uvod u drŽavu i pravo udžbenik za srednje strukovne škole

Radoslava Gregov • Vesna Pegan

UVOD U DRŽAVU I PRAVO udžbenik za srednje strukovne škole

zanimanja: upravna referentica / upravni referent i poslovna tajnica / poslovni tajnik

Uvod u drzavu i pravo - 2019_KB.indd 1 7.6.2019. 14:59:24

Za izdavača Đurđica Salamon Padjen, dipl. ing.

Autorice Radoslava Gregov, dipl. iur.

Vesna Pegan, dipl. iur.

Recenzentica Ondina Mesar, dipl. iur.

Lektorica Jasminka Salamon, prof. hrvatskoga jezika

Priprema za tisak Davor Horvat, dipl. ing.

Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja u svibnju 2019. godine.

ISBN 978-953-294-243-9

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 1032669.

Projekt izdavanja udžbenika i drugih nastavnih sredstava za zanimanja poslovna tajnica / poslovni tajnik i upravna referentica / upravni referent pokrenula UDRUGA UPRAVNIH I BIROTEHNIČKIH ŠKOLA

REPUBLIKE HRVATSKE, Zagreb, Prilaz baruna Filipovića 30

Nakladnik Alka script d.o.o.

Zagreb, Nehajska 42 tel. 01/30 135 30 www.alkascript.hr

Tisak Tiskara Zelina d.d.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati ni preslikavati bez pismene suglasnosti nakladnika.


Uvod u državu i pravo

Radoslava GregovVesna Pegan

Udžbenik za 1. razred srednje strukovne školeZANIMANJE:

UPRAVNA REFERENTICA / UPRAVNI REFERENT

i za 2. razred srednje strukovne školeZANIMANJE:

POSLOVNA TAJNICA / POSLOVNI TAJNIK

Zagreb, 2019. drugo izmijenjeno izdanje


Sadržaj

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

I. Pojam države . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81.1. Država i srodni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81.2. Država, društvena grupa, društvena organizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81.3. Teorije o nastanku države . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

2. Elementi države . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132.1. Državni teritorij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132.2. Stanovništvo – državljani, stranci, narod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182.3. Državna vlast . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222.4. Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

3. Sukcesija država. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

4. Klasifikacija država . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344.1. Države prema uređenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344.2. Države prema pravnom poretku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354.3. Države prema obliku vladavine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 384.4. Centralizirane i decentralizirane države . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 404.5. Države prema političkom sustavu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

5. Državna tijela i ustroj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 475.1. Državna tijela i službene osobe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 475.2. Vrste državnih tijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 475.3. Nadležnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

6. Državne djelatnosti ili funkcije vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 506.1. Zakonodavna vlast – legislativa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 506.2. Sudbena vlast – judikativa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 526.3. Izvršna vlast i uprava – egzekutiva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

II. Pojam prava i pravni poredak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

7. Pojam prava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 627.1. Pravo i pravni poredak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62


8. Izvori prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

9. Društvene norme – pravila ponašanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 699.1. Pravne norme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 709.2. Sastojci pravne norme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 719.3. Stvaranje, tumačenje i primjena pravne norme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 739.4. Delikt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 779.5. Vrste delikata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 779.6. Protupravnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 789.7. Odgovornost u pravu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 809.8. Sankcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83

10. Pravni akti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8610.1. Normativni pravni akti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8610.2. Vrste pravnih akata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8710.3. Opći normativni pravni akti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8910.4. Pojedinačni pravni akti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

11. Pravni odnos . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10411.1. Pojam pravnog odnosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10411.2. Pravne činjenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10511.3. Vrste pravnih činjenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10611.4. Vrste pravnog odnosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10811.5. Prestanak pravnih odnosa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111

12. Subjektivni pravni položaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113

13. Pravni subjekti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11613.1. Pojam pravnog subjekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11613.2. Pojam pravne, poslovne i deliktne sposobnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11613.3. Fizička i pravna osoba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11713.4. Pravna ili juristička osoba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120

14. Povijesni pregled razvitka ljudskih prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123

15. Evidencija osoba i stvari. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126

16. Pravni instituti i pravne grane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128

Pojmovnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131

Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140


Predgovor

Poštovane učenice / poštovani učeniciikolegice nastavnice / kolege nastavnici!

Ovaj nastavni materijal rezultat je dugogodišnjeg rada Udru-ge upravnih i birotehničkih škola RH u kojem svi predano i savjesno sudjelujete i pomažete jedni drugima u razmjeni znanja i materijala.Mišljenja smo da je potrebno objediniti radne materijale u udžbenik prilagođen svakodnevnom radu u učenju i savla-davanju strukovnog predmeta Uvod u državu i pravo u 1. razredu zanimanja upravna referentica / upravni referent, odnosno u 2. razredu zanimanja poslovna tajnica / poslovni tajnik.Udžbenik u potpunosti prati nastavni plan i program pred-meta Uvod u državu i pravo za 105 sati nastave, a nastavnik će ga lako prilagoditi nastavi od 70 sati godišnje.Nadamo se da će vam učenje i priprema za buduće zanima-nje uz ovaj udžbenik biti ugodno te da će vas potaknuti na razmjenu mišljenja, razgovore i dodatna istraživanja.Učenicama i učenicima želimo mnogo uspjeha u učenju i radu kako bi postali odgovorni građani i sudionici u izgradnji boljeg životnog i radnog okruženja.

