Download - UČENJE OPAŽANJEM
UENJE OPAANJEM
UENJE OPAANJEM
Uenje opaanjem (observational learning)
uenje kod kojega jedinka aktivno prati dogaaje i odabire kasnije aktivnosti na temelju tih dogaaja
Socijalno uenje
SU koristi se kao sinonim za uenje opaanjem zbog toga to su najvanij podraaji koji dovode do promjena u ponaanju aktivnosti drugih jedinki
Socijalno uenje i socijalno izazvana ponaanja
Socijalno uenje ukljuuje izvedbu s vremenskim odmakom, udaljenu od direktnog opaanja
Socijalno uenje ukljuuje:
Opaa
Model
Oblici uenja opaanjem
Brojni termini za razliite oblike uenja opaanjem (Shettleworth, 2010)
Puno preklapanja u znaenju
Kopiranje
Openiti pojam koji se odnosi na izvoenje istih ponaanja kao i model, bez specificiranja mehanizama
3
Uenje opaanjem bez imitacije
Socijalna facilitacija ( Vea vjerojatnost izvoenja ponaanja u prisustvu drugih koji ga izvode
Lokalno i podraajno pojaavanje (Poveana vjerojatnost odlaska na mjesto ili susretanja s podraajem zbog opaanja drugih da to rade
Uvjetovanje opaanjem ( Povezivanje podraaja s odreenim stanjem ili ponaanjem pomou
opaanja kako drugi reagiraju na taj podraaj
Uenje opaanjem koje se temelji na imitaciji
Izvoenje istog ponaanja kao i model zbog opaanja izvedenog ponaanja
Prava imitacija ( Kopiranje specifinih pokreta Emulacija ( Kopiranje samo nekih elemenata sloenog ponaanja Podudaranje podraaja ( imitacija kod koje se ne mogu kopirati specifine aktivnosti modela, ve se izvode ponaanja koja produciraju ishode koji se podudaraju s originalnim podraajima5
Uenje opaanjem bez imitacije
Problem: teko je razlikovati uenje opaanjem sa i bez imitacije
Primjer: usvajanje preferencija hrane kod takora
Inicijalno usvajanje preferencija od majki
Openito preferiraju poznatu hranu od nove
takori mogu razviti preferencije za novu hranu opaajui druge takore da ih jedu
Istraivanja usvajanja preferencija (Galef i Wigmore, 1983; Galef, 1996)
7
Socijalna facilitacija
Socijalna facilitacija (socijalna zaraza)
Zijevanje, smijeh itd.
Tendencija da se reagira na podraaje koji ukazuju na emocionalne reakcije drugih pripadnika vrste
Reproducirane akcije u pravilu su bezuvjetne reakcije
Uvjetovanje opaanjem
Usvajanje uvjetovane emocionalne reakcije opaenjem tuih emocionalnih reakcija
Uloga opaanja kod uenja razliitih emocionalnih reakcija
9
Primjer: uvjetovana agresija kod kosa (Curio i sur., 1978)
Kosovi u prirodi ue napadati predatore (npr. sove) kada vide druge kosove da to rade
Laboratorij: usvajanje napada na neutralni objekt
Uenje opaanjem i imitacija
Prava imitacija ( Kopiranje specifinih pokreta
Emulacija ( Kopiranje ishoda (cilja) bez repliciranja specifinih pokreta
Podudaranje podraaja ( imitacija kod koje se ne mogu kopirati specifine aktivnosti modela, ve se izvode ponaanja koja produciraju ishode koji se podudaraju s originalnim podraajima
11
Primjer: imitacija kod novoroenadi
Meltzoff i Moore (1977, 1983)
Novoroenad (12-21 dan)
Imitiranje pokreta usana, plaenje jezika, micanje prstiju
Istraivaka metoda: test dvije akcije (two-action test)
Postupak:
Dvije ivotinje naue izvoditi dvije radnje koje dovode do istoga ishoda
Npr. pritiskanje poluge glavom ili nogom, ishod je dobivanje hrane
Jedna grupa naivnih ivotinja opaa prvu ivotinju, a druga grupa opaa drugu ivotinju
Ako naivna ivotinja naui izvoditi istu radnju kao prethodno uvjebana ivotinja to ukazuje na postojanje prave imitacije
13
Aikins & Zental (1996)
Koje su vrste sposobne za pravu imitaciju?
