja razli�itih manjih grijeha, kako bi se uzdigao prema Uzvišenom Allahu �ist.

Obaveznost sadekatu-l-fitra temelji se na praksi Po-slanika a.s. kojom se propi-suje ovo davanje, odre�uju�i na�in kako da se ono izvrši.

Abdullah ibn Omer r.a. kaže: „Poslanik a.s. je na-redio davanje sadekatu-l-fi-tra svakom slobodnom mu-slimanu i robu, muškarcu i ženi, velikom i malom...“

Hanefijska pravna škola davanje sadekatu-l-fitra smatra vadžibom, obave-zom koja je niža od farza, ali �ije su posljedice neiz-vršenja jednake neizvršenju farza, a to zna�i da lice koje je obveznik ovog propisa ne smije ni u kom slu�aju dove-sti u pitanje njegovo izvrše-nje, posebno ona osoba koja posti mjesec Ramazan, jer u tom slu�aju rizikuje da njen ibadet ne bude primljen.

Obveznik sadekatu-l-fi-tra jeste ona osoba kojoj preko njenih potreba i po-treba njene porodice u dani-ma Bajrama pretekne onoli-ko imetka koliko je dovolj-no da se izmiri sadekatu-l-fitr, a to zna�i da je mnogo više obveznika sadekatu-l-fitra nego što je slu�aj sa ob-veznicima zekata, jer je ob-veznik zekata onaj ko posje-duje imovine više od nisaba, koji za ovu godinu iznosi 3.090 eura.

U jednoj predaji se spo-minje da post lebdi izme�u osobe i Allaha dž.š., to jest ne uzdiže se prema Uzviše-nom Allahu, sve dok se ne da sadekatu-l-fitr.

PITANJE: Živim u ino-

stranstvu sa svojom poro-dicom, a porijeklom sam iz Sandžaka. Zanima me da li sam dužan dati sadekatu-l-fitr po cijeni koja vrijedi ovdje ili cijeni koja je utvr-

�ena za prostor Sandžaka? Moja supruga je nemusli-manka, pa da li sam dužan dati sadekatu-l-fitr i za nju?

ODGOVOR: Poznato je da Islamska zajednica ve� duže vrijeme utvr�uje visinu sa-dekatu-l-fitra, koja se razli-kuje od države do države, te se postavlja pitanje zašto je to tako?

U odre�ivanju visine sa-dekatu-l-fitra naša ulema i naša Islamska zajednica se rukovodi prema jednodnev-noj ishrani osobe, koja obu-hvata dva obroka, tako da u zavisnosti od standarda ljudi i opšteg standarda u državi zavisi koliki �e biti iznos sadekatu-l-fitra. Stoga je taj iznos znatno niži kod nas nego što je slu�aj sa pro-storom Evrope, jer su i ma-terijalne mogu�nosti musli-mana koji živi na razli�itim mjestima razli�ite.

Prema tome, musliman koji je iz Sandžaka, a živi i radi negdje u inostranstvu, sa svojom porodicom, gdje provodi Ramazan i �lan je odre�enog džemata, uprav-lja�e se prema visini sade-katu-l-fitra koja je utvr�ena za taj prostor i svoj sadeka-tu-l-fitr �e uplatiti kod nad-ležnog imama koji posjedu-je blok-priznanice Rijaseta IZ-e u BiH za sadekatu-l-fi-tr, a koje se jedine, shodno dogovoru, mogu na�i u boš-nja�kim džematima širom dijaspore. Uplata sadeka-tu-l-fitra na bilo koji drugi na�in, ili u bilo kom drugom iznosu dovodi u pitanje ovaj ibadet.

Što se ti�e davanja sa-dekatu-l-fitra za suprugu koja nije muslimanka, shod-no hadisima Poslanika a.s. koji ovo davanje propisuju muslimanima, ono nije oba-vezno. Me�utim, imaju�i u vidu da je ona majka tvoje djece, da živite pod istim krovom, ne smeta da se i u njeno ime podijeli sadeka-tu-l-fitr, koji �e imati vri-jednost obi�ne sadake, koja je korisna svima, ali isto-vremeno se može smatrati i dovom Allahu dž.š. da je uputi ispravnoj vjeri, �emu treba težiti svaki muž koji je u sli�noj situaciji.

PITANJE: Da li je dozvo-ljeno slanje sadekatu-l-futra

van mjesta svoga boravka?

ODGOVOR: Sadekatu-l-fi-tr kao i zekat jesu ibadeti gdje je odre�ivanje priori-tetnog fonda ili kategorije u nadležnosti organa Islamske zajednice, a ne stvar li�ne želje, hira ili sujete poje-dinca.

Shodno tome, nije do-zvoljeno svoj sadekatu-l-fitr slati van svoga mjesta (regi-je) boravka, ukoliko je stav nadležnog organa druga�iji.

Slanjem svoga sadekatu-l-fitra vani i kršenjem od-luke organa Islamske zajed-nice osoba dovodi u pita-nje ispravnost ovog dava-nja, a ujedno �ini grijeh kr-še�i Božju naredbu o po-slušnosti Allahu dž.š., Nje-govom Poslaniku i svojim vjerskim vo�ama. Uzvišeni Allah dž.š. kaže: „O vjer-nici, pokoravajte se Allahu, pokoravajte se Poslaniku i pokoravajte se predstavnici-ma vašim...“ (En-Nisa, 59)

Pokornost predstavnici-ma pomenuta u ajetu se, po mišljenju relevantne uleme, odnosi na vjerske vo�e, jer je nezamislivo da �e vjerski vo�e svoj narod pozvati u nešto našta po vjeri nemaju pravo, za razliku od politi�-kih predstavnika, koji vrlo �esto na putu ostvarenja li�-nih ciljeva ne gledaju u to da li je Allahovo zadovoljstvo sa onim što �ine i �emu po-zivaju ili nije.

PITANJE: Koje je zadnje vrijeme izdvajanja sadeka-tu-l-fitra, šta ukoliko izdvo-jim sadekatu-l-fitr, a osoba koja treba da novac preda na odre�eno mjesto zakasni?

ODGOVOR: Zadnji rok uplate sadekatu-l-fitra jeste vrijeme obavljanja bajram namaza, a to zna�i da se on može izdvojiti do pred kla-njanje bajram namaza. Kada nastupi i obavi se bajram namaz time se završava vri-jeme izdvajanje sadekatu-l-fitra. Ukoliko osoba ne iz-dvoji sadekatu-l-fitr u ovom vremenu, kasnije izdvajanje nema vrijednost sadekatu-l-fitra ve� ima status obi�ne sadake.

Ukoliko se dogodi da osoba izdvoji sadekatu-l-fitr u propisanom vremenu, ali on ne stigne do svog odre-dišta, to jest Islamske zajed-

nice, u odre�enom roku, a bude predat kasnije, to ne�e uticati na ispravnost sadeka-tu-l-fitra.

PITANJE: Da li se sade-katu-l-fitr može dati oso-bama koje prose, ili drugim osobama koje ga sakupljaju?

ODGOVOR: Uzvišeni Allah je za ispravnost sade-katu-l-fitra uslovio da bude namijenjen i predat odre�e-nim korisnicima, iz �ega se razumije da ukoliko ne bude ispoštovan taj uslov, propis ne�e biti ispravan.

�injenica da neko prosi na ulici ili pred vašom ku�om ga ne �ini mogu-�im korisnikom sadekatu-l-fitra, jer danas prose i oni koji imaju i oni koji nema-ju. Prosja�enje je svedeno na zanimanje ili posao kojeg organizuju gazde sa ciljem ostvarivanja zarade.

Što se ti�e drugih saku-plja�a, koji se pojave u Ra-mazanu, koji nude sadeka-tu-l-fitr po „nižim cijena-ma“ u odnosu na Islamsku zajednicu, u ovom slu�aju se uglavnom radi o lopovluku kojim oni koji se njime bave žele pribaviti li�nu korist, tako da je za njih zna�ajan svaki iznos kojeg prikupe, a nižim cijenama žele skrenu-ti pažnju na sebe i motivisati neuke da njima daju novac.

Takvih iz godine u godi-nu ima sve više i cijene su im sve niže, ali bez obzira na cijenu koju nude njihov lopovluk ne prolazi, jer je neukih, nesvjesnih i naiv-nih muslimana sve manje, skoro da ih i nema. Može-mo re�i da se tim putem di-rektno udara na ustanove od vitalnog zna�aja za mu-slimane, kao što su Medre-sa i Fakultet. Na taj na�in se razbija institucionalno dje-lovanje muslimana, što vodi njihovom slabljenju i ko-na�nom nestanku, iz �ega se jasno razumije da osoba koja na bilo koji na�in po-maže takvo djelovanje ruši svoju vjeru i pomaže onima koji rade na rušenju Islam-ske zajednice, a vrijeme u kojem živimo je pokazalo i institucionalno i poimeni�-no ko su oni.

Novac koji je dat takvi-ma, na ime sadekatu-l-fitra, nije sadekatu-l-fitr, a umje-sto nagrade za njegovo izvr-

šenje osoba �e imati kaznu, jer umjesto uzdizanja svoje vjere, što je smisao sadeka-tu-l-fitra, ona pomaže ruše-nje vjere i gušenje institucija koje su �uvari vjere na našim prostorima.

Imam Er-Rebi u svom „Musnedu“ prenosi da je Poslanik a.s. tri puta rekao: „Nema namaza onaj ko ne dijeli zekat! A onaj ko ga da tamo gdje ne treba, isti je kao onaj koji ga nije dao.“

PITANJE: Da li postoji starosna dob za davanje sa-dekatu-l-fitra, daje li se na nero�eno dijete?

ODGOVOR: Sadekatu-l-fi-tr je obaveza dati na sve osobe koje su pripadnici islama, bez obzira na nji-hovu dob, dakle, bilo da se radi o djetetu ili punoljetnoj osobi, s tim što punoljetni koji ima svoj izvor prihoda daje za sebe, a za maloljetno dijete koje izdržava njegov roditelj ili staratelj daje on.

Dijete koje još nije ro�e-no, �ije se ro�enje o�ekuje, ne spada u red onih na koje je obavezno platiti sadeka-tu-l-fitr, ali se to, ukoliko neko želi, može u�initi, a davanje �e imati status sa-dake, koja u svakom slu�a-ju donosi samo korist, nika-ko štetu.

PITANJE: Šta �e u�initi osoba koja nije mogla po-stiti, zbog starosti ili izne-moglosti?

ODGOVOR: Osoba koja nije bila u mogu�nosti po-stiti zbog starosti ili izne-moglosti, a ne o�ekuje da se njeno stanje poboljša, kako bi propuštene dane nado-knadila, dužna je za svaki dan propuštenog posta iz-dvojiti fidju, to jest nov�ani iznos u visini sadekatu-l-fi-tra, koji �e uplatiti kod nad-ležnog imama.

PIT

AN

JA

I O

DG

OV

OR

I

REŠAD-EF. PLOJOVI�

Vaša pisma šaljite na: Islamska zajednica u Srbiji (Vjersko-prosvjetna služba) Gradska 1, 36300 Novi Pazare-mail: vps@verat.net

BROJ 220/XV 25

TE

FS

IR

Post je sredstvo i metoda koja pomaže �ovjeku da savlada samog sebe i sve zle sile koje se nalaze u materijalnom dijelu duše �ovjeka. Post uskla�uje volju i razum, hti-jenje i znanje. Dakle, post ja�a i oživljava ono ljudsko u �ovjeku, njegovu volju, daje

mu smjernice i postiže zna�ajan efekat koji se zove dobro i samo dobro. PROF. DR. MEHMED MEŠI�

Kur'anska koncepcija posta

Post svakako zau-zima jedno od vo-

de�ih mjesta (zajedno sa svim drugim ibadetima) u koncepciji i formiranju li�nosti �ovjeka. Post ima dominantnu ulogu u ople-menjivanju, razumijevanju �ovjeka, kao i humanizira-nju ljudske duše.

Da bi nam stvari bile jasne moramo napomenu-ti da je �ovjek dualisti�ko bi�e i u njemu su stalni su-kobi izme�u destruktiv-nih snaga, s jedne strane, i s druge strane pozitivnih stvarala�kih snaga.

U ovom kontek-stu �uveni francuski fi-lozof Berkson daje kva-lifikaciju ovih sukoba pa kaže: „Cjelokupni ljudski život predstavlja sukob i sudar dvaju suprotnih kre-tanja: duha koji se penje najviše ka svome izvoru Bogu i materije koja pada naniže i vu�e �ovjeka, isto tako, svom izvoru ka ži-votinji.“

Taj duhovni dio je jedi-na snaga ko ja u sebi po-sjeduje polet, vitalnost i mo� da se u startu sukobi sa svakim vidom materi-je, pokušavaju�i tako pro-kr�iti put i osjetiti ljepotu duhovnog zadovoljstva i savršenstva, oslanjaju�i se pritom na materiju.

Ako se �ovjek bude gledao i posmatrao kao bi�e koje egzistira na ma-teriji u svim sferama ži-vota, onda njegov život postaje apsurdan i besmi-slen. Zato ga mnoge filo-zofije tako i posmatraju i tako vide.

Ku`ran je u startu pro-tiv takvog tuma�enja i takve predstave o �ovjeku. Kur`an je jasan kada kaže: „Tako mi vremena, zai-sta je �ovjek na gubitku.“ (Asr, 1-2) To su oni ne-sretni, izgubljeni u mate-riji ovog svijeta i bezumlja.

Kur`an ipak ne ostav-lja �ovjek u �orsokaku, on pokušava da mu pomo-gne i da mu da osnovne instrukcije kako da iza�e iz situacije i eventualno se spasi, jer kad Kur`an kaže: „Tako mi vreme-

na, zaista su ljudi na gu-bitku...“, dodaje pa kaže: „Osim onih koji vjeruju i rade dobra djela.“

Ako bismo ovaj prvi ajet posmatrali kroz di-menziju materijalnog poi-manja svijeta i odnosa �o-vjeka prema svijetu, ek-splicitno je da je �ovjek stvarno na velikom gubit-ku, jer je u stalnom bolu, tugi, sukobu, proturje�no-sti.

Evidentno je da ova druga snaga, tj. duhovna, ima svoje moralno-eti�ke vrijednosti koje �ovjeku daju pravu dimenziju, koja razbistrava sve tame i ne-doumice koje se javljaju u �ovjeku, a produkt su ma-terije. Duhovna kompo-nenta daje �ovjeku snagu da izdrži pod svim udari-ma i iskušenjima, ona mu osmišljava život, ona mu daje smisao i ukazuje mu na to da svaki �ovjek ima svoju misiju koju treba da obavi na Zemlji.

Kur`an ga opisuje kao

namjesnika i zastupnika na Zemlji, �ija je uloga da gradi, izgra�uje i �ini dobro. Misija �ovjeka na Zemlji nije nimalo laka, o �emu svakako Kur`an go-vori, ukazuju�i da tu mi-siju nisu prihvatili ni Ze-mlja, ni nebesa, ni planine, nego su je odbile, a pri-hvatio je �ovjek i u svemu tome pokazao svoje ne-znanje �ine�i sebi nasilje.

Svakako, da bi se �o-vjek odupro materiji mora biti duhovno jak, a da bi postigao duhovnu ja�inu treba postiti i koristiti pre-poruke Uzvišenog Stvori-telja i na taj na�in suprot-staviti se �arima materije.

Da smo jasni, islam se ne trudi da od �ovje-ka napravi meleka, ve� da održi niske strasti �ovjeka u granicama njihovih bioloških i fizioloških funkcija.

Kako vidimo iz kur`anskih ajeta koja go-vore o postu, post je uvi-jek odigrao zna�ajnu

ulogu u suzbijanju mra�-nih sila materije daju�i du-hovnoj komponenti njeno mjesto i ulogu koja joj pri-pada.

Evo kur`anskog ajeta koji govori o postu: „O vjernici, propisan vam je post kao što je bio pro-pisan onima koji su bili prije vas, da biste se o�u-vali grijeha i to izvjestan broj dana. A ko od vas bude bolestan ili na putu, poslije �e napostiti pro-puštene dane. A oni koji teško podnose post dat �e otkup, nahranivši jednog siromaha. A ko da više, za njega je bolje. Da znate, bolje vam je da postite.“ (El-Bekare,183-184)

Kur`an, kao što vidi-

mo, daje do znanja �ovje-ku da je post jedno od efi-kasnih sredstava da se po-bijede životinjski nagoni u �ovjeku, da se pobijedi razuzdanost i svakako do-minacija strasti i zla ma-terije.

Post je, dakle, sred-stvo i metoda koja po-maže �ovjeku da savlada samog sebe i sve zle sile koje se nalaze u materi-jalnom dijelu duše �ovje-ka. Post uskla�uje volju i razum, htijenje i znanje. Dakle, post ja�a i oživlja-va ono ljudsko u �ovje-ku, njegovu volju, daje mu smjernice i postiže zna-�ajan efekat koji se zove dobro i samo dobro. Post je, dakle, institucija koja vodi ostvarivanju moral-nih ljudskih vrijednosti koje predstavljaju �ovjeka kao bi�e koje ima ulogu da širi i �ini dobro, a ne da se davi u razvratu živo-tinjskih strasti koje �e ga odvesti do najnižih nizina.

Kada pišemo o ovim stvarima moramo se pri-sjetiti izreke Poslanika a.s.: „Es-savmu džunnetun (Post vas �uva).“ Ako po-gledamo u dublje zna�enje ovog hadisa onda �e nam biti jasno da se iz njega može zaklju�iti da post �uva našu dušu, naše tije-lo, naš razum.

Svakako da post ima svoju socijalnu poruku, jer se �ovjek poste�i odri-�e jela, osje�a glad, da bi na taj na�in bolje razumio gladne.

Glavna poruka posta jeste: �ovje�e, nau�i se da dominiraš sobom i da ro-buješ samo jednom Gos-podaru, a ne materiji.

U ovakvoj atmosfe-ri post se pretvara u jaku unutarnju snagu koja �o-vjeka usmjerava u pozi-tivnom pravcu �injenja dobrih djela, potpomaga-nja drugih, a �injenja loših djela svodi skoro na nulu.

I na kraju, poruka je hadis Muhammeda a.s. koji kaže: „Ko se odri�e jela i pi�a, tobože u ime posta, a laže, krivo se kune, izgovara hr�ave rije�i i ne usteže se od grijeha - taj ne posti; on samo gladuje.“

Molim Uzvišenog Gospodara da nam ukabu-li post i u�ini nas od onih �iji �e post zra�iti i obasja-vati naša djela. Amin.