Autorice

Zagreb, 2019.


I. Pojam države

„Kad vidimo da svaka država predstavlja neku zajednicu i da je svaka zajednica nastala radi nekog dobra, jer radi onoga što misle da je dobro, ljudi rade sve, jasno je da sve zajed-nice teže nekom dobru, a ona koja je od svih najmoćnija i koja sve ostale u sebi obuhvaća, teži dobru najvišem od svih. Ona se zove država, odnosno državna zajednica.“

Aristotel


8


1. Uvod

U svakodnevnom govoru pojam države možemo promatrati u dva značenja:1. kao organizaciju javne vlasti2. kao političku zajednicu (zajednicu ljudi koji žive na određenom teritoriju).

Treba imati na umu da su ova dva pojma nerazdvojiva: nema države koja se ne bi rasprostirala na određenom području, u kojoj ne bi živjeli ljudi i koja ne bi raspo-lagala organizacijom vlasti.Elementi države jesu:

1. teritorij (prostorni element)2. stanovništvo (personalni element)3. vlast (organizacijski element).

Stoga bismo mogli reći:

Država je teritorijalno-politička zajednica ljudi u kojoj postoji vrhovna ili suve-rena vlast.

Simboli države jesu zastava, grb i himna.

1.1. Država i srodni pojmoviU našem jeziku riječi država upućuje na nekoga tko drži vlast, odnosno ima vlast u svojim rukama. U zapadnoeuropskim jezicima riječ država potječe od latinske riječi status, što znači stanje (engl. state, njem. Staat).Izraz republika za državu upotrebljava prvi put Bodin u 16. stoljeću, dok se kasnije ustaljuju nazivi regnum (kraljevstvo), imperium (carstvo), civitas (slobodan grad).Nakon Francuske revolucije javljaju se i novi pojmovi, među kojima je od osobitog značenja domovina.Domovina (fr. patrie, engl. homeland, njem. Vaterland) jest zemlja gdje smo se rodili i odakle potječu naši predci (zemlja otaca).

1.2. Država, društvena grupa, društvena organizacijaČovjek je društveno biće i svoje potrebe može ostvariti samo u zajednici s drugim ljudima, npr. u obitelji, školi, poduzeću, vjerskoj zajednici, i u svakoj od njih ostvaruje neke svoje interese i ciljeve.


Pojam države

9

Život u svakom društvu čini mnoštvo društvenih grupa.One mogu biti organizirane (npr. upravna škola) i neorganizirane (npr. ljudi u kinu ili u košarkaškoj dvorani).Obilježja organizirane grupe ili društvene organizacije:

1. skupina ljudi2. zajednički ciljevi3. podjela poslova4. hijerarhijsko1 povezivanje5. sredstva potrebna za ostvarivanje ciljeva6. skup pravila (normi) kojima se trajno uređuju svi prethodni elementi.

Organizirane grupe jesu, primjerice, trgovačko društvo, politička stranka, Ujedinjeni narodi (UN), Katolička Crkva, udruga za zaštitu životinja, škola, bolnica itd.Država je apstraktan pojam koji je najbliži sociološkom pojmu organizacije. Ona nadživljava svoje članove i opstaje u vremenu bez obzira na smjenu ljudi i gene racija.Država nije ništa drugo nego pravni poredak (određene vrste), ali svaki pravni poredak nije država. Država je svaki pravni poredak koji skupno ima četiri obilježja:

● centraliziran je ● neovisan je ili, kao što se također kaže, „izvoran“ ● ima teritorijalno područje sposobnosti djelovanja ● društveno je učinkovit2

Država se bitno razlikuje od svih ostalih društvenih organizacija jer ima sljedeće karakteristike:

1. država ima poseban odnos prema stanovništvu i teritoriju: država je pr-venstveno teritorijalna organizacija, što znači da postoji i dje luje na točno određenom prostoru i obuhvaća sve svoje stanovništvo

2. globalni i politički karakter države: država je sveobuhvatna politička3 orga-nizacija, nadređena svim ostalim organizacijama4

1 hijerarhija – stupnjevanje vlasti, odnos nadređenosti i podređenosti, odnos moći2 Riccardo Guastini, Sintaksa prava (Naklada Breza, Zagreb, 2018., str. 308)3 politika – djelatnost prosuđivanja i odlučivanja o tome kako usmjeriti društvene odnose koji su važni za cjelokupnu

zajednicu ili neke njezine dijelove kako bi se osi gurao mir, sigurnost i blagostanje globalnog društva4 Politika je i sama konfliktna, tj. dio unutarnjeg sukoba, budući da se njome odlučuje o raspodjeli društvenih

dobara, obveza, a to znači da se njome odlučuje o podjeli moći. Stoga nije istina, kao što mnogi tvrde, da politika i država služe ostvarenju općeg dobra zajednice. Politika i država redovito idu za tim, a ponekad isključivo, da postignu interese pojedinih društvenih skupina (u pravilu: vladajuće skupine). Mo derni politički subjekti jesu građani, političke stranke, sindikati, crkva i druge udruge.


