Svjetlo u fotografiranju arhitekture

SADRAJ:

UVODPRIRODNO SVJETLOVREMENSKA PROGNOZAKRETANJE I KUT SUNCAIZRAUN OPTIMALNOG DOBA DANA ZA FOTOGRAFIJU EKSTERIJERAUTJECAJ OBLAKA RASVJETA INTERIJERALITERATURA

UVOD Pod stalnim prirodnim utjecajima kao to je suneva svjetlost, ljudi dobivaju odreenu sliku svijeta te se takva prihvaa kao normalna. Iz tog razloga oekujemo da predmeti budu osvijetljeni difuznim osvjetljenjem kao za oblaan dan ili direktnim izvorom pod nekim kutom kao za sunan dan. U fotografiji je bitan smjer osvjetljenja jer na taj nain moemo neke dijelove naglasiti, neke sakriti, stvoriti zanimljivu igru svjetla i sjena... Fotografija lica koje je osvijetljeno odozdo a ne odozgo, moe stvoriti neprirodni horor portret samo zato to je smjer rasvjete suprotno od onoga to smo oekivali, to smatramo prirodnim i normalnim.Danje svjetlo je dominantan izvor svjetlosti koji se koristi za fotografiju arhitekture, za eksterijer jednako kao i interijer. Ta svjetlost moe se prilagoavati stavljanjem filtera ili lea na fotoaparat, takoer se moe dopuniti fotografskim svjetlom za smanjivanje prirodne svjetlosti kod fotografija interijera.

PRIRODNO SVJETLOSunce, 149 milijuna km udaljeno od planeta Zemlje, na je jedini pojam ''prirodnog svjetla''. Suneva svjetlost je omekana atmosferom: sloj plinova, otprilike 150 km dubok, koji okruuje Zemlju. Valna duljina razliitih boja koje sadri Sunce, takoer su rasprene po atmosferi. Kad zraka Sunca sretne molekulu zraka u atmosferi, njegove boje odstupaju kao u prizmi. Svaka boja ima drukiju duljinu zrake, crvena je najdua, kroz naranastu, utu i zelenu pa sve do plave i ljubiaste koje imaju najkrau. Boje s najkraim valnim duljinama su najefektivnije. Najvie je plave i ljubiaste raspreno prema nama od molekula zraka po cijelom nebu tako formirajui plavo nebo za koje znamo na sunan dan (nae oi manje su osjetljive na ljubiastu). Suneva svjetlost je esto dodatno filtrira i difuzna po razliitim vremenskim uvjetima, kao to su oblaci i magla.

Slika 1: Suneva svjetlost koja prolazi iznad nas, savijena je od molekula zraka u Zemljinoj atmosferi. Najkrae valne duljine (plava i ljubiasta), najvie se savijaju i iz tog razloga se raspruju prema nama stvarajui plavo nebo koje nam je poznato za vrijeme sunanog dana.

Za nas na Zemlji, Sunce izgleda kao da se kree nebom od istoka do zapada, na razliitim visinama na nebu ovisno o zemljopisnoj irini promatraa, vremena u godini i vremena u danu. Boja svjetla takoer varira izmeu ''bijele'' danje svijetlosti usred dana i tamno crvenog u zoru i sumrak.VREMENSKA PROGNOZA

Budui da je svjetlo primarni faktor u veini arhitektonskih fotografskih zadataka, od izrazite je vanosti pratiti vremensku prognozu. Uz pomo odlinih profesionalnih prognostiarskih ustanova, izvrenje tih zadataka vie nije problem jer su nam auriranja prognoze dostupna u svako doba dana na internetu, preko telefona ili TV-a. Glavni cilj za fotografiju arhitekture je fotografirati kad sija sunce s minimalno oblaka. Ponekad nekoliko kumulusa pridonosi najatraktivnijim fotografijama, ali njih smatramo sretnim bonusom. Tjednu prognozu svakodnevno vidimo na TV-u iako je vremenska prognoza iz dana u dan tonija od one dugorone. Slike satelita pokazuju nam cijelu Zemlju i jasno nam pokazuju gdje je oblak i kojim pravcem se kree. Pomou satelitske slike i brzine vjetra moemo priblino izraunati dolazak oblaka na odreeno mjesto. Za najdetaljnije vremenske prognoze potrebno je nazvati najblii prognostiarski centar i zamoliti za trenutne informacije. Koristan instrument koji nam pomae razumjeti promjene u vremenu je barometar. Barometar mjeri atmosferski tlak i daje trenutna itanja tlaka u svim uvjetima. Visok tlak esto je znak istog neba (vruine ljeti, hladno zimi); kad je tlak nizak to je znak naoblake i kie. Brzi pad tlaka nam govori o nadolazeoj naoblaci s oblacima i kiom dok nam brzinski rast govori o lijepom vremenu sljedeih nekoliko dana. U Europi, ciklona se kree od istoka prema zapadu.Svi ovi podaci pomau nam da sami prognoziramo, odnosno predviamo, sunano vrijeme. esto je vrijeme nepredvidivo i moe nas zadesiti kia u nekim od naih pustolovina, ali isto tako ponekad na najtmurniji dan moe proviriti sunce i omoguiti nam najimpresivnije fotografije. Sve to fotografu treba je par kratkih i jakih zraka sunca za kreiranje trajne impresije na filmu.