Odreena sposobnost prave imitacije uoena je kod vie razliitih vrsta (ptice, primati itd.)
Usporedba imitativnih sposobnosti izmeu razliitih vrsta
Whiten i sur. (1996) usporedba djece i mladih impanzi
Pokazivanje otvaranja plastine kutije u kojoj je hrana
Dva naina otvaranja
I impanze i djeca imitiraju specifian nain otvaranja
Djeca su sklonija imitirati specifine pokrete
15
Emulacija
Ljudi i impanze esto imitiraju akcije koje repliciraju ishode akcija modela, bez kopiranja specifinih motornih pokreta
Odrasli, za razliku od djece, skloniji su emulaciji nego pravoj imitaciji
Emulaciju je teko razlikovati od prave imitacije
Podudaranje podraaja
Podudaranje podraaja (Stimulus matching) ( imitacija kod koje se ne mogu kopirati specifine aktivnosti modela, ve se izvode ponaanja koja produciraju ishode koji se podudaraju s originalnim podraajima
Primjer ( Imitacija govora
Ne vidimo radnje koje su dovele do podraaja kojega imitiramo, ali ono to smo producirali moemo usporediti s originalnim podraajima
Uenje pjevanja kod ptica ( Oblik vokalnog uenja Koritenje pamenja zvukova radi uenja naina kako proizvesti takve zvukove
17
Kognitivni procesi u podlozi imitacije
Prava imitacija zahtjeva odreene kognitivne sposobnosti
Zauzimanje perspektive: zamiljanje sebe na mjestu modela
Omoguuje imitiranje bez opaanja samog sebe
Vjerojatno objanjenje razvijene sposobnosti imitacije kod impanzi i delfina
Uloga zrcalnih neurona (Rizzolati i Fogassi, 2007)
Neuroni u motornom korteksu koji se aktiviraju kada se izvodi odreena radnja i kada se opaa drugoga da izvodi tu radnjuSOCIJALNO KOGNITIVNA TEORIJA UENJA
19
Bandurina istraivanja
Albert Bandura
Niz istraivanja imitacije kod djece u 1960-ima
Bandura, Ross i Ross (1961)
Eksperimentalna grupa: djeca opaaju odrasle kako tuku Bobo lutku
Kontrolne grupe: igranje u praznoj sobi, opaanje odraslih kako se mirno igraju s lutkom
Kasnije: djeca u sobi s Bobo lutkom
Rezultati:
Djeca u eksperimentalnoj grupi pokazuju vie agresivnosti
Obiljeja agresivnog ponaanja podudaraju se s obiljejima agresivnog ponaanja modela
Spolne razlike u imitiranju agresivnog ponaanja
Uenje bez potkrepljenja
Modeliranje (Bandura, 1969)
Uenje se odvija za vrijeme opaanja, opaa formira ideje o tome koje se
aktivnosti mogu raditi u odrenoj situaciji, a kasnije moe reagirati na temelju
onoga to je upamtio
21
Bandura (1965)
Djeca gledaju film u kojem se odrasla osoba ponaa agresivno prema Bobo lutki
Razliite posljedice za za odraslu osobu:
Nagrada
Kazna
Bez posljedica
Djeca koja su vidjela odraslu osobu koja je kanjena pokazala su manje agresivnog ponaanja u odnosu na druge dvije skupine
Zadnja faza eksperimenta:
Djeci je ponuena nagrada za imitiranje odraslih: djeca u sve tri grupe pokazuju
puno agresivnog ponaanja
Socijalno kognitivna teorija uenja
Velika teorijska vanost istraivanja uenja opaanjem
Bandura (od 1960-ih i dalje)
Bandura i Walters (1963). Social learning and personality development
Velik dio ljudskog uenje ne odvija se putem uvjetovanja ve opaanjem
Povezivanje spoznaja o uenju uvjetovanjem s spoznajama o uenju opaanjem i o kognitivnim procesima
23
Opi principi teorije
Ljudi ue opaenjem tueg ponaanja i posljedica toga ponaanja
Uenje ne mora dovesti do promjena u ponaanju (Slino: Tolman i latentno uenje) Kognitivni procesi imaju vanu ulogu u uenju
Ovo je i osnovna pretpostavka suvremene kognitivne psihologije
Ljudi imaju znatnu kontrolu nad svojim ponaanjem i nad okolinom
U SK teoriji okolinske posljedice (potkrepljivai i kazne) ukljuuju
iri raspon situacija u odnosu na bihevioristika gledita
Opaaa potkrepljuje model
Opaaa potkrepljuje trea osoba
Imitirano ponaanje dovodi do potkrepljujuih posljedica
Ponaanje opaaa je pod utjecajem posljedica koje je iskusio model
Vikarijsko potkrepljenje ( Ako je model potkrepljen za modelirano ponaanje opaa e biti skloniji imitirati to ponaanje
Vikarijska kazna
25
Modeliranje
Kako modeliranje utjee na ponaanje?