26 15. AVGUST 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME O Ramazanu

AMR HALID

Ramazan �e svjedo�iti protiv tebe na Sudnjem danu. �udno je da neki ljudi �ine više grijeha tokom Ramazana nego van njega. Duše takvih ljudi u sebi nose više zla od samih šejtana. Allahov Poslanik s.a.v s. kaže: „Kada do�e mjesec Ramazan, poziva� pozove: 'O vi koji želite dobro pristupite, a vi koji

želite zlo omanjite. Allah ima one koje osloba�a od Vatre u Ramazanu.' I tako svaku no�.“

J A � A N J E I M A N A P O S T O M

Ramazan je propi-san druge godine po

Hidžri. Poslanik s.a.v s. je postio devet ramazana. Ra-mazan je propisan iste go-dine kada je propisana i borba na Allahovom putu. Naredba o postu je objav-ljena u mjesecu Ša'banu, a o džihadu u mjesecu Rama-zanu, prije bitke na Bedru, zna�i, nakon mjesec dana.

Kakva je veza izme-�u posta i džihada, pa da budu propisani iste godine u približno vrijeme? Veza je veoma �vrsta, jer je post zapravo džihad sa samim sobom. Kada pobijediš u borbi sa samim sobom, spreman si boriti se sa ne-prijateljem. Nije slu�ajnost što su najve�a osvajanja i najveli�anstvenije pobjede bile u mjesecu Rama zanu: Bitka na Bedru, Osvajanje Mekke, Bitka na Kadisiji, Bitka Ajnu Džalut, Osva-janje Andaluzije, Bitka na ostrvu Rodos, Bitka Neha-ved 6. oktobra 1973. godi-ne. Sve ove bitke su se odi-grale u mjesecu Ramazanu.

Zbog veli�ine snage koju borba sa samim sobom daje �ovjeku u borbi protiv ne-prijatelja, stanje muslimana se može promijeniti samo sa trudom posta�a. Kada budeš želio da islam tri-jumfuje i povrati svoje do-stojanstvo, ti se potrudi postiti istinskim i potpu-nim postom. Ove godine �emo postiti istinskim po-stom, jer jedino na takav na�in možemo promijeniti stanje muslimana.

Da li je post propisan odjednom? Ne, ve� je pro-pisan u dvije etape. Prva etapa je dobrovoljna. Kada je Poslanik s.a.v.s. u�inio Hidžru, u Medini su Jevreji postili Ašuru, pa je Posla-nik s.a.v s. rekao: „Nama je pre�i Musa nego Jevreji-ma." Oporu�io je da se ovaj dan posti, ali nije bila oba-veza. Nakon odre�enog perioda, post je prerastao u obavezu.

Post kao stroga obaveza je prošao kroz dvije etape. Prva etapa je bila veoma teška, dok je u drugom di-jelu olakšano. U po�etku je bilo propisano ako bi �o-vjek zaspao poslije akša-

ma ili klanjao jaciju, ne bi mogao jesti sve do nared-nog dana po akšamu. Ako bi nekim slu�ajem zaspao, a nije se iftario, ne bi se mogao iftariti sve do akša-ma narednog dana. �ovjek, ako bi zaspao po akšamu, nije mogao imati odnos sa suprugom i jesti hranu sve do akšama nare dnog dana. To je uzrokovalo nekoliko doga�aja. Omer je jednom došao kod svoje supruge nakon akšama i zatekao je kako spava. On je pozvao u postelju, ali je ona rekla da je zaspala i da joj je sada odnos sa mužem haram. Ali on je tvrdio da nije zaspala. Sutra dan je otišao Allahovom Poslaniku s.a.v s. i upitao ga: „Poslani�e, imam li ja ikakva opravda-nja kod Allaha?“

Drugi slu�aj se odnosi na �ovjeka koji je došao sa njive umo ran i gladan, pa je rekao ženi da mu pripremi iftar. Ona je otišla, ali kada se vratila, zatekla je muža kako spava. On je nastavio postiti naredni dan, ali se onesvijestio. Nakon toga je objavljen ajet: „Dozvolja-va vam se da se u njima dok traje post sastajete sa svojim ženama; one su odje�a vaša, a vi ste njihova odje�a. Allah zna da vam je bilo taško, pa je prihvatio pokajanje vaše i oprostio vam. Zato se sada sastajte sa njima u želji da dobijete ono što vam je Allah ve� odredio. Jedite i pijte sve dok ne budete mogli ra-zlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite sve

do no�i. Sa ženama ne smi-jete imati snošaja dok ste u i'tikafu u džamijama. To su Allahove granice, i ne pribli-žujte im se! Eto tako Allah objašnjava ljudima propise Svoje da bi se onoga što im je zabranjeno klonili.“

Zbog �ega je post na po-�etku bio veoma težak, pa poslije je stiglo olakšanje? Kako bi osjetili Allahovu milost prema nama. Nama je upu�ena poruka: „Pogle-dajte Moju milost prema vama. Bilo vam je nare�eno da klanjate 50 namaza, pa je skra�eno na pet namaza!“ Zamisli da �ovjek uve�er, u 8 sati, klanja neki farz koji je, naprimjer, 44. po redu! Uzvišeni nam Allah želi ka-zati da je Njegova milost prema nama široka i velika.

Mudrost postaDa li nam je post propi-

san kako bi gladovali i žed-njeli? Šta se mora ostvariti tokom posta?

Ajet je u ovome jasan i nedvosmislen:

„O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propi-san onima prije vas, da biste se grijeha klonili.“

Ako si postio, bit �eš bogobojazan. Ako si izišao iz Ramazana, a nisi postao bogobojazan, nisi postio istinskim postom. Bogobo-jaznost je da �iniš ono što ti je Allah naredio i da ostav-ljaš ono što ti je zabranio.

Ramazan kao šefa'adžijaRamazan i njegovo zau-

zimanje... Dokaz Allahove ljubavi prema Svojim ro-bovima... Kako �e se post zauzimati za nas? Kako �e nas o�istiti od malih i ve-likih grijeha? Allahov Po-slanik s.a.v.s. je rekao: „Pet dnevnih namaza, džuma do džume, Ramazan do Rama-zana, brišu hr�ave postup-ke.“

Iz ovoga hadisa vidimo da su za neke grijehe do-voljni samo dnevni nama-zi. Za neke malo teže je potrebna džuma, dok je za one teže potreban Rama-zan.

Allahov Poslanik s.a.v:s. bi, kada bi došao mjesec Ša'ban, govorio: „Allahu, daj nam blagoslov u Ša'banu i daj da do�ekamo Rama-zan!" Allahov Poslanik s.a.v s. nikada nije molio Alla-ha da mu produži život, ve� je govorio: „Volio bih da budem ubijen" ili: „Šta ja imam sa dunjalukom?“ Ali je molio Allaha da mu pro-duži život kako bi do�ekao Ramazan. On bi ovo govo-rio, iako su mu svi grijesi bili oprošteni i obe�an mu najve�i stepeni u Dženne-tu. Ovo je vrijednost Ra-mazana.

Zauzimanje RamazanaŠta zna�i to da �e se Ra-

mazan i Kur'an zauzima-ti za vjernike na Sudnjem danu? Pogledaj ovaj hadis:

„Kur'an i post �e se zauzi-

mati za �ovjeka na Sudnjem danu. Post �e re�i: 'Gospo-daru, ja sam mu zabranio hranu i ostale pro htjeve, pa mi dopusti da se zauzmem za njega.' Kur'an �e re�i: 'Ja sam ga odvratio od no�-nog spavanja, pa me u�ini njegovim zago vornikom' i Allah �e im to dopustiti.“

Kada te grijesi budu op-teretili do�i �e post i Kur'an i za tebe se zauzimati, pa �e im Allah dozvoliti za-uzimanje. Zamisli, farzovi koje ti je Allah naredio se zauzimaju za tebe!

Kako to da se grijesi doga�aju i pored toga što su šejtani povezani

Allahov Poslanik s.a.v.s. u hadisu kojeg prenose Bu-hari i Muslim, kaže: „Kada nastupi mjesec Ramazan otvore se vrata Dženneta, zatvore se vrata Džehenne-ma i uvežu se i bace u okove šejtani.“

Da li je ovo otvaranje džennetskih i zatvaranje džehennem skih vrata samo metafora ili se to stvarno doga�a? U�enjaci kažu da se vrata Dženneta otvaraju, vrata Džehennema zatva-raju i da se šejtani stvarno bacaju u okove. Pogledaj-te Allahove ljubavi prema nama! Kako se onda i pored vezivanja šejtana dešavaju grijesi? Postoji loša duša. Tvoja duša i tvoja strast su ti koji te navode na grijeh tada, a ne šejtan, jer je šej-tan ba�en u okove.

Ramazan �e svjedo�i-ti protiv tebe na Sudnjem danu. �udno je da neki ljudi �ine više grijeha tokom Ra-mazana nego vani. Duše ta-kvih ljudi u sebi nose više zla od samih šejtana. Alla-hov Poslanik s.a.v s. kaže: „Kada do�e mjesec Rama-zan, poziva� pozove: 'O vi koji želite dobro pristupite, a vi koji želite zlo omanjite. Allah ima one koje osloba-�a od Vatre u Ramazanu.' I tako svaku no�.“

Zbog �ega ne bismo po-stili sve dok ne budemo oslobo�eni vatre. Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Posta�u se, pri iftaru, dova ne odbija."

BROJ 220/XV 27

Tvoja dova u trenutku iftara je sigurno primlje-na. Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Neka je ponižen onaj koji do�eka Ramazan, a ne budu mu oprošteni gri-jesi.“

Onaj ko proživi Rama-zan, a ne budu mu oprošte-ni grijesi, zaslužuje da bude licem položen u zemlju. U hadisi-kudsiju stoji: „Svako djelo sina Ademovog pripa-da njemu, osim posta. Post je Moj i Ja za njega nagra�u-jem. Kada neko od vas bude postio neka ne govori ružne rije�i, neka ne vi�e i bezu-mno se ponaša. Ako ga neko bude opsovao, neka kaže: Ja postim, ja postim!“

Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Tako mi Onoga u �ijoj je ruci Muhammedo-va duša, zadah iz posta�evih usta je kod Allaha dž.š. bolji od mirisa miska.“

„Posta� ima dvije rado-sti: kada se iftari raduje se iftaru kada se sretne sa svo-jim Gospodarom radovat �e se svom postu.“

Bogobojaznost u mjesecu RamazanuDa li moraš svakodnev-

no biti na najve�em stup-nju bogobo jaznosti? Na-ravno da to ne možeš posti-�i. Ali bogobojaznost mora preovladati u tvome živo-tu. Svaku ve�er Ramazana, prije nego kreneš u poste-lju, moraš sebe zapitati: Šta sam ja danas uradio? Ako si u 60% djela bio bogo-bojazan onda je to dobro, ako si u 80% njih bio bogo-bojazan onda je bogoboja-znost ovladala tvojim živo-tom. Neka ti je mubarek, tebi su oprošteni grijesi i ti si spašen od Džehennema.

Mi postimo zato što nam post pomaže u bogo-bojaznosti. I ako bi istinski postili, onda bi bili bogo-bojazni. Žena koja nakon Ramazana ostavi svoju ma-hramu treba plakati nad svojim stanjem. Šta je tek sa onom koja je uop�e ne stavlja?

Oni koji po�nu u Ra-mazanu klanjati namaze u džamiji i nakon Ramaza-na to nastave, ostvarili su cilj koji Ramazan od njih traži. Isto tako, one žene koje su po�ele u�iti Kur'an u toku Ramazana i sa tom praksom nastavile kasnije i one su ostvarile cilj Ra-mazana: da biste bili bogo-bojazni... Rije� leallekum, upotrijebljena u Allahovim rije�ima, ozna�ava sigur-nost, iako u obi�nom go-voru zna�i možda. Allah ti poru�uje: ako budeš istin-ski postio, bit �eš bogobo-jazan.

Ja govorim sa uvjere-

njem, Allah je svjedok toga, da sam vidio veliki broj ljudi koji su iz Ramazana izišli kao bogobojazni, iako se mislilo da je to nemogu-�e. Ti mladi�i i te djevojke su izišli iz Ramaza na bolji nego što su ušli u Rama-zan i oni su postigli pravi cilj posta.

Šta u postu donosi bogobojaznost

Post ja�a našu unutar-njost, a slabi sve drugo. Post zna�i uste zanje od hrane, pi�a i tjelesnih proh-tjeva od zore do akšama. U takvom stanju domina-cija tijela nad dušom slabi. Sva Allahova stvorenja su stvorena od jedne materi-je. Meleki su stvoreni od svje tlosti, džinni od vatre... Samo je �ovjek stvoren od dva elementa: tijela i duše. Tijelo je poput vanjske opne u �ijoj unutarnjosti se nalazi duša. Oba ova dije-la dolaze iz razli�itih izvo-ra: izvor tijela je prašina i zemlja, dok je izvor duše udahnu�e sa nebesa.

Polovina �ovjeka je sa Zemlje, a druga polovina sa nebesa. Unutar tebe se na-laze ove suprotnosti. Duša je zarobljena u tijelu i ne može se iz njega oslobo-diti, osim kada joj to tijelo omogu�i. Svaki od ovih �o-vjekovih dijelova ima sebi odgovaraju�u hranu. Hrana za tijelo raste na Zemlji, jer je i tijelo stvoreno od ze-mlje; dok hrana duše dola-zi sa nebesa, jer je i duša sa nebesa. Hrana tijela je jelo, pi�e i strasti, dok je hrana duše Kur'an, namaz, sje�a-nje na Allaha i sadaka.

Kao što tijelo osje�a po-trebu za hranom, tako i duša osje�a potrebu za bo-gobojaznoš�u. Da bi �o-vjekov život bio ispravan nužno je uspostaviti ravno-težu izme�u tijela i duše. Post dolazi i zaustavlja hranu predvi�enu za tije-lo nude�i duši njenu hranu. Tako duša ja�a, a sa njom i bogobojaznost.

Prvi rezultat posta je osloba�anje duše okova tijela. Seksualni poriv je, po rije�ima psihologa, naj-snažniji poriv i glavni po-kreta� ve�ine �ovjekovih postupaka. Post zaustavlja i ovo. Post regulira hranu, pi�e i strasti i tako ja�a bo-gobojaznost. Post pomaže �ovjeku u borbi sa samim sobom, ja�a društvene veze me�u ljudima i bliži dobre. Dakle, mudrost i cilj posta je bogobojaznost!

No� vrjednija od 84 godine

Šta je Allahov Poslanik s.a.v s. kazao o ovoj no�i i kako je opi sao? A mi...? Kako se mi za nju pripre-mamo? Kada je o�ekuje-mo?

Selman El-Farisi preno-si: „Allahov Poslanik s.a.v s. nam je jednom držao predavanje, pa je rekao: 'O ljudi, došao vam je veliki i mubarek mjesec. Mjesec u kojem je Kaderska no� koja je vrjednija od hiljadu mje-seci.'“ Zamisli, no� vrjedni-ja od 84 pune godine! Ako budeš Allahu ibadet �inio u no�i kaderskoj, ra�unat �e ti se da si ibadet �inio punih 84 godine uzastopno. Ako budeš klanjao dva rekata namaza u ovoj no�i, kao da si klanjao 84 godine. Ako udijeliš sadaku, kao da si je udjeljivao 84 godine. Za-misli koliko �e otežati vaga tvojih dobrih djela nakon ove no�i provedene u iba-detu!

Ovdje ne treba misliti da je dovoljno samo oti�i u džamiju 27. no�i mjese-ca Ramazana. U pitanju je mnogo više, u pitanju je trud i zalaganje da se pro-na�e ova no�.

„O ljudi, došao vam je veliki i mubarek mjesec. Mjesec u kojem je Kaderska no� koja je vrjednija od hi-ljadu mjeseci. Allah je post u njegovim danima u�inio obavezom, a klanjanje no�-nog namaza dobrovoljnim ibadetom. Ko se Allahu u ovom mjesecu pri bliži do-brim djelom, kao da je u�i-nio farz van njega...“ Ko bude klanjao dva rekata na-file kao da je klanjao neki farz, a ko bude udijelio sa-daku kao da je udijelio oba-vezni zekat.

Ovo slijedi onome ko obavi nafilu. Šta je sa onim ko obavi kakav farz? Onaj ko u Ramazanu obavi farz kao da je obavio 70 far-zova van Ramazana. Ako budeš u Ramazanu klanjao podne, ra�u nat �e se kao 70 farzova, svaki pomnožen sa deset sevaba i imamo 700 sevaba. Ako budeš klanjao namaz u džematu, imat �eš 18.900 dobrih djela, a u obi�nim danima to je 27 se-vaba. Zamisli koliko samo pet dnevnih namaza donosi dobrih djela!

U hadisu stoji: „Rama-zan je mjesec strpljivosti, a nagrada za strpljivost je Džennet. To je mjesec smi-raja i mjesec u kojem se po-ve�ava nafaka vjernicima. Ko pripremi iftar posta�u, to �e mu biti oprost grijeha, oslobo�enje od vatre i imat �e nagrade koliko i onaj što je postio, a da se njemu ne�e oduzeti ništa od njego-

ve nagrade.“ Ashabi reko-še: „Allahov Poslani�e, nema svako od nas nešto �ime �e pripremiti iftar posta�u.“ Poslanik s.a.v.s. odgovori: „Allah �e nagraditi onoga ko posta�u pruži hurmu, �ašu vode ili mlijeka.“

Šta ti slijedi ako pružiš iftar posta�u? Oprost grije-ha! Osloba �anje od vatre! I dobit �eš nagradu kao i po-sta�, s tim da se njemu ne�e nimalo umanjiti od njegove nagrade.

Ovo je mjesec �iji je po�etak milost, sredina oprost grijeha, a kraj izbav-ljenje od vatre. Ovakav re-doslijed je zbog toga što mi u Ramazan ulazimo sa gri-jesima. Da bi ti Allah opro-stio grijehe treba prvo da ti ukaže milost. Kada ti ukaže milost, On ti oprosti grije-he; a kada ti oprosti grijehe, On te izbavi iz vatre. �uvaj se da te ne mine magfiret u deset srednjih dana ili da ne stekneš oslobo�enje od vatre, jer si zanemario prve dvije tre�ine Ramazana.