10


3. Suverenitet5 je obilježje državne vlasti koja je najviša, tj. (summa potestas) nema više vlasti iznad nje i nije izvedena iz neke druge vlasti.

4. država posjeduje monopol oružane, ekonomske i ideološke moći5. specifične državne funkcije (zakonodavna, izvršna i sudbena)6. povezanost države i prava6.

Stoga pojam države određujemo ovako:

Država je oblik organizacije društva u kojoj stanovništvo boravi na određenom teritoriju na kojem postoji suverena vlast.

1.3. Teorije o nastanku državeDržava nije nešto što je trajno i nepromjenjivo. Slikovito bi se moglo reći da se države „rađaju“ i „umiru“.Prve države u povijesti nastaju u 4. tisućljeću pr. Kr. na području sjeveroistočne Afrike i na području Azije.Na tim područjima žive ovi narodi: Egipćani, Hebrejci, Feničani, Sumerani, Akađani, Babilonci, Perzijanci, Indijci, Kinezi. Žive uz velike i plodne rijeke: Eufrat, Tigris, Nil, Ind, Ganges, Hoangho, Yangze.

Nastanak i organizacija državeRijeke su često poplavljivale svoje obale i uništavale usjeve, pa je trebalo izgraditi kanale i nasipe da se to spriječi. Za to je trebala velika radna snaga, trebalo je ujediniti i povezati ljude koji su živjeli na tom području.Potreba zajedničkog rada, podjele i organizacije posla dovela je do stvaranja prvih država.

5 Suverenitet je pravni pojam koji označava pravo na neograničeno vršenje vlasti. Rabi se u više značenja pa tako se spominje: narodni suverenitet, državni suverenitet, monarhijski suverenitet, nacionalni suverenitet, međunarodni suverenitet.

Ovaj se pojam rabi u jeziku ustavnog prava i međunarodnog prava.U ustavnom pravu suverenitet (suverenost) označava vrhovnu vlast (summa potestas). To je svojstvo

najvišeg tijela pravne vlasti. Suverena je ustavotvorna (utemeljujuća) vlast. Ona je pravno neograničena jer nije dodijeljena pravnim normama.

U međunarodnom pravu suverenitet (suverenost) je svojstvo (državnog) pravnog poretka (a ne tijela vlasti). Suverenost je pravna neovisnost jedne države spram drugih država. (R. Guastini, Sintaksa prava, Naklada Breza, 2018., str. 305-309)

6 Pravo je sastavljeno od obveznih pravila koje donose ili prihvaćaju državna tijela (organi) da bi mogli vršiti funkciju vlasti, osiguravajući njihovo izvršenje prinudom kojom raspolažu.


Pojam države

11

Obilježja prvih država jesu:1. državom upravlja vladar za kojeg se smatra da potječe od bogova2. državu čuva vojska, koja nadzire i stanovništvo3. činovnici nadziru izvršavanje obveza4. svećenstvo tumači volju bogova5. vladar je neograničeni gospodar svojih podanika6. robovi su vlasništvo države i grade kanale, nasipe, hramove.

Najznačajnije teorije o nastanku države jesu:1. teorija sile2. teorija ugovora3. teorija klasne prevlasti.

Prema teoriji sile, države nastaju onda kad je vlast, kojoj su se članovi zajednice u početku dobrovoljno pokoravali, poprimila oblik provođenja moći nad drugima bez obzira na njihovu volju. Primjerice, kad jedno pleme pokori drugo, onda se, radi uspostave kontrole nad tuđim pučanstvom i teritorijem, uspostavlja poseban aparat prisile. Takva državna vlast ima vojnu nadmoć koja prerasta u trajni monopol prisile.Prema teoriji ugovora, pojedinci rođeni u slobodi stvaraju državu da bi pomoću nje postigli neke zajedničke ciljeve. Oni pristaju da svoja prava ili dio njih prenesu na jednog činitelja vlasti. Ova teorija imala je veliki utjecaj u svijetu i odigrala je važnu ulogu u građanskim revolucijama.Ljudi stvaraju državu da bi izbjegli prirodno stanje u kojem su njihovi životi i imo vina ugroženi ili radi opće dobrobiti te izbjegavanja ratnog stanja.Glavni predstavnici ove teorije jesu Hobbes, Locke i Rousseau.Prema teoriji klasne prevlasti, klasa koja ima kontrolu nad sredstvima za proizvodnju vladajuća je klasa. Ona se koristi aparatom državne vlasti u ostvarenju svojih interesa.Glavni predstavnici ove teorije jesu Bakunjin, Prudon, Marx, Engels.Krajem 19. stoljeća nastale su suvremene sociološke teorije koje objašnjavaju državu kao silu koja u zajedničkom interesu ublažava suprotnosti i borbu između pojedinih klasa.Današnja država temelji se na načelu vladavine prava (tzv. pravna država).Izraz „pravna država“ upotrebljava se na različite načine, no sve njegove uporabe dijele jednostavnu značajku jezgru: pravna se država suprotstavlja despotskoj i arbitrarnoj vlasti.S gledišta teorije prava, „nedespotska“ i „nearbitrarna“ vlast jest jednostavno, po-redak u kojem istodobno vrijede

● načelo slobode ● načelo zakonitosti.