Usvajanje novih ponaanja
Promjena frekvencije prethodno nauenih ponaanja
Vikarijsko uenje moe imati facilitacijski i inhibicijski efekt
Poticanje prethodno zabranjenih ponaanja
Vikarijsko uenje moe imati dezinhibicijski efekt
Npr. agresija, konzumiranje droge
Poveavanje frekvencije slinih ponaanja
26
Obiljeja modela
Modeli: Stvarni i simboliki modeli, verbalne instrukcije
to utjee na vjerojatnost kopiranja modela?
Neka od obiljeja modela:
Kompetentnost modela
Status modela
Stereotipnost modela
Npr. spolne uloge
Djeca su sklonija imitirati model istog spola (Bandura i sur., 1961)
Relevantnost modela
Percepcija slinosti modela
27
to uimo modeliranjem? (Primjeri)
Nove vjetine
Akademske (i druge) vjetine
Socijalna ponaanja
Npr. izraavanje slaganja ili neslaganja, altruistika ponaanja, agresivna ponaanja...
Procesi u podlozi modeliranja
Panja ( usmjeravanje panje na odgovarajua obiljeja ponaanja modela
Pohrana informacija ( pamenje (simbolizacija)
Izvoenje ( izvoenje ponaanja; vanost povratne informacije
( Proces usklaivanja izvedbe + simbolike reprezentacije
Motivacija ( razlika izmeu usvajanja novih ponaanja i izvoenja
( izvoenje ovisi o oekivanju ishoda i percepciji vlastite efikasnosti (samoefikasnost)POTKREPLJENJE I UENJE
1
Uenje se odvija bre ako nagrada slijedi neposredno nakon odgovora, nego nakon odgode.
Redoslijed ili raspored potkrepljenja vaan je imbenik koji utjee na stupanj uenja!
moe biti primijenjen i za potkrepljenja i za kazne
2
Planovi potkrepljenja
Plan potkrepljenja:
Pravilo koje odreuje pod kojim e se uvjetima javljati potkrepljivai
Kontinuirano potkrepljenje (CRF)
Nakon svake reakcije slijedi potkrepljiva
Djelomino (intermitentno/povremeno) potkrepljenje
Potkrepljivai ne slijede nakon svake reakcije
Skinner:
Kako razliiti planovi potkrepljenja utjeu na razliite aspekte ponaanja?
Analiza kumulativnih zapisa reakcija
Slinost kontinuiranog potkrepljenja u operantnom uvjetavanju i klasinog uvjetovanja
3
Djelomino (intermitentno/povremeno) potkrepljenje
Rasporeeno u vremenu ili povezano s frekvencijom davanja odgovora
Fiksan (pravilan) nain zadavanja ili varijabilan (nepravilan) nain zadavanja
4
4 osnovna plana povremenog potkrepljenja
Omjerni planovi:
Fiksni omjerni plan:
( Za potkrepljenje se zahtijeva fiksni broj odgovora
Potkrepljiva se isporuuje nakon n reakcija
FR 1, FR 5, FR 15...
Brzo odgovaranje do potkrepljenja pa pauza prije sljedeeg niza odgovora za potkrepljenje (pauza ovisi o broju predstojeih odgovora kod FR50 je dulja nego kod FR5)
Varijabilni omjerni plan
Potkrepljiva se isporuuje u prosjeku nakon n reakcija
VR 5, VR 15...