U drugom hadisu, Allahov Poslanik s.a.v s. kaže: „Došao vam je mje-sec Ramazan, mjesec bere-keta. Allah vas u ovom mje-secu pokriva, na vas spušta milost i smanjuje vaše grije-he i uslišava dove. Gleda u vaše nadmetanje u �injenju dobra i ponosi se vama pred Svojim melekima. Pa poka-žite pred Allahom da �inite dobro. Nesretnik je onaj ko bude uskra�en od Allaha.“

Proživi ovaj mjesec radi Alaha kako bi bio oslobo-�en vatre i pogledaj slje-de�i Poslanikov s.a.v.s. hadis: „U Džennetu imaju vrata koja se zovu Rejjan. Na njih �e u�i posta�i na Sudnjem danu i više niko osim njih. Re�i �e se: 'Gdje su posta�i?' Oni �e ustati i na njih niko drugi ne�e u�i. Kada u�u, ona �e se zatvo-riti i niko više na njih ne�e u�i.“

Allahov Poslanik s.a.v s. je rekao u Džennetu, nije rekao džennetima. Da je rekao ovako, to bi zna-�ilo da su ova vrata van Dženneta. Ali, ova vrata su u Džennetu i to je posebna nagrada. Tada �e se pozva-ti dženetlije koji su istin-ski postili. Svi dženetlije su posta�i, ali se post razlikuje od �ovjeka do �ovjeka.

Želiš li u�i na vrata Er-Rejjan? Nema problema, zato je tu Ramazan. Ako si sposoban postiti istinskim postom, sa svim onim što on zahtjeva, bit �eš od onih koji �e u�i na ova vrata. Za-misli svoga dostojanstva i ponosa kada �uješ poziv: „Gdje su posta�i“, a ti po-digneš ruku!

Ima i nešto ljepše? Zbog �ega su ova vrata nazva-

na imenom Er-Rejjan - že�? Zar nisi iz Poslaniko-ve s.a.v.s. ruke popio gutljaj nakon kojeg nikada ne�eš ožednjeti? Šta se krije iza ovih vrata u Džennetu? Er-Rejjan �e ti dati sve ono od �ega si se tokom posta odrekao. Bit �eš pozvan dobiti džennetski dvorac, uživati u nje govim blago-datima kakvim nema prem-ca. Plemeniti ajet kaže: „U njemu �e imati sve što po-žele.“

U hadisu kojeg bilježi Taberani stoji: „Džennet se iz godine u godinu uljepšava za Ramazan.“

Dok ti postiš, Džennet se uljepšava i priprema da te prihvati. U nastavku ha-disa stoji: „Kada do�e Ra-mazan, Džennet kaže: 'Alla-hu moj, odredi mi u ovom mjesecu od Tvojih robova moje stanovnike.' A hurije govore: 'Allahu naš, daj nam u ovom mjesecu od Tvojih robova muževe.'“

Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Ko u ovom mje-secu sa�uva sebe, pa ne bude pio alkohol, ne bude na vjer-nika iznio potvoru i u njemu ne u�ini grijeh, Allah �e ga svake ve�eri oženiti jednom od hurija i izgraditi mu dvo-rac u Džennetu od zlata, srebra i dragog kamenja. Kada bi se svi ljudi okupili u njemu, ne bi bili ništa ve�i od kozjeg konopca na du-njaluku.“

Zar ne�eš postiti Rama-zan? Poslušaj Poslanikove s.a v.s. rije�i: „Ko isposti Ramazan, vjeruju�i da je to obaveza i nadaju�i se nagra-di za to, oprostit �e mu se prijašnji grijesi.“

Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Ko klanja u Ra-mazanu (nafile), vjeruju�i da je to obaveza i nadaju�i se nagradi za to, oprostit �e mu se prijašnji grijesi.“

Vjeruju�i, zna�i, radi Allahovog zadovoljstva. Isto tako, �ovjek se svakod-nevno mora sje�ati i razmi-šljati o nagradi koja mu slijedi. Postio si 30 dana. Allah ti je oprostio grijehe koje si ranije �inio. Drugi hadis je došao kao olakša-nje vjernicima, jer nije ka-zano ko klanja svaku no� teravije vjeruju�i i nadaju-�i se nagradi. Zatim dolazi i drugo olakšanje: „Ko pro-vede Lejletu-l-Kadr u iskre-noj vjernosti, ra�unaju�i na sticanje njenih blagodati, oprostit �e mu se prijašnji grijesi.“

Poglavlje iz knjige:

Spoznaj sebe i kosmos -

spoznat �eš Stvoritelja,

Autor: Amr Halid,

Izdava�: El-Kelimeh,

Novi Pazar, 2007. god.

28 15. AVGUST 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME Blagodati mjeseca Ramazana

GRUPA DAIJA

U ovom mjesecu Allah Uzvišeni je post u�inio farzom (obavezom) za svakog muslimana. Njegova blagodat i suštinska vrijednost posta kao ibadeta i jedan od glavnih ciljeva jeste bogobojaznost. Allah tebareke ve te’ala nas je zadužio postom kada je objavio: „O vjernici, propisuje vam se post kao što je bio propisan i onima prije

vas da biste bili bogobojazni.“ (Bekara, 183)

M J E S E C P O S T A V R J E D N I J I O D H I L J A D U D R U G I H M J E S E C I

Hvala Allahu Gospodaru svjetova, neka je salavat i

selam na Poslanika sallalahu alejhi ve sellem.

Velika ve�ina ljudi je mnogo puta bila podvrgnuta gla�u. Ra-mazanski post jeste izdržljivost i sabur usljed gladi koja traje i do 15 sati. Dakle, on je jedan od lijekova nesre�ama �ovje�anstva koje nestr-pljivost i neizdržljivost još više po-ve�avaju.

U Ramazanu sva�iji ego, od naj-bogatijih do najsiromašnijih, shva-ta da sam nije vlasnik, ve� rob; shvata da nije slobodan, ve� pod-�injen. Da mu se ne zapovijedi najprostiji i najlakši posao ne bi mogao uraditi, pošto ni vodu ne smije piti, njegova umišljena vlast se lomi, pokornost prihvata; biva zahvalan, što mu je istinska duž-nost.

Do�e ovaj mjesec kao smiraj za dušu, radost za srce, odmor za razum, rješenje za brige i kao utje-ha onome ko se uprljao grijesima, jer je on putokaz svakome ko želi pokornost i zabrana onome ko želi zlo i nered. Ramazan je mje-sec posta koji iziskuje istinsku pa-žnju i kojeg pripadnik islama ne bi dao za hiljade drugih mjeseci. Vri-jednost toga posta ne može osjeti-ti svako. Neupu�eni u vjeru doživ-ljavaju ga kao teret koji ne mogu izvršiti. Me�utim, Allah Uzviše-ni nije ništa propisao u Svojoj vjeri kao obavezu, a da se u tome ne krije duboki smisao, ljepota i dobro ovoga i drugog svijeta. Ui-stinu je Allah Uzvišeni podario ummetu Muhammeda s.a.v.s. ne-izmjerne blagodati, a jedna u nizu tih blagodati jeste mubarek mje-sec Ramazan, mjesec u kojem se mnoga djela udvostru�uju, mje-sec u kome Allah Uzvišeni briše grijehe robova Svojih, i onaj ko u njemu izvrši nafilu kao da je izvr-šio sedamdeset farzova u drugom mjesecu. To je mjesec sabura, a za sabur je nagrada Džennet. Njegova prva tre�ina je milost, druga oprost i zadnja osloba�anje od vatre.

Stalnim postom mjeseca Rama-zana podsti�e se ibadetska samo-kontrola i osje�aj blizine Allaha Uzvišenog i Njegovog konstan-tnog pra�enja, što �ini �ovjeka od-govornim da kontroliše svoje po-stupke i bude koristan �lan svoje zajednice. Time savladava svoje nagone, prohtjeve, porive, posta-je ukrotiteljem svojih strasti, ne dozvoljavaju�i da njime upravljaju emocije umjesto razuma.

Zato se obra�amo svima koji se boje Allahove te’ala kazne, a žude za Njegovom nagradom, da ovome mjesecu posvetite posebnu pažnju, da ga ne smatraju teretom i teš-kom obavezom, nego najmilijim gostom.

Allah Uzvišeni kaže: „U mje-secu Ramazanu je po�ela obja-

va Kur’ana koji je uputa ljudima, jasan dokaz pravog puta i rastav-lja� dobra od zla.“ (Bekara, 185)

U ovom mjesecu Allah Uzvi-šeni je post u�inio farzom (oba-vezom) za svakog muslimana. Njegova blagodat i suštinska vri-jednost posta kao ibadeta i jedan od glavnih ciljeva jeste bogoboja-znost. Allah tebareke ve te’ala nas je zadužio postom kada je obja-vio: „O vjernici, propisuje vam se post kao što je bio propisan i onima prije vas da biste bili bo-gobojazni.“ (Bekara, 183) Allah Uzvišeni �ak mjeri ljude kroz bo-gobojaznost pa kaže: „Kod Allaha je najbolji onaj koji Ga se najviše boji.“ (Hudžurat, 13) Bez obzira iz kojeg sloja društva bio, bez obzira bio on bogat ili siromah, bio on iz ugledne porodice ili ne, ako se boji Allaha on je vrijedan. Zatim, Allah Uzvišeni za bogobojazne veže pri-manje djela, pa kaže: „Allah prima samo od bogobojaznih.“ (Maida, 27) i nagradu Allah obe�ava bogo-bojaznima, pa kaže: „Onaj ko se

Allaha bude istinski bojao, Allah �e mu grijehe oprostiti i pove�ati njegove stepene.“ (Talak, 5)

To je istinska vrijednost koju �ovjek osje�a koji se Allaha boji i bogobojazni ljudi se smiruju u po-kornosti Allahu Uzvišenom i tu nalaze svoje zadovoljstvo. Bogo-bojazno srce vidi strasti, sumnje, pretpostavke, zavidnost, mržnju me�u muslimanima kao bolest koja uništava pojedinca i ummet i na taj na�in kroz ibadet pokušava da izlije�i tu bolest.

Od Džabira r.a. se preno-si da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Mom ummetu je dato pet stvari u Ramazanu koje nisu date nijednom poslaniku niti njihovom ummetu prije mene:

- Kada nastupi prva no� Ra-mazana Allah pogleda vjernike, a koga Allah pogleda ne�e ga nika-da kazniti.

- Miris iz usta posta�a je ljep-ši kod Allaha Uzvišenog od miri-sa miska.

- Meleki mole i �ine istigfar po

cijelu no� za vjernike koji poste.- Allah Uzvišeni kaže Dženne-

tu: „Pripremi se i ukrasi za moje istinske robove, da se odmore od dunjalu�kih tegoba i iskušenja u Mojoj ku�i i Mojim blagodati-ma.“

- Allah Uzvišeni im oprašta svima u zadnjoj no�i Ramazana, pa su upitali: „O Allahov Poslani�e, je li to no� Lejletu-l-Kadr?“ „Ne“ - rekao je - „zar niste vidjeli kako rad-nici rade cijeli mjesec i umaraju se, a na kraju budu ispla�eni i dobiju svoju platu.“

Draga bra�o, Allah Uzvišeni kaže u hadisi kudsi: „Sva djela koja �ovjek uradi pripadaju njemu, osim posta, jer post pripada Meni i Ja za njega posebno nagra�u-jem.“ (Hadis bilježi Muslim)

Ovdje se isti�e specifi�nost i odlika posta i koliko je post vrije-dan kao ibadet. Kažu islamski u�e-njaci komentarišu�i ovaj hadis da to zna�i da u postu kao ibadetu može biti najmanje neiskrenosti, ustvari u njemu se najbolje poka-

zuje iskrenost roba prema Allahu Uzvišenom, dok u svim drugim ibadetima može do�i do licemjer-stva, ali kada je u pitanju post - nije tako, jer za post zna samo Allah. Zato je post velik i traži mnogo sa-bura i odricanja jer od Dženneta kojeg je Allah obe�ao vjernicima se ne dolazi užitkom nego preko mo-stova iskušenja koja prolazi vjernik i na taj na�in izgra�uje svoju li�-nost. Zar Poslanik s.a.v.s. nije iznio najbolje i najvažnije pobjede kroz sabur i oslonac na Allaha dželle še’nuhu, zar Bedr nije bio u Ra-mazanu i zar osvajanje Mekke nije bilo u Ramazanu?

U�enjaci hadisa, osim Muslima, bilježe hadis kojeg prenosi Ebu Hurejre r.a. gdje Allahov Poslanik s.a.v.s. kaže: „Ko ne ostavi ogova-ranje i postupanje po njemu, Allah Uzvišeni nije u potrebi za njego-vom gla�u i že�i.“ Od istog preno-sioca se navodi da je Resul s.a.v.s. rekao: „Ima posta�a koji od posta imaju samo glad.“

Zato se potrudimo da ne bude

od našeg posta samo glad, ve� da steknemo Allahovo zadovoljstvo.

Ramazan je, tako�er, mjesec tewbe, iskrenog vra�anja Allahu Uzvišenom, jer Allah iz Svoje neiz-mjerne dobrote uz Ramazan otva-ra vrata Svoje milosti. Stoji u hadi-su kojeg bilježi Muslim da je Alla-hov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Allah pruža Svoju ruku danju kako bi se pokajali oni koji su griješili no�u, a pruža svoju ruku no�u kako bi se pokajali oni koji su griješili danju.“ (Muslim). Kaže Uzvišeni: „Reci: ‘O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah �e, sigurno, sve grijehe oprosti-ti. On, doista, mnogo prašta i On je Milostiv!“ (Zumer, 53) Zatim, rekao je u kudsi hadisu: „O robovi Moji! Vi griješite i danju i no�u, a Ja opraštam sve grijehe, pa molite Me za oprost Ja �u vam oprostiti.“ (Muslim)

Treba iskoristiti ovu priliku, iz-me�u ostalog, i zbog toga što je glavni neprijatelj Iblis sputan u ovom mjesecu i ne djeluje na insa-na onako kako je u mogu�nosti da djeluje van Ramazana. Sada je vjer-nik spreman da se posveti ibadetu, da se vrati Allahu Uzvišenom.

Dragi brate i sestro! Ako sada ne�eš, kada �eš? Kloni se Allahovih zabrana i onoga što je ružno i što uništava tvoj život. Vrati se svom istinskom korijenu i o�isti svoju dušu od grijeha, a Allah Uzvišeni nam kaže: „Uspjet �e samo onaj ko je o�isti (tj. dušu), a bit �e iz-gubljen onaj ko je na stranputicu odvede.“ (Šems, 9-10)

Jedne prilike Džibril a.s. je rekao Poslaniku s.a.v.s.: „Ko do�e-ka i doživi Ramazan i ne bude mu oprošteno, bude ba�en u vatru, Allah ga udaljio od Svoje milosti“ (Mu-slim), a onaj kome bude uskra�ena milost u mjesecu milosti, pa �emu više ima da se nada poslije toga...

Ramazan je mjesec sre�e i svaki �ovjek istinski želi i traži sre�u i sve generacije od Adema pa do Sudnjeg dana pokušavaju i pokuša-vat �e da na�u sre�u u svom životu. Jedni traže sre�u u imetku, pa onda sav život ulažu da ga postignu i do-žive tu sre�u. Drugi to vide u slavi, �asti, pa se onda bore protiv valova života kako bi to postigli. Tre�i to vide u vlasti, onda troše svoj život i svoju snagu da to postignu. Me�u-tim, Allah Uzvišeni opisuje istin-sku sre�u: „Onaj ko bude udaljen od vatre i bude u Džennet uve-den, on je uspio“ (Ali Imran, 185), on je sretan, on je istinski sretan i to je istinsko zadovoljstvo.

Naša zadnja dova je: Hvala Allahu Uzvišenom, Gospodaru svih svjetova!

BROJ 220/XV 29

Me�u lišenima je i onaj koji je lišen u�e-nja Kur'ana, razmišljanja o njegovim

dokazima i plakanja iz straha prema Allahu. Od Ata'a se prenosi da je rekao: „Ja i Ubejd ibn Umejr smo otišli do Aiše r.a., pa joj je Ubejd rekao: 'Ispri�aj nam nešto najdivnije što si pri-mijetila kod Poslanika a.s.' Aiša r.a. zaplaka i re�e: 'Ustao je jedne no�i i kazao: - Aiša, dopu-sti mi da se posvetim svom Gospodaru - pa mu odgovorih: 'Tako mi Allaha, ja volim da si mi u blizini, ali isto tako volim ono što tebe �ini sret-nim!' - nakon toga je ustao, o�istio se i po�eo klanjati. Me�utim, nije prestajao plakati toliko da su mu suze natopile krilo, a potom se slivale na tle. Onda je došao Bilal u�e�i ezan za sabah, a kada ga je vidio da pla�e, upita ga: 'O, Božji Po-slani�e! Pla�eš, a Allah ti je oprostio sve prošle i budu�e grijehe?!' Poslanik a.s. odgovori: 'Pa zar da ne budem zahvalan rob? U no�i mi je spustio ajete, pa teško onom ko ih �ita a ne razmišlja o njima: "U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmje-ni no�i i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene...“ (Ali Imran, 190)

Dakle, me�u lišenima su oni koji ne u�e Kur'an. Možda ga �itaju tokom Ramazana, ali ne razmišljaju o njemu niti su skrušeni. Zapitaj se, dragi brate, koliko ajeta prou�iš dnevno ili u sedmici? Koliko puta si zaplakao u�e�i Kur'an? Ima ljudi koji nikada, ali nikada nisu zaplaka-li prilikom slušanja ili u�enja Kur'ana, a �esto i obilno pla�u kada �uju rije�i ljubavne pjesme, strasti, rastanka ili harama, da Allah sa�uva! Jadni li su oni koji smatraju da je život �aša, pje-sma i osvjeta. Jadni li su oni koji svoje vrijeme troše u igri, zabavi i ništavnosti. Jadni li su oni koji misle da je sre�a u hrani, pi�u i užitku. No� lišenih ispunjena je pjesmom i plakanjem, dok je no� dobrih Allahovih robova ispunjena pla-kanjem, ali radi Njega, i dovama. No� lišenih je u lakrdijama i razvratu, dok je no� dobrih Alla-

hovih robova u zikru i suzama radi Njega. O, ti koji si lišen slasti plakanja radi Allaha,

znaj, ukoliko su tvoje o�i suhe od plakanja iz straha prema Allahu, da je to rezultat okrutno-sti srca, a nemilosrdno srce je ono koje je naj-udaljenije od Allaha - da Allah sa�uva! O, liše-ni! reci: O, kakve li žalosti! O, kakvog li jada! Kako samo vrijeme prolazi, život nestaje, a srce zatvoreno, lišeno kur'anskog mirisa; došlo je na dunjaluk, a ostavit �e ga ne okusivši ono naj-bolje na njemu, nego živješe poput životinja; preseli�e na drugi svijet bez i�ega jer život mu pro�e u slabosti i lijenosti, a smrt �e mu biti jadna i prepuštena zaboravu! O, lišeni i liše-na! Zar niste �uli rije�i Poslanika a.s. koji re�e:

„Kur'an �e biti dokaz za tebe ili protiv tebe!“ Pa koji od ova dva biraš - za ili protiv tebe?! Jedan od dobrih Allahovih robova je kazao: „Osjetih tugu, kakvu samo Allah zna, i žestoku bol, pa uzeh Mushaf i po�eh u�iti. Odjednom nestade tuge, Allah mi žalost zamijeni radoš�u i vese-ljem.“

Dragi brate, mila sestro! Ovaj Kur'an do-ista je milost, uputa, svjetlost i lijek za dušu, kako ga opisuje Uzvišeni Allah. Zato, o ti koji si lišen, slušaj u�enje Kur'ana, jer u�enje Kur'ana sa razmišljanjem i pažnjom predstavlja jedan od najve�ih uzroka sre�e i radosti, kako na dunja-luku tako i na Ahiretu.