12


Na temelju načela slobode građanima je sve dopušteno što im nije izrijekom za-branjeno. Na temelju načela zakonitosti javnim je vlastima zabranjeno sve ono što im nije izrijekom dopušteno7.Državna vlast ima i autoritet8 i uživa povjerenje svojih građana.

Ključni pojmovi

država – teritorijalno-politička zajednica u kojoj postoji suverena vlast

politika – umijeće vladanja ljudskim zajednicama; skup svih mjera, postupaka i djelovanja radi postizanja određenih ciljeva, posebice radi osvajanja i očuvanja vlasti

suverenitet – obilježje državne vlasti koja je najviša, tj. (summa potestas) nema više vlasti iznad nje i nije izvedena iz neke druge vlasti

autoritet – ugled, dostojanstvo što se pripisuje ustanovi, instituciji ili osobi

organizacija – zajednica osoba koju povezuju zajednički ciljevi i pravila

Pitanja i zadatci

1. Što je država?

2. Navedi elemente države.

3. Koji su simboli države?

4. Gdje su nastale prve države?

5. Koji su čimbenici utjecali na nastanak prvih država?

6. Navedi teorije o postanku države.

7. Na kojem se načelu temelji moderna država?

7 Riccardo Guastini, Sintaksa prava (Naklada Breza, Zagreb, 2018., str. 312)8 autoritet (lat. auctoritas) – ugled, dostojanstvo, moć; autoritet u političkom smislu označuje mogućnost

utjecaja na ponašanje drugih na način da se ne zadire u njihovu slobodu. Dobrovoljno pokoravanje.


Pojam države

13

2. Elementi države

2.1. Državni teritorij

Državni teritorij jest trodimenzionalni prostor koji obuhvaća kopnenu i vodenu površinu, unu trašnjost Zemlje, kao i zračni stup iznad tih površina, a omeđen je državnom granicom.

To znači da državni teritorij obuhvaća, osim kopna, i obalno more zajedno s vodenom masom i morskim dnom, a seže do središta Zemlje. Na tom području rasprostire se suverena vlast jedne države.

Slika 1 Državni teritorij

Državni je teritorij pravni i politički pojam, a ne zemljopisni. Zbog toga teritorij neke države ne mora činiti zemljopisnu cjelinu. (Vidi kartu Republike Hrvatske i područje Neuma.)Nekada su prevladavala shvaćanja o neograničenosti dosezanja vlasti države na zračnom prostoru. Pojavljuju se zahtjevi da se taj prostor pravno uredi. U tom se smislu razvija svemirsko pravo kao dio međunarodnog javnog prava.

Državne granice

Državna granica jest zamišljena crta (na površini Zemlje), to jest ploha (ispod površine Zemlje do njezina središta) koja dijeli teritorij jedne države od druge.


14


Državne granice određuju se međudržavnim ugovorima u skladu s međuna-rodnim javnim pravom.

Kriterij za određivanje granica može biti: ● prirodna konfiguracija tla (rijeke, planine, doline) – prirodna granica ● teritorijalno-povijesni kontinuitet – povijesna granica ● etnička pripadnost (volja naroda) – etnička granica.

Granice na moru

otvoreno more

epikontinentalni pojas

isključivi gospodarski pojas (200 nautičkih milja)

vanjski pojas (24 nautičke milje)

teritorijalno more (12 nautičkih milja)unutarnje vode

kopno

polazna crta

Slika 2 Morski režim granica9

Obalno more sastoji se od teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda, i na tom području prostire se suverena vlast obalne države.Polazna crta jest u pravu mora10 crta od koje se mjeri širina teritorijalnog mora, vanjskog pojasa, isključivoga gospodarskog pojasa i epikontinentalnog pojasa.Polazna crta ujedno je i vanjska granica unutarnjih morskih voda.

9 nautička (morska) milja – jedinica za mjerenje duljine; 1852 metra10 pravo mora – dio međunarodnog prava koji sadržava pravila a) o razgraničenju pojedinih dijelova mora i

pravnom režimu u njima, b) o pravima i obvezama država u upo rabi mora i iskorištavanju prirodnih bogatstava