Donosi najvie odgovora (ispitanik nikad ne zna kada tono potkrepljenje dolazi)
Pr. KockanjeIntervalni planovi:
Fiksni intervalni plan
Potkrepljuje se prva reakcija nakon vremenskog intervala t (fiksne koliine vremena)
Nakon isporuenja potkrepljivaa slijedi pauza (interval t) tijekom koje se ne isporuuje potkrepljiva
Ne zadaje se samo ovisno o vremenu organizam MORA odgovoriti da bi dobio potkrepljenje, nema vremenskog ogranienja. Idui interval ne poinje dok nije zadano potkrepljenje iz prethodnog
FI 5s; FI 20s...
Varijabilni intervalni plan
Potkrepljuje se prva reakcija nakon vremenskog intervala prosjenog trajanja t (taj interval moe biti i dui i krai u odreenom pokuaju) VI 5s, VI 20s...
Planovi potkrepljenja svakodnevni primjeri
Fiksni omjerni plan: plaanje po uinku
Varijabilni omjerni plan: kockanje
Fiksni intervalni plan: kuhanje, ekanje autobusa
Varijabilni intervalni plan: provjeravanje pote
Eksperimentalna istraivanja planova potkrepljenja
Obrasci reakcija
Varijabilni rasporedi daju vie odgovora uz isti broj
potkrepljenja, ispitanici ne rade pauzu kao to to rade u fiksnim
rasporedima
9
FR plan ( stop&go obrazac:
Nakon potkrepljivaa pauza u reagiranju
Nakon pauze u reagiranju intenzivno reagiranje
Veliina pauze ovisi o omjeru (npr. FR100>FR20)
VR plan ( Brzo i stabilno reagiranje
FI plan ( Nazubljeni obrazac
VI plan ( Stabilno i umjereno reagiranje
Planovi potkrepljenja i gaenje
Kontinuirano potkrepljenje bre gaenje nego parcijalni planovi
Objanjenja
Hipoteza diskriminacije
Organizam mora diskriminirati promjene u planovima potkrepljenja
11
Izborno ponaanje
Konkurentni planovi potkrepljenja
Organizmu je dostupno 2 ili vie razliitih ponaanja, svako s razliitim posljedicama
Postupak istraivanja
Ponaanje A: plan potkrepljenja 1
Ponaanje B: plan potkrepljenja 2
ZV: kolina ponaanja A i B
Kako organizam odluuje o uloenom trudu i vremenu za razliite opcije?Herrnstein (1961)
Golubovi, izbor izmeu dva ponaanja s planovima potkrepljenja VI1 i VI2
Tipka A: VI 2min
Tipka B: VI 1min
Problem:
Iskljuivo reagiranje VI1: nee dobiti dio hrane na VI2
Optimalno je reagiranje ono kod kojega e najmanje vremena oba plana potkrepljenja biti aktivna vei trud u kljucanje B, a povremeno kljucnuti i A
Rezultati:
Kljucanje na tipku A: 3100 (33%)
Kljucanje na tipku B: 1600 (67%)
Pr. gledanje i mijenjanje tv programa13
Zakon podudaranja (matching law of choice behavior)
R1, R2: broj rekcija
P1, P2: broj potkrepljivaa uz plan 1 i 2
Relativan omjer odgovora odgovara relativnom omjeru potkrepljenja!
Objanjenja izbornog ponaanja
Teorija melioracije (Herrnstein i Vaughan, 1980)
Ulaganje vie vremena ili truda u bolju opciju
Primjer: VR VR izbor
VR 30 i VR 120
A: potkrepljivai/reakcije = 1/30
B: potkrepljivai/reakcije = 1/120
Ovi se omjeri ne mijenjaju bez obzira na omjer reakcija
Ishod: postupno sve vie reakcija A, po potpunog prestanka reagiranja B
Druge teorije izbornog ponaanja u situacijama konkurentnog potkrepljenja Teorija optimizacije
Teorija trenutne maksimizacije
Brojne situacije izbora i odluivanja
15
to je potkrepljenje?
Zato poktrepljivai djeluju potkrepljujue?