Me�u lišenima su oni koji ne u�e Kur'an. Možda ga �itaju tokom Ramazana, ali ne razmišljaju o njemu niti su skrušeni. Zapitaj se, dragi brate, koliko ajeta prou�iš dnevno ili u sedmici? Koliko puta si zaplakao u�e�i Kur'an? Ima ljudi koji nikada, ali nikada nisu zaplakali prilikom slušanja ili u�enja Kur'ana, a �esto i obilno

pla�u kada �uju rije�i ljubavne pjesme, strasti, rastanka ili harama, da Allah sa�uva!

Oni koji su lišeni slasti u�enja Kur'anaI Z L A G A N J E P R O F E S O R A I B R A H I M A E D - D U V E J Š A

ISL

AM

SK

E T

EM

E

PREVELA I PRIREDILA: SELMA PLOJOVI�

IZ MEDŽLISA

SPREMNO DO�EKALI RAMAZAN

I ove godine je Medžlis IZ-e Novi Pazar spremno do�ekao ovaj mubarek mjesec, s ciljem uzdizanja svjesti kod džematlija o

važnosti Ramazana kako bi iskoristili šansu koju im je Allah Pleme-niti dao da se Njemu približe, pokaju i zarade Džennet.

U svim džamija Medžlisa IZ-e Novi Pazar se klanjaju teravije, i to po dvadeset rekata, izuzev u Altun alem džamiji u kojoj se klanja osam rekata sa hatmom.

Organizovana je mukabela, i to u Arap džamiji prije podne na-maza i u Hajrudin (Parice) džamiji nakon ikindije namaza. Ve�ina imama aktivno drže predavanja uo�i teravija i organizuju grupne if-tare sa svojim džematlijama.

Tako�er, u saradnji sa Udruženjem žena „Merjem“, organizira-na su predavajna za žene u kojima su aktivno u�eš�e uzele muali-me, i to u džematma u kojima se pojavila potreba za njima, tako da se održavaju predavanja za žene nedjeljom nakom podne namaza u Lejlek džamiji, u Gornjem Šutenovacu subotom, a u Selakovcu II nedjeljom.

Važno je pomenuti da su imami poradili na vjerskoj pouci i ak-tivirali svoje džematlije da šalju svoju djecu. Lica koja su dobila rje-šenja da ramazansku praksu obave na podru�ju Medžlisa IZ-e Novi Pazar na vrijeme su došla u odre�ene džemate, tako da nije bilo ni-kakvih problema.

30 15. AVGUST 2011.

Kaže Imam Ibnul-Kajjim: „Znaj da je namaz, bez ikakve sumnje, istinska radost onih koji

istinski vole Allaha, užitak za duše onih koji samo Allaha obožavaju (muvehida), vrt pobožnjaka, slast duša skrušenih, suština stanja istinoljubivih, mjerilo halova duhovnih putnika i Allahova milost darova-na Njegovim robovima vjernicima. Uputio ih je ka namazu i upoznao ih sa njim, darovao im ga preko Svog iskrenog i povjerljivog Poslanika iz milosti i po�asti prema njima, kako bi preko njega postigli �ast Allahovog poštovanja i Njegove blizine. On kod njih nema nikakvu potrebu, ve� je to �ista bla-godat i milost prema njima. U�inio je da Ga preko namaza obožavaju i srcima i tijelima svojim, u�inivši da srce arifa u njemu na�e najsavršeniju i najveli�an-stveniju sre�u, a to je posve�enost svom Uzvišenom Gospodaru, radovanje i uživanje u Njegovoj blizi-ni i ljubavi prema Njemu, ushi�enost zbog stajanja pred Njim, neobra�anje pažnje ni na šta drugo u toku obožavanja Njega i usavršavanje svog robova-nja Njemu, nutrinom i vanjštinom, sve dok ga istin-ski ne bude obavljao onako kako je njegov Uzvišeni Gospodar zadovoljan. Pošto je Uzvišeni Allah Svog roba iskušao unutarnjim i vanjskim strastima i po-trebama, Njegova savršena milost i dobrota prema robu je iziskivala da mu priredi gozbu u kojoj je za njega sakupio razne vrste poklona, nagrada i darova i na nju ga pozvao pet puta na dan. U svakoj vrsti te gozbe nalazi se slast, korist, dobrobit i dostojanstvo za ovog roba kojeg je na tu gozbu pozvao, a koja se ne nalazi u drugoj vrsti. To je da bi se upotpunio uži-tak roba u svakoj vrsti robovanja i da bi mu ukazao svaki vid po�asti. Svaki pokret kojeg na�ini u tom robovanju briše neku negativnost koju je mrzio, za-mjenjuju�i je njenom suprotnoš�u i Allah mu preko namaza daruje posebnu svjetlost, jer namaz uzroku-je svjetlost i snagu u njegovom srcu i tijelu, širinu u njegovoj opskrbi, ljubav drugih Allahovih robova prema njemu. Zbog njegovog namaza se raduju me-leki i svaki kutak Zemlje, njene planine, drve�e i ri-jeke i on �e biti njegova posebna svjetlost i nagrada na Danu susreta sa Allahom. Tako pozvani završi sa ovom gozbom pošto se nahranio i napojio, a Allah ga je kod Sebe prihvatio i bogatim u�inio. Njego-vo je srce prije ove gozbe zahvatila glad, oskudica, želja, že�, neimaština i bolest, ali kada je završio sa gozbom od Allaha mu je bilo darovano sve što mu je potrebno od hrane, pi�a, odje�e i raznih poklona.

Pore�enje srca sa zemljomPošto suša i oskudica neprestano napadaju srca

i duše, Allah je u�inio da se poziv na ovu gozbu ponavlja s vremena na vrijeme iz milosti i dobrote prema robu. On nastavlja tražiti kišu od Onoga Koji srca napaja i moliti za kišne oblake milosti Njegove kako se ne bi osušile biljke imana, busenje dobro-�instva, njegovo zelenilo i plodovi, što je izniklo kao rezultat te milosti, i kako u duši i srcu ne bi nestalo hrane za ovu vegetaciju. Srce se neprestano napaja na ovaj na�in, traže�i kišu i pred svog Gospodara iznosi svoju sušu, oskudicu i veliku potrebu za napajanjem Njegovom miloš�u i dobro�instvom. Ovo je stanje roba u ovom životu.

Oskudica koja napada srce jeste nemar, gaflet. On predstavlja oskudicu i sušu za srca i dok se god �ovjek nalazi u stanju spominja Allaha i posve�e-nosti Njemu, voda milosti se spušta na njega poput kiše koja ga oporavlja. Kada zapadne u gaflet, zadesi ga oskudica srazmjerna veli�ini tog gafleta. Ukoliko gaflet njime potpuno ovlada i zaposjedne ga, njego-va zemlja postaje mrtva pustoš, a godina sušna i ne-plodna, dok plamen strasti na sve strane po njoj radi šta ho�e poput neprekidnih vru�ih vjetrova. Tako zemlja postaje ugarak pošto je bila zasa�ena razno-vrsnim biljem i plodovima.

Kada je stigne kiša milosti, zemlja ustrepta i uz-buja i iz nje iznikne svakovrsno bilje prekrasno, ali kada je stigne oskudica i suša ona biva poput drveta koje je preko vode dobijalo svoju svježinu, zeleni-lo i boju, pa mu voda biva uskra�ena i njegovi listo-vi uvehnu, grane se osuše i plodovi nestanu. Možda se osuše i grane i drvo, pa kada ho�eš povu�i jednu granu k sebi ne�eš mo�i, niti �e te poslušati, ve� �e se slomiti. U tom slu�aju mudrost održavatelja vrta izi-skuje da se to drvo posje�e i u�ini gorivom za vatru.

Isti slu�aj je i sa srcem. Ako se osuši i bude liše-no od monoteizma, ljubavi prema Allahu, spoznaje Njega, spominjanja Njega, upu�ivanja dove Njemu i pogodi ga vrelina duše i vatra strasti tako da njego-vi udovi, koji su u odnosu na njegovo tijelo poput grana u odnosu na stablo, ne daju se povu�i, niti se povinuju ako ih pokušaš voditi. Tada ni grane ni sta-blo nisu nizašta više osim za vatru. „Teško onima �ija su srca neosjetljiva kad se spomene Allah, oni su u pravoj zabludi!“ (Ez-Zumer, 22) Ali ako srce bude

obasuto kišom milosti, grane bivaju mehke, svježe i pokorne, ako ih povu�eš ka Allahovoj naredbi – brzo se predaju sa tobom, mehke i pokorne. Sa njih možeš ubirati plodove ubudijeta koje nosi svaka od tih grana, kao što nosi i svježinu srca i njegovo napa-janje kao svoju gradivnu materiju. Ta gradivna mate-rija radi svoj posao u srcu i udovima, a kada gradiv-na materija i život prestanu dolaziti u srce, te se više ne šire po tijelu, tada se srce osuši i njegovi ogranci prestanu �ini dobra djela. Dakle, svaki dio tijela nosi svoje plodove ubudijeta i Allah je dao svakom tije-lu tijela ubudijet karakteristi�an za njega i djelo po-kornosti koje se od njega traži, za koje je stvoren i oblikovan.

Podjela ljudi prema upotrebi dijelova tijela

Ljudi se poslije toga dijele na tri vrste:1. Oni koji koriste te dijelove tijela za ono zašta

su oni stvoreni i što se od njih traži. Takav je sa Alla-hom obavio najuspješniju trgovinu, prodavši sebe Allahu i ostvarivši najbolji profit. U namazu se svi dijelovi tijela koriste za ubudijet, slijede�i u tome ubudijet srca. Ovaj �ovjek je spoznao Allahovu bla-godat u udovima koje mu je stvorio, druge blagodati kojima ga je obasuo, pa u potpunosti robuje Allahu vanjštinom i nutrinom, koriste�i svoje dijelove tijela u pokornosti svom Gospodaru i �uvaju�i svoju dušu

i tijelo od onoga što �e izazvati srdžbu njegovog Gospodara i što �e ga osramotiti kod Njega.

2. Onaj ko koristi svoje dijelove tijela za ono zašta nisu stvoreni, štaviše upotrebljava ih za su-protstavljanje Allahu i grijehe, ne osloba�aju�i ih od tog zatvora. Ovom su svaki trud i trgovina propali, promaklo mu je zadovoljstvo njegovog Uzvišenog Gospodara i Njegova obilna nagrada, a navukao je na sebe Njegovu srdžbu i Njegovu bolnu kaznu.

3. Onaj koji svoje udove ne koristi ni za šta, koji ih je umrtvio besposlicom i neznanjem, i ovaj je propao, i to još više nego onaj prije njega, jer je rob stvoren za ibadet i pokornost, a ne za besposli-cu. Allahu najmrži ljudi su besposli�ari koji niti rade za ovaj svijet niti za Ahiret. On je odustao i od du-njaluka i od vjere. Kada bi radio za dunjaluk, a ne za Ahiret bio bi ponižen, a kako je tek onda kada izgu-bi obje stvari? A ako �ovjek radi samo za ovaj svijet, zaboravljaju�i Ahiret, bez sumnje je propao.

Primjer koji odslikava ove tri skupinePrvi �ovjek je poput onog koji posjeduje veliku

zemlju i potpomognut je u njenom obra�ivanju ra-znim sredstvima za obradu i sijanje. Darovano mu je ono što je dovoljno da je napoji i obradi, pa ju je preorao i pripremio za sa�enje raznih vrsta žita, dr-ve�a i vo�a raznih boja. Zatim je vrt ogradio zidom i nije ga zanemario, ve� je postavio stražu i zaštitio ga od nereda i zlotvora. Obilazio ga je svakog dana kako bi popravio nešto što se pokvarilo, posijao nešto novo u zamjenu za ono što se osušilo, o�istio od žbunja, posjekao trnje i prinosima se pomogao da ga još izgradi.

Drugi je poput �ovjeka koji je uzeo zemlju i od nje na�inio stjecište zvjeri i crva, kao i mjestom leše-va i raznih vrsta ne�isti. Od njega je napravio tvr�a-vu u kojoju uto�ište nalazi svaki smutljivac, napasnik i lopov, a ono što mu je dato za sijanje i njen bolji-tak on je iskoristio za pomaganje i život zlikovaca i smutljivaca koji se u toj zemlji nalaze.

Tre�i je poput �ovjeka koji je zapostavio ovu ze-mlju, protra�io vodu puštaju�i je da ide u pustinju i time je osudu zaslužio i bez i�ega ostao.

Ovo su primjeri za: budne, pronevjeritelje i ne-marne.

Prvi spada u budne i pripremljene za ono zašta su stvoreni. Drugi je primjer pronevjeritelja, a tre�i je primjer nemarnoga.

Što se prvog ti�e, bilo da se pokrene ili miruje, ustane ili sjedne, jede ili pije, spava, obla�i se, pri�a ili šuti, sve to ide njemu u prilog i ništa ne�e biti protiv njega, u svakom slu�aju on spominje Allaha, poko-ran Mu je, blizak i sve više ima dobrih djela. Što se drugog ti�e, kada to radi ono biva protiv njega, a ne za njega i on je u neprestanom udaljavanju od Alla-ha i propadanju. Što se tre�eg ti�e, kada to radi on je nemaran, besposlen i nehajan.

Prvome se sve to ubraja u pokornost i približava-nje Allahu. Drugome u pronevjeru i nepravdu. Allah mu nije sve to dao kako bi se on time pomogao u suprotstavljanju Njemu i on je prijestupnik, nepra-vednik, pronevjerio je blagodati koje mu je Allah Uzvišeni dao i bit �e kažnjen za svoje nasla�ivanje njima u nepokornosti. Tre�i time raspolaže i sve to koristi u nemaru i prohtjevu, shodno željama i priro-di svoje duše. On time nije postigao uživanje u tra-ženju Allahovog zadovoljstva i blizine i ovo je jasna i o�igledna propast, jer neprocjenjivi trenuci njego-vog života prolaze lišeni najboljeg profita i trgovine.

Allah je pozvao Svoje robove, vjernike, koji samo Njega obožavaju, da obavljaju ovih pet namaza, iz Svoje milosti prema njima, te im pripremio u tim namazima razne vrste ibadeta kako bi rob svakom rije�ju, djelom, pokretom ili mirovanjem postigao svoj udio u Njegovim darovima.

Oskudica koja napada srce jeste nemar, gaflet. On predstavlja oskudicu i sušu za srca i dok se god �ovjek nalazi u stanju spominja Allaha i posve�enosti Njemu, voda milosti se spušta na njega poput

kiše koja ga oporavlja. Kada zapadne u gaflet, zadesi ga oskudica srazmjerna veli�ini tog gafleta.

Duhovna dimenzija ibadeta (III dio)N A M A Z J E I S T I N S K A R A D O S T O N I H K O J I I S T I N S K I V O L E A L L A H A I N J E G O V P O K L O N V J E R N I C I M A

ISL

AM

SK

E T

EM

E

PRIREDIO: ERSAN GRAHOVAC

BROJ 220/XV 31

Jedanaesta zabluda: Ako svi muslimani na svijetu vjeruju u

isti Kur’an, otkud ovoliki broj sekti i razli�itih pravnih škola u islamu?

Muslimani bi trebali biti jedinstveni

�injenica je da su muslimani danas podijeljeni po raznim krite-rijumima. Tragedija je u tome što u islamu za tu podjelu uop�e ne po-stoji osnova. Islam promoviše �vr-sto jedinstvo me�u njegovim sljed-benicima. �asni Kur’an kaže: „Svi se �vrsto držite za Al lahovo uže i ne razjedinjujte se!“

Koje je to uže koje se spominje u ovom ajetu? To je �asni Kur’an! Kur’an je uže za koje se trebaju dr-žati svi pripadnici islama. Spome-nuti ajet isti�e još jednu napome-nu. Osim držanja za Allahovo uže, napominje se „ne razjedinjujte se“! Na drugom mjestu, �asni Kur’an kaže: „O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravaj te se Poslani-ku.“

Svi muslimani moraju slijediti �asni Kur’an i vjerodostojne Po-slanikove hadise i nipošto se ne smiju razjedinjavati.

Sekte i izdvajanja su islamom zabranjeni

�asni Kur’an kaže: „Tebe se ništa ne ti�u oni koji su vjeru svoju raskomadali i u stranke se podijelili, Allah �e se za njih po-brinuti. On �e ih o onome što su radili obavijestiti.“

U ovom ajetu Uzvišeni Allah nam nare�uje da se ogradimo od onih koji ovu vjeru dijele na sekte. Me�utim, kada danas upitate bilo kojeg muslimana: „Ko si“, on �e re�i: „Ja sam sunija“ ili „ Ja sam šija.“ Neki sebe zovu hanefijama, neki šafijama, neki hambelijama. Ima i onih koji se svrstavaju u deo-bandije ili u barelvije!

Naš Poslanik je bio MUSLIMAN

Ako vas bilo ko upita: „Ko si ti“, odgovorite: „Ja sam MUSLI-MAN, a nisam ni hanefija ni šafi-ja!“ �asni Kur’an kaže: „A ko go-vori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela �ini i koji govori: - Ja sam, doista, musli-

man!“Ovdje nam Kur’an jasno poru-

�uje da se moramo deklarisati samo kao muslimani.