Pojam države

15

U sporazumima, kao i u pravnoj znanosti, polazna crta naziva se „polazna crta za mjerenje širine teritorijalnog mora”.Isključivi gospodarski pojas i vanjski pojas jesu područja koja prema međuna-rodnim propisima može gospodarski iskorištavati država uz čiju se granicu nalazi to područje, ako ga takvim proglasi. Primjerice, RH je proglasila Zaštićeni ekološ-ko-ribolovni pojas (ZERP). Proglašenju ZERP-a protivile su se Italija i Slovenija, što je predstavljalo zapreku ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, stoga je Hrvatski sabor donio odluku, da se ZERP neće primjenjivati na zemlje članice EU.Proglašenjem ZERP-a, dobili smo i obavezu sprečavanja drugih, neeuropskih ribarica da love u našem moru. U praksi, takvih je slučajeva iznimno malo.Pravo mora danas je uglavnom kodificirano11 Konvencijom o pravu mora.Unutarnje morske vode obuhvaćaju luke i zaljeve na obali kopna i otoka, dijelove mora između crte niske vode na obali kopna i ravne polazne crte za mjerenje ši-rine teritorijalnog mora. Za ulazak u unutarnje morske vode strana plovila trebaju odobrenje nadležnih tijela vlasti.Teritorijalno more jest morski pojas širok 12 nautičkih milja od polazne crte. Stra-na plovila imaju pravo „neškodljivog prolaza“. To znači da mogu slobodno ploviti teritorijalnim morem, ali ničim ne smiju ugrožavati mir i sigurnost tog područja.Epikontinentalni pojas nalazi se izvan teritorijalnog mora, ali na njemu obalna država ima pravo korište nja prirodnih bogatstava (ribolov, vađenje nafte itd.).Međunarodne morske vode smatraju se zajedničkim dobrom svih država i u tim vodama svi brodovi nesmetano plove.

otvoreno more

vanjski pojas

teritorijalno more

unutarnje vode kopno

nežive vrste: nafta, plin i minerali

sedimentne stijene

3 nautičke milje

200-350 nautičkih milja

potpuna jurisdikcija

Slika 3 Obalno more

11 kodificirati – sastaviti zakon, lat. codex – zakonik, facere – činiti, praviti


16


Riječne graniceRijeka može biti neplovna i plovna.Ako je rijeka neplovna, granica je zamišljena crta čije su točke jednako udaljene od dviju obala.

Slika 4 Granica na neplovnoj rijeci

Ako je rijeka plovna, granica je crta koja prati najdublje dijelove toka rijeke.

Slika 5 Granica na plovnoj rijeci


Pojam države

17

Ključni pojmovi

državni teritorij – trodimenzionalni prostor na kojem se prostire su-verena vlast određene države

granica – zamišljena crta koja dijeli teritorij jedne države od druge

obalno more – dio teritorija države na kojem se prostire suverena vlast obalne države

unutarnje morske vode – dio obalnog mora koji se nalazi uz obalu; za ulazak u ovo područje strana plovila moraju imati dozvolu

teritorijalno more – dio obalnog mora u kojem strana plovila imaju pravo „neškodljivog prolaska“

pravo neškodljivog prolaska – strana plovila mogu slobodno ući u teritorijalno more, ali ga ničim ne smiju ugrožavati

međunarodne morske vode – zajedničko dobro svih država

svemirsko pravo – dio međunarodnoga javnog prava, koje se razvija u novije vrijeme radi zaštite svemira

Pitanja i zadatci

1. Što je državni teritorij?

2. Što je državna granica? Kako se utvrđuje?

3. Što znaš o aktualnim pitanjima državne granice RH?

4. Što je teritorijalno more?

5. Objasni pojam neškodljivog prolaska.

6. Istraži koje bi značenje imala izgradnja Pelješkog mosta za RH.


18


2.2. Stanovništvo – državljani, stranci, narod

Stanovništvo je bitan element države koji je, za razliku od teritorija, vrlo promjenljiv.Stanovništvo neke države čine svi ljudi koji su podvrgnuti njezinoj vlasti, to jest koji se nalaze na njezinu teritoriju. To mogu biti njezini državljani i stranci.

Državljani su osobe koje su trajno i pravno povezane s određenom državom.

Državljani uživaju određena prava i pravnu zaštitu te države, ali imaju i određene dužnosti prema njoj (primjerice obrana, vojna obveza).

Stranci su osobe koje privremeno ili trajno žive na teritoriju neke države, a nemaju njezino državljanstvo.

Stranci nemaju političko pravo glasa, nisu vojni obveznici niti mogu obavljati javne funkcije; u nekim zemljama ne mogu stjecati nekretnine, ali uživaju sva druga ljudska prava i zaštitu.Za razliku od državljana, stranci mogu biti udaljeni iz državnog teritorija. Osoba nad kojom se provodi izgon jest persona non grata12. O boravku stranaca odlučuju nadležna tijela državne uprave. Stranci moraju poštivati propise države na čijem se teritoriju nalaze.Poseban status imaju osobe s diplomatskim imunitetom. Diplomatski imunitet imaju diplomati, konzularni predstavnici i osobe u stranim misijama kako bi neometano mogle obavljati svoju funkciju. Uživaju osobnu nepovredivost, nepovredivost prostora i službenog dopisivanja.Ratna previranja, sukobi, velika gospodarska kriza i veliko siromaštvo u nekim područ-jima dovode do migracije većeg broja stanovništva. Prema međunarodnim propisima, osobe izbjegle iz ratom zahvaćenih područja imaju pravo na azil.

Pravo na azil jest temeljno ljudsko pravo. To je pravo izbjeglice na utočište i zaštitu države na čijem se teritoriju nalazi.

Ovo pravo ne mogu tražiti osobe koje su u bijegu zbog postupaka suprotnih cilje-vima i načelima Ujedinjenih naroda.

