UENJE OPAANJEM

UENJE OPAANJEM

Uenje opaanjem (observational learning)

uenje kod kojega jedinka aktivno prati dogaaje i odabire kasnije aktivnosti na temelju tih dogaaja

Socijalno uenje

SU koristi se kao sinonim za uenje opaanjem zbog toga to su najvanij podraaji koji dovode do promjena u ponaanju aktivnosti drugih jedinki

Socijalno uenje i socijalno izazvana ponaanja

Socijalno uenje ukljuuje izvedbu s vremenskim odmakom, udaljenu od direktnog opaanja

Socijalno uenje ukljuuje:

Opaa

Model

Oblici uenja opaanjem

Brojni termini za razliite oblike uenja opaanjem (Shettleworth, 2010)

Puno preklapanja u znaenju

Kopiranje

Openiti pojam koji se odnosi na izvoenje istih ponaanja kao i model, bez specificiranja mehanizama

3

Uenje opaanjem bez imitacije

Socijalna facilitacija ( Vea vjerojatnost izvoenja ponaanja u prisustvu drugih koji ga izvode

Lokalno i podraajno pojaavanje (Poveana vjerojatnost odlaska na mjesto ili susretanja s podraajem zbog opaanja drugih da to rade

Uvjetovanje opaanjem ( Povezivanje podraaja s odreenim stanjem ili ponaanjem pomou

opaanja kako drugi reagiraju na taj podraaj

Uenje opaanjem koje se temelji na imitaciji

Izvoenje istog ponaanja kao i model zbog opaanja izvedenog ponaanja

Prava imitacija ( Kopiranje specifinih pokreta Emulacija ( Kopiranje samo nekih elemenata sloenog ponaanja Podudaranje podraaja ( imitacija kod koje se ne mogu kopirati specifine aktivnosti modela, ve se izvode ponaanja koja produciraju ishode koji se podudaraju s originalnim podraajima5

Uenje opaanjem bez imitacije

Problem: teko je razlikovati uenje opaanjem sa i bez imitacije

Primjer: usvajanje preferencija hrane kod takora

Inicijalno usvajanje preferencija od majki

Openito preferiraju poznatu hranu od nove

takori mogu razviti preferencije za novu hranu opaajui druge takore da ih jedu

Istraivanja usvajanja preferencija (Galef i Wigmore, 1983; Galef, 1996)

7

Socijalna facilitacija

Socijalna facilitacija (socijalna zaraza)

Zijevanje, smijeh itd.

Tendencija da se reagira na podraaje koji ukazuju na emocionalne reakcije drugih pripadnika vrste

Reproducirane akcije u pravilu su bezuvjetne reakcije

Uvjetovanje opaanjem

Usvajanje uvjetovane emocionalne reakcije opaenjem tuih emocionalnih reakcija

Uloga opaanja kod uenja razliitih emocionalnih reakcija

9

Primjer: uvjetovana agresija kod kosa (Curio i sur., 1978)

Kosovi u prirodi ue napadati predatore (npr. sove) kada vide druge kosove da to rade

Laboratorij: usvajanje napada na neutralni objekt

Uenje opaanjem i imitacija

Prava imitacija ( Kopiranje specifinih pokreta

Emulacija ( Kopiranje ishoda (cilja) bez repliciranja specifinih pokreta

Podudaranje podraaja ( imitacija kod koje se ne mogu kopirati specifine aktivnosti modela, ve se izvode ponaanja koja produciraju ishode koji se podudaraju s originalnim podraajima

11

Primjer: imitacija kod novoroenadi

Meltzoff i Moore (1977, 1983)

Novoroenad (12-21 dan)

Imitiranje pokreta usana, plaenje jezika, micanje prstiju

Istraivaka metoda: test dvije akcije (two-action test)

Postupak:

Dvije ivotinje naue izvoditi dvije radnje koje dovode do istoga ishoda

Npr. pritiskanje poluge glavom ili nogom, ishod je dobivanje hrane

Jedna grupa naivnih ivotinja opaa prvu ivotinju, a druga grupa opaa drugu ivotinju

Ako naivna ivotinja naui izvoditi istu radnju kao prethodno uvjebana ivotinja to ukazuje na postojanje prave imitacije

13

Aikins & Zental (1996)

Koje su vrste sposobne za pravu imitaciju?