Allahov Poslanik s.a.v.s. je iz-diktirao pisma koja su bila nami-jenjena nemuslimanskim vladari-ma u kojima ih poziva da prihvate islam. U tim pismima pomenuo je kur’anski ajet:

„Reci: "O sljedbenici Knjige, do�ite da se ok upimo oko rije�i, i nama i vama zajedni�ke, da ni-koga osim Allaha ne obožavamo, da Mu ništa ne pridružujemo, i da jedni druge, pored Allaha, bo-govima ne smatramo!" Pa, ako se oni okrenu, vi recite: "Budite svjedoci da smo mi muslimani!''“

Poštujte sve velike islamske u�enjake

Moramo poštivati sve velike islamske u�enjake, me�u koje spa-daju �etiri imama: Ebu Hanife, Ša-fija, Malik i Ahmed ibn Hambel, neka je Allahov rahmet na sve njih. To su bili veliki islamski u�enja-ci. Neka ih Uzvišeni Allah nagra-di za njihov trud i njihova djela. Nije nikakav problem ako neko slijedi mišljenja imama Ebu Hani-fe ili imama Šafije, ali ako vas neko upita: „Ko si“, jedini odgovor koji je ispravan jeste: „Ja sam musli-man.“

Neko �e do�i sa protuargumen-tom koriste�i hadis kojeg bilje-ži Ebu Davud u „Sunnenu“, broj 4579, u kome stoji da je Alla-

hov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Moj ummet �e se podijeliti na 73 sekte.“ Ovaj hadis nas samo obavještava o onome što �e se desiti u budu�no-sti. Ovo nipošto ne zna�i da nam je Poslanik s.a.v.s. poru�io da bismo trebali raditi na tome da postigne-mo podjelu ummeta na 73 sekte! �asni Kur’an nam izri�ito zabra-njuje odvajanje u sekte. Oni koji iskreno slijede Kur’an i vjerodo-stojni hadis i ne dijele se u sekte, na Pravom su putu.

U Tirmizijinoj zbirci hadisa, u hadisu broj 171 stoji da je Vjero-vjesnik s.a.v.s. rekao: „Podijelit �e se moj ummet na 73 skupine, sve �e u Džehennem osim jedne!“ Ashabi su upitali Poslanika s.a.v.s. koja �e to skupina biti, a on je odgovorio: „To je skupina koja slijedi ono na �emu

smo ja i moji ashabi.“�asni Kur’an na nekoliko mje-

sta ponavlja naredbu: „Pokoravaj-te se Allahu i Njegovom Poslani-ku!“ Pravi musliman slijedi samo �asni Kur’an i sahih hadis. Možete slijediti mišljenje bilo kog u�enja-ka, sve dokle su mu mišljenja ba-zirana na Kur’anu i Sunnetu. Ako ne�ija mišljenja po�inju odstupati od Kur’ana i vjerodostojnog ha-disa, takva mišljenja nemaju svoju težinu, bez obzira koliko u�en bio onaj koji ih iznosi.

Kada bi svi muslimani sa razu-mijevanjem pro�itali Kur’an i pro-u�ili sahih hadise, Allahovom vo-ljom, ovaj ummet bi bio jedinstven i ve�ina naših razlika bi nestalo.

Preveo: Senad Redžepovi�

Kada bi svi muslimani sa razumijevanjem pro�itali Kur’an i prou�ili sahih hadise, Allahovom voljom, ovaj ummet bi bio jedinstven i ve�ina naših razlika bi nestalo.

Kažu: „Ako je islam savršen, zašto nastaju sekte?“O D G O V O R I N A Z A B L U D E O I S L A M U

ISL

AM

SK

E T

EM

E

DR. ZAKIR NAIK

32 15. AVGUST 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME Utje�em se Allahu dž.š.

od kušnje pet stvari… (IV dio)

PRIREDIO: SEAD-EF. JASAVI�

Neobavljanje namaza se može smatrati jednim od najve�ih �inova putem kojih ljudi zakidaju Allahovo dž.š. pravo, ne priznavaju�i Mu rububijjet i gospodarstvo. Ako �ovjek ne obavlja namaz, koji mu je

obaveza prema Allahu dž.š., šta �e on to drugo sa�uvati i koja je to rije� koju �e on održati!?

„ N E � E L J U D I K R Š I T I U G O V O R E I D A T U R I J E � , A D A I H N J I H O V I N E P R I J A T E L J I N E � E S A V L A D A T I ! “ ( T A B E R A N I )

:��� -����� �� ��� -��� �� �� ��� �� :���� � ��� ��� �� � �� �� ���� ����� ���! - ��� �"��"� #$ %�& '�(�)���� �*+, �(» �� .*/�0� ��12 �� : �3�4��2 5! ���� #��!� '5��� 6� ���� �*� 7$ ��� ���+( �"/ 8� 9�� �(;� ���<�! �� =>, �?2 �� �"� @�)�A � �;&! 7$ 5 B��� � ���?�� �C��( ��� ' �>, ��� '����� 5�6� D� ��)� .E�F�� G �H� ��� D��� 'I�� D� �, �6�� �+�, 7$ ��� �,! G�4J �+��( �� ��� �>��( ��� . ��6�( �� �L���� 7��� �3��M �, ��� ����� �� 8�� 7$ ���� ���� ��" �L! �?N2 �� �,� '��(�(! �� �, O+� �;&P� �� �+) 7$ �� �BE! � �, ���Q"(� ' �� R�"?�

«����� ���P�

Od Abdullaha b. Omera r.a. se bilježi: Prišao nam je

Allahov Poslanik s.a.w.s., pa re�e: „O skupino muhadžira, pet stva-ri, ako njima budete kušani – utje�em se Allahu dž.š. od toga da vas one sna�u: ne�e se u nekom narodu pojaviti javni nemoral i razvrat (fahiša), a da se me�u njima ne�e rasprostraniti kuga i bolesti koje nisu bile poznate nji-hovim minulim precima; ne�e za-kidati na mjeri i vagi, a da ih ne sna�u sušne godine, ekonomska kriza i nepravedna zulum�arska vlast; zbog nedavanja zekata na svoj imetak ne�e im padati kiša sa neba, a da im nije stoke nika-da im kiša ne bi ni pala; ne�e pre-kršiti ugovor sa Allahom dž.š. i ugovor sa Allahovim Poslanikom s.a.w.s., a da im Allah dž.š. ne�e dati neprijatelja od drugog na-roda, koji �e ovladati njima, uzi-maju�i jedan dio onoga što je u njihovim rukama; njihovi imami i vo�e ne�e vladati Allahovom Knjigom i ne�e odabirati rješenja iz onoga što je Allah dž.š. obja-vio, a da Allah dž.š. ne�e dati da se sami me�usobom krve!“ (Hasen, Sunen, Ibnu Madždže, br. 4019; Musned, Bezzar, br. 6175; El-Mustedrek, Hakim, br. 8623; El-Mu›udžem el-Evset, Taberani, br. 4671; Šu›abul-Iman, Bejheki, br. 3042)

�� 8�� 7$ ���� ���� �� ��� �>��( �����(�(! �� �, O+� �;&P� �3��M �, ��� �����

„Ne�e prekršiti ugovor sa Allahom dž.š. i ugovor sa Allaho-vim Poslanikom s.a.w.s., a da im Allah dž.š. ne�e dati neprijatelja od drugog naroda, koji �e ovla-dati njima, uzimaju�i jedan dio onoga što je u njihovim rukama.“

Priznavanje Allahovog dž.š. gospodarstva (rububijjet)

�etvrta stvar koju Poslanik a.s. spomenu u ovom hadisu jeste kr-šenje priznanja i ugovora kojeg su naše duše sklopile sa Allahom dž.š., Tvorcem nebesa i Zemlje i svega što postoji, obavezavši se na poslušnost i odanost Allahu dž.š., priznavši Njega za svoga Gospo-dara, o �emu nam govori kur›anski ajet: „I kad je Gospodar tvoj iz ki�mi Ademovih sinova izveo po-tomstvo njihovo i zatražio od njih da posvjedo�e protiv sebe: ‹›Zar Ja nisam Gospodar vaš?›› – oni su odgovarali: ‹›Jesi, mi svjedo�imo›› – i to zato da na Sudnjem danu ne reknete: ‹›Mi o ovome ništa nismo znali.››“ (E›araf, 172)

Kada god su se muslimani o ovome oglušili, kada god su ovo zaboravili i za vrhovnog vladara i gospodara uzimali i priznavali nekog drugog mimo Allaha dž.š., tada bi Allah dž.š. dopustio da nad njima zavlada strani neprijatelj koji im je oduzimao imetak, život, �ast i dostojanstvo. Koliko puta smo se uvjerili u ovo i koliko puta su zbog toga muslimani gubili imanja, ži-vote i bili obeš�aš�eni pred o�ima svojih najbližih? Skora agresija na našu Bosnu i Hercegovinu i Ko-sovo i na naš bošnja�ki i albanski narod, klasi�ni je primjer ovoga o �emu govorimo. Zaboravili smo na Allaha dž.š., pa je i nas Allah dž.š. u zaborav bacio, zbog �ega smo doživjeli nevi�enu katastrofu.

Kršenje ugovora i date rije�i

Zna�enje ovog hadisa nam po-bliže pojašnjava i predaja od Bu-rejde r.a. u kojoj Poslanik s.a.w.s. kaže: „Ne�e ljudi po�eti sa krše-njem ugovora i date rije�i, a da se me�u njima ne rasprostrani stra-danje i ubistva!“ (Musned, El-Be-zzar, br. 4463; El-Sunen el-Kubra, El-Bejheki, br. 6625); a u drugoj predaji kod imama Bejhekija i Ta-beranija stoji: „Ne�e ljudi po�eti sa kršenjem ugovora i date rije�i, a da njima ne�e ovladati njihov neprija-telj!“ (El-Sunen el-Kubra, El-Bej-heki, br. 6626; El-Mu›udžem el-Kebir, Taberani, br. 10830) Varanje i kršenje date rije�i razlog je tome da neprijatelji ovladaju muslimani-ma i njihovim zemljama. Od Ibnu Abbasa r.a. se tako�er bilježi da je rekao: „Ne�e ljudi kršiti ugovore i

datu rije�, a da ih njihovi neprijatelji ne�e savladati!“ (Taberani)

Imam Kadi Ebu Bekr Ibnul-Arebi kaže: „Kada ljudi budu ne-pravedno vladali, ohole�i se nad ostalim svijetom, uzvra�aju�i im svakom vrstom laži i nepravde, Allah dž.š. �e im dati ljude koji �e ih uništiti, a isti je slu�aj i ako se protiv Allahovih neprijatelja po-mognu kršenjem zakletve Allaho-vim imenom. Allah dž.š. obr�e si-tuaciju i presu�uje u korist nepri-jatelja muslimana zbog toga što su ti muslimani varali!“ (El-Kabes fi Šerhil-Muvetta›, 5/595)

Bilježi se da je jedan od glavnih razloga invazije Tatara na islamske zemlje bio taj što je jedan od mu-slimanskih vladara, po imenu Ha-varizm Šah, prevarao neke tatar-ske trgovce koje su pustili da u�u radi trgovine u islamsku zemlju, a koje su kasnije pobili i imetak im pokrali. Tatari su krenuli u osvetu

njihovih života, pa su sukobi toli-ko eskalirali da su muslimani Isto-ka gotovo zbrisani sa lica zemlje u toku samo jedne godine dana! (Pogledaj: El-Kamil fil-Ta›arih, 12/358-371)

Neposlušnost prema Allahu dž.š. i Poslaniku s.a.w.s.

Kršenje zavjeta i ugovora sa Allahom dž.š. i Njegovim Posla-nikom s.a.w.s. može ozna�avati i samu neposlušnost prema njima koja se manifestuje u oglušavanju prema njihovim naredbama (farzo-vima) ili zabranama (haramima), o �emu nam pobliže govore i sljede�i ajeti: „O sinovi Israilovi, sjetite se blagodati Moje koju sam vam po-dario i ispunite zavjet koji ste Mi dali – ispunit �u i Ja svoj koji sam vama dao i samo se Mene bojte! Vjerujte u ono što objavljujem, �ime se potvr�uje da je istinito

BROJ 220/XV 33

ono što vi imate i ne budite prvi koji u to ne�e vjerovati. I ne za-mjenjujte rije�i Moje za nešto što malo vrijedi i samo se Mene bojte! I istinu sa neistinom ne miješajte i istinu svjesno ne taji-te! Molitvu obavljajte i zekat daji-te i zajedno sa onima koji molitvu obavljaju i vi obavljajte! Zar da od drugih tražite da dobra djela �ine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu u�ite? Zar se opa-metiti ne�ete? Pomozite sebi str-pljenjem i molitvom, a to je, zai-sta, teško, osim poslušnima, koji su uvjereni da �e pred Gospodara svoga stati i da �e se Njemu vrati-ti.“ (El-Bekara, 40-46)

Imam Ebul-Alije kaže: „Ispu-nite zavjet koji ste Mi dali“, tj. dr-žite se islama i islamskih propisa i revnosno ih slijedite, „ispunit�u i Ja svoj koji sam vama dao“, tj. na-gradit �u vas Džennetom. (Tefsir, El-Taberi, br. 810)

Imam El-Suddi kaže: „Ispuni-te zavjet koji ste Mi dali“, tj. pri-državajte se onoga što vam je pro-pisano u Mojoj Knjizi, „ispunit �u i Ja svoj zavjet koji sam vama dao“, tj. nagradit �u vas Dženne-tom; ako Mi se budete pokorava-li i budete Mi robovali – uvest �u vas u Džennet. (Tefsir, El-Taberi, br. 811)

Allah dž.š. kaže: „Onoga ko se pokorava Allahu i Poslaniku Nje-govu – On �e uvesti u džennet-ske baš�e, kroz koje �e rijeke te�i, u kojima �e vje�no ostati i to je uspjeh veliki. A onoga ko se bude protiv Allaha i Poslanika Njego-va dizao i preko granica Njegovih propisa prelazio – On �e u vatru baciti, u kojoj �e vje�no ostati; njega �eka sramna patnja.“ (El-Nisa›, 14)

Imam El-Menavi kaže: „Ovdje je rije� o ugovoru kojeg �ovjek ima sa Allahom dž.š., a i sa ostalim lju-dima, tj. zbog namjernog varanja i kršenja bilo kakvog ugovora i oba-veze prema svima njima – �ovjek �e zbog toga stradati!“ (Pogledaj: Fej-dul-Kadir, 3/602)

Borba na Allahovom dž.š. putu

Jedan od vidova kršenja ugo-vora sa Allahom dž.š. i Njegovim Poslanikom s.a.w.s. jeste i zapo-stavljanje obaveze džihada i borbe na Allahovom dž.š. putu, o �emu nam govori sljede�i ajet: „Allah je od vjernika kupio živote njiho-ve i imetke njihove u zamjenu za Džennet koji �e im dati – oni �e se na Allahovom putu boriti, pa

ubijati i ginuti. On im je to zbi-lja obe�ao u Tevratu, i Indžilu i Kur’anu – a ko od Allaha dosljed-nije ispunjava obe�anje Svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj koju ste s Njim ugovorili i to je veliki uspjeh.“ (Et-Tevba, 111) – što su rije�i imama Ibnu Zejda (Po-gledaj: Tefsirul-Taberi, br. 814)

Neobavljanje namaza

Neobavljanje namaza je još jedan od vidova kršenja ugovora sa Allahom i Njegovim Poslanikom s.a.w.s., jer se u hadisu Burejde r.a. kaže da je Poslanik s.a.w.s. rekao: „Ugovor koji je izme�u nas i njih jeste namaz – pa ko ga ostavi uzne-vjerovao je!“ (Sahih, Sunen, Tir-mizi, br. 2621; Sunen, El-Nesa›i, br.463.; Sunen, Ibnu Madždže, 1079.)

Ve�i dio islamske uleme tuma-�i ovaj hadis time da je ovdje u pi-tanju malo djelo nevjerstva koje ne izvodi muslimana iz vjere, a da je negiranje same obaveznosti na-maza veliko djelo nevjerstva koje izvodi muslimana iz vjere. Za razli-ku od ve�ine njih, postoji i manji dio islamskih u�enjaka koji nevjer-nikom smatraju svakog muslimana koji ne obavlja namaz.

Neobavljanje namaza se može smatrati jednim od najve�ih �ino-va putem kojih ljudi zakidaju Alla-hovo dž.š. pravo, ne priznavaju�i Mu rububijjet i gospodarstvo. Ako �ovjek ne obavlja namaz, koji mu je obaveza prema Allahu dž.š., šta �e on to drugo sa�uvati i koja je to rije� koju �e on održati!? Neobav-ljanje namaza je klasi�ni vid nepo-slušnosti prema Allahu dž.š. i Nje-govom Poslaniku s.a.w.s. Ne staja-nje u džamijske saffove je jedna od glavnih naznaka tome da taj �ovjek ne�e stati ni u druge redove gdje se brani islam i njegove ustanove.

Sve u svemu, Poslanik s.a.w.s. nam je ukratko pojasnio šta je ra-zlog svake muslimanske pobjede, ali i svake muslimanske dekaden-ce i propasti! Razlog svake njihove pobjede jeste ispunjavanje ugovora i zavjeta datog Allahu dž.š. i Nje-govom Poslaniku s.a.w.s., dok je kršenje zavjeta i ugovora sa Alla-hom dž.š. i Njegovim Poslanikom s.a.w.s. razlog svakog gubitka, de-kadence, poniženja i propasti na ovome svijetu, ali i na budu�em!

Nastavit �e se...

JA�ANJE IMANA

POŽURIVANJE SA IFTAROM

Poželjno je da posta� požuri sa iftarom �im Sunce za�e. Sehl ibn Sa'd kaže da je Vjerovjesnik s.a.v.s.

rekao: „Ljudi �e biti u dobru sve dok budu žurili sa ifta-rom.“ (Hadis bilježe Buhari i Muslim).

Treba se iftariti neparnim brojem datula, a ako nema, onda vodom. Enes r.a. kaže: „Allahov Poslanik s.a.v.s. se iftario sa nekoliko datula prije nego što bi klanjao. Ako ne bi imao datula, onda bi se omrsio hurmama, a ako ne bi imao ni hurme, onda bi popio nekoliko gut-ljaja vode.“ (Hadis bilježe Ebu Davud i Hakim, koji ga smatraju vjerodostojnim, dok Tirmizi tvrdi da je hadsi dobar - hasen).

Selman ibn Amir kaže da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Kad neko posti neka se iftari hurmama, a ako ne bude imao hurme neka se iftari vodom, jer je voda zai-sta �ista.“ (Hadis bilježe Ahmed i Tirmizi, koji kaže da je hadis hasen sahih).

Hadis nam ukazuje da se pohvalno na ovaj na�in ifta-riti prije akšam-namaza. Nakon namaza može se najesti, osim ako hrana bude postavljena prije namaza. U tom �e se slu�aju prvo jesti, a onda klanjati.