Problem cirkularnosti definicije potkrepljenja
Zato je odreeno ponaanje ojaalo? ( Jer je potkrepljeno uvoenjem potkrepljivaa
Kako znamo da je neki podraaj potkrepljiva? ( Jer je ponaanje ojaalo
16
Teorija smanjenja nagona (Hull, 1943):
Svi primarni potkrepljivai su podraaji koji reduciraju odreenu bioloku potrebu; smanjenje tih nagona jaa S-R vezu
Glad, e, potreba za toplinom, izbjegavanje boli
Problemi:
mnogi podraaji djeluju potkrepljujue iako ne reduciraju bioloke potrebe
potrebe za koje ne postoje odgovarajui potkrepljivai
Teorija optimalne pobuenosti (Hebb, 1955):
Porast pobuenosti ako je preniska ili smanjenje pobuenosti ako je bila previsoka djeluje kao potkrepljenje
17
Premackova teorija potkrepljenja (Premack, 1965, 1971) Tipini potkrepljivai (npr. hrana, voda) djeluju potkrepljujue jer su povezani s visoko vrijednim ponaanjima za organizam (hranjenje, pijenje)
Ponaanja je mogue usporeivati s obzirom na njihovu relativnu vrijednost Zakon relativnosti potkrepljenja: ponaanje koje organizam slobodno bira za izvoenje moe posluiti kao potkrepljenje za manje preferiranu aktivnost
u nekom paru ponaanja, vjerojatnije ponaanje je potkrepljiva za manje vjerojatno)
Pr. djeja igra i pisanje domae zadae
Osnovna razina ponaanja
vrijeme koje e organizam provesti obavljajui odreeno ponaanje (ili frekvencija toga ponaanja)
Metoda ispitivanja osnovne razine:
ivotinji se omogui obavljanje 2 (ili vie) aktivnosti
Mjerenje vremena koje provede u aktivnostiIstraivanja s ogranienjem pristupa pojedinim aktivnostima
Premack (1962)
takori dvije aktivnosti: pijenje i tranje
Osnovne razine: pijenje 50s, tranje 250s
Ogranienje pristupa kotau za tranje: mogu trati nakon to popiju odreenu koliinu vode
Rezultat: poveana koliina pijenja, smanjenje koliine tranja
Obrnuta situacija: edan takor e poveati koliinu tranja ako mu to daje pristup vodi, ali kad se napije, pije da bi mogao trati jer je tranje postalo preferirano ponaanje
Premack (1959)
Djeca bomboni i igranje flipera
Omoguavanje pristupa fliperu nakon jedenja
Rezultat: vea koliina jedenja
20
Potkrepljujua ponaanja (ona koja su visoko vrijedna) i ponaanja koja se mogu potkrijepiti (ponaanja nie vrijednosti)
Ponaanje prvoga tipa moe djelovati pokrepljujue na ponaanje drugoga tipa
Premackov princip: vjerojatnije ponaanje (na osnovnoj razini) djeluje potkrepljujue na manje vjerojatno ponaanje (na osnovnoj razini)
Poeljno ponaanje potkrepljuje manje poeljno
Relativnost potkrepljenja: to je potkrepljujue ovisi o kontekstu
21Teorija deprivacije odgovora (Timberlake i Allison, 1974)
Modifikacija Premackove teorije
Ponaanje ne mora biti visoko preferirano, a da ipak moe posluiti kao potkrepljiva
Spreavanjem odgovora raste njegova vrijednost i motivacija na traenje mogunosti da ga se izvede
22
Teorija ekvilibrija (Timberlake, 1980; Allison, 1983)
Postoji poeljna osnovna razina svih ponaanja
Poeljna distribucija svih ponaanja toka blaenstva (bliss point) za svako ponaanje
Potkrepljujue je sve ono to organizam pribliava toki blaenstva to ga vraa u ekvilibrij
Sutina potkrepljenja nije u jaanju pojedinih reakcija ve u redistribuciji vremena kod prilagoavanja okolinskim ogranienjima
23
Bihevioralna ekonomija
Ekonomija ponaanja (behavioral economics)
Kako organiziramo nae ponaanje u cilju maksimiziranja ukupnih dobitaka i minimiziranja ukupnih trokova (gubitaka)
Bliss point toka blaenstva: prua maksimalnu subjektivnu vrijednost
24