Odreena sposobnost prave imitacije uoena je kod vie razliitih vrsta (ptice, primati itd.)

Usporedba imitativnih sposobnosti izmeu razliitih vrsta

Whiten i sur. (1996) usporedba djece i mladih impanzi

Pokazivanje otvaranja plastine kutije u kojoj je hrana

Dva naina otvaranja

I impanze i djeca imitiraju specifian nain otvaranja

Djeca su sklonija imitirati specifine pokrete

15

Emulacija

Ljudi i impanze esto imitiraju akcije koje repliciraju ishode akcija modela, bez kopiranja specifinih motornih pokreta

Odrasli, za razliku od djece, skloniji su emulaciji nego pravoj imitaciji

Emulaciju je teko razlikovati od prave imitacije

Podudaranje podraaja

Podudaranje podraaja (Stimulus matching) ( imitacija kod koje se ne mogu kopirati specifine aktivnosti modela, ve se izvode ponaanja koja produciraju ishode koji se podudaraju s originalnim podraajima

Primjer ( Imitacija govora

Ne vidimo radnje koje su dovele do podraaja kojega imitiramo, ali ono to smo producirali moemo usporediti s originalnim podraajima

Uenje pjevanja kod ptica ( Oblik vokalnog uenja Koritenje pamenja zvukova radi uenja naina kako proizvesti takve zvukove

17

Kognitivni procesi u podlozi imitacije

Prava imitacija zahtjeva odreene kognitivne sposobnosti

Zauzimanje perspektive: zamiljanje sebe na mjestu modela

Omoguuje imitiranje bez opaanja samog sebe

Vjerojatno objanjenje razvijene sposobnosti imitacije kod impanzi i delfina

Uloga zrcalnih neurona (Rizzolati i Fogassi, 2007)

Neuroni u motornom korteksu koji se aktiviraju kada se izvodi odreena radnja i kada se opaa drugoga da izvodi tu radnjuSOCIJALNO KOGNITIVNA TEORIJA UENJA

19

Bandurina istraivanja

Albert Bandura

Niz istraivanja imitacije kod djece u 1960-ima

Bandura, Ross i Ross (1961)

Eksperimentalna grupa: djeca opaaju odrasle kako tuku Bobo lutku

Kontrolne grupe: igranje u praznoj sobi, opaanje odraslih kako se mirno igraju s lutkom

Kasnije: djeca u sobi s Bobo lutkom

Rezultati:

Djeca u eksperimentalnoj grupi pokazuju vie agresivnosti

Obiljeja agresivnog ponaanja podudaraju se s obiljejima agresivnog ponaanja modela

Spolne razlike u imitiranju agresivnog ponaanja

Uenje bez potkrepljenja

Modeliranje (Bandura, 1969)

Uenje se odvija za vrijeme opaanja, opaa formira ideje o tome koje se

aktivnosti mogu raditi u odrenoj situaciji, a kasnije moe reagirati na temelju

onoga to je upamtio

21

Bandura (1965)

Djeca gledaju film u kojem se odrasla osoba ponaa agresivno prema Bobo lutki

Razliite posljedice za za odraslu osobu:

Nagrada

Kazna

Bez posljedica

Djeca koja su vidjela odraslu osobu koja je kanjena pokazala su manje agresivnog ponaanja u odnosu na druge dvije skupine

Zadnja faza eksperimenta:

Djeci je ponuena nagrada za imitiranje odraslih: djeca u sve tri grupe pokazuju

puno agresivnog ponaanja

Socijalno kognitivna teorija uenja

Velika teorijska vanost istraivanja uenja opaanjem

Bandura (od 1960-ih i dalje)

Bandura i Walters (1963). Social learning and personality development

Velik dio ljudskog uenje ne odvija se putem uvjetovanja ve opaanjem

Povezivanje spoznaja o uenju uvjetovanjem s spoznajama o uenju opaanjem i o kognitivnim procesima

23

Opi principi teorije

Ljudi ue opaenjem tueg ponaanja i posljedica toga ponaanja

Uenje ne mora dovesti do promjena u ponaanju (Slino: Tolman i latentno uenje) Kognitivni procesi imaju vanu ulogu u uenju