Državljanstvo je pravna veza koju uspostavlja pojedinac s državom.

12 persona non grata – (lat.) nepoželjna osoba


Pojam države

19

Prema starijoj pravnoj terminologiji, državljanstvo je podvrgnutost pojedinca određenoj državnoj vlasti.U novije vrijeme državljanstvo se određuje kao državno-građanski status, čime se želi nagla siti nova kvaliteta odnosa između pojedinca i države: pojedinac postaje aktivni činitelj političkog života.Veoma je važno kako se stječe državljanstvo. Postoje dva načina: izvorno ili origi-narno i izvedeno ili derivativno.Izvorno državljanstvo može se steći na temelju dvaju načela:

● načelo područja ili teritorija (lat. ius soli – po pravu tla) – omogućuje stjecanje državljanstva rođenjem na teritoriju neke države; primjenjuju ga uglavnom useljeničke zemlje, npr. SAD

● načelo podrijetla (lat. ius sanguinis – po pravu krvi) – omogućuje stjeca nje državljanstva podrijetlom od roditelja; primjenjuje ga većina europskih država.

U izvorno stjecanje državljanstva ulaze i slučajevi aneksije: ako stanovnici ne kog područja padnu pod vlast druge države, odmah stječu i njezino državljanstvo.Izvedeno državljanstvo stječe se na zahtjev.Ovaj se način naziva i naturalizacija ili prirođenje. Osoba koja želi steći držav-ljanstvo podnosi molbu ili zahtjev i, ako ispunjava uvjete, tijela uprave odlučuju diskrecijskom (slobodnom) ocje nom. Dakle, mogu ali i ne moraju (ako smatraju da osoba ne ispunjava uvjete) udovoljiti podnositelju zahtjeva.Budući da se državljanstvo može steći prema više kriterija, neke osobe mogu imati dva ili više državljanstava, a neke mogu biti bez državljanstva.Bipatridi su osobe koje imaju dva državljanstva.Polipatridi su osobe koje imaju više državljanstava.Apatridi su osobe koje nemaju državljanstvo niti jedne države.Narod ili etnička skupina može postojati samostalno, a da nije dio neke nacije, iako je pravilo da su veće nacije sastavljene od više etničkih skupina.Etničku skupinu čine ljudi koji govore istim jezikom ili smatraju da su istog pod-rijetla ili pripadaju istoj kulturi. Primjerice, Švicarce (narod i državljane Švicarske) čine različite etničke skupine: Francuzi, Nijemci, Talijani i Retoromani.

U ustavno-političkom smislu narod je skup državljana koji sudjeluje u donošenju bitnih političkih odluka.


20


Nekada je pojam naroda bio ograničen samo na više slojeve građanstva (plemstvo, bogataše i svećenstvo), a žene i siromasi bili su isključeni. Dakle, samo viši sloj imao je pravo glasa.Danas u modernim državama pravo glasa i odlučivanja imaju svi građani, bez obzira na podrijetlo, status i spol.

Nacija je narod u političkom smislu, koji ima svijest o potrebi stvaranja vlastite države.

Nacionalne manjine jesu etničke skupine koje se razlikuju od većinskog dijela stanovništva po jeziku, kulturi, običajima, a dulje su razdoblje vezane za određeno područje. Primjer nacionalne manjine jesu Gradišćanski Hrvati13.

Narod i nacijaRiječ narod možemo promatrati u trima značenjima koja su međusobno povezana na području društvenog života.

1. Narod kao skup državljana (demos)Ovo se značenje odnosi na osobe koje svojom društvenom moći stvaraju državu. Narodom se u ovom smislu naziva stanovništvo neke države kao skup slobodnih i jednakopravnih državljana, bez obzira na društveni status, srodstvo, obrazovanje i vjeru.

2. Narod kao puk (plebs)Ovo je značenje povezano s društvenom nejednakošću: s jedne strane društva nalaze se vladari, gospoda, bogati i ugledni ljudi, a s druge je strane narod, običan puk – radnici i se ljaci.

3. Narod kao etnička skupina (etnos)Narod je jedinstvena cjelina, to jest zajednica, zasnovana na zajedničkoj kulturi i povijesti. Pripadnike veže osjećaj pripadnosti jednoj zajednici, uzajamno prepoznavanje i priznavanje pojedinaca kao članova zajednice.

13 Gradišćanski Hrvati – skupni naziv za pet malih hrvatskih etničkih skupina koje su u 16. stoljeću doselile iz Like i Slavonije na područje Gradišća u istočnoj Austriji i u susjedne predjele Mađarske i Slovačke