KRETANJE I KUT SUNCAPosao fotografa arhitekture je iskoristiti efekt direktnog sunca na visini zgrade za otkrivanje teksture, bogatstva boja i recipronost podruja koja su u sjeni i ona koja su verdo osvijetljena. Odreeni kut Sunca varira, ovisi o efektu koji elimo postii. Na primjer, ekstremno svjetlo sa strane na razvedenoj zgradi (s vie fasada) e naglasiti njen strukturalan reljef. Za direktno fotografiranje najbolje je da sunce pada pod kutem od 45. Takvi tipovi fotografija najbolji su za modeliranje strukture i otkrivanje njene teksture. ak e se i detalji pojaviti u jakim reljefima u obliku sjena (to je slino kao svjetlo u studiju za portrete i predmete). Za fotografiranje objekata pod kutom, najbolje je da Sunce pada otprilike pod kutem od 90.

Slika 2: Razliiti naini postavljanja fotoaparata u odnosu na objekt, razliito utjeu na konaan produkt.to je manji kut izmeu osi objektiva i smjera Sunca, manji e biti tonski kontrast to pridonosi izgledu zgrade na fotografiji iako e se detalji moda bolje vidjeti na fotografijama koje su okinute bono. Tu je i vea mogunost da e se u kadru pojaviti sjena fotografa. Bitno je pratiti doba dana kako bi znali ovisno o visini sunca kako najbolje iskoristiti vrijeme za fotografiranje. Isto tako sunce dosee razliite visine ovisno o godinjem dobu. Tako ljeti dosee vee visine nego zimi.

Slika 3: Pojednostavljen prikaz kretanja sunca oko zgrade, obiljeavanjem ekstremnih poloaja tijekom ljeta i zime. Pokazuje nam kako sunce ima svoj tok te se mi moramo njemu prilagoditi, ako elimo odreeno osvjetljenje na naim fotografijama.Eksterijere je najlake fotografirati u ljetnim mjesecima iz razloga to suneva svjetlost lake upada u zahtjevnije prostore, npr. uske ulice. U to vrijeme stabla imaju lie to pridodaje svjeini kontrasta osobito na fotografijama ciglenih graevina (naranasto zeleno). Svjetlo je bjelje u ljeti i sjene su krae. Radni dan je dui, a plavo nebo ee, iako postoji tendencija izmaglici.

Slika 4: Prikaz kritinog vremena kada sjena susjedne zgrade gotovo da nije unitila fotografiju.Obrnuto tome, zimi je svjetlost crvenija zbog dodatnog rasprenja svjeltosti emu je razlog vea udaljenost koju treba proi kroz atmosferu. Nii poloaj sunca ini fotografije eksterijera zahtjevnijima, ali zato doprinosi fotografiji interijera. Tada zlaano sunce prodire puno dublje u sobe. Dodatna toplina dodaje bogatsvo fotografiji. Vedro plavo nebo zimi znai hladno vrijeme i poto je ponekad mogua magla, zrak je obino ii i otriji zbog nedostatka pare. Slika 5: Direktno sunce moe dramatino poboljati fotografiju interijera ako je bez namjetaja ( kao uionicu). Tijekom zimskih mjeseci, suneva nia visina omoguava zlatne osovine svijetla da prodiru puno dublje u zgradu za pozitivan efekt.Najbolja godinja doba su vjerojatno proljee i jesen s kompromisom pozitivnih i negativnih stvari ljetnih i zimskih mjeseca te s nenadmanim bogatstvom boja u prirodi (lie, cvijee). Slika 6: Odnos boja i svjetla u razliita godinja doba.IZRAUN OPTIMALNOG DOBA DANA ZA FOTOGRAFIJU EKSTERIJERAZnamo da sunce izlazi otprilike na istoku, putuje po junoj osi i zalazi na zapadu. Ako je zgrada okrenuta prema jugoistoku treba planirati fotografiranje ujutro, a ako je okrenuta prema jugozapadu, bolje je fotografirati naveer. to kut vie vue na istok, optimalnije je fotografirati ranije, to je kut zapadnije, bolje je fotografirati naveer. Rijetko su zgrade savreno okrenute prema jugu, ali kad jesu trebalo bi doi ranije i ekati da sunce bude pod kutom od otprilike 45 kao to je ve bilo spomenuto.Ovo uglavnom vrijedi za sve lokacije, svo vrijeme. Meutim, u skuenim gradskim ulicama, visoke zgrade nasuprot odabrane lokacije mogu blokirati dio svjetlosti. U takvim sluajevima ako se odabere suprotno doba dana od onog koje smo vec izraunali, Sunce e doi pod kut gdje e cijela ulica biti osvjetljena, prvo jedna strana oko pola sata, zatim druga dok ne ode opet iza zgrada. Ako je zgrada u skuenoj ulici i gleda prema jugoistoku, najbolje vrijeme fotografiranja e biti kad Sunce sja niz ulicu u popodnevnim satima, a ne ujutro kako naelo sugerira.