Ovo je i osnovna pretpostavka suvremene kognitivne psihologije

Ljudi imaju znatnu kontrolu nad svojim ponaanjem i nad okolinom

U SK teoriji okolinske posljedice (potkrepljivai i kazne) ukljuuju

iri raspon situacija u odnosu na bihevioristika gledita

Opaaa potkrepljuje model

Opaaa potkrepljuje trea osoba

Imitirano ponaanje dovodi do potkrepljujuih posljedica

Ponaanje opaaa je pod utjecajem posljedica koje je iskusio model

Vikarijsko potkrepljenje ( Ako je model potkrepljen za modelirano ponaanje opaa e biti skloniji imitirati to ponaanje

Vikarijska kazna

25

Modeliranje

Kako modeliranje utjee na ponaanje?

Usvajanje novih ponaanja

Promjena frekvencije prethodno nauenih ponaanja

Vikarijsko uenje moe imati facilitacijski i inhibicijski efekt

Poticanje prethodno zabranjenih ponaanja

Vikarijsko uenje moe imati dezinhibicijski efekt

Npr. agresija, konzumiranje droge

Poveavanje frekvencije slinih ponaanja

26

Obiljeja modela

Modeli: Stvarni i simboliki modeli, verbalne instrukcije

to utjee na vjerojatnost kopiranja modela?

Neka od obiljeja modela:

Kompetentnost modela

Status modela

Stereotipnost modela

Npr. spolne uloge

Djeca su sklonija imitirati model istog spola (Bandura i sur., 1961)

Relevantnost modela

Percepcija slinosti modela

27

to uimo modeliranjem? (Primjeri)

Nove vjetine

Akademske (i druge) vjetine

Socijalna ponaanja

Npr. izraavanje slaganja ili neslaganja, altruistika ponaanja, agresivna ponaanja...

Procesi u podlozi modeliranja

Panja ( usmjeravanje panje na odgovarajua obiljeja ponaanja modela

Pohrana informacija ( pamenje (simbolizacija)

Izvoenje ( izvoenje ponaanja; vanost povratne informacije

( Proces usklaivanja izvedbe + simbolike reprezentacije

Motivacija ( razlika izmeu usvajanja novih ponaanja i izvoenja

( izvoenje ovisi o oekivanju ishoda i percepciji vlastite efikasnosti (samoefikasnost)POTKREPLJENJE I UENJE

1

Uenje se odvija bre ako nagrada slijedi neposredno nakon odgovora, nego nakon odgode.

Redoslijed ili raspored potkrepljenja vaan je imbenik koji utjee na stupanj uenja!

moe biti primijenjen i za potkrepljenja i za kazne

2

Planovi potkrepljenja

Plan potkrepljenja:

Pravilo koje odreuje pod kojim e se uvjetima javljati potkrepljivai

Kontinuirano potkrepljenje (CRF)

Nakon svake reakcije slijedi potkrepljiva

Djelomino (intermitentno/povremeno) potkrepljenje

Potkrepljivai ne slijede nakon svake reakcije

Skinner:

Kako razliiti planovi potkrepljenja utjeu na razliite aspekte ponaanja?

Analiza kumulativnih zapisa reakcija

Slinost kontinuiranog potkrepljenja u operantnom uvjetavanju i klasinog uvjetovanja

3

Djelomino (intermitentno/povremeno) potkrepljenje

Rasporeeno u vremenu ili povezano s frekvencijom davanja odgovora

Fiksan (pravilan) nain zadavanja ili varijabilan (nepravilan) nain zadavanja

4

4 osnovna plana povremenog potkrepljenja

Omjerni planovi:

Fiksni omjerni plan:

( Za potkrepljenje se zahtijeva fiksni broj odgovora

Potkrepljiva se isporuuje nakon n reakcija

FR 1, FR 5, FR 15...

Brzo odgovaranje do potkrepljenja pa pauza prije sljedeeg niza odgovora za potkrepljenje (pauza ovisi o broju predstojeih odgovora kod FR50 je dulja nego kod FR5)

Varijabilni omjerni plan

Potkrepljiva se isporuuje u prosjeku nakon n reakcija

VR 5, VR 15...