Ekonomska teorija pretpostavlja da e svaki potroa raspodijeliti sredstva i resurse na nain da maksimizira svoju subjektivnu vrijednost
25Zakljuak
Instrumentalno uvjetovanje i promjena distribucije ponaanja
Promjena ponaanja prema stanju ekvilibrija poeljnoj distribuciji ponaanja i iskustavaINSTRUMENTALNO UVJETOVANJE
Oblik uenja kod kojega organizam ui reagirati tako da ostvari ili izbjegene odreene posljedice Oblik asocijativnog uenja
PODRAAJ (S) REAKCIJA (R) POSLJEDICA (C)
2
Thorndike (1898)
Otkrie instrumentalnog uvjetovanja
Zakon efekta:
Poveat e se vjerojatnost pojavljivanja onoga ponaanja nakon kojega slijedi pozitivna posljedica, a smanjit e se vjerojatnost pojavljivananja onoga ponaanja nakon kojega slijedi negativna posljedica
S kutija
R sekvenca pokreta potrebnih da
bi se otvorila kutija
C izlazak iz kutije i hrana
3
Usporedba klasinog i instrumentalnog uvjetovanja
Klasino uvjetovanje ( Dolazi do posljedice (NUP) bez obzira na reagiranje
Instrumentalno uvjetovanje ( Do posljedice dolazi samo ako organizam reagira Brojne slinosti: Krivulje usvajanja i gaenja, spontani oporavak itd.
4
Metode istraivanja operantnog uvjetovanja
Thorndike postupak diskretnih pokuaja:
U svakom pokuaju jedna reakcija
Eksperimentator definira poetak i kraj svakog pokuaja
ZV: vrijeme odgovora
Skinner postupak slobodnog operanta Moe se javiti vie reakcija
Reakcije se mogu javiti bilo kada dok je organizam u eksperimentalnoj situaciji
5
Postupak slobodnog operanta
Skinnerova kutija
Otvor kroz koji ivotinja dobiva hranu
Mehanizam koji kontrolira davanje hrane, aktiviran specifinom reakcijom (npr. pritisak poluge)
Postupak slobodnog operanta
ivotinja moe reagirati sloodno, kada god to odabere
Eksperimentator kontrolira odnos izmeu reagiranja i davanja hrane (ili drugih posljedica)
Komponente:
Diskriminativni podraaj
Reakcija
Posljedica
Kumulativni zapis reakcija
Grafiki prikaz ukupnog broja reakcija do odreenog trenutka
7 8
9
Komponente uspostavljene asocijacije
10
Diskriminativni podraaji
( Podraaji koji signaliziraju da e odreena reakcija rezultirati odreenom posljedicom
Diskriminitavni podraji mogu formirati veoma jaku asocijaciju s odreenim ponaanjima
Primjer 1. formiranje navika (habit slip)
Stoltz i Lott, 1964: takori koji su usvojili jaku asocijaciju izmeu diskriminativnog podraaja (kavez) i kretanja kroz labirint koje dovodi do hrane prolazali su pored velike koline hrane ignorirajui ju
Navika tipian obrazac ponaanja kao reakcija na diskriminativni podraaj
11
Primjer 2. protestantska etika kod golubova
Neuringer, 1969
Golubovi: kljucanje osvjeteljnog diska hrana
Naknadno uvoenje slobodno dostupne hrane
Golubovi nastavljaju kljucati iako im je hrana slobodno dostupna
Jaka asocijacija izmeu diskriminativnog podraaja i reakcije moe nadvladati ostala dostupna ponaanja
Singh, 1970 efekt protestantske etike kod djece: eksperiment - kutija s pikulama
Reakcije
Reakcija ( Nije odreena kao specifian obrazac pokreta, nego je odreena kroz
posljedice koje ima na okolinu
Rigidnost i fleksibilnost u reagiranju
13
Primjer 1: Rigidnost u reagiranju
Skinner (1948)
Golubovi, hrana svakih 15s bez obzira to rade
Golubovi razvijaju razliita praznovjerna ponaanja koja su sluajno prethodila potkrepljivaima
14
Primjer 2: Fleksibilnost u reagiranju
Lashley (1924)
takori ue prolaziti kroz labirint s plitkom vodom (posljedica: hrana)
Poveana razina vode: takori moraju plivati
takori plivaju na odgovorajui nain i dolaze do hrane
15
Kako ivotinje usvajaju kompleksne obrasce reakcija?