Pojam države

21

Ključni pojmovi

stanovništvo – svi ljudi koji žive na određenom teritorijustranci – osobe koje privremeno ili trajno borave na teritoriju druge

državedržavljanstvo – pravna veza između pojedinca i državediplomatski imunitet – povlastice što ih imaju strani diplomati na

teritoriju države u kojoj obavljaju svoju misijuius soli – pravo tla, temelj za stjecanje državljanstva rođenjem na teri-

toriju određene državeius sanguinis – pravo krvi, temelj za stjecanje državljanstva podrijetlombipatrid – osoba koja ima dva državljanstvapolipatrid – osoba koja ima više državljanstavaapatrid – osoba bez državljanstvaazilant – stranac pod privremenom zaštitom države na čijem se teri-

toriju nalaziazil – sklonište pred progonom, neprilikom, bolešću, starošću; često u

formi institucijenarod – u ustavno-političkom smislu skup državljana koji uživa građanska

prava i sudjeluje u donošenju političkih odlukanacija – narod u političkom smislu, koji ima svijest o potrebi stvaranja

vlastite državenacionalna manjina – etnička skupina koja se po jeziku, kulturi, običajima

razlikuje od većinskog stanovništvagrađanin – svaki državljanin koji koji uživa sva politička i građanska prava

Pitanja i zadatci

1. Tko čini stanovništvo neke države?2. Što je državljanstvo? Kako se državljanstvo stječe?3. Objasni značenje riječi apatrid i bipatrid.4. Što znaš o azilantima?5. Što je narod u ustavno-političkom smislu?6. Objasni pojam nacionalne manjine.


22


2.3. Državna vlast

Moć, prisila, vlast

Moć je sposobnost pojedinca ili skupine da druge ljude navede da se ponašaju onako kako to ne bi činili po vlastitoj volji.

Izvori moći mogu biti, primjerice, ekonomsko bogatstvo, duhovne sposobnosti, fizička snaga.

Prisila je neposredna primjena moći predočavanjem kakva zla.

Prisila se također može temeljiti na ekonomskom bogatstvu, duhovnim sposobno-stima, odnosno na fizičkoj snazi.

Vlast je moć koja je legalna i legitimna.

Samo državna vlast posjeduje monopol fizičke prisile.

Vlast je legitimna moć, moć koja se temelji na zakonu. Vlast je sustav koji osigurava pokoravanje naredbama koje potječu iz određenog izvora.

Prema sociologu Maxu Weberu, razlikuju se tri tipa vlasti:

1. karizmatska vlast ● zasniva se na odanosti podanika vođi, za kojeg se vjeruje da raspolaže

iznimnim sposobnostima (Božjeg je podrijetla, nepogrešiv je, ima nad-naravne sposobnosti, krasi ga junaštvo)

● karakterizira je emocionalno obraćanje vođi ● imali su je faraoni, Aleksandar Veliki, Napoleon, Castro

2. tradicionalna vlast ● temelji se na vjeri u ispravnost i svetost postojećih običaja i tradicija ● javlja se u feudalnom sustavu srednjovjekovne Europe

3. racionalno-zakonska vlast ● karakteristična je za moderne države ● unaprijed su određene norme ponašanja, zakonski akti i procedura


Pojam države

23

● ustrojena je hijerarhijski ● legalitet temelji na skupu objektivnih pravnih pravila, tj. na zakonu.

Državna vlastU svakom društvu pojavljuju se različiti oblici vlasti: vlast u obitelji, poduzeću, školi, državi.

Pojam državne vlasti izvodi se iz općeg pojma vlasti.

U tom smislu vlast je društveni odnos u kojem jedna strana izdaje naredbe, a druga strana dužna je postupati prema tim naredbama pod prijetnjom sankcije.

Državna vlast jest društveni odnos u kojem vršitelji vlast (vladajući slojevi i skupine) pod prijetnjom prisile naređuju onima nad kojima se vlast vrši.

Jedino država posjeduje monopol fizičke prisile.

Obilježja državne vlasti jesu:

1. legalitet

2. legitimitet

3. javni karakter

4. suverenitet.

Legalitet (pravnost)

Legalna je vlast ona koja se temelji na pravu i koja je ograničena pravom. To je ona vlast koja se vezuje uz pravnu državu i vladavinu prava. Vezuje se uz poštivanje ustava i drugih zakona.

Državnu vlast u modernim državama karakteriziraju unaprijed određene norme ponašanja, zakonski akti i procedure. Stoga se može reći da se legalitet vlasti temelji na skupu objektivnih pravnih pravila, tj. na zakonu.

Legitimitet (zakonitost)

Legitimna je vlast ona koja je izabrana prema propisanoj proceduri i koja uživa po vjerenje građana.

To je vlast koja ima autoritet. Građani je smatraju nužnom i opravdanom. Pokoravaju joj se dobrovoljno, a ne zbog prijetnje sankcijama.

Legitimitet se stječe na izborima.


24


Nelegitimna vlast često pribjegava represiji, odnosno različitim oblicima ograničavanja ljudskih prava i sloboda.

Javni karakter ( javnost)Državna je vlast javna vlast. Utemeljena je na javnom ili političkom području društvenog života.Državna vlast treba djelovati u javnom, općem interesu i ne smije se miješati bez osobite potrebe u osobni život građana. Ovo se očituje, primjerice, u nepovredivosti doma, u slobodi sklapanja braka, obitelji, kulturi.Državna vlast prije svega mora osigurati mir i sigurnost građana, kao i eko-nomsko blagostanje.

SuverenitetPojam suverenitet potječe od latinske riječi supremus – najviši, vrhovni, odnosno od francuske riječi souverain – najviši, najveći.Pojam ima više značenja: državni suverenitet, suverenitet nacije i suverenitet građana, monarhijski suverenitet.