Donosi najvie odgovora (ispitanik nikad ne zna kada tono potkrepljenje dolazi)

Pr. KockanjeIntervalni planovi:

Fiksni intervalni plan

Potkrepljuje se prva reakcija nakon vremenskog intervala t (fiksne koliine vremena)

Nakon isporuenja potkrepljivaa slijedi pauza (interval t) tijekom koje se ne isporuuje potkrepljiva

Ne zadaje se samo ovisno o vremenu organizam MORA odgovoriti da bi dobio potkrepljenje, nema vremenskog ogranienja. Idui interval ne poinje dok nije zadano potkrepljenje iz prethodnog

FI 5s; FI 20s...

Varijabilni intervalni plan

Potkrepljuje se prva reakcija nakon vremenskog intervala prosjenog trajanja t (taj interval moe biti i dui i krai u odreenom pokuaju) VI 5s, VI 20s...

Planovi potkrepljenja svakodnevni primjeri

Fiksni omjerni plan: plaanje po uinku

Varijabilni omjerni plan: kockanje

Fiksni intervalni plan: kuhanje, ekanje autobusa

Varijabilni intervalni plan: provjeravanje pote

Eksperimentalna istraivanja planova potkrepljenja

Obrasci reakcija

Varijabilni rasporedi daju vie odgovora uz isti broj

potkrepljenja, ispitanici ne rade pauzu kao to to rade u fiksnim

rasporedima

9

FR plan ( stop&go obrazac:

Nakon potkrepljivaa pauza u reagiranju

Nakon pauze u reagiranju intenzivno reagiranje

Veliina pauze ovisi o omjeru (npr. FR100>FR20)

VR plan ( Brzo i stabilno reagiranje

FI plan ( Nazubljeni obrazac

VI plan ( Stabilno i umjereno reagiranje

Planovi potkrepljenja i gaenje

Kontinuirano potkrepljenje bre gaenje nego parcijalni planovi

Objanjenja

Hipoteza diskriminacije

Organizam mora diskriminirati promjene u planovima potkrepljenja

11

Izborno ponaanje

Konkurentni planovi potkrepljenja

Organizmu je dostupno 2 ili vie razliitih ponaanja, svako s razliitim posljedicama

Postupak istraivanja

Ponaanje A: plan potkrepljenja 1

Ponaanje B: plan potkrepljenja 2

ZV: kolina ponaanja A i B

Kako organizam odluuje o uloenom trudu i vremenu za razliite opcije?Herrnstein (1961)

Golubovi, izbor izmeu dva ponaanja s planovima potkrepljenja VI1 i VI2

Tipka A: VI 2min

Tipka B: VI 1min

Problem:

Iskljuivo reagiranje VI1: nee dobiti dio hrane na VI2

Optimalno je reagiranje ono kod kojega e najmanje vremena oba plana potkrepljenja biti aktivna vei trud u kljucanje B, a povremeno kljucnuti i A

Rezultati:

Kljucanje na tipku A: 3100 (33%)

Kljucanje na tipku B: 1600 (67%)

Pr. gledanje i mijenjanje tv programa13

Zakon podudaranja (matching law of choice behavior)

R1, R2: broj rekcija

P1, P2: broj potkrepljivaa uz plan 1 i 2

Relativan omjer odgovora odgovara relativnom omjeru potkrepljenja!

Objanjenja izbornog ponaanja

Teorija melioracije (Herrnstein i Vaughan, 1980)

Ulaganje vie vremena ili truda u bolju opciju

Primjer: VR VR izbor

VR 30 i VR 120

A: potkrepljivai/reakcije = 1/30

B: potkrepljivai/reakcije = 1/120

Ovi se omjeri ne mijenjaju bez obzira na omjer reakcija

Ishod: postupno sve vie reakcija A, po potpunog prestanka reagiranja B

Druge teorije izbornog ponaanja u situacijama konkurentnog potkrepljenja Teorija optimizacije

Teorija trenutne maksimizacije

Brojne situacije izbora i odluivanja

15

to je potkrepljenje?

Zato poktrepljivai djeluju potkrepljujue?