Npr. kretanje kroz labirint
1. Oblikovanje (shaping)
Potkrepljuju se sukcesivna pribliavanja ciljnom ponaanju
2. Ulanavanje (chaining)
Postupno usvajanje sekvenci razliitih ponaanja
Ulanavanje unatrag
16
Instinktivni pomak
Breland i Breland (1961)
Treniranje ivotinja (cirkus i sl.)
Svinje oblikovanjem nauile nositi drvene novie u kasicu
Nakon par tjedana sve tee izvoenje ovih postupaka
Svinje poinju izvoditi svoja uobiajena instinktivna ponaanja
ivotinje preferiraju nepotkrepljena instinktivna ponaanja u odnosu na potkrepljena ponaanja
17
Posljedice
Potkrepljenje (reinforcement) ( Proces kojim ponaanje dovodi do takvih posljedica koje poveavajuvjerojatnost pojavljivanja toga ponaanja
Kanjavanje (punishment) ( Proces kojim ponaanje dovodi do takvih posljedica koje smanjujuvjerojatnost pojavljivanja toga ponaanja
Potkrepljiva (reinforcer) ( Posljedica ponaanja koja rezultira poveanom vjerojatnosti pojavljivanja
toga ponaanja
Primarni potkrepljivai npr. hrana, voda, seks, spavanje...
Organizmi e ponavljati ona ponaanja koja omoguuju pristup primarnim potkrepljivaima
Bioloka relevantnost
Sekundarni potkrepljivai Postaju potkrepljivai kroz asociranje s primarnim potkrepljivaima
Kazna (punisher) ( Posljedica ponaanja koja smanjuje vjerojatnost pojavljivanja toga ponaanja Npr. ok, bol, buka...
20
Dodavanje i oduzimanje posljedica
Pozitivno potkrepljenje ( Nakon ponaanja javlja se pozitivan podraaj
Negativno potkrepljenje ( Nakon ponaanja eliminira se averzivan podraaj
Pozitivna kazna ( Nakon ponaanja javlja se averzivan podraaj
Negativna kazna (Nakon ponaanja eliminira se pozitivan podraaj
21 22
Pozitivno i negativno?
Pozitivno: dodavanje posljedica
Negativno: oduzimanje posljedica
Pozitivno i negativno ne znai poeljno i nepoeljno!
Potkrepljenje ( Poveavanje frekvencije ponaanja
Kanjavanje ( Smanjenje frekvencije ponaanja
23
Specifinost posljedica
Iako razliite posljedice mogu funkcionirati kao potkrepljivai ili kazne, organizam usvaja asocijaciju izmeu reakcija i specifinih posljedica
Promjena posljedica dovodi do promjena u reagiranjuEfekt negativnog kontrasta: ako promijenimo potkrepljenje s preferiranog
na manje preferirano, odgovor e biti slabiji nego ako smo cijelo vrijeme
primjenjivali manje preferirano potkrepljenje.
Tinklepaugh (1928)
Eksperiment s majmunima
Instrumentalno uvjetovanje
Visoko poeljan potkrepljiva (banana)
Kada se visoko poeljan potkrepljiva zamijeni manje poeljnim (salata) iznenaenje i frustracija
Kobre i Lipsitt (1972)
25
Kanjavanje
( Smanjenje frekvencije specifinog ponaanja
Razlozi neuinkovitosti kazne?