Enes kaže da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ako se ve�e-ra servira, po�nite s njom prije akšam namaza...“

Dova prilikom iftara i u toku postaAbdullah ibn Amr ibn el-As prenosi da je Vjero-

vjesnik s.a.v.s. rekao: „Zaista se posta�u prilikom iftara dova ne dobija!“ Kada bi se Abdullah iftario, govorio bi: „Allahumme inni es'eluke birahmetikel-leti vesi'at kulle šej'in en tagfire li.“ (Allahu, molim Te u ime Tvoje milosti, koja je sve obuhvatila, da mi oprostiš) (Bilježe ga Ahmed i Tirmizi, koji veli da je hadis hasen sahih).

Prenosi se da je Allahov Poslanik a.s.govorio: „Že� je ugašena, krvne su žile osvježene i nagrada je upisana, ako Allah htjedne!“ Tako�er se prenosi da je Poslanik a.s. rekao: „Allahumme leke sumtu ve ala rizkike eftartu. (Allahu, u ime Tvoje sam postio i Tvojom op-

skrbom sam se iftario.)“ Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Sve vrijeme dok se posti treba u�iti dovu pravednom vladaru i potla�enoj osobi.“ (Tirmizi ga prenosi sa dobrim senedom).

Izvor: „Fikhus-Sunnah“

Autor: Šajh Sejid Sabik

Priredio: Namik Galijaševi�

Obrada: islam-iman.com

34 15. AVGUST 2011.H

UM

AN

OS

T

NEJRA RAKOVI�

„Hajrat“ u VojvodiniNa prvi pogled primijetili smo da je Veliki Rit mjesto gdje je na sva�ija vrata pokucala neimaština. Da li je siromaštvo posljedica ekonomske krize ili pak ljudske sebi�nosti, ostat �e misterija, a naš zadatak toga dana bio je da obradujemo najugroženije

porodice �iji je svakodnevni život na rubu egzistencije.

Centar za Humanitarni rad „Hajrat“ u saradnji sa tur-

skom humanitarnom organizaci-jom IHH podijelio je u Vojvodi-ni 300 prehrambenih paketa ugro-ženim porodicama. Tom prilikom predstavnici ovih organizacija po-sjetili su Medžlise IZ-e Beograd i Novi Sad, mesdžid u Beo�inu i mesdžid u izgradnji u Krnja�i na-domak Beograda.

Ovo je bila prava prilika da se uvjerimo koliko u Vojvodini ima ugroženih muslimana. U mjestu Mali Rit ispred mesdžida organi-zovali smo dijeljenje paketa naju-groženijim porodicama. Prisutnim mještanima se obratio koordina-tor Muftijstva beogradsko-novo-sadskog mr. Mustafa-ef. Feti� i tom prilikom izjavio da je Rama-zan mjesec velikih vrijednosti, mje-sec duhovne obnove i mjesec sa više dimenzija i komponenata koje treba svaki vjernik da prepozna, a mi smo danas ovdje da pomogne-mo jedni drugima kako bi se ovaj mubarek mjesec do�ekao i doživio na što ljepši na�in. On je tako�e ovom prilikom istakao svoje veliko zadovoljstvo povodom same akci-je i zahvalio se objema humanitar-nim organizacijama na angažova-nju kako bi olakšali život muslima-nima u Vojvodini.

Naselje Veliki Rit nalazi se ne-daleko od Novog Sada i uglavnom je naseljeno muslimanskim živ-ljem. Slika ovog mjesta nas je pod-sjetila na Novi Pazar kada je u srcu Vojvodine zau�io ezan i kada je ve-�ina ovih mještana popunila safove u svom mesdžidu. Na prvi pogled primijetili smo da je Veliki Rit mje-sto gdje je na sva�ija vrata pokuca-

la neimaština. Da li je siromaštvo posljedica ekonomske krize ili pak ljudske sebi�nosti, ostat �e miste-rija, a naš zadatak toga dana bio je da obradujemo najugroženije po-rodice �iji je svakodnevni život na rubu egzistencije. Prema rije�ima mještana, džemat Velikog Rita živi u veoma teškom stanju, bez posla, sakupljaju�i sekundarne sirovine kako bi sebi i svojoj porodici obez-bijedili najosnovnije namjernice za ishranu. Pomo� im je puno zna�ila jer sam broj prisutnih je bio dovo-ljan indikator siromaštva u ovom mjestu. Porodice imaju u prosje-ku po šestoro djece koja nemaju

ni socijalno ni zdravstveno osigu-ranje, kao ni redovno školovanje. Ve�ina roditelja ne mogu svoju djecu da pošalju u školu zbog ne-dostatka sredstava. Gladni i bosi - to je slika koju smo zatekli u ovom mjestu gdje je nafaka davno zatvo-rila vrata. Ve�ina mještana u ovim mubarek danima provodi u postu, iako za iftar i sehur nemaju šta da spremaju.

Nakon podjele paketa predstav-nici humanitarnih organizacija po-sjetili su Medžlis IZ-e Novi Sad. Zatim je uslijedila posjeta musli-manima u Beo�inu u kome tako-�e imaju svoj mesdžid. Muslima-

ni Beo�ina pripremili su temelje kako bi zapo�eli klanicu za kur-bane. Potom smo se uputili u na-selje Krnja�a nadomak Beograda u kome se gradi prvi beogradski mesdžid. Vrijedni muslimani uveli-ko rade na ovom projektu kako bi njihovi mještani ubrzo mogli do-biti prostorije u kome �e zajedno obavljati namaz. Kako kažu, usko-ro �e i ova zapo�eta gra�evina imati svoju funkciju.

Islam u ovim mjestima, koji us-pijeva da živi, obradovao nas je �i-njenicom da se i tamo osje�a bla-godat ovog mubarek mjeseca Ra-mazana.

A K T I V N O S T I C E N T R A Z A H U M A N I T A R N I R A D " H A J R A T "

BROJ 220/XV 35

OB

RA

ZO

VA

NJ

EPutevima naukeMEDIA CENTAR

Budu�i da je islam klju�na determinanta za islamski identitet, muslimani u Britaniji moraju ja�ati svoje institucije i raditi na osnivanju svojih univerziteta koji �e biti integrisani u britanski obrazovni sistem, gdje �e se formirati kadar za muslimanske obrazovne institucije. Takav kadar �e nesumnjivo

razumjeti specifi�noisti britanskog društva i zapadnih tokova i shodno tome �e se odrediti.

D E K A N D R . H F Z . A L M I R P R A M E N K O V I C B O R A V I O D V A M J E S E C A U E N G L E S K O J N A P O S D O K T O R S K O M I S T R A Ž I V A N J U

Istraživanje je obavljeno u toku juna i jula 2011. na

Markfield Institute of Higher Edu-cation u mjestu Markfield na temu „Uticaj islamskih obrazovnih insti-tucija na o�uvanje vjerskog iden-titeta - slu�aj muslimana u Srbiji i Britaniji“ (Impact of Islamic Edu-cational Institutions on Preserving Religious Identity – The Case of Muslim Community in Serbia and Britain). Postdoktorsko istraživa-nje je obavljeno pod mentorstvom prof. dr. Abdullaha Šahina – profe-sora religijskog obrazovanja na po-menutom institutu.

Istraživanje je bilo podijeljeno u dva dijela. U prvom je tetirana situacija u Velikoj Britaniji, izazovi obrazovnih institucija muslimana Britanije i na�ini o�uvanja vjerskog identiteta. Kompleksnost kultur-nog bekgraunda muslimana Brita-nije, koji dolaze iz Indije, Pakista-na, Arapskog poluotoka, evrop-skih zemalja, predstavlja komplek-snu situaciju na terenu u smislu neobuhvatanja svih podataka kako bi se imala konkretna slika u sta-nje britanskih muslimana. S druge strane, izazovi zapadnog društva su mnogostruki, zapadna sekula-risti�ka civilizacija �ije vrijednosti nisu u skladu sa islamskom per-cepcijom...

Prve migracije muslimana u Bri-taniju javljaju se u 18. stolje�u, intenzivnije u 20., a naro�ito do 1962. jer tada britanske vlasti do-nose zakon o zabrani ulaska migra-nata. Prema popisu iz 2001. godine u Britaniji živi 1,6 miliona musli-mana ili 2,7% ukupne populacije, što rangira islam kao drugu najve�u religiju u Britaniji.

Migranti iz Pakistana i Indije, koji su boravili u Britaniji kao rad-nici, dovode sa sobom svoje poro-dice. Žive�i sa porodicama njiho-ve potrebe za vjerom se uve�ava-ju, posebno u odnosu prema djeci. Škole koje su djeca po�ela poha�ati nisu zadovoljavale potrebe o�uva-nja vjerskog identiteta. Tako nasta-ju prve džamije u kojima su djeca u�ila osnovne postavke islama, a malo kasnije otvaraju se i medre-se (supplimentaly schools) gdje su djeca bila u prilici temeljitije u�iti o islamu. Danas postoje uglavnom dvije klju�ne vrste muslimanskih škola u Britaniji: neovisne musli-manske škole i muslimanske škole koje država finansira. Izazov koji stoji pred muslimanima Britanije jeste kako o�uvati identitet u za-jednici koja nema potrebu za vje-rom u javnom životu, u ambijentu koji se apsolutno razlikuje od mu-

slimanskih sredina iz koji poti�u i u kojima je vjera zastupljena u sva-kom segmentu života. Muslima-ni su u dilemi da li mogu sa�uvati vjerski identitet, a da pritom žive u neislamskom društvu?

Klju�ni faktor je obrazovni si-stem. Da bi muslimani Britanije bili adekvatno integrisani neop-hodno je da u školama bude zastu-pljena klima koja �e im to omogu-�iti. Istina, danas postoje tri op-�eprihva�ena obrazovna modela u Evropi: britanski, njema�ki i fran-cuski. Francuski se predstavlja jed-nim od rigidnijih, njema�ki nešto bolji, ali bez konkretnih pomaka, dok je britanski multikulturalizam ozna�en kao najbolji sistem. No, bez obzira na to, stanje u realno-sti se ne razlikuje puno. „Satanski stihovi“ Selmana Ruždija, potom 11. septembar 2001., zatim 2003. i 2005. godine su koje su bile uzro-kom da vlasti u Britaniji donesu nekoliko rigoroznih zakona prema muslimanima. Islamofobija koja je prisutna u obrazovnom sistemu tako�er narušava stanje muslima-na. Takav odnos države proizveo je nepovjerenje me�u muslimanima. Klju�ni problem je nemogu�nost vlasti da prepoznaju specifi�nosti islamskog obrazovnog sistema u Britaniji kako bi pružili adekvat-nu pomo� i kako bi razumjeli spe-cifi�ne potrebe muslimana, što bi rezultiralo integraciju. Na taj na�in muslimani bi bili u neposrednoj prilici da razumiju i zapadni seku-larizam i da sebe prona�u i inte-grišu.

Budu�i da je islam klju�na de-terminanta za islamski identitet, muslimani u Britaniji moraju ja�ati svoje institucije i raditi na osniva-nju svojih univerziteta koji �e biti integrisani u britanski obrazovni sistem, gdje �e se formirati kadar za muslimanske obrazovne insti-tucije. Takav kadar �e nesumnjivo razumjeti specifi�noisti britanskog društva i zapadnih tokova i shodno tome �e se odrediti. S druge strane, dosadašnji veliki broj imama, pro-fesora su ljudi koji su školovani u arapskom svijetu, Pakistanu ili In-diji, te kao takvi nemaju uvida u si-tuaciju britanskog društva, manje ili više su konzervativni, što impli-cira izolaciju.

U drugom dijelu posrdoktor-skog istraživanja dr. Pramenkovi� je predstavio broj�ano stanje mu-slimana, stanje od odlaska Osman-lija kroz koje su muslimani u Sr-biji prolazili, od pokušaja fizi�kog istrebljenja do osporavanja identi-teta, a posebno ugrožavanja vjer-

skih institucija... Zahvaljuju�i va-kufu, prve vjerske obrazovne in-stitucije bile su mektebi, medrese, ruždije i darulmuallimin. Od 11 medresa u Sandžaku samo jedna je radila do pred kraj Drugog svjet-skog rata. Godine 1990. po�inje sa radom istureno odjeljenje „Ala-udin“ medrese iz Prištine koja se osamostaljuje 1994. i dobija naziv „Gazi Isa-beg“ medresa. Godine 1998. i 2001. Mešihat Islamske za-jednice osniva predškolske usta-nove „Reuda“ i „Wildan“. Budu�i da su potrebe muslimana nadila-zile medresu, Islamska zajednica osniva Fakultet za islamske studije 2001. godine, a naredne i Interna-cionalni univerzitet.

Ja�anje obrazovnih ustanova Islamske zajednice u Srbiji vla-sti u Beogradu nisu podržale, ve� su pokušale ugasiti renesansu koja je pokrenuta, predvo�ena glavnim muftijom Muamer-ef. Zukorli�em. U svom istraživanju dekan je iznio odnos države prema Islamskoj za-jednici, kao temelju identiteta mu-slimana, kao i finansijske probleme ustanova, budu�i da država ne po-maže ustanove Islamske zajednice. �ak i više od toga, udbaška sprega sa doma�im beogradskim vazalima (Sulejmanom Ugljaninom i Rasi-mom Ljaji�em) pokušala je izvršiti pu� nad legalnim organima Islam-ske zajednice u Srbiji. Bilo je na-pada na službenike Islamske zajed-nice, izbacivanja imama iz džami-je, oružanog napada na pripadni-ke Islamske zajednice, pri �emu su

dva �ovjeka ranjena. Na taj na�in obrazovne ustanove su dodatno bile ugrožene. Nakon svega, dr-žava i dalje ima negativan odnos prema vjerskim obrazovnim usta-novama. Takav diskriminatorski odnos prema muslimanima oteža-va integraciju i proizvodi nepovje-renje u državne institucije. Zanim-njivo je da Hrvatska, kao susjed-na zemlja, koja je sa Srbijom bila jedna od republika bivše Jugosla-vije, dijametralno druga�ije je po-stavljena prema muslimanima. U Hrvatskoj se muslimani osje�aju bezbjednije, imaju finansijsku po-dršku države, koja im tako omo-gu�uje da se adekvatno integrišu, o�uvaju�i svoj identitet. To poka-zuje da je promjena politike mogu-�a, kao i promjena stanja, ukoliko postoje jasne, ljudske, proegalitari-sti�ke vizije onih koji su na vlasti.

Jedan od temeljnih zaklju�aka bio je da je jako islamsko obrazo-vanje osnov identiteta, kako musli-mana Britanije, posebno muslima-na u Srbiji, Sandžaku, te da su mu-slimani obavezni �uvati ga i una-pre�ivati. To je garancija uspjeha muslimana.

Mentor dr. Šahin je na kraju ovog istraživanja izrazio želju da se rad dekana Pramenkovi�a objavi u jednom od muslimanskih žurnala u Britaniji kako bi šira nau�na evrop-ska javnost imala priliku upoznati se sa stanjem obrazovnih ustanova Islamske zajednice u Srbiji.

36 15. AVGUST 2011.

UMJETNOST

SVJETLOSNE NO�I KUR'ANA

Galerija Islamskog kulturnog centra „Altun alem“ u Novom Pazaru ovih dana je bila centar kulture, umjet-

nosti i duhovnosti. Kulturni centar Islamske Republike Iran iz Beograda u saradnji sa IKC „Altun alem“ priredio je izložbu ka-ligrafije, drvoreza i arabeske „Svjetlosne no�i Kur'ana“.

Direktor IKC „Altun alem“ dr. Hajrudin Bali� izrazio je za-dovoljstvo što su bili u prilici da u svojoj galeriji ugoste umjet-nike koji su na jedinstven na�in izrazili svoje umije�e kroz kali-grafske radove kur'anskog teksta na platnu, duborezu i arabeski. Galerija �e biti otvorena za sve umjetnike i njihove esencijalne umjetni�ke izražaje i rado �e biti u službi umjetnosti i kulture.

Umjetnici iz Teherana su tokom dvodnevne izložbe ljubitelji-ma kulture prikazali svoja umjetni�ka djela. Veliki broj posjetila-ca je obišao ovu postavku.

Iako osnovan samo prije par nedjelja, Islamski kulturni centar „Altun alem“ postaje zapažen u društvu.

Organizacija izložbe „Svjetlosne no�i Kur'ana“ dodatno �e prekinuti dugogodišnji nedostatak umjetni�kih izraza islamske umjetnosti u Sandžaku. Nagovještena saradnja sa kulturnim cen-trima u islamskom svijetu dodatno �e afirmisati i doprinijeti ra-zvoju islamske umjetnosti na ovim prostorima koji su oduvijek bili plodno tlo za nastanak umjetni�kih djela.

MEDIA CENTAR

DIJ

AS

PO

RA Omladinski iftar u Minhenu

IZET-EF. BIBI�

Omladina džemata „Fedžr“ ina�e svake srijede tokom Ramazana organizuje zajedni�ki iftar i druženja za omladinu, gdje uz predavanja i zajedni�ke kontakte naša omladina još više oplemenjuje svoje srce i dušu.

S A N D Ž A � K A D I J A S P O R A

Omladina džemata „Fedžr“ i ove godi-ne bila je organizator velikog omladin-

skog iftara u Minhenu. Ovogodišnji omladinski iftar još jednom je potvrdio da svjesnoj omla-dini u dijaspori, i pored svakodnevnog rada i obaveza na poslu, ne predstavlja problem posti-ti 16 sati dnevno ukrašavaju�i svoj post ibade-tom i pokornoš�u Gospodaru. I pored toga što je veliki broj omladine ove godine za Ramazan otputovao svojoj domovini, ipak su prostorije džemata bile pretijesne da prime sve omladince, tako da su mnogi morali iftariti u pomo�nim džamijskim prostorijama.

Program je zapo�et ve� u 19 �asova u�e-njem Kur'ana na arapskom i bosanskom jeziku. Zatim se omladini obratio Izet-ef Bibi� koji je istakao važnost rada i organizovanja omladine u dijaspori. Nakon iftara prisutnoj omladini se obratio konzul BiH u Minhenu, Sidik Spahi�, koji je govorio o važnosti organiziranja i o�u-vanja vlastitog identiteta u dijaspori. Druženje omladine kroz predavanja i no�ne namaze se nastavilo sve do sehura. Nakon zajedni�kog se-hura i sabah namaza svi prisutni su izrazili želju da u Minhenu bude još ovakvih projekata.

Omladina džemata „Fedžr“ ina�e svake sri-jede tokom Ramazana organizuje zajedni�ki iftar i druženja za omladinu, gdje uz predava-nja i zajedni�ke kontakte naša omladina još više oplemenjuje svoje srce i dušu. Pored omladine iz Minhena iftaru je prisustvovala i omladina iz Penzberga.