Problem cirkularnosti definicije potkrepljenja

Zato je odreeno ponaanje ojaalo? ( Jer je potkrepljeno uvoenjem potkrepljivaa

Kako znamo da je neki podraaj potkrepljiva? ( Jer je ponaanje ojaalo

16

Teorija smanjenja nagona (Hull, 1943):

Svi primarni potkrepljivai su podraaji koji reduciraju odreenu bioloku potrebu; smanjenje tih nagona jaa S-R vezu

Glad, e, potreba za toplinom, izbjegavanje boli

Problemi:

mnogi podraaji djeluju potkrepljujue iako ne reduciraju bioloke potrebe

potrebe za koje ne postoje odgovarajui potkrepljivai

Teorija optimalne pobuenosti (Hebb, 1955):

Porast pobuenosti ako je preniska ili smanjenje pobuenosti ako je bila previsoka djeluje kao potkrepljenje

17

Premackova teorija potkrepljenja (Premack, 1965, 1971) Tipini potkrepljivai (npr. hrana, voda) djeluju potkrepljujue jer su povezani s visoko vrijednim ponaanjima za organizam (hranjenje, pijenje)

Ponaanja je mogue usporeivati s obzirom na njihovu relativnu vrijednost Zakon relativnosti potkrepljenja: ponaanje koje organizam slobodno bira za izvoenje moe posluiti kao potkrepljenje za manje preferiranu aktivnost

u nekom paru ponaanja, vjerojatnije ponaanje je potkrepljiva za manje vjerojatno)

Pr. djeja igra i pisanje domae zadae

Osnovna razina ponaanja

vrijeme koje e organizam provesti obavljajui odreeno ponaanje (ili frekvencija toga ponaanja)

Metoda ispitivanja osnovne razine:

ivotinji se omogui obavljanje 2 (ili vie) aktivnosti

Mjerenje vremena koje provede u aktivnostiIstraivanja s ogranienjem pristupa pojedinim aktivnostima

Premack (1962)

takori dvije aktivnosti: pijenje i tranje

Osnovne razine: pijenje 50s, tranje 250s

Ogranienje pristupa kotau za tranje: mogu trati nakon to popiju odreenu koliinu vode

Rezultat: poveana koliina pijenja, smanjenje koliine tranja

Obrnuta situacija: edan takor e poveati koliinu tranja ako mu to daje pristup vodi, ali kad se napije, pije da bi mogao trati jer je tranje postalo preferirano ponaanje

Premack (1959)

Djeca bomboni i igranje flipera

Omoguavanje pristupa fliperu nakon jedenja

Rezultat: vea koliina jedenja

20

Potkrepljujua ponaanja (ona koja su visoko vrijedna) i ponaanja koja se mogu potkrijepiti (ponaanja nie vrijednosti)

Ponaanje prvoga tipa moe djelovati pokrepljujue na ponaanje drugoga tipa

Premackov princip: vjerojatnije ponaanje (na osnovnoj razini) djeluje potkrepljujue na manje vjerojatno ponaanje (na osnovnoj razini)

Poeljno ponaanje potkrepljuje manje poeljno

Relativnost potkrepljenja: to je potkrepljujue ovisi o kontekstu

21Teorija deprivacije odgovora (Timberlake i Allison, 1974)

Modifikacija Premackove teorije

Ponaanje ne mora biti visoko preferirano, a da ipak moe posluiti kao potkrepljiva

Spreavanjem odgovora raste njegova vrijednost i motivacija na traenje mogunosti da ga se izvede

22

Teorija ekvilibrija (Timberlake, 1980; Allison, 1983)

Postoji poeljna osnovna razina svih ponaanja

Poeljna distribucija svih ponaanja toka blaenstva (bliss point) za svako ponaanje

Potkrepljujue je sve ono to organizam pribliava toki blaenstva to ga vraa u ekvilibrij

Sutina potkrepljenja nije u jaanju pojedinih reakcija ve u redistribuciji vremena kod prilagoavanja okolinskim ogranienjima

23

Bihevioralna ekonomija

Ekonomija ponaanja (behavioral economics)

Kako organiziramo nae ponaanje u cilju maksimiziranja ukupnih dobitaka i minimiziranja ukupnih trokova (gubitaka)