mogua supresija svih ponaanja
emocionalni efekti
nuna kontinuirana kontrola
Nereagiranje samo kada su prisutni diskriminativni podraaji, reagiranje kada nisu - varanje
izbjegavajua ponaanja
Istraivanja: imbenici uinkovitosti kanjavanja
Vremenski razmak reakcija kazna
Intenzitet kazne
Konzistentnost kanjavanja
Dostupnost alternativnih ponaanja
26Vremenski razmak izmeu reakcije i kazne Eksperimenti s vremenskim razmakom R-K kao nezavisnom
varijablom
Primjer: Camp, Raymond i Church (1967)
takori usvojili vezu pritiskanje poluge hrana
Razmak: 0, 7.5, 30sek
Kontrolna grupa: jednak broj okova, nepovezano s reagiranjem
Rezultati:
veliko smanjenje pritisaka na polugu kod razmaka 0
mala razlika izmeu 30sek i kontrolne grupe
Intenzitet kazne
Kazna mora biti dovoljno intenzivna da bi imala efekta
27
Konzistentnost kanjavanjaMiller (1960)
Situacija A: postupno uvoenje sve intenzivnije kazne do kazne maksimalnog intenziteta
Situacija B: konstantno zadavanje kazne maksimalnog intenziteta
Rezultati: kazna maksimalnog intenziteta manje je uinkovita u situaciji A
Uinkovitost kanjavanja je smanjena ako se kanjavaju samo neke (a ne sve) reakcije (Azrin, Holz i Hake, 1963)
28
Dostupnost alternativnih ponaanja
Azrin i Holz (1966)
Faza 1: Golubovi kljucanje tipke hrana
Faza 2: pritisak ok
Grupa 1: dostupna je druga tipka koju mogu kljucati
Grupa 2: nema druge tipke
Rezultati:
Grupa 2: due vremena nastavljaju kljucati tipku u odnosu na grupu 1, kojoj je dostupno alternativno ponaanje
29
Diskriminativni podraaj za kaznu moe potaknuti varanje
Konkurentno potkrepljenje moe smanjiti uinkovitost kazne
Bitan je prvotni intenzitet kazne kazna mora biti snana (slabi intenziteti kazne daju slabije rezultate, a najgora kombinacija je postupno pojaavanje kazne jer dovodi do svojevrsnog navikavanja)
Kazna je najuinkovitija kada se primjeni odmah nakon odgovora
Negativno potkrepljenje
Usvajanje reakcija koje dovode do eliminiranja negativnih posljedica
Dva oblika:
Uklanjanje (escape)
Bijeg iz situacije kada se pojavi averzivni podraaj
Izbjegavanje (avoidance)
Bijeg iz situacije prije javljanja averzivnog podraaj, kada je prisutan signal za javljanje AP
Prevencija javljanja averzivnog podraaja
31
Solomon i Wynne (1953)
Gaenje svjetla 10s prije oka
Uklanjanje: pas preskae ogradu nakon oka
Nakon nekoliko ponavaljanja
Izbjegavanje: im se ugasi svjetlo (prije oka) pas preskae ogradu
32
Mogue je usvojiti razliite oblike izbjegavajuih ponaanja
Usvajanje ponaanja koja odgaaju averzivni podraaj
Sidman (1953) Sidmanov zadatak izbjegavanja
Nema signala za ok
okovi se javljaju u regularnim vremenskim intervalima ako organizam u meuvremenu ne reagira (svakih 5s)
Reakcija odgaa ok za odreeno vrijeme (30s)
Usvajanje reakcije izbjegavanja
33
Obiljeja izbjegavajuih ponaanja Izbjegavajua ponaanja veoma su otporna na gaenje
Eliminacija veze ponaanje-potkrepljiva obino dovodi do brzog gaenja
Eliminacija veze izmeu izbjegavajuih ponaanja i averzivnog podraaja tipino ne dovodi do gaanja
Solomon, Kamin i Wynne (1953)
Nakon eliminacije veze IP-AP, pas i nakon 200 pokuaja i dalje jednako intenzivno pokazuje izbjegavajue ponaanje
34
Nauena bespomonost
Seligman i Maier (1967)
Faza 1:
Grupa A: okovi koje psi ne mogu izbjei
Grupa B: okovi, usvajanje reakcije izbjegavanja
Faza 2: situacija u kojoj se zadaju okovi koji se mogu izbjei preskakanjem
Grupa A: izostanak usvajanja reakcije izbjegavanja
Psi ne pokuavaju pobjei
Nauena bespomonost:
Zadavanje averzivnih podraaja koji se ne mogu kontrolirati (izbjegavati) dovodi do oekivanja da se ti podraaji ne mogu izbjei i do smanjene motivacije da se pokua izbjegavati
Openito oekivanje da ponaanje nema uinka na okolinu
PAGE 15