Državni suverenitetDržavna je vlast najviša i njoj su podređeni svi subjekti.

Suverenitet je pravni pojam koji se rabi u jeziku ustavnog prava i međunarodnog prava.U ustavnom pravu suverenitet (suverenost) označava vrhovnu vlast (summa potestas). To je svojstvo najvišeg tijela pravne vlasti. Suverena je ustavotvorna (utemeljujuća) vlast. Ona je pravno neograničena jer nije dodijeljena pravnim normama.U međunarodnom pravu suverenitet (suverenost) jest svojstvo (državnog) pravnog poretka (a ne tijela vlasti). Suverenost je pravna neovisnost jedne države spram drugih država. Ali, u međunarodnom pravu suverenitet nije pravna svemoć, već naprotiv suverenitet je ograničen međunarodnim pravom. Suverene države su u međuna-rodnom pravu podvrgnute pravnim obvezama. To je svojstvo pravnog poretka koje ima ove značajke:

a) pravno su izvorni i neovisnib) razmjerno su centraliziranic) imaju teritorijalno područje sposobnosti djelovanjad) općenito su društveno učinkoviti. Pravni poreci tog tipa nisu ništa drugo nego

„države“.14

14 Riccardo Guastini, Sintaksa prava (Naklada Breza, Zagreb, 2018., str. 334-335)


Pojam države

25

To bi značilo da vršenje vlasti mora biti stvarni, da državna vlast vrši kontrolu nad svojim teritorijem i granicama i da ima aparat prisile kojim može osigurati pravni poredak.

Monarhijski suverenitetPrema Bodinu15 suveren je onaj tko iznad sebe, ne priznaje nikoga osim Boga. Vladar nipošto nije podložan vlastitim zakonima ni zakonima svojih prethodnika, već svojim pravičnim i razumnim sporazumima i to takvima čije je poštovanje općenito ili poje-dinačno na korist podanicima. Oznake suverenog vladara jesu:

1. vlast da donosi zakone za sve općenito i za svakoga pojedinačno, bez pri-stanka višega, od sebi ravna ili nižega od sebe, da zapovijeda svima zajedno i svakome posebno; ova moć ne može se prenijeti na podanike

2. mogućnost objave rata ili pregovora o miru3. postavlja glavne dužnosnike: pravo suverenosti nije sadržano u izboru duž-

nosnika, već u njihovoj potvrdi i imenovanju4. najviša nadležnost5. vlast da osuđenicima udjeljuje pomilovanje što stoji iznad svih odluka i djeluje

protivno od strogog pridržavanja zakona bilo da se osuđeniku poklanja život, vraća imutak ili čast ili pak opoziva progonstvo.

Ovakvo shvaćanje suvereniteta sadržano je već davno u Ulpijanovoj16 tvrdnji „Prin-ceps legibus solutus est“ – Vladar je oslobođen zakona. (Globalizacija i suverenitet nacionalne države, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu (Online), prof. dr. sc. Duško Lozina)Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv.Suverenitet Republike Hrvatske obuhvaća njezino kopneno područje, rijeke, jezera, unutarnje morske vode, teritorijalno more te zračni prostor iznad tih područja.

Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskoga mora izvan državnoga područja do granica sa susjedima (prema članku 2. Ustava RH).

15 Jean Bodin (1530.-1596.) francuski pravnik, politički mislilac, filozof, povjesničar i ekonomist, utemeljitelj teorije suvereniteta

16 Ulpijan, oko 200 g. iz Tira, Fenicija danas Libanon, jedan je od posljednjih velikih rimskih pravnika klasičnog doba.


26


Suverenitet nacije jest pravo naroda na samoodređenje uključujući i odcjepljenje.

Suverenitet građana ili narodni suverenitet znači da su građani nositelji najviše vlasti, to jest vlast proizlazi iz naroda.

U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana (članak 1. st. 2. Ustava RH).


Pojam države

27

Ključni pojmovi

moć – sposobnost ili snaga pojedinca ili skupine da utječe na događaje i odnose u zajednici unatoč otporu

prisila – primjena moći pojedinca ili skupine na drugog pojedinca ili skupinu

vlast – legitimna moć; temelji se na zakonulegalitet – pravnost; legalna vlast temelji se na pravu i ograničena je

pravomlegitimitet – zakonitost; imati legitimitet – biti izabran prema određenoj

procedurijavnost – djelovanje u općem interesu; javan – koji pripada svimasuverenitet – pravni pojam koji se rabi u jeziku ustavnog prava i me-

đunarodnog pravasuverenitet nacije – pravo naroda na samoodređenje do odcjepljenja,

što obuhvaća pravo na vlastitu državu

Pitanja i zadatci

1. Objasni pojam moći i vlasti.

2. Navedi tri tipa vlasti prema Maxu Weberu.

3. Koja su obilježja državne vlasti?

4. Objasni pojam legitimiteta državne vlasti.

5. Što znači javni karakter državne vlasti?

6. Objasni pojam suvereniteta.


uvod u drŽavu i pravo udžbenik za srednje strukovne škole

Documents