Molimo Allaha dž.š. da obilatom nagradom nagradi sve one koji su na bilo koji na�in po-mogli ovogodišnjoj organizaciji velikog omla-dinskog iftara u Minhenu.

BROJ 220/XV 37

Naselje Jošanica se nalazi na osmom

kilometru od Novog Paza-ra prema Ribari�u, u kotlini istoimene rijeke koja te�e izme�u Goševskog i Lu-kar�anskog brda. U plod-noj ravnici oki�enoj liva-dama, njivama i zelenilom smješteno je na desetine lijepih ku�a u kojima žive ponosni, dobri, vrijedni do-ma�ini muslimani, što na svojoj rodnoj grudi vjerno �uvaju dini islam. U želji da o�uvaju i oja�aju svoju vjeru, džematlije odlu�iše prije dvije godine da grade džamiju, baš uz postoje�i mejtep, na placu kojeg je uvakufio rahmetli Hamid Hamidovi�.

Vrijedni imam ovoga džemata Ifet-ef. Ali�ko-vi� je svojim radom okupio džemat kome mejtep posta tijesan i nefunkcionalan, pa potreba za džamijom bi potpuno opravdana. Ako se uzme u obzir plan Islam-ske zajednice da u svakom naselju izgradi džamiju, onda bi trebali svi džemati da se ugledaju na mješta-

ne Jošanice i da grade dža-mije u svojim mahalama i naseljima. Dugo godina se u mejtepu klanjala džuma, teravija namaz i bajrami, te u�ila djeca, a sa izgradnjom džamije po�elo se klanjati pet vaktova namaza.

Džamija je površi-ne 14x12 metara, potku-polna, sa jednom central-nom velikom kupolom i pet malih kubadi. Unutraš-njost džamije je lijepo ure-�ena, okre�ena u bijelo bez izraženog mihraba. Mahvil je prostran i na njega se ulazi na poseban ulaz kojeg koriste žene kada dolaze na namaze. Minber je izgra�en od borovog drveta. Prozori i vrata na džamiji su izra�e-ni od eloksirane bravarije. Džamija je opremljena pro-stranom abdesthanom. Ga-sulhana, prostorija za osta-vu i toaleti nalaze se u ne-posrednoj blizini džamije.

Neposredno pred na-stupanje Ramazana završe-na je prelijepa munara na Jošani�koj džamiji. Mu-nara je visoka 28 metara, a krase je kandilji koji su

ugra�eni duž cijele munare i no�u podsje�aju na saudij-ske džamije.

Sav džamijski kompleks potpuno je uljepšao dolinu Jošanice, a ezani sa muna-re se �uju u cijeloj Bajevici, Lukarima i svim okolnim mjestima.

Džamija u Jošanici je

gra�ena sredstvima džema-tlija, a posebno treba ista-�i finansijska, materijalna i organizatorska ulaganja Mahita Sadikovi�a i nje-govog brata Redžepa, koji nisu žalili ni novca ni truda da sagrade prelijepu džami-ju u Jošanici. Molimo Alla-ha dž.š da dobrotvorima

ukabuli i sevabima ih na-gradi za u�injeni trud i za-laganje na Njegovom putu.

Džematlijama Jošanice i mještanima okolnih mjesta, te gra�anima Novog Pazara mubareklišemo još jednu džamiju koja �e biti dostav-lja� poruke islama, mira i duhovnosti.

Džamija je površine 14x12 metara, potkupolna, sa jednom centralnom velikom kupolom i pet malih kubadi. Unutrašnjost džamije je lijepo ure�ena, okre�ena u bijelo bez izraženog mihraba. Mahvil je prostran i na njega se ulazi na poseban ulaz kojeg koriste žene kada dolaze na namaze. Minber je izgra�en od borovog drveta. Prozori i vrata na džamiji su izra�eni od eloksirane bravarije. Džamija je opremljena prostranom

abdesthanom. Gasulhana, prostorija za ostavu i toaleti nalaze se u neposrednoj blizini džamije.

Teravije u novoj džamijiU N A S E L J U J O Š A N I C A Z A V R Š E N A I Z G R A D N J A D Ž A M I J E

IZ D

ŽE

MA

TA

S.Š.

IZ DŽEMATA

IZLET POLAZNIKA MEKTEBA

Djeca mekteba Skender Kelebi (Melajske) džamije, koja su pokazala ozbiljnost u

u�enju Allahovog dina i zainteresiranost za mek-teb, u subotu 30.07.2011. god. išla su na zasluže-ni izlet.

Program i organizaciju ovog izleta vodio je imam Skender Kelebi (Melajske) džamije Asmir-ef. Crnovršanin uz pomo� mladih džematlija Ha-risa Zogi�a i Dženana Kamešni�anina. Na izletu je bilo puno mekteblija. Program je bio veoma lijep i raznovrstan, prožet igrom i zabavom. Pravo za-dovoljstvo i veliku pažnju djece izazvao je njihov mualim Asmir-efendija koji je neumorno u�estvo-vao u igri i zabavi sa djecom.

Izlet je organizovan na predivnom izletištu pokraj rijeke Ljudske u Suhoj �upriji, selu kod Novog Pazara. Nakon toga mekteblijama je prire-�eno iznena�enje - posjeta zoološkom vrtu u bli-zini Pazarišta. Susret sa divljim životinjama, mno-gima po prvi put, bio je prava atrakcija za djecu i propra�en je opštim oduševljenjem kako mekte-blija, tako i starijih u�esnika ovog izleta.

Zadovoljstvo i oduševljenje djece je bilo pot-puno toga dana i svi su se vratili ku�ama sretni i pomalo umorni, ali puni lijepih utisaka i uspome-na, uz želju da se sli�ni izleti ponavljaju svake go-dine.

38 15. AVGUST 2011.

SVIJET ISLAMA

Alžir: Stranci svakodnevno tokom Ramazana

primaju islam15. avgust 2011.

IslamBosna.ba - Prelaskom 11 stranaca,

mahom francuskih državljana, na islam po�et-kom mjeseca Ramazana, ovaj broj u Alžiru po-ve�ao se na 146 ljudi koji su od po�etka ove go-dine prihvatili islam kao svoju vjeru.

Glasnogovornik Ministarstva vjerskih po-slova izjavio je u nedjelju da je ve�ina konverti-ta na islam iz Evrope, naro�ito Francuske, i to uprkos narastaju�oj islamofobiji. On je dodao da je od po�etka godine islam u Alžiru primilo 146 osoba, mahom stranih radnika.

Broj konvertita u 2004. godini iznosio je 44 i od tada se bilježi stalni porast, a samo u prošloj godini njihov broj iznosio je 198.

U izvještaju o širenju islama u svijetu, kao i uticaju muslimanske imigracije u evropskim ze-mljama, stoji da 30% stanovništva Francuske u dobi do 20 godina jesu muslimani, dok u gra-dovima poput Nice, Marseilja i Pariza taj udio je i do 45%.

17.000 dolara iz Gaze za Somaliju

15. avgust 2011.

IslamBosna.ba - Unija arapskih ljekara u ne-

djelju je izjavila da su od po�etka Ramazana uspjeli da prikupe donacije od stanovnika Gaze u visini od 17.000 dolara kao pomo� gla�u po-go�enoj Somaliji.

Šef Unije u Gazi, Abdel-Rahman el-Haddad, izjavio je kako �e se kampanja nastaviti do kraja

mjeseca Ramazana kako bi pokazali da ranjeni narod opkoljene Gaze suosje�a s boli i patnja-ma, kao i nepravdom koja se nanosi drugim lju-dima.

Unija je pokrenula kampanju po�etkom Ra-mazana s geslom da je samo 10 dolara potrebno da bi se spasio jedan stanovnik Somalije.

Erdoan 18. avgusta u Somaliji15. avgust 2011.

IslamBosna.ba - Ve� ranije najavljena po-

sjeta Somalji premijera Turske Redžepa Tajipa Erdoana je i zvani�no objavljena za 18. avgust kada �e Erdoan krenuti u posjetu Somaliji, ze-mlji koja se suo�ila sa nezapam�enom humani-tarnom krizom.

Premijera Turske Erdoana �e na putovanju u Somaliju pratiti i njegova supruga Emine Erdo-an, kao i ministar vanjskih poslova Ahmet Da-vutolu sa suprugom Sare Davutolu.

Turska ulaže velike napore kako bi usmje-rila pažnju me�unarodne javnosti na probleme sa sušom i gla�u u Somaliji, s ciljem pove�anja koli�ine humanitarne pomo�i, a ovom posje-tom želi se održati pitanje Somalije na dnevnom redu. S tim razlogom u Istanbulu je za 17. av-gust zakazan hitan sastanak �lanica Organiza-cije islamske konferencije, s ciljem razmatranja konkretnih koraka u borbi protiv gladi izazva-nom nezabilježenom sušom, koja je zahvatila Somaliju i okolna podru�ja.

Tako�er i lider vode�e opozicione stranke u Turskoj, Narodne republikanske stranke, naja-vio je da planira posjetiti Somaliju prvi dan Ra-mazanskog bajrama.

Kemal Kili�darolu, predsjednik Narodne re-publikanske stranke (CHP), nakon posjete djeci oboljeloj od leukemije u Univerzitetskoj bolnici u Istanbulu, izjavio je kako je tokom prošle sedmice održan sastanak u Ministarstvu vanjskih poslova povodom putovanja u Somali-ju, te su ih izvijestili kako Somalija nije sigurno mjesto za posjetu ili boravak, ali da �e svaka-ko posjetiti istu. On je tako�er dodao: „Niko ne polaže pravo na tu�i život. Ljudski život je upravo najdragocjenija stvar na svijetu. Mi smo u obavezi da zaštitimo i pružimo podršku ži-votu.“

Izraelska policija ograni�ila pristup džamiji Al-Aksa

5. avgust 2011. (FENA) - Izraelska policija razmjestila je

snage u jerusalemskom Starom gradu ograni�a-vaju�i pristup džamiji Al-Aksa uo�i prve moli-tve petkom tokom Ramazana.

„Više od 2.000 policajaca i grani�nih stražara razmješteno je u Jerusalemu“ - izjavio je policij-ski portparol, dodaju�i da je pristup blokiran za

muslimanske muškarce ispod 45 godina.„Me�u onima od 45 do 50 godina samo �e

o�evima porodica sa stalnom dozvolom ula-ska u Izrael biti dopušteno da u�u u džamijski kompleks“ - kazao je portparol, javio je AFP.

Pristup kompleksu tako�er je uskra�en Pa-lestincima sa Zapadne obale ispod 35 godine ži-vota, kazao je portparol, dodaju�i da su zabrane uvedene kao mjera predostrožnosti zbog rizika od izbijanja nasilja.

Veliki kompleks koji obuhvata džamiju Al-Aksa i susjedni Dom od kamena u jerusalem-skom historijskom Starom gradu tre�e je naj-svetije mjesto islama nakon saudijskih gradova Meke i Medine.

I Jevreji to smatraju najsvetijim mjestom, nazivaju�i ga Brdo hrama jer je smješten na Drugom brdu, koje su uništili Rimljani 70 go-dine prije nove ere.

Ramazanska �estitka Baraka Obame

4. avgust 2011. (www.mesihat.com) - Povodom ovogodiš-

njeg mjeseca Ramazana, muslimanima širom svijeta ramazansku �estitku je uputio i pred-sjednik Sjedinjenih Ameri�kih Država Barak Obama. U njegovoj �estitci se kaže:

„Povodom po�etka Ramazana, Mišel i ja že-limo uputiti naše najljepše želje muslimanskim zajednicama u Sjedinjenim Ameri�kim Drža-vama, kao i širom svijeta. Ramazan je sve�ano vrijeme koje svi muslimani mjesecima o�eku-

SVIJET ISLAMASVIJET ISLAMASVIJET ISLAMA

BROJ 220/XV 39

PRIREDIO : SEAD ŠA�IROVI�

ju. Porodice i zajednice dijele sre�u zajedni�-kog okupljanja za vrijeme iftara i molitvi. Bazari osvjetljavaju no�i u mnogim gradovima od Ra-bata do Džakarte. I ovdje u Sjedinjenim Ame-ri�kim Državama ameri�ki muslimani dijele ra-mazanske tradicije sa svojim susjedima, sa svo-jim kolegama studentima, saradnicima...

Za mnoge muslimane širom svijeta Ramazan je vrijeme dubokog razmišljanja i požrtvova-nosti. Kao i kod drugih religija, post se koristi za pove�anje duhovnosti, discipline i svjesnosti Božje milosti. To je tako�er podsjetnik na važ-nost dopiranja do siromašnijih. Srceparaju�i iz-vještaji o izgubljenim životima i slike porodica i djece u Somaliji i Rogu Afrike, koji se bore za život, podsje�aju nas na našu zajedni�ku huma-nost i tjeraju nas da reagujemo. Sada je vrijeme da nacije i narodi stanu zajedno i nude�i svoju podršku i pomo� humanitarnim naporima koji su u toku sprije�e još goru katastrofu.

Vremena kao što je ovo podsje�aju nas na u�enje svih velikih religija, a me�u njima i isla-ma, da mi u�inimo drugima kako bi i oni u�i-nili nama. U tom duhu, želim muslimanima širom svijeta blagoslovljen mjesec i radujem se ponovnom organizovanju iftara u Bijeloj ku�i. Ramadan kerim!“ - kazao je predsjednik Barak Obama.

Kineskim muslimanima zabranjeno da poste Ramazan

7. avgust 2011.

IslamBosna.ba - Ujgurski muslimani su se našli još pod jednim udarom kineske vlade u sjeverozapadnoj regiji Ksinjiang.

„Ukoliko bilo koja vjerska li�nost bude go-vorila o Ramazanu tokom vjerskih aktivnosti ili podstakne ljude da u�estvuju, izgubit �e svoju dozvolu za rad“, izjavio je Dilxat Raxit, glasno-govornik Svjetskog kongresa Ujgura, stacioni-ranog u Minhenu. „Ozbiljnijim slu�ajevima pri-jeti hapšenje za podsticanje ilegalnih vjerskih

aktivnosti“ - dodao je on.Dan prije po�etka Ramazana najmanje 11

osoba je poginulo u seriji napada u sjeveroza-padnoj regiji Ksinjiang. Kineske vlasti za napa-de su okrivile nacionalne manjine, nakon �ega je kineska policija ubila dvoje muslimana prošle nedjelje. Napadi su došli dvije sedmice nakon što je 18 ljudi ubijeno u napadu u Ksinjiang re-giji. Nakon nereda, više od 100 Ujgura je uhap-šeno od strane kineskih vlasti. Ve�ina uhapše-nih su pobožni muslimani koji su išli u džamiju i �ije žene su pokrivene, kažu stanovnici regije.

Glavni grad Ksinjianga Urumki je bio po-prište smrtonosnog nasilja jula 2009. kada se ujgurska manjina pobunila protiv nametnutih kineskih restrikcija u regiji. Ishod nemira bio je gotovo 200 mrtvih, 1.700 ranjenih, prema zva-ni�nom vladinom izvještaju. Ali Ujguri kažu da su brojke znatno ve�e. Kineske vlasti osudile su oko 200 ljudi, ve�inom Ujgura, za kovanje pobune i njih 26 je osu�eno na smrt. Beijing je uveo stroga ograni�enja kineskim muslimanima odmah na po�etku Ramazana.

Muslimani �lanovi vlade Ksinjianga natjerani su da potpišu „dokument odgovornosti“, zakli-nju�i se da ne�e postiti, i�i na teraviju, niti imati druge vjerske aktivnosti. „Post tokom mjeseca Ramazana je tradicionalni i etni�ki obi�aj i do-zvoljeno im je da poste“ - odgovorila je uposle-nica lokalnog vladinog ureda u Urumkiju po-tvr�uju�i ograni�enja. „Ali nije im dozvoljeno da imaju bilo kakve vjerske aktivnosti tokom Ramazana“ - dodala je službenica.

Što se ti�e privatnih kompanija, Ujguri su prinu�eni da ru�aju tokom posta u kompani-ji. Svako ko odbije jesti može izgubiti godišnji bonus ili posao, kaže Raxit. Zvani�nici su se ta-ko�er usmjerili na muslimanske u�enike, pruža-ju�i im besplatne ru�kove tokom perioda posta. Ujgurski stanovnik Beijinga kaže da je u�enici-ma ispod 18 godina zabranjeno da poste Rama-zan. Osim toga, vlada je prisilila restorane u ve-�inskim muslimanskim regijama da budu otvo-reni tokom cijelog dana, da prodaju alkohol, ina�e �e im ukinuti dozvole za rad.

Ograni�enja su tako�er nametnuta ljudi-ma koji pokušavaju prisustvovati molitvama u džamijama. Svako ko ide na namaz i molitve u džamiju mora se registrovati s li�nom kartom. „Moraju se registrovati. Nakon namaza nije im dozvoljeno da se okupe i razgovaraju me�usob-no“ - dodaje Raxit. Sli�na ograni�enja i zabra-na posta dogodila se i tokom Ramazana 2009. godine.

Velika Britanija zabranila Karadaviju ulazak

7. avgust 2011. IslamBosna.ba - Britansko ministarsvo unu-

trašnjih poslova preporu�ilo je da se šejhu Jusu-fu el-Karadaviju ne dozvoli ulazak na teritoriju Velike Britanije ili �ak da mu se ne dopusti pu-tovanje kroz aerodrome na teritoriji Velike Bri-tanije, po�ev od 14. jula 2011.

Ministarstvo opravdava preduzete mjere time da Karadavi nema važe�u vizu, niti je ovla-šten da dobije izuze�e od vize koje imaju katar-ske diplomate.

Ministar unutrašnjih poslova Britanije je izjavio da nijednoj avio kompaniji nije dozvolje-no da ga uvede u Britaniju, jer ukoliko to urade bit �e tuženi po �lanu 40. za imigraciju i pravo azila. Karadavi mora kontaktirati direktora ko-munikacija i imigracionog ureda po dolasku na aerodrom.

Italija: Islamofobija ide dalje - zabranili kebab

8. avgust 2011. IslamBosna.ba - Grad u sjevernoj Italiji iza-

zvao je ogor�enje me�u imigrantima nakon što je donio zabranu prodaje strane hrane, naro�i-to kebaba.

Op�inske vlasti donijele su odluku o zabra-ni prodaje kebaba, kao i ostale netradicionalne hrane. „Zabrana kebaba u Cittadelli je kao za-brana pice u Parizu ili Njujorku“ - kaže Abda-llah Khezraji, �lan Consulta Regionale Immi-grazione za italijanski okrug Veneto.

U petak, gradsko vije�e Cittadele donijelo je zakon obustave izdavanja dozvola onima koji žele prodavati kebabe u ovom gradu.