Bliss point toka blaenstva: prua maksimalnu subjektivnu vrijednost

24

Ekonomska teorija pretpostavlja da e svaki potroa raspodijeliti sredstva i resurse na nain da maksimizira svoju subjektivnu vrijednost

25Zakljuak

Instrumentalno uvjetovanje i promjena distribucije ponaanja

Promjena ponaanja prema stanju ekvilibrija poeljnoj distribuciji ponaanja i iskustavaINSTRUMENTALNO UVJETOVANJE

Oblik uenja kod kojega organizam ui reagirati tako da ostvari ili izbjegene odreene posljedice Oblik asocijativnog uenja

PODRAAJ (S) REAKCIJA (R) POSLJEDICA (C)

2

Thorndike (1898)

Otkrie instrumentalnog uvjetovanja

Zakon efekta:

Poveat e se vjerojatnost pojavljivanja onoga ponaanja nakon kojega slijedi pozitivna posljedica, a smanjit e se vjerojatnost pojavljivananja onoga ponaanja nakon kojega slijedi negativna posljedica

S kutija

R sekvenca pokreta potrebnih da

bi se otvorila kutija

C izlazak iz kutije i hrana

3

Usporedba klasinog i instrumentalnog uvjetovanja

Klasino uvjetovanje ( Dolazi do posljedice (NUP) bez obzira na reagiranje

Instrumentalno uvjetovanje ( Do posljedice dolazi samo ako organizam reagira Brojne slinosti: Krivulje usvajanja i gaenja, spontani oporavak itd.

4

Metode istraivanja operantnog uvjetovanja

Thorndike postupak diskretnih pokuaja:

U svakom pokuaju jedna reakcija

Eksperimentator definira poetak i kraj svakog pokuaja

ZV: vrijeme odgovora

Skinner postupak slobodnog operanta Moe se javiti vie reakcija

Reakcije se mogu javiti bilo kada dok je organizam u eksperimentalnoj situaciji

5

Postupak slobodnog operanta

Skinnerova kutija

Otvor kroz koji ivotinja dobiva hranu

Mehanizam koji kontrolira davanje hrane, aktiviran specifinom reakcijom (npr. pritisak poluge)

Postupak slobodnog operanta

ivotinja moe reagirati sloodno, kada god to odabere

Eksperimentator kontrolira odnos izmeu reagiranja i davanja hrane (ili drugih posljedica)

Komponente:

Diskriminativni podraaj

Reakcija

Posljedica

Kumulativni zapis reakcija

Grafiki prikaz ukupnog broja reakcija do odreenog trenutka

7 8

9

Komponente uspostavljene asocijacije

10

Diskriminativni podraaji

( Podraaji koji signaliziraju da e odreena reakcija rezultirati odreenom posljedicom

Diskriminitavni podraji mogu formirati veoma jaku asocijaciju s odreenim ponaanjima

Primjer 1. formiranje navika (habit slip)

Stoltz i Lott, 1964: takori koji su usvojili jaku asocijaciju izmeu diskriminativnog podraaja (kavez) i kretanja kroz labirint koje dovodi do hrane prolazali su pored velike koline hrane ignorirajui ju

Navika tipian obrazac ponaanja kao reakcija na diskriminativni podraaj

11

Primjer 2. protestantska etika kod golubova

Neuringer, 1969

Golubovi: kljucanje osvjeteljnog diska hrana

Naknadno uvoenje slobodno dostupne hrane

Golubovi nastavljaju kljucati iako im je hrana slobodno dostupna

Jaka asocijacija izmeu diskriminativnog podraaja i reakcije moe nadvladati ostala dostupna ponaanja

Singh, 1970 efekt protestantske etike kod djece: eksperiment - kutija s pikulama

Reakcije

Reakcija ( Nije odreena kao specifian obrazac pokreta, nego je odreena kroz

posljedice koje ima na okolinu

Rigidnost i fleksibilnost u reagiranju

13

Primjer 1: Rigidnost u reagiranju

Skinner (1948)

Golubovi, hrana svakih 15s bez obzira to rade

Golubovi razvijaju razliita praznovjerna ponaanja koja su sluajno prethodila potkrepljivaima

14

Primjer 2: Fleksibilnost u reagiranju

Lashley (1924)

takori ue prolaziti kroz labirint s plitkom vodom (posljedica: hrana)

Poveana razina vode: takori moraju plivati

takori plivaju na odgovorajui nain i dolaze do hrane

15

Kako ivotinje usvajaju kompleksne obrasce reakcija?