Slika 7: Prikazan je problem jutarnjeg sunca na fasadama okrenutima na jugoistok gdje velika zgrada nasuprot baca sjene preko dijela odabranog proelja za fotografiranje. U takvim okolostima bolje je ekati do suprotnog doba dana, odnosno poslijepodneva, u ovom sluaju, kad e sunce sjati ispred zgrade, ali na kratko vrijemeZgrade koje gledaju prema sjeveru predstavljaju poseban problem. Ponekad je mogue dobiti svjetlo na proelje koje gleda na sjever u ljeto ili jako rano za zgrade koje gledaju na sjeveroistok, ili predveer za zgrade koje gledaju na sjeverozapad.

UTJECAJ OBLAKAU fotografiji, oblaci mogu biti veliki reflektivni filteri, zadravaju zrake Sunca al u isto vrijeme ih putaju kroz sebe, to ih ini velikim reflektorima. Kompletan oblak preko cijelog neba (znai dok je openito oblano) stvara najmeku svjetlost, reducira sjene i stavlja kontraste i teksture graevine na minimum. Ako se takve fotografije ne obrade, pod takvim svjetlom izgledaju monotono i spljoteno s previe lijevanih plavih nijansi. S istim plavim nebom, skoro da i nema razlike izmeu osvjetljenja neba i zemlje odnosno zgrade koja je subjekt fotografije tako dugo dok je Sunce pod nekim kutom iza nas. Kod oblanog neba, oblaci prekrivaju izvor svjetlosti. To dovodi do ''izgorjelih'' fotografija zbog kontrasta izmeu svjetline oblaka i tuposti zgrade. Oblano nebo je korisno kada se fotografira graevina koja je okrenuta prema sjeveru.

RASVJETA INTERIJERASvi interijeri imaju svoju individualnu kombinaciju ''dostupnih'' izvora svjetlosti vidljivih okom. To je obino mjeavina danjeg svjetla kroz prozore i umjetnih svjetala kao to su npr. lampe. Ta dostupna svjetlost, posebno danja, kreira atmosferu i ugoaj koju elimo zabiljeiti na fotografiji.Iako je okom lako razlikovati kontrast izmeu svjetla i sjene u interijeru, obino je to preteko tako zabiljeiti na fotografiju. Svjetlosna podruja imaju tendenciju da izgore, dok sjena ima tendenciju da se pojavi kao crna praznina. Kako bismo smanjili kontrast i time omoguili jasno snimanje fotografije, trebamo dopuniti postojee svjetlo s dodatnom fotografskom rasvjetom.

Slika 8: Interijer

ZAKLJUAKU fotografiranju arhitekture, bilo interijera ili eksterijera, prirodno svjetlo najbitniji je imbenik. Ono daje ivot fotografiji, izraava boje, kontraste, tonove te na taj nain ini fotografiju privlanijom. I pojedino godinje doba kao i pojedino doba dana daju jedinstven peat fotografiji. Od igre svjetla i sjene, do mogunosti izbjegavanja istih. Ako znamo osnovna kretanja Sunca, moemo predvidjeti neeljene sjene i izbjei ih, ili suprotno. Ponekad kad najmanje oekujemo, kad je vrijeme oblano, mali traak sunca moe nas oraspoloiti i prirediti nam nezaboravne kadrove. Najbolje fotografije su one koje nastanu kad se najmanje nadamo, bez obzira na kadar koji slikamo.

LITERATURAPROFESSIONAL ARCHITECTURAL PHOTOGRAPHY, Michael HarrisIzvori slika:http://www.slrlounge.com/artificial-sunlight-on-demand/http://webecoist.momtastic.com/2008/11/30/earth-seasons-spring-summer-winter-fall-autumn/https://kimydorsette87.wordpress.com/http://rebloggy.com/post/light-film-tumblr-hipster-vintage-room-bedroom-home-indie-bed-retro-interior-coz/98462700184