„Ova hrana zasigurno nije dio naše tradicije, niti našeg identiteta“ - izjavio je gradona�elnik Massimo Bitonci iz anti-imigracione stranke Sjeverne lige, koja dijeli vlast u koalicionoj vladi premijera Silvija Berluskonija.

Bitonci kaže da kebabi „ne odgovaraju našoj historijskoj jezgri zbog na�ina na koji se hrana jede, kao i samog mirisa“.

On je tako�er opravdao zabranu navode�i zdravstvene razloge, govore�i da se „jelo skuha i onda ostavi na otvorenoom duži period vre-mena“.

40 15. AVGUST 2011.

KazablankaKazablanka se nalazila pod vlaš�u tri razli�ita vladara, ali nijedan nije promijenio

naziv grada, koji zna�i „bijela ku�a“.

Kazablanka je najve�i marokan-ski grad i peti po veli�ini grad u

Africi. Turista se u ovoj privrednoj i in-dustrijskoj metropoli nada da �e otkriti orijentalnu atmosferu starih kraljevskih grobova poput Marokeša i Fesa. Više od polovine aktivnog stanovništva Maroka traži posao upravo u Kazablanki,u kojoj skoro da nema arhitektonskih spome-nika. U centru grada postoje poslovne zgrade i stambene višespratnice.

Statistika

Površina: 342 km2Stanovništvo: 4,2 milionaGustina naseljenosti: 12.808 st./km2Dužina krajeva: ukupno 6 km

- Zna�ajan privredni, industrijski i tr-gova�ki centar, lu�ka djelatnost.

- Industrija: prehrambena, metalur-gija, brodogradnja, hemijska i tekstilna, turizam.

Historija

Kazablanka je izgra�ena na ruševina-ma priobalnog naselja, koje je u prošlo-

sti bilo poznato kao leglo pirata, u maloj kraljevini Anfa. Godine 1498. portu-galska flota, koja se sastojala od pede-set plovila, na mjestu na kome se nala-zilo porušeno selo osnovala je naseo-binu pod nazivom Kaza Blanka (bijela ku�a na portugalskom). Portugalci su se ovdje zadržali do 1755. kada su napu-stili svoj most na afri�kom kontinentu poslije razaraju�eg zemljotresa. Grad je obnovio marokanski sultan Muhammed III, koji je gradu dao arapski naziv Dar el Bejda, koji se i danas upotrebljava, a �ini bukvalan prijevod portugalskog na-ziva.

Sradinom XX vijeka u grad je dolazilo sve više Francuza. Nakon otvaranja ra-dovnih linija trajekata koji Kazablanku povezuju sa francuskim gradom Marse-ljom i engleskim Sautemptonom, grad je doživio period burnog ekonomskog razvoja.

Po�etkom XX vijeka sultan Maroka nije bio suvereni monarh, ve� je u pot-punosti zavisio od Francuske. U to vri-jeme grad je po�eo dobijati tipi�no fran-cuske crte, a kratak naziv Kaza, kojeg Evropljani ne koriste u govornom je-ziku, postao je popularniji od arapskog

naziva Dar el Bejda.Kazablanka je dobila veliki zna�aj za

vrijeme Drugog svjetskog rata kada su 1942. grad okupirale savezni�ke sile koje su ga pretvorile u prehrambenu bazu za vrijeme kampanje u Sjevernoj Africi.

Zanimljivosti

- Na konferenciji u Kazablanki 1943. engleski premijer Vinston �er�il i pred-sjednik SAD Franklin Delano Ruzvelt donijeli su odluku da saveznici napadnu Siciliju i Italiju.

- Godine 1961. Maroko, Alžir, Libija, Mali, Egipat, Gana i Gvineja formirale su takozvanu Grupu „Kazablanka“ �iji je cilj bilo ukidanje kolonijalizma, kao i ekonomska i politi�ka integracija afri�-kih zemalja.

Znamenitosti

- Džamija Hasan II, Narodni muzej.- Trg Muhammed V, Medina – najsta-

riji dio sa kraljevskim dvorcem i džami-jom Sidi Muhammed, priobalni bulevar Koniš.

TR

AG

OM

UM

ME

TA

ESAD KOLAŠINAC

BROJ 220/XV 41

N E K A V A Š N E K A V A Š

ZEKATZEKATI SADEKATU-L-FITRI SADEKATU-L-FITRBUDU IMPULS ISLAMSKOM OBRAZOVANJUBUDU IMPULS ISLAMSKOM OBRAZOVANJU

Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu li�e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam li�e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam

klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah �e onome kome ho�e dati i više; Allah je Allah �e onome kome ho�e dati i više; Allah je

neizmjerno dobar i sve zna.neizmjerno dobar i sve zna.

V I S I N A N I S A B A N A Z E K A T J E 3 . 0 9 0 €V I S I N A S A D E K A T U - L - F I T R A J E 5 0 0 , 7 0 0 , 1 0 0 0 D I N

IZDAVA�KA KU�A EL-KELIMEH

VRIJEME JE ZA KNJIGU

El-Kelimeh, izdava�ka ku�a Mešihata Islamske zajednice u SrbijiTel: 00381/20-334-020; 00381/64-16-222-84

e-mail: kelimeh@gmail.com; www.kelimeh.com

101 TEVBA – KAZIVANJA POKAJNIKA I POKAJNICA je knjiga koncipirana tako da najlak-še nalazi put do srca �italaca. Od svih na�ina pripovijedanja, najduže se pamte ispovijesti stvarnih ljudi, koje smo upoznali kroz historijske udžbenike ili ih da-nas vi�amo na televiziji. Od istinitih kazivanja iskrenog pokajanja ljudi iz davnina, preko kazivanja ashaba i tabiina, do najsvježijih slu�ajeva pronalaska sre�e u jedinoj vjeri, ova knjiga �e vas prošetati kroz naj�udnije sudbine, psihološka sta-nja i zanimljive crte iz života pokajnika. Oni su se ukrcali na la�u spasa. Pou�eni njihovim svijetlim primjerima, htjeli mi to ili ne – natjerat �e nas da detaljno ana-liziramo svoje stanje.

Svaki dan u kome Sunce obasja dunjaluk govori: „O sine Ademov, iskoristi me! Tako mi Allaha, ne�u se više vratiti sve dok Allah ne naslijedi Zemlju i sve što je na njoj.“Doista, mi nismo ništa drugo do dani, uzdasi… Naši životi su samo trenuci, �ak i kra�e od toga.KNJIGA “BI�EVI SRCA”, dr. Aid el-Karnija, autora nekoliko bestselera u islam-skom svijetu, na samo njemu svojstven na�in budi zaspala srca, odagnava be-skorisne brige i tjera nas da se bavimo suštinskim pitanjima iskrenosti. U ma-niru vrsnog psihologa, autor koga �ete prepoznati po knjizi “Ne tuguj”, ponire u dubinu vjerni�ke duše, koja ponekad zna usporiti svoj uspon, iako zna da u imanu nema stagnacije: ili raste – ili pada.

KUR'ANs prijevodom.Uporedo arap-ski i bosanski tekst. Format B6 (džepno iz-

danje).

ELEKTROTEHNAPRODAJA - SERVIS - PROJEKTOVANJE - INŽENJERING

| Ul. 1. maj 154 | Tel. +381 20 337 250 | Mob. +381 66 337 250 |

www.elektrotehna.net

ALARMNI SISTEMI

VIDEO NADZOR

INTERFONI

MOTORI ZA KAPIJE I RAMPE

RA�UNARI I LCDTV - PRODAJA I SERVIS

KLIMA URE�AJI - PRODAJA I UGRADNJA

SLABE STRUJE - PROJEKTOVANJE I IZVO�ENJE

GODIŠNJI ODMORI I LJETOVANJATurska, Tunis, Egipat, crnogorsko primorje

PUTOVANJA, EKSKURZIJE, IZLETI

PRODAJA AVIO-KARATASAJAMSKE I SPORTSKE MANIFESTACIJE

OBERHAUZEN - NOVI PAZAR BERLIN - NOVI PAZARAUTOBUSKI PRIJEVOZAUTOBUSKI PRIJEVOZPreko: LAJPCIGA, NIRNBERGA, REGENSBURGA,

BEČA Polazak petkom, povratak utorkom

Tel: 0172/311 36 29

Preko: ESENA, DUISBURGA, DISELDORFA, KELNA, FRANKFURTA,

MANHAJMA, ŠTUTGARTA, ULMA, MINHENA

Preko Slovenije: polazak subotom, povratak subotom

Preko Mađarske, Austrije (Beča): polazak utorkom, povratak srijedom

Tel: 0172/2774170

BESTATTUNGSDIENST "ŠUŠKO"BESTATTUNGSDIENST "ŠUŠKO" P O G R E B N E U S L U G E P O G R E B N E U S L U G E

PRIJEVOZ DŽENAZA IZ SVIH EVROPSKIH ZEMALJA PRIJEVOZ DŽENAZA IZ SVIH EVROPSKIH ZEMALJA ZA SANDŽAK, BIH I DRUGA ODREDIŠTAZA SANDŽAK, BIH I DRUGA ODREDIŠTA

MI VAM NUDIMO:- dugogodišnje iskustvo- sre�ivanje kompletne dokumentacije,- kvalitetno i potpuno islamsko opremanje dženaze- exhumacije- pristupa�nu cijenu- prisustvo pri transportu specijalnim pogrebnim autom imama Bekir-ef. ŠuškaS obzirom da smrt ne bira vrijeme slobodni steu svako doba obratiti se namaIZBJEGNITE KOMPLIKACIJE - NAZOVITE NAS!!!

0049 172 63 25 7620049 172 63 25 762BBekir-ef. ŠUŠKOekir-ef. ŠUŠKO

R E D A K C I J A :

Sead Ša�irovi�,glavni i odgovorni urednik

Samir TandirNermin Gici�

Senad Redžepovi�Salahudin Feti�

Ifet Ali�kovi�

S A R A D N I C I :

Rešad ef. Plojovi�Bekir ef. Maki�

Dr.hfz. Almir Pramenkovi�Dr. Admir Muratovi�Dr. Mehmed Meši�

Mr. Mustafa ef. Feti�Mr. Hajrudin Bali�

Mr. Senad ef. Halitovi�Mr. Misala Pramenkovi�

Nedžad ef. Hasanovi�Esad Kolašinac

D O P I S N I C I :

Omer ef. �ondi�, TutinMirfat Sadovi�, Sjenica

Hasan ef. Maki�, PrijepoljeEnes ef. Svraka, Priboj

Ismet ef. Bihorac, Nova VarošJakub Dorgut, Pljevlja

Nijaz ef. Mušovi�, Bijelo PoljeHfz. Abdurahman ef. Kujevi�,

Rožaje i BeraneSead ef. Jasavi�, Plav i Gusinje

Sevder ef. Bajrami, Bujanovac, Preševo, Medve�aDr. Smajo Serhatli�, Beograd

Mirza ef. Murati, Novi SadAjhan Be�iri, Gora

Ekrem Tucakovi�, SarajevoAbduselam ef. Feti�, Pariz

Safet Biberovi�, ZSD

I Z D A V A ^ :

Izdava�ka ustanovaEl-Kelimeh, Novi Pazar

D I S T R I B U C I J A :

Malik Nurovi�

L E K T U R A :

Samir Škrijelj

[ T A M P A :

GRAFOKARTON, Prijepolje

E - M A I L :

redakcija@glas-islama.comnermin@glas-islama.com

salahudin@glas-islama.comifet@glas-islama.com

A D R E S A :

Ul. Gradska 1., 36300 Novi Pazar, Srbija

tel/fax: (381) 20 337 270www.islamskazajednica.org

www.glas-islama.info

***Redakcija Glasa islama

odgovorna je samo za stavove iznesene u rubrici “Naše

vi�enje”. Za stavove u ostalim prilozima odgovorni su potpisani

autori.

Rukopisi, diskete i fotografije se ne vra�aju

Rješenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je re gistrovan

kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod

registarskim brojem 2281.Vaša p isma ša l j i te na adresu : U l . Gradska 1 , 36300

Nov i Pazar , Internet : p isma@glas- is lama.com

Vanjska stranica cijela: 150 EURUnutrašnja stranica cijela: 120 EURPola vanjske stranice: 75 EURPola unutrašnje stranice: 60 EUR�etvrtina vanjske stranice: 40 EUR�etvrtina unutrašnje stranice: 30 EUROsmina vanjske stranice: 25 EUROsmina unutrašnje stranice: 20 EUR

Oglašavanje u 6 brojeva Pla�anje unaprijed: popust od 25%Pla�anje po isteku: popust od 15%Oglašavanje u 12 brojevaPla�anje unaprijed: popust od 35%Pla�anje po isteku: popust od 25%Oglašavanje u više od 12 brojevaPopust od 40%

Poštovani �itaoci, budite i Vi pretplatnici Glasa islama!

Godišnja pretplata za �itaoce iz Srbije iznosi 1700 RSD.

Za informacije o pretplati za inostranstvo obratite se nakontakt telefon Izdava�ke

ustanove "El-Kelimeh"

Za pretplatu kontaktirajte nas na+381 (0) 20 334 020

ili na email: kelimeh@gmail.com

Adresa: Izdava�ka ustanova „El-Kelimeh“ Novi Pazar ul Gradska 1, 36300 Novi

Pazar, Srbija

OGLASNI PROSTOR

P R E T P L A T A

DOODOO

BEBI OPREMABEBI OPREMA tel: 0tel: 0220/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b0/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b020/386-280 Novi Pazar020/386-280 Novi Pazarmob: 063/404-139mob: 063/404-139

UJKANOVI� UJKANOVI� www.ujkanovic.comwww.ujkanovic.com

FLORIDA SHOES FLORIDA SHOES - PROIZVODNJA OBU�E - PROIZVODNJA OBU�E ISKLJU�IVO OD KOŽEISKLJU�IVO OD KOŽE- PRODAJA NA VELIKO I MALO - PRODAJA NA VELIKO I MALO - IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO- IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO

VELEPRODAJA:VELEPRODAJA:Ul. Kej skopskih žrtava 181Ul. Kej skopskih žrtava 181

MALOPRODAJA:MALOPRODAJA:ul. 1. maj 28ul. 1. maj 28ul. Rifata Burdževi�a 17. ul. Rifata Burdževi�a 17.

PROIZVODNJA:PROIZVODNJA:fax: 020/382-072fax: 020/382-072tel: 020/389-170tel: 020/389-170mob: 063/628-005mob: 063/628-005e-mail: e-mail: mecoflridamecoflrida nadlanu.com nadlanu.com

VLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECOVLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECO

@@

�� �������� ��� �������� �!"�#$%� ����&'�$%� ()'*+,-'*+-('*+-,'*+-)'*��� .!"&��� �!"�#$��� #/���%�$�� �&��!&%0$��� �!�1%�%� �� 2%!.$�� $�". ���� 0�!%� ����&'�$� ��"�.���.� %� ��0�+! �"$%����!.&� %�!.��'%!����.'%&� 3�"����(4�1'��0%�.��$��#���%�0%�.��%$&.�3�$��)+&�!�'��$���01�"&� ��%���"��&��" ��$%'�"&�+! �'�%��0��0�!�'���$��0.5!.����%��&��.�!��%�".��!&%0%�����$��&. ����#%0��!�'%$��"!%�!�".&��

�� ��� �������� "&�$�0%� �� �!"�#$��� #/���%� *('*+*6'*+,7'*+

-*'*+-8'*+),'*� �� %#/���$�%� "�� ��/ .��'� $�� �.!�.�1%�$%�1.$&�����"�.���.��9.5�'$%� %3&��9 %$��0��&���0%�.��$��#������+0�! �"$��!.��'%!������$��/�%��$�.��)+&�!�'��$���01�"&� ��%+���"��&��" ��$%'�"&�! �'�%��0��0�!�'���1.$&�� $��/�%��$�.�

�� ��� �������� 2% �� :�&. � "�� 9�#.$�'� �� ���0%�� �9�.!�&� %'�� *4� �!"�#$%:�����&'�$����0�5%$.����,-+(*4'*���'��(,�;�!�#%+����*�"��$.���.#.�0$��1%"&.�$��#��0����� %�.�����.;.$���0��%+5&.��9�#.$�"��"0�'����&.<�'����.'�'�%���. %�.�%'���/ .��'�$��'��.�� ,4����!%$/�'�."&���=�>.� #�'�.$�� #��$.!�.&$%$.�����0�'��#����� ����.0��������$"!�'���%'�����

�� �����.'��!�<�+0% �����*?4'*���1.$&���/������� �����.'�� �!� �*4'*���1.$&���/������� �����.'��� �1����(4���%�$��'�/%"&�� $�'���&������.�� &%/+���

=�>.�%�%#$��' �%0�$�.��� ���%'��0. %!%�%#9���!�<��$��"0%'� �!�1%��'����0�/��#������ ���%'��0. %!%�%#9���� �1.0��%�".�"!%:�%'�$���$��"0%'� �!�1%��+

'������0�'��#����%��!� $%'�'�."&%'����� ���%'��0. %!%� %#9����". �%0%:�"&�$�0���!��� %� %"&%:��� %#/���$�%�

$��"0%'� �!�1%��'������0�'��#������� ���%'�� 0. %!%� %#9��� !�<��� "&�$�0��� � �1.0�� $�� �����$"!�'�

'����� �����$%!��� �.�/����� %� ����.0��� !��� %� !�'�.$#�1%���%"&%:�#��$.!�.&$%$.�����0�'��#����

�� �&�.9$��"&����!�<��"��� �1.'���1.$&���/��������%�%#/���$�.�#/���.�� �<�$�.������/�0���������1.$&%'��

�� �����.'��"&����!�<����1.$&���/�������� �����.'��� �1����*+(4���%���1.$&���/������� �����.'��".�"!��%'�$������0%5.�:.!&����$��.5&.�%� %�". %'��

�!����0�/��#����

FLORIDA SHOES

DJ E� I J A KON F E KC I J A

ul. Rifata Burdževi�a br. 10., Novi Pazar

vodi� kroz djetinjstvo vašeg djeteta

mnogo je razloga da posjetite butik

• KOMPLETAN BEBI PROGRAM• GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA• FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,

BADEN MANTILI�I, HALJINICE ZA CURICE...

kids

fash

ion

kids

fash

ion

Brunnenstr. 36Brunnenstr. 3644147 Dortmund44147 Dortmund

HAMZI� R. - LIMUNHAMZI� R. - LIMUN+4923147886748+4923147886748

+491722343418+491722343418

SAN

DŽAK GRILLS

ANDŽAK GRILL

DORTMUNDDORTMUND