Npr. kretanje kroz labirint

1. Oblikovanje (shaping)

Potkrepljuju se sukcesivna pribliavanja ciljnom ponaanju

2. Ulanavanje (chaining)

Postupno usvajanje sekvenci razliitih ponaanja

Ulanavanje unatrag

16

Instinktivni pomak

Breland i Breland (1961)

Treniranje ivotinja (cirkus i sl.)

Svinje oblikovanjem nauile nositi drvene novie u kasicu

Nakon par tjedana sve tee izvoenje ovih postupaka

Svinje poinju izvoditi svoja uobiajena instinktivna ponaanja

ivotinje preferiraju nepotkrepljena instinktivna ponaanja u odnosu na potkrepljena ponaanja

17

Posljedice

Potkrepljenje (reinforcement) ( Proces kojim ponaanje dovodi do takvih posljedica koje poveavajuvjerojatnost pojavljivanja toga ponaanja

Kanjavanje (punishment) ( Proces kojim ponaanje dovodi do takvih posljedica koje smanjujuvjerojatnost pojavljivanja toga ponaanja

Potkrepljiva (reinforcer) ( Posljedica ponaanja koja rezultira poveanom vjerojatnosti pojavljivanja

toga ponaanja

Primarni potkrepljivai npr. hrana, voda, seks, spavanje...

Organizmi e ponavljati ona ponaanja koja omoguuju pristup primarnim potkrepljivaima

Bioloka relevantnost

Sekundarni potkrepljivai Postaju potkrepljivai kroz asociranje s primarnim potkrepljivaima

Kazna (punisher) ( Posljedica ponaanja koja smanjuje vjerojatnost pojavljivanja toga ponaanja Npr. ok, bol, buka...

20

Dodavanje i oduzimanje posljedica

Pozitivno potkrepljenje ( Nakon ponaanja javlja se pozitivan podraaj

Negativno potkrepljenje ( Nakon ponaanja eliminira se averzivan podraaj

Pozitivna kazna ( Nakon ponaanja javlja se averzivan podraaj

Negativna kazna (Nakon ponaanja eliminira se pozitivan podraaj

21 22

Pozitivno i negativno?

Pozitivno: dodavanje posljedica

Negativno: oduzimanje posljedica

Pozitivno i negativno ne znai poeljno i nepoeljno!

Potkrepljenje ( Poveavanje frekvencije ponaanja

Kanjavanje ( Smanjenje frekvencije ponaanja

23

Specifinost posljedica

Iako razliite posljedice mogu funkcionirati kao potkrepljivai ili kazne, organizam usvaja asocijaciju izmeu reakcija i specifinih posljedica

Promjena posljedica dovodi do promjena u reagiranjuEfekt negativnog kontrasta: ako promijenimo potkrepljenje s preferiranog

na manje preferirano, odgovor e biti slabiji nego ako smo cijelo vrijeme

primjenjivali manje preferirano potkrepljenje.

Tinklepaugh (1928)

Eksperiment s majmunima

Instrumentalno uvjetovanje

Visoko poeljan potkrepljiva (banana)

Kada se visoko poeljan potkrepljiva zamijeni manje poeljnim (salata) iznenaenje i frustracija

Kobre i Lipsitt (1972)

25

Kanjavanje

( Smanjenje frekvencije specifinog ponaanja

Razlozi neuinkovitosti kazne?

mogua supresija svih ponaanja

emocionalni efekti

nuna kontinuirana kontrola

Nereagiranje samo kada su prisutni diskriminativni podraaji, reagiranje kada nisu - varanje

izbjegavajua ponaanja

Istraivanja: imbenici uinkovitosti kanjavanja

Vremenski razmak reakcija kazna

Intenzitet kazne

Konzistentnost kanjavanja

Dostupnost alternativnih ponaanja

26Vremenski razmak izmeu reakcije i kazne Eksperimenti s vremenskim razmakom R-K kao nezavisnom

varijablom

Primjer: Camp, Raymond i Church (1967)

takori usvojili vezu pritiskanje poluge hrana

Razmak: 0, 7.5, 30sek

Kontrolna grupa: jednak broj okova, nepovezano s reagiranjem

Rezultati:

veliko smanjenje pritisaka na polugu kod razmaka 0

mala razlika izmeu 30sek i kontrolne grupe

Intenzitet kazne

Kazna mora biti dovoljno intenzivna da bi imala efekta

27

Konzistentnost kanjavanjaMiller (1960)

Situacija A: postupno uvoenje sve intenzivnije kazne do kazne maksimalnog intenziteta

Situacija B: konstantno zadavanje kazne maksimalnog intenziteta

Rezultati: kazna maksimalnog intenziteta manje je uinkovita u situaciji A

Uinkovitost kanjavanja je smanjena ako se kanjavaju samo neke (a ne sve) reakcije (Azrin, Holz i Hake, 1963)

28

Dostupnost alternativnih ponaanja

Azrin i Holz (1966)

Faza 1: Golubovi kljucanje tipke hrana

Faza 2: pritisak ok

Grupa 1: dostupna je druga tipka koju mogu kljucati

Grupa 2: nema druge tipke

Rezultati:

Grupa 2: due vremena nastavljaju kljucati tipku u odnosu na grupu 1, kojoj je dostupno alternativno ponaanje

29

Diskriminativni podraaj za kaznu moe potaknuti varanje

Konkurentno potkrepljenje moe smanjiti uinkovitost kazne

Bitan je prvotni intenzitet kazne kazna mora biti snana (slabi intenziteti kazne daju slabije rezultate, a najgora kombinacija je postupno pojaavanje kazne jer dovodi do svojevrsnog navikavanja)

Kazna je najuinkovitija kada se primjeni odmah nakon odgovora

Negativno potkrepljenje

Usvajanje reakcija koje dovode do eliminiranja negativnih posljedica

Dva oblika:

Uklanjanje (escape)

Bijeg iz situacije kada se pojavi averzivni podraaj

Izbjegavanje (avoidance)

Bijeg iz situacije prije javljanja averzivnog podraaj, kada je prisutan signal za javljanje AP

Prevencija javljanja averzivnog podraaja

31

Solomon i Wynne (1953)

Gaenje svjetla 10s prije oka

Uklanjanje: pas preskae ogradu nakon oka

Nakon nekoliko ponavaljanja

Izbjegavanje: im se ugasi svjetlo (prije oka) pas preskae ogradu

32

Mogue je usvojiti razliite oblike izbjegavajuih ponaanja

Usvajanje ponaanja koja odgaaju averzivni podraaj

Sidman (1953) Sidmanov zadatak izbjegavanja

Nema signala za ok

okovi se javljaju u regularnim vremenskim intervalima ako organizam u meuvremenu ne reagira (svakih 5s)

Reakcija odgaa ok za odreeno vrijeme (30s)

Usvajanje reakcije izbjegavanja

33

Obiljeja izbjegavajuih ponaanja Izbjegavajua ponaanja veoma su otporna na gaenje

Eliminacija veze ponaanje-potkrepljiva obino dovodi do brzog gaenja

Eliminacija veze izmeu izbjegavajuih ponaanja i averzivnog podraaja tipino ne dovodi do gaanja

Solomon, Kamin i Wynne (1953)

Nakon eliminacije veze IP-AP, pas i nakon 200 pokuaja i dalje jednako intenzivno pokazuje izbjegavajue ponaanje

34

Nauena bespomonost

Seligman i Maier (1967)

Faza 1:

Grupa A: okovi koje psi ne mogu izbjei

Grupa B: okovi, usvajanje reakcije izbjegavanja

Faza 2: situacija u kojoj se zadaju okovi koji se mogu izbjei preskakanjem

Grupa A: izostanak usvajanja reakcije izbjegavanja

Psi ne pokuavaju pobjei

Nauena bespomonost:

Zadavanje averzivnih podraaja koji se ne mogu kontrolirati (izbjegavati) dovodi do oekivanja da se ti podraaji ne mogu izbjei i do smanjene motivacije da se pokua izbjegavati

Openito oekivanje da ponaanje nema uinka na okolinu

PAGE 15